Prilozi poznavanju sakralne baštine Vrbice, Lozice i Mokošice
Prilozi poznavanju sakralne baštine Vrbice, Lozice i Mokošice
Prilozi poznavanju sakralne baštine Vrbice, Lozice i Mokošice
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
870<br />
Kačić, Split, 2009.-2011., 41-43<br />
poslije poliptiha na Dančama, jer je vidljiv napredak u osvajanju volumena.<br />
Kod proročkih likova još se osjeća gotička dekorativnost Gentile de Fabriano<br />
i Michele Giambona, ali plastičnost likova odaje i poznavanje novih<br />
toskanskih impulsa. Detaljima i nekim efektima obrade može se dokazati<br />
da je Dobričević bio i u tijeku novina mletačkog slikarstva radionice Vivarinija<br />
na Muranu. 15 Nažalost, ostali smo uskraćeni i za poliptih iz Rožata,<br />
datiran u 1469. Povjesničarka umjetnosti Ivana Prijatelj Pavičić uočila je<br />
povezanost lika sv. Elizabete i glasovitog Navještenja Ludlow, i na osnovu<br />
te analogije ih je povezala, a upravo je Gospa od <strong>Vrbice</strong> morfološki bliska<br />
inkarnatu poglavito ženskih likova s poliptiha, sada pohranjenog u Narodnoj<br />
galeriji u Pragu, djelu Lovra Marinova Dobričevića, za koji postavlja<br />
ista povjesničarka umjetnosti tezu da je to sačuvani rožatski poliptih. 16<br />
Čvrsto postavljamo tezu kako je autor Gospe od <strong>Vrbice</strong> Lovro Marinov<br />
Dobričević, koji je u tom trenutku jedini bio sposoban uhvatiti se u koštac<br />
sa slikanjem trodimenzionalih likova, humaniziranog izgleda u onodobnom<br />
Dubrovniku. U svojem posljednjem desetljeću života, Dobričević je<br />
od 1470. do 1474. surađivao s Stjepanom Zornelićem, a s Božidarom Vlatkovićem<br />
nastavio je suradnju od 1477. do svoje smrti 1478. Očito je kako<br />
je naš najznačajniji slikar quattrocenta imao pred sobom zadaću kopiranja<br />
stare i propale pale s Gospinim likom ili kopiranje određenog ikonografskog<br />
predloška iz Dubrovnika.<br />
Mi smo danas ostali zakinuti za nestanak više stotina poliptiha i slika<br />
koje spominju povijesni izvori, tako da nam je teško reći o ciljanom<br />
predlošku za crkvu sa starog državnog teritorija. Upravo prikazi Gospa<br />
u starom Dubrovniku, postaju suvremenim istraživanjem iznimno važne<br />
karike u <strong>poznavanju</strong> slikarskog opusa više umjetnika. No, mi moramo<br />
biti i svjesni činjenice da štafejalno slikarstvo XIII. i XIV. st. ima sve<br />
15. VOJISLAV ĐURIĆ, Dubrovačka slikarska škola, Beograd 1963, 79.<br />
16. V. B. LUPIS, Kotorske likovne teme – u slavu grada Kotora, Dubrovnik 3, Dubrovnik<br />
2001, 81-86; ISTI, Kotorske likovne teme – u slavu grada Kotora, Croatica Christiana<br />
Periodica 46, Zagreb 2000, 192-194; IVANA PRIJATELJ PAVIČIĆ, Spoznaje<br />
o kotorsko-dubrovačkom slikaru Lovri Dobričeviću prema recentnim istraživanjima,<br />
predavanje održano na međunarodnom znanstvenom skupu Hrvatsko-crnogorski dodiri:<br />
identitet povijesne i kulturne <strong>baštine</strong> Crnogorskog primorja, Kotor, 4.-6. X. 2007.;<br />
ISTA, Prilog <strong>poznavanju</strong> Navještenja Ludlow, Sic ars deprenditur arte – Zbornik u čast<br />
Vladimira Markovića, Zagreb 2009, 439-454; SANJA CVETNIĆ, Arkanđeo Mihovil s<br />
poliptiha Krštenja Kristova, Bogorodice s Djetetom i svecima (1448.) Lovre Marinova<br />
Dobričevića, Sic ars deprenditur arte – Zbornik u čast Vladimira Markovića, Zagreb<br />
2009, 121-130; I. PRIJATELJ PAVIČIĆ, Priča o tome kako se jedan poliptih Lovre Dobričevića<br />
našao u zbirci dvorca Catajo zajedno s antičkim antikvitetima iz Dalmacije, Histria<br />
Antiqua 18/2, Pula 2009, 481-488.