Diplomski studij - Hrvatski jezik i književnost Opis programa

1. Popis obveznih i izbornih predmeta 

1.1. astavničko usmjerenje 

Diplomski studij - Hrvatski jezik i književnost 

Opis programa 

Maksimalna nastavnička kompetencija na jednom studijskom programu dvopredmetnog 

diplomskog studija iznosi 30 ECTS. 

I. semestar 

Kod aziv predmeta astava * ECTS 

HZX001 

HZX002 

HZH603 

HZH605 

HZH107 

HZH305 

HZH204 

HZH205 

HZH206 

HZH405 

HZH406 

HZH708 

HZH803 

Obvezni: 

Osnove pedagogije** 

Obvezni: 

Didaktika** 

***Izborni: 

Stilistika 

Hrvatska narječja 

Uvod u povijest filma 

Grčka tragedija 

Povijesne predaje 

Seminar o Marku Maruliću 

Hrvatska ćirilička pismenost 

Epigrafika na istočnoj obali Jadrana 

Hrvatski književni jezik u XIX. stoljeću 

Hrvatski jezik kao strani 

Zemljopis i hrvatska književnost 

Izborni predmeti 

30+30 

30+30 

15+30 

15+30 

15+30 

15+30 

15+30 

0+45 

15+30 

15+30 

15+30 

15+30 

15+30 

2,5 

(+ 2,5=5) 

2,5 

(+ 2,5=5) 

Jedan izborni predmet se može izabrati iz programa diplomskih 

studija drugih odsjeka i fakulteta. 

UKUPO: 150 15 

Fakultativni predmeti 

Fakultativni se predmeti mogu izabrati s popisa izbornih predmeta našeg 

Odsjeka te iz programa studija drugih odsjeka i fakulteta. 

* Predavanja+Seminari/Vježbe/Konzultacije 

**Predmeti Osnove pedagogije i Didaktike zajednički su obvezni predmeti na dvopredmetnom diplomskom studiju 

nastavničkog 

usmjerenja. Bodovi se ravnomjerno raspoređuju na oba studijska programa (po 2,5 ECTS za svaki predmet, tj. ukupno 5 

bodova na svakom nastavničkom usmjerenju). 

*** Student bira dva izborna predmeta koji zajedno nose 10 ECTS. 

****Student može fakultativni predmet izabrati iz popisa izbornih predmeta te iz programa diplomskih studija drugih odsjeka 

i fakulteta. 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

10

II. semestar 


HZX003 

HZX004 

HZH703 

HZH704 

HZH706 

HZH707 

HZH105 

HZH715 

HZH106 

HZH404 

HZH306 

HZH407 

HZH810 

Obvezni: 

Psihologija odgoja i obrazovanja** 

Obvezni: 

Sociologija odgoja i obrazovanja** 

***Izborni: 

Književnost za mladež 

Hrvatska maritimna leksikografija 

Uvod u komparativnu književnost 

Metode istraživanja u društvenim i humanističkim 

znanostima 

Grčka i rimska mitologija 

Književne i lingvističke teorije XX. stoljeća 

Jezik u funkciji umjetnosti 

Slavenska pisma 

Hrvatsko srednjovjekovlje: jezik i književnost 

Povijesni kontekst predromantizma i romantizma u hrvatskoj 

književnosti 

Vlast i hrvatski književnici 

30+30 

30+30 

15+30 

15+30 

15+30 

15+30 

15+30 

15+30 

15+30 

15+30 

15+30 

15+30 

15+30 

2,5 

(+ 2,5=5) 

2,5 

(+ 2,5=5) 


10 

UKUPO 60+90 

165 15 





** Predmeti Osnove pedagogije i Didaktike zajednički su obvezni predmeti na dvopredmetnom diplomskom 

studiju nastavničkog usmjerenja. Bodovi se ravnomjerno raspoređuju na oba studijska programa (po 2,5 ECTS 

za svaki predmet, tj. ukupno 5 bodova na svakom nastavničkom usmjerenju). 

*** Student bira dva izborna predmeta koji zajedno nose 10 ECTS. 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5

III. semestar 


HZH801 

HZH802 

HZX005 

HZX006 

HZX007 

HZH304 

HZH804 

HZH808 

HZH502 

HZH503 

HZH901 

HZH813 

HZH805 

HZH806 

HZH807 

Obvezni: 

Metodika nastave hrvatskog jezika 

Obvezni: 

Metodika nastave književnosti 

**Izborni: 

Mediji u odgoju i obrazovanju 

Filozofija odgoja 

Sociologija nastavnika 

Poredbena slavenska gramatika 

Scenska kultura 

Lektura i korektura 

Književnost i zbilja 

Čakavska književnost 

Putovanje kao tekst u hrvatskoj kniževnosti 

Komparativna književnost starog vijeka 

Izvannastavno jezično-umjetničke aktivnosti u školi 

Jezične teškoće učenika osnovnih i srednjih škola 

Osnove dramske pedagogije 

30+30 

30+30 

15+15 

15+15 

15+15 

15+30 

15+30 

0+45 

15+30 

15+30 

15+30 

15+30 

15+15 

15+15 

15+15 


5 

UKUPO 165 15 





** Student bira jedan izborni predmet od 5 ECTS ili dva izborna predmeta koji zajedno nose 5 ECTS. 

IV. semestar 


HZH902 

Obvezni: 

astavna praksa 

0+75 

HZH903 Diplomski rad 

Mentorski 

Diplomski rad na diplomskom dvopredmetnom studiju = 

sati 

20 ECTS (10 bodova po studijskom predmetu) 

0+10 

UKUPO 0+85 

85 

* Predavanja+Seminari/Vježbe/Konzultacije/Mentorstvo 

5 

5 

3 

3 

3 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

2 

2 

2 

5 

10 

(+10 

=20) 

15

1.2. Kulturološko usmjerenje 

I. semestar 


HZH611 

HZH610 

HZH604 

HZH606 

HZH613 

HZH614 

HZH616 

HZH307 

HZH705 

HZH305 

HZH205 

HZH405 

HZH803 

**Izborni: 

Hrvatska maritimna kulturna baština 

Hrvatska književna kritika 

Uvod u društveno-humanističku informatiku 

Uvod u hrvatski film 

Kultura i čovjekova okolina 

Sociolingvistika 

Mitske žrtvovne strukture hrvatske književnosti 

Komunikologija 

Logika 




Zemljopis i hrvatska književnost 


15+30 

15+45 

15+15 

15+30 

15+30 

15+45 

15+30 

15+45 

15+15 

15+30 

0+45 

15+30 

15+30 

UKUPO: 150 15 





**Student bira predmete tako da njihov ukupan broj iznosi 15 ECTS. 

II. semestar 


HZH703 

HZH709 

HZH706 

HZH710 

HZH105 

HZH704 

HZH207 

HZH712 

HZH713 

HZH714 

HZH407 

HZH810 

**Izborni: 

Književnost za mladež 

Sociologija kulture 

Uvod u komparativnu književnost 

Film u razdoblju modernizma i postmodernizma 


Hrvatska maritimna leksikografija 

Jezik reklame 

Uvod u filozofiju 

Između semiotike i semiologije 

Religija u hrvatskoj kulturi 

Povijesni kontekst predromantizma i romantizma u hrvatskoj 


Vlast i hrvatski književnici 


15+30 

15+30 

15+45 

15+45 

15+30 

15+30 

15+30 

15+30 

15+45 

15+30 

15+30 

15+30 

UKUPO 150 15 





** Student bira predmete tako da njihov ukupan broj iznosi 15 ECTS. 

5 

5 

2 

5 

5 

5 

5 

5 

3 

5 

5 

5 

5 

15 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

15

III. semestar 


HZH808 

HZH603 

HZH711 

HZH615 

HZH804 

HZH503 

HZH809 

HZH811 

HZH812 

HZH813 

HZH814 

HZH901 

**Izborni: 


Stilistika 

Grčka kolonizacija istočne obale Jadrana 

Jezična tipologija i hrvatski jezik 



Socijalna povijest ideja i ideologija 

Filozofija znanosti 

Praktikum iz hrvatskog filma 

Komparativna književnost starog vijeka 

Socijalna antropologija Mediterana: zajednice, društva, 

modernizacija 

Putovanje kao tekst u hrvatskoj književnosti 


0+45 

15+30 

15+45 

15+30 

15+30 

15+30 

15+30 

15+30 

15+45 

15+30 

15+45 

15+30 

UKUPO 150 15 





** Student bira tri izborna predmeta tako da njihov ukupan broj iznosi 15 ECTS. 

IV. semestar 


HZH707 

Obvezni: 

Metode istraživanja u društvenim i humanističkim 

znanostima 

15+45 

HZH903 Diplomski rad 

Mentorski 

Diplomski rad na diplomskom dvopredmetnom studiju = 

sati 

20 ECTS (10 bodova po studijskom predmetu) 

0+10 

UKUPO 15+55 

70 

* Predavanja+Seminari/Vježbe/Konzultacije/Mentorstvo 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

5 

15 

5 

10 

(+10 

=20) 

15

1.1. astavničko usmjerenje 


Opis predmeta 

aziv predmeta Osnove pedagogije 

Kod HZX001 

Vrsta Predavanja + Seminari/Konzultacije 

Obvezni predmet 

Razina Predmet temeljne razine 

Godina 1. Semestar I. 

ECTS 

(uz odgovarajuće 

obrazloženje) 

5 ECTS 

60 nastavnih sati (45 kontakt sunčanih sati) = 1,50 ECTS 

105 sati samostalnog rada studenta =3,50 ECTS 

astavnik Dr. sc. Josip Milat, red. prof. 

Kompetencije 

koje se stječu 

Student ovladava osnovnim znanjima iz područja pedagoške teorije i prakse 

koja su potrebna za uspješnu organizaciju i provođenje pedagoških 

aktivnosti i pedagoških procesa u odgojno-obrazovnoj praksi. 

Student stječe sljedeća znanja i sposobnosti i : a) razumijevanje osnova 

pedagogije kao teorije i prakse obrazovanja, odgoja i izobrazbe - 

osposobljavanja ljudi, b) razumijevanje društveno-povijesne dimenzije 

pedagoške teorije i prakse razvoja i osposobljavanja ljudi, c) razumijevanje 

razvojnih tendencije alternativnih pedagoških teorija i prakse, d) poznavanje 

osnovnih karakteristika i razvoja školskih sustava, e) poznavanje i 

razumijevanje metoda i aspekata pedagoškog djelovanja u procesu 

osposobljavanja. 

Student stječe uvid u metodologiju istraživačkog rada u izučavanju 

pedagoške teorije i prakse. 

Kompetencije i vještine koje se stječu završenim preddiplomskim studijem. 

Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj Znanstveno određenje pedagogije – pedagogija znanost o osposobljavanju 

ljudi, epistemološke karakteristike, cilj i zadaci, osnovni pojmovi 

pedagogije, pedagogija i druge znanosti 

Obrazovanje, odgoj, izobrazba i osposobljavanje kao osnovne pedagoške 

kategorije, ishodište i razvoj, karakter i sadržaj tzv.općeg obrazovanja. 

Povijesno-razvojna dimenzija pedagogije, proces osposobljavanja - 

obrazovanje, odgoj i izobrazba kao uvjetovani procesi, čovjek - rad - 

društvo - osposobljavanje. 

Pedagoške teorije razvoja ličnosti – etape razvoja, aspekti i razine 

kvalitativnog razvoja, uloga učitelja u motiviranju učenika za učenje. 

Aspekti pedagoškog djelovanja u procesu osposobljavanja, intelektualni, 

radno-tehnički, fizičko-zdravstveni, etički i estetski aspekt. 

Metode pedagoškog djelovanja: 

Andragogija – posebna disciplina u znanstvenom sustavu pedagogije – 

cjeloživotno učenje. 

Alternativne pedagoške teorije i praksa – Montessori i Waldorf pedagogija 

Osposobljavanje za život u multikulturalnoj zajednici, interkulturalni odgoj, 

obrazovanje i izobrazba.

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 

ačin provjere 

znanja i 

polaganja ispita 

Jezik poduke i 

mogućnosti 

praćenja na 

drugim jezicima 

ačin praćenja 

kvalitete i 

uspješnosti 

izvedbe svakog 

predmeta i /ili 

modula 

Osnove metodologije pedagoških istraživanja, projekt istraživanja, metode 

istraživanja- hermeneutika, teorijska analiza i pedagoški eksperiment, 

tehnike prikupljanja, sređivanja i analize podataka 

Obrazovni sustavi – školski sustav u Republici Hrvatskoj. 

König, E. i Zedler, P. (2000). Teorije znanosti o odgoju. Zagreb: Educa. 

Milat, J. (2005). Pedagogija - teorija osposobljavanja. Zagreb: Školska 

knjiga. 

Bruner, J. (2000). Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa. 

Delors, J. (1998). Učenje blago u nama. Zagreb Educa. 

Giesecke, H. (1993). Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa. 

Glasser, W. (2005). Kvalitetna škola. Zagreb: Educa. 

Gudjons, H. (1994). Pedagogija - temeljna znanja. Zagreb: Educa. 

Legrad, L. (1993). Obrazovne politike. Zagreb: Educa. 

Lenzen, D. (2002). Vodič za studij znanosti o odgoju - što može, što želi. 

Zagreb: Educa. 

Lesourne, J. (1993). Obrazovanje i društvo. Zagreb: Educa. 

