Prilozi poznavanju sakralne baštine Vrbice, Lozice i Mokošice
Prilozi poznavanju sakralne baštine Vrbice, Lozice i Mokošice Prilozi poznavanju sakralne baštine Vrbice, Lozice i Mokošice
866 Kačić, Split, 2009.-2011., 41-43 umjetničke baštine možemo imati preduvjete za sustavni rad na istraživanju likovnih opusa umjetnika i stilskih razdoblja, kako bi ih mogli postaviti u kontekst europskih strujanja. Izgled crkve Gospe od Vrbice iz 1971. godine (fototeka Konzervatorskog ureda Split) Usljed kojeg razloga ta važna umjetnina nije nikada spomenuta u znanstvenoj literaturi ostaje enigma, jer je spoznaja o postojanju te oltarne slike u drevnom pomorskom svetištu Gospe od Vrbice postojala gotovo četiri desetljeća. 11 Autor ovog rada, pregledavajući fototeku bivšeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu, usvrdio je kako je ona bila restaurirana 1971. i njeno postojanje je bilo bjelodano starijim kolegama koji je nisu uvrstili u nijedan pregled dubrovačkog starijeg slikarstva. Šteta, njezinim ranijim 11. U zapuštenoj crkvi koja je iznutra obložena drvenim letvama, sačuvano je više zavjeta pomoraca, grafi ka Gospe od Crnog Brda iznad Livorna, a do 1971. u crkvi se čuvala i zavjetna slika iz XIX. st. s prikazom triju jedrenjaka.
V. B. Lupis, Prilozi poznavanju sakralne baštine Vrbice, Lozice i Mokošice pronalskom, likovni put jednog umjetnika, značajnog za hrvatsku ranu renesansu, bio bi zaokruženiji za stranu povjesnoumjetničku javnost. 12 U jednobrodnoj gotičkoj crkvi s polukružnom apsidom i preslicom, koja je, rekli smo, do sedamdesetih godina XX. st. imala prostrani potrijemak, na oltaru se danas nalazi u kasnobaroknom drvenom i ostakljenom okviru lik Gospe s djetetom Isusom 13 (106,8 x 71,4 cm.). 14 U prilogu 2. donosi se vijest kako je slika bila dio poliptiha: “Sull’altare vi è una Madonna col S. Bambino dipinta in tavola sul fondo indorato, et è di penello diligente. Si chiude, et in una banda della porta v’è dipinto S. Gio. Batta., nell’altra S. Pietro Apostolo.“ Gospin lik izveden je u tehnici tempere na vjerojatno dudovu drvetu, a slika je sačuvana u izvornom formatu s izvornim crvenim rubom. Gospa je blago nagnute glave, odjevena u crvenu haljinu Gotički križ ispred crkve Gospe od Vrbice (foto V. B. Lupis) 12. VINICIJE B. LUPIS, Gospa od Vrbice (zapuštena crkva na rubu Grada), Dubrovački list 568, Dubrovnik 2009, 56-57; ISTI, Slika Gospe od Vrbice, Marija 4, Split 2009, 136-137. 13. U Lukinu evanđelju (Lk1. 12) stoji: “Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin“. U evanđelju po Mateju (Mt 1, 21) stoji: „Rodit će, a ti ćeš mu nadjenuti ime Isus jer će on spasiti narod svoj od grijeha njegovih“. Isusovo ime na hebrejskom glasi Jehošûa i znači „Jahve spašava“/Otkupitelj. U evanđelju po Luki (Lk 2 25 – 27) stoji: „Živio tada u Jeruzalemu čovjek po imenu Šimun. Taj čovjek, pravedan i bogobojazan, iščekivaše Utjehu Izraelovu i Duh Sveti bijaše na njemu. Objavi mu Duh Sveti da neće vidjeti smrti dok ne vidi Pomazanika Gospodnjega. Ponukan od Duha dođe u Hram.“ Pomazanik na grčkom glasi Kristos, jest onaj kojeg je Gospodin pomazao, to jest posvetio za spasenjsku zadaću (vidi: Jeruzalemska Biblija Stari i Novi Zavjet s uvodima i bilješkama iz „La Bible de Jérusalem, ur. Adalbert Rebić, Jerko Fućak, Bonaventura Duda, Zagreb 2004.); ADALBERT REBIĆ, Teološko-umjetnički uvid u sliku Isusa Krista od njenih početaka do danas, Bogoslovska smotra 74, Zagreb 2005, 1079-1134. U kršćanskoj ikonografi ji Krist se prikazuje jedini s križnom aureolom. Stoga se u prikazu s Gospom/Bogorodicom treba označavati kao Krist ili Isus, a ne Dijete. 14. Na fotografi ji iz tadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu, vidljiv je izvorni format slike, ali nisu vidljivi bočni utori, koji se nisu mogli provjeriti u sadašnjem stanju smještaja slike. Slika je fi ksirana u novom okviru, i prije restauratorskog zahvata ne može se utvrditi postojanje nosača krila poliptiha. 867
- Page 1 and 2: PRILOZI POZNAVANJU SAKRALNE BAŠTIN
- Page 3: V. B. Lupis, Prilozi poznavanju sak
- Page 7 and 8: V. B. Lupis, Prilozi poznavanju sak
- Page 9 and 10: V. B. Lupis, Prilozi poznavanju sak
- Page 11 and 12: V. B. Lupis, Prilozi poznavanju sak
- Page 13 and 14: V. B. Lupis, Prilozi poznavanju sak
- Page 15 and 16: V. B. Lupis, Prilozi poznavanju sak
- Page 17 and 18: V. B. Lupis, Prilozi poznavanju sak
- Page 19 and 20: V. B. Lupis, Prilozi poznavanju sak
- Page 21 and 22: V. B. Lupis, Prilozi poznavanju sak
- Page 23 and 24: V. B. Lupis, Prilozi poznavanju sak
- Page 25 and 26: V. B. Lupis, Prilozi poznavanju sak
866<br />
Kačić, Split, 2009.-2011., 41-43<br />
umjetničke <strong>baštine</strong> možemo imati preduvjete za sustavni rad na istraživanju<br />
likovnih opusa umjetnika i stilskih razdoblja, kako bi ih mogli postaviti<br />
u kontekst europskih strujanja.<br />
Izgled crkve Gospe od <strong>Vrbice</strong> iz 1971. godine<br />
(fototeka Konzervatorskog ureda Split)<br />
Usljed kojeg razloga ta važna umjetnina nije nikada spomenuta u znanstvenoj<br />
literaturi ostaje enigma, jer je spoznaja o postojanju te oltarne slike u<br />
drevnom pomorskom svetištu Gospe od <strong>Vrbice</strong> postojala gotovo četiri desetljeća.<br />
11 Autor ovog rada, pregledavajući fototeku bivšeg Regionalnog zavoda<br />
za zaštitu spomenika kulture u Splitu, usvrdio je kako je ona bila restaurirana<br />
1971. i njeno postojanje je bilo bjelodano starijim kolegama koji je nisu uvrstili<br />
u nijedan pregled dubrovačkog starijeg slikarstva. Šteta, njezinim ranijim<br />
11. U zapuštenoj crkvi koja je iznutra obložena drvenim letvama, sačuvano je više zavjeta<br />
pomoraca, grafi ka Gospe od Crnog Brda iznad Livorna, a do 1971. u crkvi se čuvala<br />
i zavjetna slika iz XIX. st. s prikazom triju jedrenjaka.
Change language