14.10.2013 Views

Tipologija tipovi [Read-Only] [Compatibility Mode]

Tipologija tipovi [Read-Only] [Compatibility Mode]

Tipologija tipovi [Read-Only] [Compatibility Mode]

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Tipovi jezika


KOLIKO NA SVETU POSTOJI JEZIKA?


Broj jezika<br />

• Po trenutnim naučnim procenama:<br />

• Tačan broj je teško utvrditi:<br />

→ oko 6000 jezika.<br />

→ nema jedinstvenih i opšteprihvaćenih<br />

kriterijuma


⇓<br />

Kao kriterijumi se obično navode: uzajamna<br />

razumljivost, postojanje pisanih, odn. standardnih<br />

varijeteta, kolektivno osećanje jezičke zajednice…


Lingvistički kriterijumi nisu dovoljni: o jezičkom<br />

statusu odlučuju i politički, etnički i kulturni<br />

činioci, kao i šta određena društvena zajednica<br />

smatra svojim jezikom i kako ga naziva.<br />


Tačan broj jezika je teško utvrditi i zbog:<br />

→ odsustva jasne granice između jezika i<br />

dijalekta<br />

→ izumiranja i smrti pojedinih jezika (dalmatski,<br />

manski, kornvolski)<br />

→ nastanka (odnosno ozvaničenja) pojedinih<br />

→ nastanka (odnosno ozvaničenja) pojedinih<br />

jezika: konstituisanjem novih država raniji<br />

domorodački govori mogu postati zvanični<br />

jezici; cepanjem države, cepa se i jezik...


Moguće je:<br />

→ da poneki jezik koji izumre kao govorni<br />

varijetet zadrži neke funkcije (naučne, verske,<br />

kulturne): latinski, starogrčki<br />

→ da poneki jezik i “vaskrsne” – hebrejski,<br />

donekle i irski, škotski i velški


NA KOM KONTINENTU SE GOVORI<br />

NAJVIŠE JEZIKA?


Raspodela jezika po kontinentima:<br />

• Afrika ≈ 1800 jezika<br />

• Azija ≈ 1900 jezika<br />

• Severna i Južna Amerika ≈ 900 jezika<br />

• Evropa ≈ 100 jezika (2%)<br />

• Srednji istok ≈ 100 jezika<br />

• Pacifik ≈ 1200 jezika<br />

(ostrvo Nova Gvineja: 3 mil. stanovnika i ≈ 820<br />

jezika)


KOJI JEZICI IMAJU NAJVIŠE<br />

GOVORNIKA?


Raspodela jezika po broju<br />

govornika:<br />

• kineski ≈ 1 milijarda ljudi<br />

• hindi/urdu ≈ 400 mil.<br />

• engleski ≈ 400 mil.<br />

• španski ≈ 300 mil.<br />

• bengalski ≈ 200 mil.<br />

• portugalski ≈ 200 mil.<br />

• ruski ≈ 150 mil.<br />

• arapski ≈ 150 mil.<br />

• japanski ≈ 120 mil.<br />

• francuski ≈ 100 mil.<br />

• nemački ≈ 100 mil.


Tipovi lingvističke klasifikacije<br />

• Genetska (genealoška) ⇒ jezičke porodice<br />

– zasnovana na vremenu: zajedničko<br />

poreklo<br />

• Tipološka ⇒ jezički <strong>tipovi</strong> – zasnovana na<br />

sličnostima i razlikama u jezičkoj strukturi<br />

• Arealna ⇒ jezički savezi – zasnovana na<br />

prostoru: kontaktna srodnost<br />

• Funkcionalna ⇒ jezički varijeteti –<br />

zasnovana na društvenim ulogama i<br />

ulogama u komunikaciji


Genetska klasifikacija<br />

⇒ jezičke porodice<br />

...malo će da pričeka...


Tipološka klasifikacija<br />

⇒ jezički <strong>tipovi</strong><br />

→ Zasniva se na upoređivanju postojećih<br />

formalnih sličnosti među jezicima: pokušaj da<br />

se jezici svrstaju u grupe na osnovu strukture.


→ Friedrich von Schlegel (19. vek) - tipologija u<br />

domenu morfologije, prema načinu obrazovanja<br />

reči:<br />

korenski (izolativni, analitički) jezici<br />

aglutinativni jezici<br />

flektivni (sintetički, fuzioni) jezici<br />

polisintetički (inkorporativni) jezici


Korenski (izolativni, analitički) tip:<br />

Reči su nepromenljive, nema nastavaka,<br />

gramatički odnosi se izražavaju redom reči –<br />

kineski, vijetnamski, samoanski...<br />

Kineski:<br />

Wŏ măi júzi chī.<br />

Ja kupiti pomorandža jesti.<br />

“Kupio sam pomorandže da jedem.”


Aglutinativni tip:<br />

Gramatičke kategorije se izražavaju<br />

nastavcima dodatim na osnovu reči prostim<br />

“nalepljivanjem”, tako da svaki ima svoj zasebni<br />

identitet i funkciju – turkijski, ugro-finski jezici,<br />

japanski, svahili...<br />

Turski:<br />

Singular Plural<br />

Nominativ adam adam-lar<br />

Akuzativ adam-i adam-lar-i<br />

Genitiv adam-in adam-lar-in<br />

Dativ adam-a adam-lar-a<br />

Lokativ adam-da adam-lar-da<br />

Ablativ adam-dan adam-lar-dan


Flektivni (sintetički, fuzioni) tip :<br />

Gramatički odnosi se izražavaju promenom<br />

unutrašnje strukture reči, nastavci istovremeno<br />

imaju po nekoliko gramatičkih značenja – srpski,<br />

latinski, grčki, arapski...<br />

Srpski:<br />

Čita-m.<br />

1. l. jedn. prez. akt. potvr. oblik


Inkorporativni (polisintetički) tip :<br />

Reči su često vrlo duge i komplikovane,<br />

predstavljaju mešavinu flektivnih i aglutinativnih<br />

obeležja – eskimski, aboridžinski jezici...<br />

Tivi:<br />

Ngirruunthingapukani.<br />

ngi -rru -unthing -apu -kani<br />

ja pr. vr. neko vreme jesti ponavljajući<br />

“Nastavio sam da jedem.”


Arealna klasifikacija<br />

⇒ jezički savezi<br />

→ Proističe iz kontaktne srodnosti: jezici čiji su<br />

govornici u dugotrajnom geografskom ili<br />

kulturnom kontaktu utiču jedni na druge.<br />

→ Balkanski jezički savez:<br />

- postpozitivni član<br />

Albanski mik-u “friend-the”<br />

Bugarski trup-at “body-the”<br />

Rumunski om-ul “man-the”<br />

- zamena infinitiva prezentom


Funkcionalna klasifikacija<br />

⇒ Jezički varijeteti<br />

→ Jezici se upoređuju i razvrstavaju prema<br />

ulogama koje im pripadaju u društvenom<br />

životu zajednice koja se njima služi.<br />

⇓<br />

Jezički varijetet<br />

= oblik jezika određen<br />

teritorijalno, socijalno ili<br />

funkcionalno


→ Nacionalni jezik; zvanični jezik; standardni<br />

jezik; književni jezik; varijanta...<br />

→ Koine – naddijalekatski jez. varijetet koji služi<br />

za širu komunikaciji unutar određene oblasti.<br />

→ Lingua franca – teritorijalno rasprostranjen<br />

jezik kojim komuniciraju predstavnici različitih<br />

jezika:<br />

- kontaktni jezik (pidžin), kreol<br />

- jezik šire komunikacije (svahili,<br />

malajski; svetski jezici)

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!