Mužić, M. (1981). Pedagogija. Zagreb: Školska knjiga. 

Suhodolski, B. (1974). Tri pedagogije. Beograd: Duga. 

Bilo koji udžbenik iz pedagogije 

Aktivno sudjelovanje studenata na predavanjima i seminarima. U 

seminarskom radu studenti analiziraju i raspravljaju o pedagoškim 

problemima a na temelju obrade pojedinih izvora pedagoške literature i 

pedagoške prakse. 

Individualne i grupne konzultacije. 

Usmeni ispit 

Hrvatski jezik 

Studenti nakon svakog semestra ispunjavaju anonimni anketni upitnik za 

ispitivanje stavova o kvaliteti nastave (upitnik izrađuju studenti koristeći se 

literaturom, a rezultate obrađuju i objavljuju studenti). 

Nastavnik prati rad studenata tijekom nastave seminarima te provjerom 

dostignuća na ispitima. 

Vanjska evaluacija - Agencija za praćenje izvrsnosti nastave. 

aziv predmeta Didaktika 

Kod HZX002 





ECTS 


5 ECTS 

60 nastavnih sati (45 kontakt sunčanih sati) =1,50 ECTS

obrazloženje) 105 sati samostalnog rada studenta = 3,50 ECTS 

astavnik Dr. sc. Stjepan Rodek, izv. profesor 

Kompetencije Student upoznaje suvremene didaktičke teorije obrazovanja i nastave te 

koje se stječu razvija sposobnosti za primjenu stečenog znanja u planiranju, organiziranju 

i evaluiranju procesa obrazovanja i nastave. 

Student demonstrira suvremene metode i strategije rada u nastavi, razvija 

kompetencije za kritičko propitivanje recentne nastavne prakse, 

Preduvjeti za 

upis 

osposobljava se za organizaciju nastave u kojoj dominiraju strategije 

aktivnog učenja. 


Sadržaj Didaktika – teorija obrazovanja i nastave. Osnovni pojmovi didaktike. 

Suvremene didaktičke teorije: “Berlinska didaktika” (P. Heimann), 

Kritičko-konstruktivna (W. Klafki), Kurikularna (Ch. Moeller), 

Preporučena 

Kibernetička (F. von Cube), Kritičko-komunikativna didaktika (R. Winkel) 

Metodološki problemi didaktičkih istraživanja. 

Nastavni plan i program. Teorijsko-metodološki pristupi izradi nastavnih 

planova i programa. Izvedbeni i prilagođeni programi. Evaluacija nastavnih 

programa. 

Struktura i etape nastavnog procesa. Nastavni sistemi. Nastavne metode. 

Organizacija i artikulacija nastave. 

Mediji u nastavi: didaktička funkcija, izbor i klasifikacija nastavnih medija. 

Kompjutor u nastavi; simulacija u nastavi; Internet u nastavi. Didaktičko 

oblikovanje programa. 

Didaktička rješenja u nekim alternativnim školama (Montessori, Jenaplan, 

Waldorf). 

Cjeloživotno obrazovanje. Osposobljavanje učenika za cjeloživotno 

obrazovanje. 

Bognar, L. i Matijević, M. (2002). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. 

literatura Klafki, W. i dr. (1992). Didaktičke teorije. Zagreb: Educa. 

Kyriacou, C. (1995). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa. 

Dopunska Glasser, W. (1994). Kvalitetna škola. Zagreb: Educa. 

literatura Jelavić, F. (1998). Didaktika. Jastrebarsko: Naklada Slap. 

March, J. C. (1994). Kurikulum. Zagreb: Educa. 

Matijević, M. (2001). Alternativne škole. Zagreb: Tipex. 

Matijević, M. (2004). Ocjenjivanje u osnovnoj školi. Zagreb: Tipex. 

Milat, J. (1995). Pripremanje za nastavu – metodički priručnik. Zagreb: 

Hrvatska zajednica tehničke kulture. 

Poljak, V. (1991). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. 

Rodek, S. (1986). Kompjutor i suvremena nastavna tehnologija. Zagreb: 

Školske novine. 

Walford, G. (1992). Privatne škole. Zagreb: Educa. 

Oblici 

Program se realizira putem predavanja, seminara i konzultacija. Seminari se 

provođenja organiziraju kao aktivne studentske radionice u kojima se kritički 

nastave 

razmatraju odabrane teme iz didaktike. 

ačin provjere Nakon odslušanih predavanja i ispunjenih seminarskih obveza kandidati 

znanja i pristupaju polaganju pismenog i/ili usmenog ispita, na kojem se kroz 

polaganja ispita razgovor utvrđuje u kojoj je mjeri kandidat svladao program. Na konačnu 

ocjenu utječe i kvaliteta kritičkog razmatranja jednog od izvora iz popisa


mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta Stilistika 

Kod 

Vrsta 

Razina 

dopunske literature. 


Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa. 

Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode 

brigu o kvaliteti nastave. 

HZH603 

Predavanja + Seminari/Konzultacije 

Izborni predmet 

Predmet napredne razine 


ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

5 ECTS 

45 nastavnih sati (33 kontakt sunčana sata) = 1,10 ECTS 

117 sati samostalnog rada studenta = 3,90 ECTS 

Dr. sc. Joško Božanić, izv. prof. 

Mr. sc. Nataša Paradžik, asistentica 

Sposobnost uočavanja i osjetljivost za ekspresivne i impresivne vrijednosti 

jezičnog izraza; umijeće interpretiranja i vrednovanja različitih tipova 

tekstova. Uz senzibilitet za prepoznavanje nijansi jezičnoga izraza, student 

bi trebao ovladati suvremenom lingvističkom i stilističkom terminologijom 

potrebnom za samostalnu analizu i interpretaciju književnih i neknjiževnih 

tekstova. 


Uvod u stilistiku: pojam, stilogenost, vrste stilistikâ, poetska i 

komunikativna funkcija jezika, denotacija i konotacija, afektivnost, 

ekspresivna i impresivna vrijednost izraza, odnos retorike i stilistike. 

Funkcionalni stilovi: kolokvijalni, znanstveni, administrativni, poetski, 

diplomatski/politički, sakralni (itd.). 

Odnos organskog i standardnog idioma: linearna struktura pisane riječi, 

vertikalna struktura usmene riječi; stil usmenosti u mediju pisane riječi, 

linearnost govorene riječi (problem čitanja teksta), scenski govor. 

Lingvostilistička analiza teksta: literarni, publicistički, kolokvijalni tekstovi 

analizirat će se na razini: fonostilematike, morfonostilematike, 

sintaktostilematike, semantostilematike, leksikostilematike, 

grafostilematike; tekstostilematike; dijakronijska stilistika; slobodni 

neupravni govor u suvremenoj i tradicionalnoj usmenoj književnosti. 

Dijalekatska stilistika: analiza čakavskih, štokavskih i kajkavskih tekstova 

pisane i usmene književnosti te neknjiževnih tekstova organskih govora.

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



Anić, V. (1971). Jezik Ante Kovačića. Zagreb: Školska knjiga. 

Guiraud, P. (1964). Stilistika. Sarajevo: Veselin Masleša. 

Katičić, R. (1971). Jezikoslovni ogledi. Zagreb: Školska knjiga. 

Pranjić, K. (1968, 1973; 1985). Jezik i književno djelo. Zagreb: Školska 

knjiga. Beograd: Nova prosveta. 

Pranjić, K. (1983). Stil i stilistika. U: Škreb, Z., Stamać, A. (ur.). Uvod u 

književnost. (str. 253-303). Zagreb: Grafički zavod Hrvatske. 

Solar, M. (1976). Stilistika. U Teorija književnosti. (str. 55-80). 

Zagreb: Školska knjiga. 

Težak, S. (2002). Jezične mijene i prijelomi u hrvatskoj umjetnosti riječi. 

Zagreb: Tipex. 

Božanić, J. (1992). Komiške facende – stilistika i poetika usmene 

nefikcionalne priče Komiže. Split: Književni krug. 

Božanić, J. (1985). Interpretacija novele Ranka Marinkovića - Samotni 

život tvoj. Mogućnosti, 8-9, 853-870. 

Božanić, J. (1992). Modus metaliterarnosti u zbirci novela Ruke Ranka 

Marinkovića, Mogućnosti, 1-2, 145-149. 

Božanić, J. (1984). Proturječnosti proučavanja umjetnosti riječi. 

Mogućnosti, 6-7, 567-578. 

Čale, F. (1973). Od stilema do stila. Zagreb: Nakladni zavod Matice 

hrvatske. 

Čunčić, M. (1980). Stilematika Kolarove proze. Zagreb: Sveučilišna naklada 

Liber. 

Frangeš, I. (1959). Stilističke studije. Zagreb: Naprijed. 

Katičić, R. (1986). ovi jezikoslovni ogledi. Zagreb: Školska knjiga. 

Pranjić, K. (1998). Iz-Bo-sne k Europi – stilografijske svaštice. Zagreb: 

Matica hrvatska. 

Pranjić, K. (1986). Jezikom i stilom kroza književnost. Zagreb: Školska 

knjiga. 

Škreb, Z. (1983). Mikrostrukture stila i književne forme. U Škreb, Z., 

Stamać, A. (ur.). Uvod u književnost (str. 303-365). Zagreb: Grafički 

zavod Hrvatske. 

Vinogradov, V. (1971). Stilistika i poetika. Sarajevo: Zavod za izdavanje 

udžbenika. 

Vončina, J. (1977). Analize starih hrvatskih pisaca. Split: Čakavski sabor. 

Vuletić, B. (1976). Fonetika književnosti. Zagreb: Liber. 

Vuletić, B. (1986). Sintaksa krika. Rijeka: Izdavački centar Rijeka. 

Predavanja; seminari – aktivno uključivanje studenata u rad na tekstovima; 

samostalno stilističko interpretiranje tekstova, izrada seminarskog rada. 

Usmeni i pismeni ispit, ocjena usmenih i pismenih interpretacija tijekom 

nastave i završnog seminarskog rada. 


Anonimno anketiranje studenata, konzultacije sa studentima, razmjena 

iskustava unutar i izvan Odjela.

kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta Hrvatska narječja 

Kod HZH605 



Razina Predmet specijalističke razine 


ECTS 



5 ECTS 



astavnik Dr. sc. Josip Lisac, red. prof. 

Marijana Tomelić, asistentica 

Kompetencije Student upoznaje genezu triju hrvatskih narječja, njihove dijalekte, jezične 

koje se stječu karakteristike - izoglose pojedinih narječja i pojedinih govora, odnos 

dijalekta i standardnog jezika. Time će se omogućiti studentima 

razumijevanje tekstova pisanih različitim narječjima - dijalektima te ih 

osposobiti za jezičnu analizu na fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj i 

leksičkoj razini. Studenti se upoznaju i sa suvremenom metodologijom u 

proučavanju hrvatskih dijalekata. 

Preduvjeti za 

upis 


Sadržaj Polazi se od osnovnih značajki štokavskoga, kajkavskoga i čakavskoga 

narječja. Daje se podjela svakog narječja na dijalekte: čakavsko narječje - 

buzetski, jugozapadni istarski, sjevernočakavski, srednjočakavski, 

južnočakavski, lastovski; kajkavsko narječje - zagorsko-međimurski, 

donjosutlansko-žumberački, turopoljsko-posavski, križevačko-podravski; 

štokavsko narječje - slavonski, zapadni, istočnobosanski, 

istočnohercegovačko-krajiški, zetsko-južnosandžački, šumadijsko- 

Preporučena 

vojvođanski, kosovsko-resavski, vlahijska oaza te torlačko narječje. Daje se 

prikaz svakog dijalekta (vokalizam, konsonantizam, prozodija, morfologija, 

sintaksa i leksik). 

Brozović, D. (1988). Čakavsko narječje. U Jezik 

literatura 

srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski (str. 80-90). Zagreb: 

JLZ Miroslav Krleža. 

Brozović, D. (1988). Kajkavsko narječje. U Jezik 

srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski (str. 90-99). Zagreb: 

JLZ Miroslav Krleža. 

Lisac, J. (2003). Hrvatska dijalektologija 1, Hrvatski dijalekti i govori 

štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja. Zagreb: 

Golden marketing - Tehnička knjiga. 

Lončarić, M. (1996). Kajkavsko narječje. Zagreb: Školska knjiga.

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Moguš, M. (1977). Čakavsko narječje. Fonologija. Zagreb: Školska knjiga. 

Brozović, D. (1970). O Makarskom primorju kao jednom od središta 

jezičnohistorijske i dijalektološke konvergencije. Makarski zbornik, 

1. 

Finka, B. (1973). Naputak za istraživanje i obrađivanje čakavskih govora. U 

Hrvatski dijalektološki zbornik , 3, (str. 5-76). Zagreb. 

Finka, B. i Šojat, A. (1975). Hrvatski ekavski govori jugozapadno od 

Vinkovaca. U Matković, M, Varićak, T., Švagelj, D. (ur.). Radovi 

centra za znanstveni rad, 3, (str. 5-131). Vinkovci. 

Junković, Z. (1973). Prilog za suvremenu čakavsku dijalektologiju. 

Čakavska rič, 1, 7-37. 

Lisac, J. (1999). Hrvatski govori, filolozi, pisci. Zagreb: Matica hrvatska. 

Lukežić, I. (1990). Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt. Rijeka: Izdavački 

centar. 

