Prilozi poznavanju sakralne baštine Vrbice, Lozice i Mokošice

V. B. Lupis, Prilozi poznavanju sakralne baštine Vrbice, Lozice i Mokošice
pronalskom, likovni put jednog umjetnika,
značajnog za hrvatsku ranu renesansu, bio
bi zaokruženiji za stranu povjesnoumjetničku
javnost. 12
U jednobrodnoj gotičkoj crkvi s polukružnom
apsidom i preslicom, koja je, rekli
smo, do sedamdesetih godina XX. st.
imala prostrani potrijemak, na oltaru se
danas nalazi u kasnobaroknom drvenom i
ostakljenom okviru lik Gospe s djetetom
Isusom 13 (106,8 x 71,4 cm.). 14 U prilogu
2. donosi se vijest kako je slika bila dio
poliptiha: “Sull’altare vi è una Madonna
col S. Bambino dipinta in tavola sul fondo
indorato, et è di penello diligente. Si
chiude, et in una banda della porta v’è
dipinto S. Gio. Batta., nell’altra S. Pietro
Apostolo.“ Gospin lik izveden je u tehnici
tempere na vjerojatno dudovu drvetu,
a slika je sačuvana u izvornom formatu s
izvornim crvenim rubom. Gospa je blago
nagnute glave, odjevena u crvenu haljinu
Gotički križ ispred crkve Gospe
od Vrbice (foto V. B. Lupis)
12. VINICIJE B. LUPIS, Gospa od Vrbice (zapuštena crkva na rubu Grada), Dubrovački
list 568, Dubrovnik 2009, 56-57; ISTI, Slika Gospe od Vrbice, Marija 4, Split 2009,
136-137.
13. U Lukinu evanđelju (Lk1. 12) stoji: “Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj
– Krist, Gospodin“. U evanđelju po Mateju (Mt 1, 21) stoji: „Rodit će, a ti ćeš mu
nadjenuti ime Isus jer će on spasiti narod svoj od grijeha njegovih“. Isusovo ime na hebrejskom
glasi Jehošûa i znači „Jahve spašava“/Otkupitelj. U evanđelju po Luki (Lk 2
25 – 27) stoji: „Živio tada u Jeruzalemu čovjek po imenu Šimun. Taj čovjek, pravedan i
bogobojazan, iščekivaše Utjehu Izraelovu i Duh Sveti bijaše na njemu. Objavi mu Duh
Sveti da neće vidjeti smrti dok ne vidi Pomazanika Gospodnjega. Ponukan od Duha dođe
u Hram.“ Pomazanik na grčkom glasi Kristos, jest onaj kojeg je Gospodin pomazao, to
jest posvetio za spasenjsku zadaću (vidi: Jeruzalemska Biblija Stari i Novi Zavjet s uvodima
i bilješkama iz „La Bible de Jérusalem, ur. Adalbert Rebić, Jerko Fućak, Bonaventura
Duda, Zagreb 2004.); ADALBERT REBIĆ, Teološko-umjetnički uvid u sliku Isusa
Krista od njenih početaka do danas, Bogoslovska smotra 74, Zagreb 2005, 1079-1134. U
kršćanskoj ikonografi ji Krist se prikazuje jedini s križnom aureolom. Stoga se u prikazu s
Gospom/Bogorodicom treba označavati kao Krist ili Isus, a ne Dijete.
14. Na fotografi ji iz tadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u
Splitu, vidljiv je izvorni format slike, ali nisu vidljivi bočni utori, koji se nisu mogli provjeriti
u sadašnjem stanju smještaja slike. Slika je fi ksirana u novom okviru, i prije restauratorskog
zahvata ne može se utvrditi postojanje nosača krila poliptiha.
867