Menac-Mihalić, M. (1989). Glagolski oblici u čakavskom narječju i u 

hrvatskom književnom jeziku. U Filipović, R. (ur.) Filologija, 17, 

(str. 81-109). Zagreb: JAZU. 

Šimundić, M. (1972). Govor Imotske krajine i Bekije. Sarajevo: ANUBiH - 

Odjeljenje društvenih nauka. 

Zečević, V. (1992). Fonološke neutralizacije u kajkavskom vokalizmu. 

Zagreb: Zavod za hrvatski jezik Hrvatskog filološkoga instituta. 

Nastava se organizira u obliku predavanja na kojima se studenti upoznaju sa 

sadržajem kolegija te seminara koji se provode u raznim oblicima 

(individualni i grupni rad). Moguć i terenski rad. 

Aktivnost studenata prati se i procjenjuje tijekom cijeloga nastavnoga 

procesa. Studenti aktivno sudjeluju na predavanjima i seminarima te 

izrađuju seminarski rad kojim pokazuju svoju kompetenciju u pristupu 

hrvatskim narječjima. Seminarski rad se predaje u pismenom obliku, a 

njegova tema dogovara se individualno u konzultaciji s profesorom. 

Polaganje ispita provodi se pismeno i usmeno. 


Kvaliteta izvedbe prati se putem studentske evaluacije, kolegijalne 

evaluacije i refleksije, uspjeha na ispitu, evaluacija predloženih i provedenih 

seminarskih zadataka. 

aziv predmeta Uvod u povijest filma 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH107 



Predmet temeljne razine


ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

5 ECTS 



Mr. sc. Jurica Pavičić, viši predavač 

Studenti su upoznati s počecima i ranom poviješću filma te razdobljem 

klasičnog narativnog stila u američkoj, europskoj i azijskim 

kinematografijama. Stekli su interpretativni aparat i senzibilitet za djela 

ranijih filmskih razdoblja. 


Pretpočeci filmskog izuma, izum filma, primitivno razdoblje povijesti filma, 

nastanak kinematografskih institucija, nastanak žanrova i vrsta, nijema 

komedija, klasični filmski stil, klasični Hollywood, francuski poetski 

realizam, socrealizam. 

Bordwell, D. (1997). On the History of Film Style. Cambridge: Mass, 

London: Harvard University Press. 

Gregor, U. i Patalas, E. (1977). Istorija filmske umetnosti. Beograd: Institut 

za film. 

Parkinson, D. (1995). History of Film. London/New York: Thames and 

Hudson. 

Peterlić, A. (ur.) Filmska enciklopedija JLZ Miroslav Krleža, 1-2. (članci u 

dogovoru s nastavnikom) 

Peterlić, A. (1983). Ogledi o devet autora. Zagreb: Centar za kulturnu 

djelatnost. 

Peterlić, A. (2002). Studije o 9 filmova. Zagreb: Hrvatski filmski savez. 

Škrabalo, I. (1998). 101 godina filma u Hrvatskoj. Zagreb: Nakladni zavod 

Globus. 

Frontalna nastava, gledanje filmova uz diskusiju, analiza filmova od strane 

studenata. 

Usmeni ispit iz dva dijela: provjera općeg znanja i interpretacija filma. 

Hrvatski, moguće engleski jezik 

Anonimna studentska evaluacija.

aziv predmeta Grčka tragedija 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH305 



Predmet srednje razine 


ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Jezik poduke 


kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

5 ECTS 



Dr. sc. Loredana Kun, docentica 

Sposobnost prepoznavanja, analiziranja i razumijevanja tragedije, 

naglašavajući njezinu univerzalnu i trajnu vrijednost. Ljudske emocije, 

strasti i ponašanje mitoloških karaktera vide se u ljudskoj naravi i danas, u 

drugoj evoluciji civilizacije. 


Uvod. Grčko kazalište. Tragedije. Izbor. Proučavanje djela grčkih tragičara 

polazeći od Eshila, Sofokla i Euripida. 

Dukat, Z. (1996). Grčka tragedija. Zagreb: Demetra, Varaždin: Vartex. 

Kun, L. (2004). Myth and Imagination in Ancient Greece and Rome. 

Toronto: York university. 

Lesky, A. (2001). Povijest grčke književnosti (odabrana poglavlja). Zagreb: 

Golden marketing. 

Livraga, J. A. (2000). Kazalište misterija u Grčkoj. Zagreb: Nova Akropola. 

Aeschylus (2005). Grčke tragedije. Zagreb: Mozaik knjiga. 

Mitologija: mitovi, legende i vjerovanja. (2004). Rijeka: Dušević & 

Kršovnik. 

Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Izrada projekata. 

Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u 

grupama. 

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, 

kvizovi, samostalni radovi, testovi postignuća, seminarski radovi,...). 

Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada. 

Hrvatski i engleski jezik 

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) sveučilišnoj, 

(2) fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) 

nastavničkoj razini.

aziv predmeta Povijesne predaje 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH204 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 

5 ECTS 



Dr. sc. Marko Dragić, docent 

Uočavanje značaja povijesnih predaja u očuvanju nacionalnog identiteta. 

Uočavanje umjetničkog značaja povijesnih predaja i shvaćanje predaja kao 

nadahnuća autorima pisane književnosti. Studenti razumiju odgojne 

vrijednosti povijesnih predaja. 


Žanrovi predaja. Legende. Definicija i klasifikacija povijesnih predaja. 

Povijesne predaje u povijesnom i antropološkom kontekstu. Interferencije u 

pisanoj književnosti. Biblija i hrvatske predaje i legende. Književna zbilja u 

povijesnim predajama. 

Bošković-Stulli, M. (1963). Narodne pripovijetke. U M. Bošković-Stulli. 

Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 26. Zagreb: Zora, Matica 

hrvatska. 

Botica, S. (1995). Biblija i hrvatska kulturna tradicija. Zagreb: vlastita 

naklada. 

Dragić, M. (1999). Deset kamenih mačeva: hrvatske predaje i legende iz 

Bosne i Hercegovine. Baška Voda: Mala nakladna kuća Sveti Jure. 

Dragić, M. (2001). Od Kozigrada do Zvonigrada. Baška Voda: Mala 

nakladna kuća Sveti Jure, Mostar: ZIRAL. 

Biti, V. (1981). Bajka i predaja. Povijest i pripovijedanje. Zagreb: 

Sveučilišna naklada Liber. 

Bošković-Stulli, M. (1991). Pjesme, priče, fantastika. Zagreb: Zavod za 

istraživanje folklora. 

Predavanja, seminari (terensko-istraživački rad), prikazivanje filmova i 

dokumentarnih programa. 

Pisanje i obrana seminarskih radova. Terenski zapisi. 

Provjera znanja pismenim testom i usmeno. 

Hrvatski jezik



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, konzultacije sa 

studentima, razmjena iskustava unutar i izvan Odjela. 

aziv predmeta Seminar o Marku Maruliću 

Kod HZH205 

Vrsta Seminari/Konzultacije 


Razina Predmet srednje razine 


ECTS 



5 ECTS 



astavnik Mr. sc. Bratislav Lučin, viši predavač 

Kompetencije 


Student razvija osjećaj za vrijednost humanističko-renesansne baštine 

hrvatske književnosti općenito, a napose književnog opusa Marka Marulića 

(posebno s obzirom na činjenicu da se studij odvija u Marulićevu rodnom 

gradu), upoznaje se s Marulićevim djelom u kontekstu europskog 

renesansnog humanizma, svladava sposobnost samostalnog čitanja i analize 

književnih djela udaljenih ne samo u vremenu nego i u poetici. 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj Osnovne značajke renesansnog humanizma. Marulićev život i osnovne 

značajke njegova opusa. Povijesni, svjetonazorni i poetički kontekst. 

Analiza odabranih ulomaka iz epova Judita i Davidijada, iz hrvatskih 

pjesama, iz latinske proze; analiza odabranih latinskih epigrama. 

Recepcija opusa u svjetskoj i hrvatskoj književnosti. Marulićevo mjesto i 

važnost u povijesti i suvremenosti. Marulićevi tragovi u današnjem Splitu. 

Preporučena Glavičić, B. (ur.). (1985). Evanđelistar (izbor). Split: Književni krug, 

literatura 

Slobodna Dalmacija. 

Gortan, V. (ur.). (1984). Davidijada (izbor). Split: Književni krug, Slobodna 

Dalmacija. 

Lučin, B. (ur.). (2001). Duhom do zvijezda (str. 5-28). Zagreb: Mozaik 

knjiga, Zagreb: Zrinski. 

Pavelić, M. (ur.). (1924). Pedeset priča (izbor). Zagreb: Mala pučka 

knjižnica. 

Slamnig, I. (ur.). (1970). Judita. Suzana (izbor). Zagreb: Matica hrvatska. 

(izbor - latinski epigrami, pisma) 

Dopunska Badalić, J. i Majnarić, N. (1950). Zbornik Marka Marulića 1450-1950. 

literatura 

Zagreb: JAZU. 

Batušić, N. (ur.). (1989). Dani hvarskog kazališta XV – Marko Marulić,

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Split: Književni krug. 

Jozić, B. i Lučin, B. (1998).. Prvi dio: tiskana djela (1477-1997). 

Bibliografija Marka Marulića. Split: Književni krug Marulianum. 

Lučin, B. i Tomasović, M. (ur.). (1992 – 2004). Colloquia Maruliana I - 

XIII. Split: Književni krug Marulianum. 

Marulić, M. (1984-2002). Sabrana djela Marka Marulića, I-XVII. Split: 

Književni krug. 

Moguš, M. (2001). Rječnik Marulićeve Judite. Zagreb: Institut za hrvatski 

jezik i jezikoslovlje. 

Tomasović, M. (1999). Marko Marulić Marul (odabrana poglavlja), I, IV, 

VI, Zagreb: Erasmus Naklada, Filozofski fakultet, Zavod za znanost o 

književnosti, Split: Književni krug Marulianum. 

Tomasović, M. i Novaković, D. (1994). Judita Marka Marulića -Latinsko 

pjesništvo hrvatskog humanizma. Zagreb: Školska knjiga. 

Zlatar, A. (1991). Marulićeva Davidijada. Zagreb: Latina & Graeca. 

http://www.knjizevni-krug.hr/marulianum/mm_index.htm 

Seminar (analiza odabranih ulomaka). Konzultacije. Samostalna zadaća. 

Praćenje sudjelovanja studenata u radu seminara, ocjena seminarskog rada 

(jedan rad u semestru). Ispit: pismeni i usmeni. 


Studentska evaluacija, konzultacije sa studentima, razmjena iskustava 

unutar i izvan Odjela. 

aziv predmeta Hrvatska ćirilička pismenost 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH206 




Godina 1. Semestar I.

ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

5 ECTS 



Dr. sc. Milan Mihaljević, znanstveni savjetnik 

Katarina Granić, asistentica 

Studenti su temeljitije upoznati s ćiriličkim kompleksom hrvatske literature, 

koji se njegovao u istočnoj polovici hrvatskoga nacionalnog prostora, i koji 

ima svoje posebnosti i na jezičnom i književnom planu i koji se često u 

hrvatskoj historiografiji i filologiji zanemarivao. 


Nastanak ćirilice, širenje njezine uporabe slavenski svijetom; uvjeti njezina 

širenja prema hrvatskim krajevima; paleografske posebnosti u Bosni, 

Hercegovini, Dalmaciji i dubrovačkoj regiji (pismovni tipovi); 

funkcionalne, tekstološke i poetološke osobine hrvatske književnosti 

ostvarene tim inačicama ćiriličkoga pisma; odnos prema glagoljičkoj 

pismenosti i drugim južnoslavenskim ćiriličkim pismenostima; vremenski 

proteg uporabe. Iako ovaj tematski krug obuhvaća i bosansku pismenost, ne 

poriče se ni njezine vlastitost, zaokruženost. 

Fučić, B. (1987). Granična područja ćirilice i glagoljice, Brački zbornik, 15. 

Gregor Čremošnik (1948-1952). Bosanske i humske povelje srednjega 

vijeka, Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo. 

Hercigonja, E. (1994). Hrvatska ćirilica, Dubrovačka slavenska kancelarija, 

Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb: 


Nazor, A. (1987). Ćirilica i glagoljaši, Brački zbornik, 15. 

Truhelka, Ć. (1889). Bosančica, prilog bosanskoj paleografiji, Glasnik 

zemaljskog muzeja, I., Sarajevo. 

Vego, M. Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, I-IV. 

Vrana, J. (1957). Tko je pisao najstarije dubrovačke ćirilske isprave, Slovo, 

6-8. 

Zelić-Bućan, B. (2000). Bosančica ili hrvatska ćirilica u srednjoj Dalmaciji, 

Split: Državni arhiv. 

Đorđić, P. (1987). Istorija srpske ćirilice, Beograd: Zavod za udžbenike i 

nastavna sredstva. 

Kresevljaković, H. (1912). Kratak pregled hrvatske knjige u Herceg - 

Bosni, od najstarijih vremena do danas. Sarajevo: vlastita naklada. 

Jagić, V. (1890). Nekoliko riječi o bosanskim natpisima na stećcima, 

Glasnik Zemaljskog muzeja, II, Sarajevo. 

Kovačić, S. (1993). Glagoljsko bogoslužje i glagoljaši na području srednje 

Dalmacije od XVI. do XX. st., Kačić, XXV, Split, 449-459. 

Kuna, H. (1974). Hrestomatija starije bosanske književnosti. Sarajevo: 

Svjetlost. 

Kuna, H. (1982). Srednjovjekovna bosansko-hercegovačka književnost, 

Pisana riječ u Bosni i Hercegovini od najstarijih vremena do 1918. 

godine, 49-63. 

Mošin, V. (1965). Metodološke bilješke o tipovima pisma u ćirilici, Slovo 

15-16. 

Rački, F. (1861). Slavensko pismo, Zagreb.

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Vego, M. (1956). Humačka ploča, najstariji pisani ćirilski spomenik u BiH, 

Glasnik Zemaljskoga muzeja, XI, Sarajevo. 

Grubišić, V. (1978). Grafija hrvatske lapidarne ćirilice, 

Muenchen/Barcelona: Knjižnica Hrvatske revije. 

Vrana, J. (1962). Kulturno-povijesno značenje povaljske ćirilske listine iz 

1250. g, Filologija, 3. 

Vrana, J. (1955). Da li je sačuvan original Isprave Kulina bana. 

Paleografsko-jezična studija o primjercima isprave iz g. 1189., Radovi 

Staroslavenskog instituta, 2, 5–57. 

Gošić, N., Grabar, B., Jerković, V., Kuna, H., Nazor, A. (ur.) (1986). 

Zbornik Hvala Krstjanina, faksimil, transkript i komentar, redaktor 

Kuna, H., Sarajevo: ANUBiH i Svjetlost. 

Predavanja/Seminari 

Pismeni ispit, usmena analiza i komentari odabranog teksta. 


1. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa; 

2. Povremeno promatranje i evaluacija nastave. 


HZH405 



Predmet srednje razine. 


ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


5 ECTS 



Dr. sc. Miroslav Palameta, red. prof. 

Iz perspektive bogate i raznovrsne antičke i srednjovjekovne epigrafike na 

jadranskoj obali i njezinu zaleđu studenti stječu znanja o prožimanju, 

koegzistiranju i smjeni kultura i društvenih elita na vrlo uskom prostoru, 

čije središnje mjesto zauzima Split. Uz to razvijaju posebni senzibilitet za

Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

hrvatske, mediteranske i europske duhovne vrijednosti istodobno, za 

očuvanje materijalne kulture i ekologije, učenje i znanje klasičnih i 

suvremenih jezika. 


Identifikacija, ubikacija i klasifikacija epigrafskih spomenika na grčkom, 

latinskom i hrvatskom ili nekom drugom jeziku, pisanih starogrčkim 

alfabetom, etrurskim pismom, latinicom, goticom, glagoljicom i zapadnom 

ćirilicom, po namjeni i sadržaju u Dalmaciji, Bosni, Hercegovini, Crnoj 

Gori i Albaniji. 

Struktura natpisa s njihovom kulturološkom, vjerskom i ekonomskom 

pozadinom; proučavanje na osnovi arheoloških i drugih ekspertiza i studija. 

Epitafi na rimskim i srednjovjekovnim sarkofazima pisani latinskim 

jezikom, epitafi na stećcima pisani bosanicom na narodnom jeziku; 

dedikacijski natpisi glagoljicom i ćirilicom. Zapisi o vlasništvu i sakralni 

natpisi muslimanski i hebrejski epitafi pisani posebnim pismima i jezicima. 

Stanje zaštite i predstavljenosti tih spomenika. 

Delonga, V. (1997). Latinski epigrafički spomenici u ranosrednjovjekovnoj 

Hrvatskoj. Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. 

Palameta, M. (2003). Strukturalni elementi u epigrafici sa stećaka. Motrišta, 

26, 95-118. 

Limentani, C. (1991). Epigrafica latina. Milano. 

Vego, M. (1976). Srednovjekovni natpisi iz Bosne i Hercegovine, I-II-III- 

IV. Sarajevo: Svjetlost. 

Predavanja, seminar, posjeti muzejima i lokalitetima na terenu, susreti i 

razgovori sa znanstvenicima iz tih područja. 

1.Praćenje sudjelovanja studenata na predavanjima, seminarima i posjetima 

na terenu. 

2.Ocjena aktivnog sudjelovanja u dijalozima sa znanstvenicima i čitanju 

literature. 

3.Ocjena poznavanja problematike u završnom individualnom razgovoru. 

Konačna ocjena se temelji na uvidu u sve navedene komponente znanja. 



unutar i izvan Odjela.

aziv predmeta Hrvatski književni jezik u 19. stoljeću 

Kod HZH406 





ECTS 



5 ECTS 



astavnik Dr. sc. Diana Stolac, izv. prof. 


Kompetencije Student ovladava razumijevanjem nacionalnoga književnog jezika u 19. 

koje se stječu stoljeću; upoznaje se s analizom jezikoslovnih rasprava. Poznavanje ovih 

sadržaja studentu izravno pomaže u boljem razumijevanju kolegija iz 

hrvatskoga standardnog jezika. 

Preduvjeti za Kompetencije i vještine koje se stječu završenim preddiplomskim studijem. 

upis 

Sadržaj Osnova programa obuhvaća proučavanje razvoja hrvatskoga književnog 

jezika u 19. stoljeću. Hrvatskom se književnom jeziku 19. st. prilazi kao 

jeziku pismenosti prijelomnoga perioda u standardizaciji hrvatskoga jezika. 

Analiziraju se jezikoslovne rasprave hrvatskih jezikoslovaca i pisaca 19. st. 

Raspravlja se položaj književne kajkavštine u prvoj polovini 19. st.: 

Promatraju se standardizacijski procesi na nekoliko razina - polemike o 

pojedinim jezičnim pitanjima, naziv jezika, leksikografska djela, gramatike 

hrvatskoga jezika te grafijska reforma. 

Preporučena Ham, S. (1998). Jezik zagrebačke filološke škole. Osijek: Matica hrvatska. 

literatura Iveković, F., Broz, I., Maretić, T., Rožić, V., Rešetar, M., Radić, A., Andrić, 

N., Boranić, D. (2001). Jezikoslovne rasprave i članci. Zagreb: 


Kurelac, F., Šulek, B., Pacel, V., Veber Tkalčević, A. (1999). Jezikoslovne 

rasprave i članci. Stoljeća hrvatske književnosti. Zagreb: Matica 

hrvatska. 

Vončina, J. (1993). Preporodni jezični temelji. Zagreb: Matica hrvatska. 

Vončina, J. (1985). Temelji i putovi Gajeve grafijske reforme. Filologija, 

13, 7-88. 

Dopunska Brozović, D. (1970). Standardni jezik. Zagreb: Matica hrvatska. 

literatura Jonke, Lj. (1965). Književni jezik u teoriji i praksi. Zagreb: Matica hrvatska. 

Moguš, M. (1993). Povijest hrvatskoga književnoga jezika. Zagreb: Globus. 

Moguš, M. (1998). (ur.). Zbornik o Bogoslavu Šuleku. Zagreb: HAZU. 

Pranjković, I. (2000). Hrvatski jezik i franjevci Bosne Srebrene. Zagreb: 


Ravlić, J. (ur.). (1965). Hrvatski narodni preporod - Ilirska knjiga. I-II, 

Zagreb: Matica hrvatska. 

Sesar, D. (1996). Putovima slavenskih književnih jezika. Zagreb: Matica 

hrvatska. 

Stolac, D. (1998). Hrvatsko pomorsko nazivlje. Rijeka: Izdavački centar 

Rijeka.

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Stolac, D. (1996). Nazivi hrvatskoga jezika od prvih zapisa do danas. 

Filologija, 27, 107-121. 

Riječki filološki dani (1996-2002), I-IV, Rijeka. 

Tafra, B. (1993). Gramatika u Hrvata i Vjekoslav Babukić. Zagreb: Matica 

hrvatska. 

Vince, Z. (2002). Putovima hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: Matica 

hrvatska. 

Predavanja; seminari 

Nastava se organizira u obliku predavanja, na kojima se studenti upoznaju 

sa sadržajem kolegija te seminara, na kojima se rješavaju konkretni jezični 

zadaci na jezikoslovnim tekstovima iz 19. stoljeća. Svake se godine biraju 

tekstovi za analizu na seminarima (monografski pristup jednome 

jezikoslovcu ili reprezentativni pregled rješavanja pojedinih filoloških 

problema). 

Organiziraju se radionice i zadaju samostalne zadaće i samostalna 

istraživanja. 


procesa. Svaki se od programom predviđenih zadataka vrednuje i sastavni je 

dio konačne ocjene. 

Studenti su dužni aktivno sudjelovati na seminarima i predavanjima te 

izraditi seminarski zadatak kojim pokazuju poznavanje stručne literature i 

kompetenciju u pristupu standardološkom problemu 19. st. Pismeni i 

usmeni ispit. 


Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, uspjeh na ispitu, 

rezultati longitudinalnih praćenja, evaluacija predloženih i provedenih 

seminarskih i istraživačkih zadataka, skupljanje povratnih informacija 

(nastavnik - student; student - nastavnik), definiranje standarda kvalitete na 

konkretnome kolegiju, međunarodna supervizija… 

aziv predmeta Hrvatski jezik kao strani 

Kod HZH708 

Vrsta Predavanja + Vježbe/Konzultacije 




ECTS 



astavnik 

5 ECTS 



Dr. sc. Živko Bjelanović, red. prof. 

Katarina Granić, asistentica

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Jezik poduke 


kvalitete i 

uspješnosti 


Studenti su upoznati s problemima koje nosi podučavanje hrvatskoga jezika 

kao stranog. Pripremljeni su za samostalno izvođenje nastave tog tipa što 

podrazumijeva suvremeni pristup podučavanju: koristeći se stečenim 

znanjem težište stavljaju na razvijanje komunikacijskih sposobnosti, 

prednost daju vježbama utemeljenima na prirodnim situacijama, direktno 

upućuju na greške koje su česte, predstavljaju hrvatsku kulturu i civilizaciju, 

upućuju na frazeološke pojmove. 


Uvid u komunikacijsko-kontrastivni pristup učenju hrvatskoga jezika na 

fonetsko-fonološkoj, morfološkoj, leksičkoj i sintaktičkoj razini. 

Komunikacijska kompetencija: jezična, sociolingvistička i strateška. Uloga 

afektivnih faktora u učenju stranoga jezika. Ciljevi: stjecanje 

komunikacijske kompetentnosti; učenje jezika - učenje kulture. Programi 

utemeljeni na teoriji interkulturalizma. Jezična interferencija kod osoba koje 

uče strani jezik: odstupanje od norme (greška), interlingvalna i 

intralingvalna, analize grešaka (skupljanje građe, identifikacija, opis, 

objašnjenje, vrednovanje). Pristup jezičnoj jedinici: lingvistički opis, 

kontrastivna analiza, analiza grešaka, didaktički izvori (za ispravljanje 

grešaka). 

Filipović, R. (1986). Teorija jezika u kontaktu. Zagreb: JAZU, Školska 

knjiga. 

Matešić, J. (1982). Frazeološki rječnik. Zagreb: Školska knjiga. 

Rosandić, D., Rosandić, I. (1991). Riječ hrvatska u višejezičnom i 

višekulturnom ozračju. Zagreb: Školske novine. 

Rosandić, I. (1991). Tekst u nastavi stranog jezika. Zagreb: Školske novine. 

Desnica-Žerjavić, N. (1988). Fonetska razina jezika u dodiru. Zagreb. 

(doktorska disertacija). 

Mihaljević Djigunović, J. (1998). Uloga afektivnih faktora u učenju 

stranoga jezika. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 

Požgaj Hadži, V., Benjak, M. (2001). Pristup polifunkcionalnosti jezičnog 

diskursa (dijaloga) u udžbenicima hrvatskog jezika kao 

stranog/drugog. U L. Badurina (ur.). Teorija i mogućnosti 

primijenjene pragmalingvistike (651-662). Zagreb; Rijeka: Hrvatsko 

društvo za primijenjenu lingvistiku. 

Rosandić, I. (1989). Prema znanstvenoj verifikaciji udžbenika za strane 

jezike. Strani jezici, 4, 170-181. 

Predavanja uz sudjelovanje studenata; samostalni rad i istraživanje 

studenata prisustvovanjem na tečajevima hrvatskoga jezika za strance. 

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave. 

Usmeni i pismeni ispit. 


Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem ankete.


modula

aziv predmeta Zemljopis i hrvatska književnost 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH803 



Predmet specijalističke razine 


ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


5 ECTS 



Dr. sc. Slobodan Prosperov Novak, red. prof. 

Podizanje svijesti studenta o rubovima hrvatske književnosti, o njezinim 

susjedstvima te o integrativnim procesima i njihovim principima. 


Propitivanje europskih sastavnica starije i novije hrvatske književnosti. 

Regionalizam i njegove mijene. Egzil u hrvatskoj književnosti. Književnici 

s dvije domovine. Višejezičnost hrvatske književnosti (hrvatsko jezično 

pitanje). Upotreba narodnih jezika u 15. i 16. stoljeću. Talijanski književnici 

u Dalmaciji u 19. stoljeću. Utopije i mehanički svjetovi. 

Machiedo, M. (1996). O modusima književnosti. Zagreb. 

Matić, T. (1970). Iz hrvatske književne baštine. Zagreb. 

Klemenčić, M. (1997). Atlas Europe (tekstovi: Ladan, Rogić, Nehajev). 

Zagreb. 

Badalić, J. (1972). Ruskohrvatske književne studije. Zagreb: Liber. 

Detoni-Dujmić, D. (1998). Ljepša polovica književnosti. Zagreb: Matica 

hrvatska. 

Jelčić, D. (1977). Vallis aurea. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. 

Katušić, I. (1975). Vječno progonstvo ikole Tomasea. Zagreb: Liber. 

Kostić, V. (1972). Kulturne veze između jugoslavenskih zemalja i Engleske 

do 1700. godine. Beograd: Posebna izdanja. 

Maroević, T. (1989). Zrcalo adrijansko, obilježja hrvatsko-talijanskog 

književnog dijaloga. Rijeka: Izdavački centar Rijeka, Beograd : 

Kultura. 

Nemec, K. (1995, 1998, 2003). Povijest hrvatskog romana, 1 – 3. Zagreb: 

Nakladni zavod Znanje; Školska knjiga. 

Zorić, M. (1992). Književna prožimanja hrvatsko-talijanska. Split: 


Predavanja (frontalna/uz sudjelovanje studenata)/Seminari/ Konzultacije/ 

Samostalna zadaća/Susreti s hrvatskim piscima. 

Tijekom nastave potiče se maksimalno sudjelovanje studenata kroz različite 

aktivnosti i zadatke. 

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (interpretacija odabranog 

djela, esej, seminarski radovi). 

Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada.


mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 




aziv predmeta Psihologija odgoja i obrazovanja 

Kod HZX003 




Godina 1. Semestar II. 

ECTS 



5 ECTS 



astavnik Dr. sc. Mirjana Nazor, izv. prof. 

Kompetencije 


Poznavanje elementarnih pojmova i spoznaja iz opće i razvojne psihologije; 

bolje razumijevanje vlastitog i tuđeg ponašanja. Usvojenost temeljnih 

zakonitosti učenja, prepoznavanje učenika s posebnim potrebama 

Prema Pravilniku o studiranju Sveučilišta u Splitu. 

Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj Metode i istraživačke tehnike; Ličnost-sastavni elementi: sposobnosti, motivi, 

čuvstva, stavovi, vrijednosti; Neke teorije ličnosti; Životna razdoblja: 

djetinjstvo, mladost, zrelost, starost. Pamćenje: vrste, mnemotehnike; 

Zaboravljanje: proaktivna i retroaktivna inhibicija; Učenje: oblici, činitelji 

uspješnog učenja; Ocjenjivanje: testovi znanja, čovjek kao ocjenjivač; Djeca s 

posebnim potrebama u redovitim školama, Ovisnosti, načini prevencije. 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Andrilović, V. i Čudina, M. (1985). Psihologija učenja i nastave. Zagreb: 

Školska knjiga. 

Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Jasrebarsko: Naklada Slap. 

Grgin, T. (1986). Školska dokimologija. Zagreb: Školska knjiga. 

Pastuović, N. (1997). Osnove psihologije obrazovanja i odgoja. Zagreb: 

Znamen. 

Čudina, M. i Obradović, M. (1990). adarenost-razumijevanje, 

prepoznavanje i razvijanje. Zagreb: Školska knjiga. 

Goleman, D. (1997). Emocionalna inteligencija. Zagreb: Mozaik knjiga. 

Gossen, D. C. (1994). Restitucija-preobrazba školske discipline. Zagreb: 

Alinea. 

Janković, J. (1996). Zločesti đaci genijalci. Zagreb: Alinea.

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Miljković, D. i Rijavec, M. (1996, 2001). Razgovori sa zrcalom: psihologija 

samopouzdanja. Zagreb: IEP. 

Petz, B. (ur.). (1992). Psihologijski rječnik. Zagreb: Prosvjeta. 

Rijavec, M. (1997). Čuda se ipak događaju: psihologija pozitivnog mišljenja. 

Zagreb: IEP. 

Vidović Vizek, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V. i Miljković, D. 

(ur.). (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-Vern. 

Predavanja, seminari-studentska izlaganja, primjena anketa i upitnika, 

Internet, konzultacije 

Kolokviji, seminarski radovi, usmeni ispit 



Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu 

o kvaliteti nastave. 

aziv predmeta Sociologija odgoja i obrazovanja 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZX004 



Predmet temeljne razine 


ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


5 ECTS 



Dr. sc. Šime Pilić, izv. prof. 

Budući nastavnici putem stvaralačkog sudjelovanja u izvođenju ovog 

kolegija stječu spoznaje o odnosu između odgojno-obrazovnog podsistema i 

globalnog društvenog sistema, spoznaje o socijalnom temelju vlastite struke 

i ovladavaju metodom analitičko-sintetičkog promatranja procesa i 

institucije obrazovanja u suvremenom društvu. Zajedno s drugima, ovaj 

kolegij iz edukacijskih znanosti omogućuje stjecanje nastavničke 

kompetencije. Položeni predmet omogućuje i druge kompetencije: 

instrumentalne vještine kao što su sposobnost analize i sinteze, prijenos 

znanja u praksi, rješavanje problema; interpersonalne vještine: kritičnost i 

samokritičnost, timski rad, poštovanje različitosti i multikulturalnosti;

Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

sistemičke vještine: sposobnost primjene znanja u praksi, istraživačke 

vještine, mogućnost prilagodbe novim situacijama i održavanje kvalitete. 

Predmet omogućuje i stjecanje specifičnih vještina kao što su sposobnost 

analize obrazovnih koncepata i politika, sposobnost prilagodbe novim 

načelima, sposobnost propitivanja ideja u obrazovnim studijama, 

razumijevanje struktura obrazovnih sustava, razumijevanje i poštovanje 

učenika i kolega te spremnost prilagodbe u promjenjivim okolnostima. 


TEORIJSKI I POVIJESNI PREGLED. Sociologija obrazovanja: nastanak i 

razvoj. Sociologijski pristup i relevantne teorijske koncepcije odgoja i 

obrazovanja. DRUŠTVENI KONTEKST OBRAZOVANJA. Povijesne i 

socijalne pretpostavke (rad, industrijalizacija, modernizacija). Društvene 

nejednakosti u obrazovanju. Socijalizacija. Konflikti. Uloga obitelji; škola. 

INSTITUCIONALNI SUSTAV OBRAZOVANJA. Škola kao organizacija: 

suvremene tendencije u svijetu. Sociologija i Curriculum. Obrazovanje i 

ideologija. Školski sustav u RH. EDUKACIJA I SOCIJALNE PROMJENE. 

Obrazovanje i društvena pokretljivost (stratifikacija, mobilnost, 

diferencijacija i selekcija). Obrazovanje i društvena reprodukcija (spolna, 

profesionalna). Identitet i obrazovanje u procesu globalizacije i europske 

integracije. SOCIOLOGIJA (PROFESIJE) NASTAVNIKA. Sociologija 

profesije. Socioprofesionalna skupina: učitelji, nastavnici, profesori. 

OBRAZOVANJE I KULTURA. Obrazovanje i demokracija. Ekološka 

edukacija. Religijska kultura. Edukacija i multikulturno društvo. 

Multikulturalizam, interkulturalizam i obrazovanje. OBRAZOVANJE I 

TEHNOLOŠKE PROMJENE. Modernizacija i promjene u obrazovanju. 

Promjene modernog društva i obrazovne reforme. Alternativno obrazovanje. 

Cifrić, I. (1990). Ogledi iz sociologije obrazovanja. Zagreb: Školske 

novine. 

Flere, S. (1986). (ur.). Proturječja suvremenog obrazovanja. Zagreb: CDD. 

Haralambos, M., Holbron, M. (2002). Obrazovanje. U 

Sociologija: Teme i perspektive. (str. 773-882). Zagreb: Golden 

marketing. 

Pilić, Š. (2000). Regrutiranje srednjoškolskih profesora u postsocijalističkoj 

Hrvatskoj. Život i škola, 46, 3, 51-64. 

Pilić, Š. (1999). Nastava sociologije obrazovanja u Hrvatskoj. apredak, 

140, 4, 481-487. 

Pilić, Š. (1999). Tko su prijatelji nastavnika. Školski vjesnik, 48, 1, 3-21. 

Pilić, Š., Stankov, S. (1998). Računalne tehnologije i nastavnici: 

komparativna analiza Hrvatske i SAD. Informatologia, 31, 1-2, 

53-56. 

Vujević, M. (1991). Uvod u sociologiju obrazovanja. Zagreb: Informator. 

Ballantine, J. H. (1993). The sociology of education. Englewood Cliffs: 

Prentice-Hall. 

Marinković, R., Karajić, N. (2004). (ur./eds.). Budućnost i uloga 

nastavnika/Future and the role of teachers. Zagreb: PMF/Faculty of 

science. 

Pilić, Š. (2002). The Education of Teachers in a Post-Socialist Society: the 

Case of Croatia. In Sultana, R. G. (Ed.). Teacher Education in the 

Euro-Mediterranean Region. (pp. 51-68). New York, Washington,

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Baltimore, Bern, Frankfurt an Main, Berlin, Brussels, Vienna, 

Oxford: Peter Lang Publishing. 

Pilić, Š., Lovrić, J. (2000). Profesori biologije i kemije: sociodemografska 

obilježja i proces školovanja. Školski vjesnik, 49, 1, 21-33. 

Plačko, Lj. (1990). Religija i odgoj. Zagreb: Školske novine. 

Šooš, E. (1987). Demokratizacija obrazovanja. Zagreb: Školske novine. 

Štulhofer, A. (1992). Mitologija obrazovnih šansi. Theleme, 38, 2, 61-72. 

Predavanje, seminar, mala istraživanja, Internet, konzultacije, mentorski 

rad. 

Kontinuirano praćenje rada studenata, izrada eseja po izboru, test znanja i 

usmeni ispit. 


Studentska evalucija, analiza uspjeha na ispitu, rezultati dugoročnih 

praćenja, razmjena iskustava unutar i izvan Odjela. 

aziv predmeta Književnost za mladež 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH703 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


5 ECTS 



Mr. sc. Ivan Bošković, viši predavač 

Upoznavanje s rodovima i oblicima književnosti za mladež, njezinim 

specifičnim izrazom i bogatstvom koje sadrži te imenima koja u svijetu 

mladih čitatelja imaju posebno mjesto. Otkrivanje specifične vrijednosti 

književnosti za mladež i na najboljim njezinim primjerima razvijanje mašte, 

interesa za umjetnost riječi, razvoj svestrane osobe. 

Osposobljavanje studenta da na temelju primjera iz književnosti za mladež 

potiče mlade na oslobađanje vlastitih kreativnih potencija kako u 

oblikovanju priča, igara, stihova i igrokaza i sl., tako i svih drugih oblika

Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

kreativnog izraza. 


Dječja književnost. Vrste dječje književnosti. Slikovnica. Bajka. Perraultove 

bajke. Bajke braće Grimm. Andersenove bajke. Bajke Oscara Wildea. Bajke 

Ivane Brlić-Mažuranić. Fantastična priča. Lewis Carroll : "Alica u zemlji 

čuda". Carlo Collodi : "Pinocchio". Antoine St. Exupery : "Mali princ". 

Dječja poezija. Nonsensna poezija. Grigor Vitez : "Kad bi drveće hodalo". 

Zvonimir Balog : "Nevidljiva Iva". Luko Paljetak :"Miševi i mačke 

naglavačke". Basne. Esop. Realistična dječja priča. Johanna H. Spyri: 

"Heidi". Felix Salten: "Bambi". Mark Twain: "Pustolovine Toma Sawyera". 

Selma Lagerlöf: "Čudnovato putovanje Nilsa Holgerssona...". Ferenc 

Molnar: "Junaci Pavlove ulice". Edmondo De Amicis: "Srce". Astrid 

Lindgren: "Pipi Duga Čarapa". Jules Verne: "Djeca kapetana Granta". 

Robert Louis Stevenson: "Otok s blagom". Rudyard Kipling: "Knjiga o 

džungli". Ivana Brlić-Mažuranić: "Čudnovate zgode Šegrta Hlapića". Mato 

Lovrak: "Vlak u snijegu"; Ivan Kušan: "Koko u Parizu". Suvremena 

književnost za mladež. 

Crnković, M. (1990). Dječja književnost. Zagreb: Školska knjiga. 

Crnković, M. (1987). Sto lica priče. Zagreb: Školska knjiga. 

Hazard, P. (1970). Knjige, djeca i odrasli. Zagreb: Stylos. 

Bettelheim, B. (1979). Značenje bajki. Beograd: Prosveta. 

Crnković, M., Težak, D. (2002). Povijest hrvatske dječje književnosti. 

Zagreb: Znanje. 

Crnković, M. (1978). Hrvatska dječja književnost do kraja XIX. stoljeća. 


Diklić, Z., Težak, D., Zalar, I. (1996). Primjeri iz dječje književnosti. 

Zagreb: Divič. 

Zalar, I. (1991). Pregled hrvatske dječje poezije. Zagreb: Školska knjiga. 

Skok, J. (ur.). (1990). Lijet Ikara. Antologija hrvatskog dječjeg pjesništva. 

Zagreb: Naša djeca. 

Težak, D. (ur.). (2001). Bajke. Antologija. Zagreb: Divič. 

Težak, D. (ur.). ( 2001). Basne. Antologija. Zagreb: Divič. 

Biti, V. (1981). Bajka i predaja. Zagreb: Liber. 

Pintarić, A. (1999). Bajke. Pregled i interpretacije. Osijek: Matica hrvatska. 

Težak, S. (1969). Interpretacija bajke. Zagreb: Pedagoško-književni zbor. 

Hranjec, S. (1998). Hrvatski dječji roman. Zagreb: Znanje. 

Skok, J. (1990). Sunčeva livada djetinjstva – Antologijska čitanka dječjeg 

pjesništva. Zagreb: Naša djeca. 

Idrizović, M. (1984). Hrvatska književnost za djecu. Zagreb: Matica 

hrvatska. 

Javor, R. (ur.). (1998). Odrastanje u zrcalu suvremene književnosti za djecu 

i mladež. Zbornik tekstova. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba. 

Časopis: 

Umjetnost i dijete, brojevi od 1969. do 1997. 

Predavanja i seminari. Studenti se na seminarima aktivno uključuju u 

raspravu svojim radovima, prijedlozima i komentarima kroz različite oblike

nastave pojedinačnog, timskog i skupinskog rada. Ako postoje mogućnosti, na 

seminare bi bilo uputno pozvati značajna imena iz svijeta dječje 

književnosti i tako se u neposrednom kontaktu obogatiti njihovim 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 


predmeta i/ili 

modula 

autentičnim iskustvima. 

Praćenje rada studenata tijekom predavanja, sudjelovanje studenata u 

raspravama i komentarima na seminarima, konzultacije tijekom izrade 

seminarskih radova te usmeni ispit nakon odslušanog predmeta. 


Vrednovanje se provodi tijekom cijelog semestra kroz otvorene i kolegijalne 

razgovore sa studentima, uvažavanjem njihovih primjedbi i refleksija, 

anonimnom anketom i odgovorima na upitnik. 

aziv predmeta Hrvatska maritimna leksikografija 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH704 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

5 ECTS 




Opće kompetencije: poznavanje maritimnog leksika, poznavanje maritimne 

kulture hrvatskoga naroda, sposobnost interpretacije pomorskih sadržaja za 

razne kulturološke svrhe. 

Specifične kompetencije: Izrada rječnika pojedinih čakavskih govora, 

interpretacija tekstova maritimnog karaktera. 


Hrvatski nautički, brodograditeljski, ribarski, ihtiološki i meteorološki 

leksik; pomorski rječnici; škole maritimne leksikografije; maritimni leksik u 

rječnicima standardnog hrvatskog jezika; "noštromizmi"; maritimni leksik u 

glosarima čakavskih govora; glosar gajete falkuše; komparativno 

proučavanje leksičkih prinosa M. Deanovića za Lingvistički atlas

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Mediterana (Sali, Komiža, Lopud, Boka Kotorska, Krk i Korčula); fenomen 

lingua franca; translingvalni karakter jadranskog maritimnog leksika, 

hrvatski maritimizmi kao spomenička jezična baština; fenomen amaterske 

čakavske leksikografije; izrada dijalektalnog rječnika: gramatička obrada, 

akcentuacija, definicija, frazeologija, stilistika, leksička gnijezda. 

Božanić, J. (1997). Nacrt glosara gajete falkuše. U Finka, B. (ur.). 

Tisuću godina prvoga spomena ribarstva u Hrvata. (181-194). 

Zagreb: HAZU. 

Skok, P. (1933). aša pomorska i ribarska terminologija na Jadranu. Split: 

Pomorska biblioteka Jadranske straže. 


Rijeka. 

Vidović, R. (1984). Pomorski rječnik. Split: Logos. 

Babić, B. (1877). azivlje korita i jedrilja broda u hrvatskom, njemačkom i 

talijanskom. Kraljevica: Primorska Tiskara. 

Babić, B. (1901). Pomorski rječnik ili nazivlje za brodarenje po moru. Senj: 

Tiskara Ive pl. Hreljanovića. 

Deanović, M. (1962). Lingvistički atlas Mediterana. 1. dio: Anketa u Boki 

Kotorskoj. Zagreb: JAZU. 

Deanović, M. (1966). Lingvistički atlas Mediterana. 2. dio: Anketa na Visu 

(Komiži). Zagreb: JAZU. 

Deanović, M. (1967). Lingvistički atlas Mediterana. 3. dio: Anketa u 

Salima na Dugom otoku. Zagreb: JAZU. 

Filipi, G. (1997). Betinska brodogradnja – etimologijski rječnik pučkog 

nazivlja. Šibenik: Županijski muzej u Šibeniku. 

Jurišić, B. (1962). O našoj pomorskoj terminologiji. U Novak, G., 

Maštrović, V. (ur.). Pomorski zbornik. (str. 451-469). Zagreb: JAZU, 

Zadar: Institut za historijske i ekonomske nauke. 

Jurišić, B. (1956). Pomorski izrazi u Vitezovićevu rječniku. U Krbek, I. 

(ur.). Anali Jadranskog instituta (str. 297-404). Zagreb: JAZU. 

Kačić, M. (1994). Rječnik i gramatika. Filologija, 22-23, 297-302. 

Katičić, R. (1994). Leksikografija i gramatika. Filologija, 22-23, 281-286. 

Keber, L. (2002). Tradicionalne brodice hrvatskog Jadrana. Zagreb: 

Tehnički muzej. 

Luetić, J. (1956). Naša pomorska terminologija u A. Jal-ovom "Glossaire 

nautique" iz 1848. g. U Kostrenčić, M. (ur.). Ljetopis (str. 248-255). 

Zagreb: JAZU. 

Machiedo, M. (1997). Duž obale; hrvatske i mletačke teme. Zagreb: Ceres. 

Majcen, G., Siminiati, B. (1947/48). Pomorski rječnik. Split: Pomorstvo. 

Menac, A. (1994). Frazeologija u različitim tipovima jednojezičnih 

hrvatskih rječnika. Filologija, 22-23, 161-168. 


Rijeka. 

Vajs, N. (1994). Leksikografski metajezik. Filologija, 22-23, 323-333. 

Vidović, R. (1992). Koine pomorskoga anemonimijskoga nazivlja. 


Vinja, V. (1986). Jadranska fauna – etimologija i struktura naziva, I – II. 

Zagreb: JAZU, Split: Logos. 

Vinja, V. (1998). Jadranske etimologije, I, II, III. Zagreb: Školska knjiga. 

Vulić, S. (1994). Struktura rječničkog članka u rječnicima izvornih

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

čakavskih govora. Filologija, 22-23, 185-191. 

Predavanje, seminar, radionica. Upoznavanje s postojećim rječnicima. 

Studenti pod vodstvom mentora izrađuju komparativne glosare za leksik 

pojedinih maritimnih tema (brodograditeljski alat, dijelovi broda, ihtionimi, 

vrste tradicionalnih brodova, nautički termini, toponimi). Izrada glosa; 

kritička analiza aktualnih rječnika hrvatskog standardnog jezika itd. 

Praćenje aktivnosti studenata, vrednovanje svakog pojedinačnog rada, 

ocjena glosara pojedinog maritimološkog semantičkog polja. 



iskustava unutar i izvan Odjela. 

aziv predmeta Uvod u komparativnu književnost 

Kod HZH706 





ECTS 



5 ECTS 



astavnik Dr. sc. Helena Peričić, docent 

Mr. sc. Miranda Levanat, predavač 

Kompetencije 


Gordana Galić, asistentica 

Student se upoznaje s osnovnim načelima i metodologijom komparativnog 

pristupa književnosti te pitanjima s područja koja su u bliskoj vezi s njom: 

povijest komparativne književnosti, utjecaj kao središnji pojam i sl. 

Preduvjeti za Prema Pravilniku o studiranju Sveučilišta u Splitu. 

upis 

Sadržaj Kolegij bi bio temeljen na brojnim primjerima iz svjetske književnosti s 

posebnom pozornošću na pojavama i piscima koji su imali udjela i u 

formiranju hrvatske književnosti. 

Preporučena 

literatura 

Beker, M. (1995). Uvod u komparativnu književnost. Zagreb. Školska 

knjiga. 

Flaker, A. i Pranjić, K. (1998). Hrvatska književnost u europskom kontekstu. 

Zagreb: Liber (Izdavački zavod JAZU). 

Košutić Brozović, N. (novija izdanja). Čitanka iz stranih književnosti, 1, 2.

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta 

Kod 

Vrsta 

Razina 


Solar, M. (2003). Povijest svjetske književnosti. Zagreb: Golden marketing. 

Slamnig, I. (1999). Svjetska književnost zapadnoga kruga. Zagreb: Školska 

knjiga. 

Oraić Tolić, D. (1990). Teorija citatnosti. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske. 

Pavličić, P. (1983). Književna genologija. Zagreb: Liber. 

Pichois, Cl. i Rousseau, A. M. (1973). Komparativna književnost. Zagreb: 


Weisstein, U. (1973). Comparative Literature and Literary Theory. Survey 

and Introduction. Bloomington-London: Indiana University Press. 

Predavanja, seminari, konzultacije - usmene i putem e-maila 

Praćenje sudjelovanja studenata na nastavi i seminarima; ocjena 

seminarskog rada o odabranoj temi; provjera znanja na temelju pročitane 

literature na usmenom ispitu. 

Hrvatski i/ili engleski jezik 



Metode istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima 

HZH707 

Predavanja + Seminari/Vježbe/Konzultacije 




ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


5 ECTS 



Dr. sc. Silva Mežnarić, znan. savjetnica 

Po završetku nastave student stječe osnovno razumijevanje i identificiranje 

koncepata vezanih za principe istraživanja u humanističkim disciplinama, 

posebice jezika i komunikacije.

Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Student stječe sljedeće vještine: 

- kritičko čitanje, evaluacija i sažimanje informacija vezanih za metode 

istraživanja 

- planiranje, organiziranje i izvođenje te izvještaj o vlastitom istraživanju; 

- prikupljanje i klasificiranje informacija vezanih za vlastito istraživanje 

(Internet pretraživanje relevantnih biblioteka te izvora sekundarne prirode u 

svijetu) 

- primanje i odgovor na različite izvore informacija, tekstualnih, 

numeričkih, verbalnih) 

- ocjena pouzdanosti i valjanosti (numeričkih i nenumeričkih) izvora 

informacija 

- savladavanje osnova timskog istraživačkog rada. 

Student stječe sljedeća profesionalna ("karijerna", "life long") znanja: 

- rad i istraživanje, samostalno i u timu; racionalna primjena vremenske i 

organizacijske varijable rada; razvoj ciljanog ali i fleksibilnog pristupa 

vlastitom i timskom radu 

- etički princip rada u istraživanju: "slušanje drugih" bez preduvjerenja, 

testiranje vlastitog uvjerenja, ocjena preosjetljivosti teme i etičke 

odgovornosti u ispitivanju takve, upitnost svake autoritativne teorije. 


Planiranje istraživanja i znanstvenog teksta: nacrt 

istraživanja, uzorak, podaci. Kritično, sustavno i 

selektivno odabiranje znanstvene informacije. 

Modeli istraživanja, osnovni koraci za humaniste. Konstrukcija i analiza 

upitnika i intervjua. Osnovni kvalitativni postupci; pregled kvantitativnih 

postupaka. Izrada znanstvenog izvještaja. 

Kiss, C. G. (2004). Slike nacije u himnama Europe. Povijesni prilozi, 

23, 159-166. 

Kotzé, E. (2004). Language and Identity - The Afrikaans Community in the 

UK. Collegium Antropologicum, 28, 1, 63-72. 

Mežnarić, S. (ur.). (2003). Etničnost i stabilnost Europe u 21. stoljeću. 

Zagreb: Jesenski & Turk (istraživanja). 

Neuman, L. W. (2003). Social Research Methods. Qualitative and 

Quantitative Approach. Boston: Allyn and Bacon (odabrana 

poglavlja). 

Northey, M., Tepperman, L. (1986). Making sense in the social 

sciences. A student's guide to research, writing, and style. Oxford: 

Oxford University Press (odabrana poglavlja). 

Časopis: 

Collegium Antropologicum. Linguistic Diversity in Anthropological 

Perspective. Special Supplement. (2004). 1, 28. (jedan članak, po 

izboru) 

Cassirer, E. (1966). The Logic of Humanities. New Haven: Yale 

University Press. 

Kolesarić, V., Petz, B. (1999). Statistički rječnik. Jastrebarsko: Naklada

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Slap. 

Miller, G., Dingwall, R. (1997). Context & Method in Qualitative 

Research. London: Sage (odabrana poglavlja). 

Ringer, F. (1997). Max Weber's Methodology; The Unification of the 

Cultural and Social Sciences. Cambridge, MA: Harvard University 

Press. 

Predavanja, prisutnost obavezna; seminari, usmeni nastupi s "positon 

papers", obavezno dva puta u semestru; vježbe, intervjui na terenu, "field 

work", izvještavanje; samostalno vlastito istraživanje za završni obavezni 

rad. 

Rad u semestru: obavezan "position paper" (4 x 2 stranice) o zadanom 

problemu s predavanja, 2x u semestru. Obavezan usmeni nastup na osnovi 

tog papira. Sudjelovanje u raspravi na seminaru; jedan "take home" 

semestralni istraživački rad (do 15 stranica) kao "final paper". Dopuštena 

samo dva (opravdana) izostanka s predavanja i seminara u semestru. 

Način polaganja ispita: obrazloženje semestralnog pismenog rada 

(istraživanja). 

Ocjenjuje se: uspješna obrana rada (50%) + prisustvovanje i sudjelovanje na 

seminarima i predavanjima (20%) + 4 obavezna "position papers" (30%). 

Jezik predavanja: hrvatski, engleski. 

Jezik obvezne literature, pisanja eseja: hrvatski, engleski, talijanski, 

francuski, slovenski. 

Studentska evaluacija + uspjesi na ispitu + kolegijalna evaluacija ili 

evaluacija dekana + longitudinalna praćenja studentskih i kolegijalnih 

evaluacija. 


HZH105 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


5 ECTS 




Sposobnost prepoznavanja, analiziranja i razumijevanja različitih vrsta 

mitova, čuvajući njihov univerzalan i neprekidan značaj. Ljudska vizija,

Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Jezik poduke 


kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta 

izvor inspiracije i transformacija dragocjenih prikaza, bit će naglašeni kroz 

specifične grčke i rimske primjere. 


Uvod. Mit i ostali tipovi tradicionalne književnosti. Politeizam u 

Moskusovoj "Europi". Mitovi stvaranja: Hesiodova "Teogonija" i Ovidijeve 

"Metamorfoze". Herojski mitovi: Apolodorov "Heraklo" i Plutarhov 

"Tezej". Povratak ratnika: Homerova "Odiseja" i Eshilov "Agamemnon". 

Cotterell, A. (2003). Mitologija. Rijeka: Leo-commerce. 

Čale, F. (ur). (1977-). Povijest svjetske književnosti, knj. 2. Zagreb: Mladost. 


Toronto: York University. 

Pinsent, J. (1990). Grčka mitologija. Opatija: Otokar Keršovani. 

Graves, R. (2003). Grčki mitovi. Zagreb: CID-Nova. 

Vernant, J.-P. (1990). Myth and Society in Ancient Greece. New York: 

Zone. 



grupama. 







nastavničkoj razini. 

Književne i lingvističke teorije dvadesetog stoljeća 

Kod HZH715 





ECTS 



5 ECTS 



astavnik Mr. sc. Miranda Levanat, predavač 

Kompetencije 


Student stječe spoznaju o pojedinim književnim teorijama i teorijskim 

modelima u proučavanju jezika, o njihovom ispreplitanju; osposobljava se

za povezivanje i proširivanje prethodno usvojenih teorijskih spoznaja o 

jeziku i književnosti. 

Preduvjeti za Prema Pravilniku o studiranju Sveučilišta u Splitu. 

upis 

Sadržaj Transformacijska generativna gramatika i naratologija. 

Chomskijeva generativna gramatika; transformacijska pravila - dubinska i 

površinska struktura rečenice. 

Preslikavanje sintaktičke organizacije na narativnu (Proppove drammatis 

personae - Souriauove funkcije - Greimasovi aktanti). Todorovljeva 

gramatika narativnog teksta. Istraživanja dubinske strukture pojedinih 

žanrova. 

Antropološka lingvistika (i lingvistička antropologija) i ritualno - mitološki 

pristup književnosti 

Utjecaj etnolingvističkih i antropoloških radova na proučavanju izvornih 

mitova na istraživanje ‘mitske svijesti’ u književnosti dvadesetoga stoljeća. 

Semiotika kulture i semiotika književnosti. Rekonstrukcija teksta. 

Tartuska škola semiotike. Koliko Lotmanova tipologija teksta duguje 

Ivanovu i Toporovu, odnosno u kojoj je mjeri njegova tipološka 

klasifikacija teksta određena njihovim radovima na rekonstrukciji 

praslavenskih mitova? 

Radoslav Katičić - rad na rekonstrukciji mitološko-obrednih tekstova na 

temelju folklorne građe iz sjeverozapadne Hrvatske; veze s baltoslavenskom 

i grčkom predajom. 

Odnos međuzavisnosti tekstova i kulture, te samih tekstova. 

Rekonstrukcija ‘osnovnog teksta’ ili ‘osnovnog mita’ koji reprezentira 

ostale podtekstove i kulturu u cjelini. 

Preporučena Beker, M. (1986). Suvremene književne teorije. Zagreb: Sveučilišna naklada 

literatura 

Liber. 

Katičić, R. (1989). Hoditi-roditi. Tragom tekstova jednog praslavenskog 

obreda plodnosti. Studia ethnologica, 1. 

Katičić, R. (1991). Dalje o rekonstrukciji tekstova jednoga praslavenskog 

obreda plodnosti II. Studia ethnologica, 3. 

Lotman, J. M. (1979). The Origin of Plot in the Light of Typology. Poetics 

Today. 

Matasović, R. (1996). A Theory of Textual Reconstruction in Indo- 

European Linguistics. Frankfurt a/M & New York: Peter Lang 

Verlag. 

Propp, V. (1982). Morfologija bajke. Beograd: Prosveta. 

Solar, M. (1980). Ideja i priča. Aspekti teorije proze. Zagreb: Znanje. 

Škiljan, D. (1994). Pogled u lingvistiku. Rijeka: Naklada Benja. 

Dopunska Chomsky, N. (1957). Syntactic Structures. The Hague. Paris: Mouton. 

literatura Chomsky. N. (1965). Aspects of the Theory of Syntax. Cambridge: MIT 

Press. 

Duranti, A. (2000). Linguistic Anthropology. Cambridge: CUP. 

Foley, W. A. (1998). Anthropological Linguistics: an introduction. Oxford: 

Blackwell Publishers. 

Kramarić, Z. (1989). Uvod u naratologiju. Osijek. 

Lotman, J. M. (1976). Struktura umetničkog teksta. Beograd: Nolit. 

Meletinski, E. M. (1983). Poetika mita. Beograd: Nolit. 

Surio, E. (1982). Dvesta hiljada dramskih situacija. Beograd: Nolit.

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Uspenski, B. (1979). Poetika kompozicije. Semiotika ikone. Beograd: Nolit. 

Predavanja i seminari 



Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, testovi 

postignuća); ispit: pismeni i usmeni. 


Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa 

aziv predmeta Jezik u funkciji umjetnosti 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH106 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

5 ECTS 



Dr. sc. Stojan Vrljić, docent 


Sposobnost uočavanja koliko jezično majstorstvo sudjeluje u definiranju 

književnoumjetničkog djela. 


Na primjerima iz domaće i strane književnosti definirat će se jezik u 

funkciji umjetnosti. Temeljni dio ovog predmeta sadržan je u 

lingvostilističkim analizama najpoznatijih književnoumjetničkih tekstova - 

domaćih i stranih. 

Božanić, J. (1992). Komiške facende - stilistika i poetika usmene 


Flaker, A. (1976). Stilske formacije. Zagreb: Liber. 



knjiga. 

Škreb, Z. (1983). Mikrostrukture stila i književne forme. U Uvod u

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta Slavenska pisma 

Kod 

Vrsta 

književnost. Zagreb. 

Vrljić, S. (2003). Kontrastivna lingvostilistička analiza Matoševe Utjehe 

kose. Motrišta, 191-196. 

Vrljić, S. (2002). Prijevodni ekvivalent hrvatskih turcizama na njemačkom i 

ruskom jeziku. Filologija, 38/39, 273-284. 

Dedicius, K. (1963). Slawische Lyrik - übersetzt - übertragen 

nachgedichtet. 

Störig, 468 - 488. 

Федоров, А. В. (1958). Введение в теорию перевода. Москва. 


Güttinger, F. (1963). Zielsprache. Theorie und Technik des Übersetzens. 

Zürich. 

Martinet, A. (1973). Jezik i funkcija. Sarajevo. 

Vrljić, S. (2000). Andrić u njemačkom. Split: Logos. 

Vrljić, S. (2005). Andrić u ruskom. Split: Logos. 

Vrljić, S. (2000). Jezik i stil u poeziji Veselka Koromana. U S. Vrljić. Jezik 

naš hrvatski. (str. 51-54). Split: Logos, Mostar: Matica hrvatska. 

Vrljić, S. (2004). Šimićeva Ljubav. Zbornik radova Riječki filološki dani, 

579-584. 

Predavanja, seminari, susreti s pjesnicima. 

1. Praćenje sudjelovanja studenata na seminarima i pjesničkim susretima 

2. Ocjena lingvostilističkih analiza pojedinih književnih djela 

3. Usmena interpretacija odabranog književnog djela 

4. Pročitana literatura 

Ocjena se temelji uvidom u sve četiri navedene komponente znanja. 

Hrvatski, moguće njemački i ruski jezik 


međunarodna supervizija. 

HZH404 


Izborni predmet

Razina 



ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

5 ECTS 



Dr. sc. Milan Mihaljević, znan. savjetnik 


Studenti su upoznati sa širim okvirima ćiriličke i glagoljičke pismenosti, 

koje imaju značajan udjel i u hrvatskoj kulturu, s obzirom na posebnosti 

samog pismovnog medija, njegove geneze, i s obzirom na različitosti u 

funkcioniranju u drugim slavenskim kulturama. 


Nastanak slavenskih pisama glagoljice i ćirilice; pitanje pretćirilometodske 

pismenosti u Slavena; uloga Konstantina i Metoda i njihovih učenika u 

stvaranju prvih slavenskih azbuka, međusobna ovisnost dvaju najstarijih 

slavenskih pisama; nacionalne inačice slavenskih pisama; epigrafika; 

reforme pisama, standardizacija pisanja; slavenska inkunabulistika. 

Bošnjak, M. (1970). Slavenska inkunabulistika. Zagreb: Mladost. 

Eckhardt, Th. (1955). Napomene o grafičkoj strukturi glagoljice, Radovi 

Staroslavenskog instituta, 2, 59-91. 

Eckahrdt, Th. (1978). Die "Bosančica", Oesterreichische Osthefte, XX, 

Wien. 

Eckhardt, Th. (1989). Azbuka. Versuch einer Einführung in das Studium der 

slavischen Paläographie. Beč-Köln. 

Hamm, J. (1952). Datiranje glagoljskih tekstova, Radovi Staroslavenskog 

instituta 1, 5-62. 

Hamm, J. (bilo koje izdanje). Počeci pismenosti; Elementi glagoljice, 

Staroslavenska gramatika. Zagreb: Školska knjiga. 

Hercigonja, E. (1994). Tipovi pismene komunikacije u Slavena od ‘crta i 

ureza’ iz traktata ‘O pismenehь’ Črnorisca Hrabra do alfabetskog 

pisma. Zagreb, (skripta). 

Jagić, V. (1868). Gradnja za glagolsku paleografiju, Rad JAZU, II, Zagreb. 

Geitler, L. (1883). Die Albanesischen und Slavischen Schriften. Beč. 

Granstrem, E. E. (1953). K voprosu o proizhoždenii glagoličeskoj azbuki, 

Trudy otdela dreverusskoj literatury Instituta russkoj literatury, IX, 

Moskva-Leningrad, 427-442. 

Jagić, V. (1911). Glagoličeskoe pisьmo. Enciklopedija Slavjanskoj filologii, 

3, Petrograd. 

Karski, E. F. (1979). Slavjanskaja kirillovskaja paleografija. Moskva (1. 

izdanje: 1928). 

Lunt, H. (1957). Ligatures in Old Church Slavonic Manuscripts, Slavistična 

revija, X, 1-4. 

Mihaljević, M. (1966). Die Jer-Zeichen in den kroatisch-glagolitischen 

Fragmenten, zbornik sa znanstvenog skupa Glagolitica – Zum 

Ursprung der slavischen Schriftkultur, Beč. 

Miklas, H. Griechisches Schriftdenken und slavische Schriftlichkeit / 

Glagolica und Kyrillica zwischen Verschriftung und

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Verschriftlichung”, Ch. Ehler i U. Schaefer (ur.). Verschriftung 

und Verschriftlichung; Aspekte des Medienwechels in verschiedenen 

Kulturen und Epochen Tübingen, 132-155. 

Sill, U. (1972). Nomina Sacra. Forum Slavicum, 40, München. 

Traube, L. (1907). omina sacra, Versuch einer Geschichte der christlichen 

Kürzung, München. 

Vajs, J. (1932). Rukovĕt hlaholské paleografie. Prag. 

Žagar, M. (1996). Neke grafetičke osebujnosti u najstarijim 

hrvatskoglagoljskim tekstovima (s osobitim obzirom na raspored 

bjelina), posebni zbornik sa znanstvenog skupa Glagolitica – Zum 

Ursprung der slavischen Schriftkultur, Beč. 

Seminari, terenska nastava, konzultacije. 

Transliteracija tekstova na glagoljici i ćirilici i analiza pisma predloženoga 

teksta. 

Hrvatski jezik. 


2. Povremeno promatranje i evaluacija nastave. 

Hrvatsko srednjovjekovlje: jezik i književnost 

HZH306 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


5 ECTS 



Dr. sc. Milan Mihaljević, znan. savjetnik 

Dr. sc. Antun Pavešković, znan. suradnik 


Studenti su svladali uglatu hrvatsku glagoljicu i hrvatsku ćirilicu 

(bosančicu) i osposobili se za čitanje i primjerenu filološku i književnu 

analizu starih hrvatskih tekstova. Osposobljeni su za dubinsko čitanje

Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

srednjovjekovnih tekstova što im omogućava razumijevanje specifičnosti 

književnog srednjovjekovlja i otkriva svjetonazorske i mentalitetske 

karakteristike srednjovjekovnih djela. Studenti su tako upoznati sa 

složenošću početnoga razdoblja hrvatske književnosti i pismenosti koja je 

ostvarena na trima jezicima (hrvatski, staroslavenski, latinski) i trima 

pismima (glagoljica, ćirilica, latinica) na razmeđu kulturnih utjecaja s 

europskoga zapada i istoka. 


Kolegij bi obrađivao prožimanje slavenske i latinske pismovne kulture: 

tropismenost i trojezičnost hrvatske srednjovjekovne kulture; povijest 

hrvatskoga glagoljaštva, prve pisane spomenike na hrvatskom jeziku: 

natpise, liturgijske tekstove, pravne spomenike i listine, neliturgijske 

zbornike; funkcionalno raslojavanje jezika: složenost odnosa između 

crkvenoslavenskoga i narodnoga (čakavskog) jezika; oblikovanje i razvoj 

hrvatske uglate glagoljice i hrvatske ćirilice (bosančice); jezik i pismo 

latiničnih spomenika na hrvatskom jeziku; prve štokavske tekstove; rano 

hrvatsko tiskarstvo u europskom kontekstu. Prikazala bi se reprezentativna 

djela hrvatske srednjovjekovne književnosti (stihovi, dijaloške pjesme, 

crkvena prikazanja, vizije, apokrifi, mirakuli, legende, moralnopoučna 

proza i sl.), a žanrovski bi se sastav i bogatstvo usporedili sa 

srednjovjekovnom književnošću drugih mediteranskih i srednjoeuropskih 

zemalja. Tekstovi bi se analizirali jezično, filološki, poetološki, ali i na 

temelju svojih svjetonazorskih karakteristika s namjerom da se studentima 

približi srednjovjekovni mentalitet kako je oblikovan u sačuvanim 

tekstovima. 

Organizirala bi se i terenska nastava u trajanju od 3 do 5 dana po Istri, 

Krku, Cresu, Vinodolu i/ili srednjodalmatinskim (zadarskim) otocima gdje 

se čuvaju važniji spomenici srednjovjekovne pismenosti (natpisi i knjige) 

kako bi se studenti mogli izravno upoznati s izvornicima spomenika koji se 

čuvaju u crkvama ili knjižnicama samostana i župnih ureda. 

Damjanović, S. (1984). Tragom jezika hrvatskih glagoljaša. Zagreb: Liber. 

Fališevac, D. (1980). Hrvatska srednjovjekovna proza. Zagreb: Hrvatsko 

filološko društvo. 

Fučić, B., Katičić, R., Hercigonja, E. (1997). Rano doba hrvatske kulture, 

Hrvatska i Europa I., Zagreb: HAZU. 

Hercigonja E., Damjanović, S., Nazor, A., Malić, D., Moguš M. (2000). 

Srednji vijek i renesansa. Hrvatska i Europa II., Zagreb: HAZU. 

Kolumbić, N. (1994). Po običaju začinjavac. Split: Književni krug. 

Malić, D. (1972). Jezik najstarije hrvatske pjesmarice. Zagreb: Liber. 

Petrović, I. (1988). Prvi susreti Hrvata s ćirilometodskim izvorištem svoje 

srednjovjekovne kulture. Slovo, 38, 5-52. 

Štefanić, V. (prir.) (1969). Hrvatska književnost srednjega vijeka. 1, Zagreb: 

Zora, Matica hrvatska. 

Damjanović, S. (2004). Slovo iskona. Zagreb: Matica hrvatska. 

Fučić, B. (1971). Najstariji hrvatski glagoljski natpisi. Slovo, 21. 

Hercigonja, E. (1975). Srednjovjekovna književnost. 2, Zagreb: Liber, 

Mladost. 

Hercigonja, E. (1994). Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga 

srednjovjekovlja. Zagreb: Matica hrvatska.

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Jurić, Š. (1985). Hrvatske inkunabule. Slovo, 34. 

Katičić, R. (1998). Litterarum studia. Zagreb: Matica hrvatska. 

Mihaljević, M. i Reinhart, J. (2005). The Croatian Redaction: Language and 

literature. Incontri linguistici. 

Nazor, A. (1985). Tiskana glagoljska knjiga od prvotiska Misala 1483. do 

Brozićeva brevijara 1561. Slovo, 34. 

Štefanić, V. (1971). Determinante hrvatskog glagolizma. Slovo, 21. 

Tandarić, J. L. (1993). Hrvatskoglagoljska liturgijska književnost. Zagreb: 

Kršćanska sadašnjost. 

Predavanja/seminari/terenska nastava. 

Kolokvij iz hrvatske uglate glagoljice i hrvatske ćirilice. 

Ispit: pismeni i usmeni. 



2. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode 

brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od 

strane predstojnika odsjeka / voditelja katedre, itd. 

aziv predmeta Povijesni kontekst predromantizma i romantizma u hrvatskoj 


Kod 

HZH407 

Vrsta 


Izborni premet 

Razina 



ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


5 ECTS 




Student razumije stilske odrednice romantizma i onih književnih formacija 

koje su mu prethodile; sposoban je uočiti one tematske magistrale hrvatske 

književnosti, pisce i djela koji se kao tradicija prepoznaju u djelima 

hrvatskog romantizma, posebice one koje su djelovale na narav općeg 

književnog jezika; upoznaje povijesne i kulturne prilike, osnovane 

nacionalne institucije u tom vremenu, posebice pojedinačne predstavnike i

Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 

djela iz razdoblja romantizma, s obzirom na njihovu umjetničku vrijednost i 

doprinos kontekstu povijesti cijele hrvatske književnosti 


Društvene, političke kulturne prilike u hrvatskim krajevima tijekom druge 

polovice XVIII i prve polovice XIX. st. s posebnim osvrtom na vrijeme 

prosvjetiteljstva, jakobinstva i ilirskog pokreta. 

Jezično ilirstvo, slavenstvo i hrvatstvo od Kašićeve gramatike (1605.) do 

stvaranja književno-jezičnog koinea tridesetih godina XIX. st. 

Stilske odrednice baroka, racionalizma, klasicizma, sentimentalizma i 

romantizma na općem planu i u hrvatskom književnom kontekstu. 

Književnici i kulturni djelatnici i ključna njihova djela: A. M. Reljković, 

Vid Došen, Antun Kanižlić, M. P. Katančić, Julije Bajamonti, Đuro Ferić, 

Joakim Stulli, Tituš Brezovački, Pavao Štos, Antun Mihanović, Ljudevit 

Gaj, grof Janko Drašković, Ivan Derkos, Dimitrije Demetar, Ljudevit 

Vukotinović, Stanko Vraz, Matija Mažuranić, Ivan Mažuranić, Petar 

Preradović, Ivan Kukuljević Sakcinski, Dragojla Jarnićeva, Ante Kuzmanić, 

Antun Nemčić, Mirko Bogović, Luka Botić, Bogoslav Šulek, Fran Kurelac, 

A.V. Tkalčević, Vatroslav Jagić, Vjekoslav Babukić, Franjo Rački, Grga 

Martić, I. F. Jukić... 

Barac, A. (1953). Književnost ilirizma. Zagreb: JAZU. 

Barac, A. (1953). Književnost apsolutizma. Zagreb: JAZU. 

Fališevac, D. (1989). Prosvjetiteljstvo, klasicizam, predromantizam. U Stari 

pisci hrvatski i njihove poetike. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber. 

Frangeš, I. (1987). Racionalizam, Predromantizam, Doba romantizma, 

Ilirizam, Apsolutizam. U J. Bratulić, I. Buzjak. Povijest hrvatske 

književnosti. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, Ljubljana: 

Cankarjeva založba. 

Kombol, M. (1961). Povijest hrvatske književnosti do narodnoga 

preporoda. Zagreb: Matica hrvatska. 

Jelčić, D. (2004). Stilski pluralizam XVIII. st., Hrvatski književni 

romantizam. U Povijest hrvatske književnosti. Zagreb: Naklada 

Pavičić. 

Predavanja, seminar. 

1. Praćenje aktivnog sudjelovanja studenata na predavanjima i seminarima. 

2. Ocjena samostalno izrađenog tematskog eseja. 

3. Ispit. 

4. Poznavanje literature. 

Ocjena se temelji na uvidu u sve navedene komponente znanja. 






modula

aziv predmeta Vlast i hrvatski književnici 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH810 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

5 ECTS 




Podizanje svijesti o udjelu politike u hrvatskim književnim tekstovima i u 

životima pisaca te o međusobnom utjecaju društva i književnosti. 


Autocenzura i njezini oblici u književnosti od 50-tih do 80-tih godina 20. 

stoljeća. Liberalna disidencija i njezin kulturni radikalizam. Urote i hrvatski 

književnici (Držić, Zrinski i Frankopani, Kvaternik, Hebrang). Književne 

polemike u funkciji nacionalnih i političkih sukoba. 

Golub, I. (1983). Slavenstvo Jurja Križanića. Zagreb: JAZU. 

Gotovac, V. (1989). Moj slučaj. Zagreb, Ljubljana: Cankarjeva založba. 

Jelčić, D. (1995). Politika i sudbine. Zagreb: Školska knjiga. 

Novak, S. P. (1996). Planeta Držić. Zagreb, Dubrovnik: Knjižnica Doma 

Marina Držića. 

Betizza, E. (2004). Egzil. Split: Dalmatinska biblioteka. 

Botica, S. (1990). Filip Grabovac. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti. 

Donat, B. (1993). Crni dossier. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. 

Karahasan, Dž. (2002). Knjiga vrtova. O jeziku i strahu, eseji. Zagreb: 

Izdanja Antibarbarus. 

Lasić, S. (2000). Autobiografski zapisi. Zagreb: Nakladni zavod Globus. 

Lasić, S. (1970). Sukob na književnoj ljevici 1928-1952. Zagreb: Liber. 

Prica, Č. ( ). amjerna sjećanja, I-II. 

Šoljan, A. (1992). Prošlo nesvršeno vrijeme. Zagreb: Hrvatska sveučilišna 

naklada. 








Hrvatski i engleski jezik

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 



aziv predmeta Metodika nastave hrvatskoga jezika 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH801 




Godina 2. Semestar III. 

ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

5 ECTS 



Dr. sc. Vlado Pandžić, red. prof. 

Student se upoznaje s teorijom nastave (učenja) hrvatskoga jezika, 

govornoga i pismenog izražavanja te se osposobljava za izvođenje te 

nastave u osnovnim i srednjim školama. 

Kompetencije i vještine koje se stječu položenim ispitima iz predmeta: 

Osnove pedagogije, Didaktika i Psihologija odgoja i obrazovanja. 

Okvirni program: Primijenjena lingvistika. Učenje (nastava) jezika. 

Povijesni pregled učenja (nastave) hrvatskoga jezika. Suvremena teorija i 

praksa nastave hrvatskoga jezika. Svrha nastave hrvatskoga jezika. Načela. 

Sustavi i pristupi. Nastava fonetike, fonologije, morfologije, tvorbe riječi i 

sintakse hrvatskoga jezika te leksikologije i hrvatske stilistike. Povijest i 

dijalektologija hrvatskoga jezika u nastavi. Nastava hrvatskoga pravopisa. 

Govorničko (predavačko) umijeće i strategije. Povijesni pregled pismenog 

izražavanja. Profesor: govornik-predavač do naših dana. Suvremena teorija i 

praksa nastave govornoga i pismenog izražavanja. Priprema, ustrojba i 

slušanje govora (predavanja). Kultura i govor. 

Pandžić, V. (2001). Govorno i pismeno izražavanje u srednjoj školi. Zagreb: 

Profil international. 

Rosandić, D. (2002). Od slova do teksta i metateksta. Zagreb: Profil 

international. 

Težak, S. (1996). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1. Zagreb: 




Težak, S. i Babić, S. (1992). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 

knjiga. 

Aristotel (1989). Retorika. Zagreb: Naprijed. 

Jonke, Lj. (1964). Književni jezik u teoriji i praksi. Zagreb: Znanje. 

Kekez, J., Pandžić, V. i Mamić, M. (1998). Hrvatski 2: udžbenik za II. 

razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola. Zagreb: Profil 


Mamić M., Pandžić, V. i Kekez, J. (1998). Hrvatski 1: udžbenik za I. razred 

strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola. Zagreb: Profil 


Pandžić, V., Mamić, M. i Kekez, J. (1998). Hrvatski 3: udžbenik za III. 



Pandžić, V., Kekez, J. i Mamić, M. (1998). Hrvatski 4: udžbenik za IV. 



Pandžić, V. (2001). Hrvatski jezik, pismenost i književnost u 

bosanskohercegovačkom školstvu. Zagreb: Profil international. 

Pranjković, I. (2002). Druga hrvatska skladnja. Zagreb: Hrvatska 

sveučilišna naknada. 

Pranjković, I. (1995). Sintaksa hrvatskoga jezika: udžbenik za 3. razred 

gimnazije. Zagreb: Školska knjiga. 

Samardžija, M. (1995). Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika: 

udžbenik za 4. razred gimnazije. Zagreb: Školska knjiga. 

Silić, J. (1998). Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika: udžbenik za 1. 

razred. Zagreb: Školska knjiga. 

Silić, J. (1995). Morfologija hrvatskoga jezika: udžbenik za 2. razred 

gimnazije. Zagreb: Školska knjiga. 

Silić, J. (1984). Od rečenice do teksta. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber. 

Škarić, I. (2000). Temeljci suvremenog govorništva. Zagreb: Školska knjiga. 

Vince, Z. (2002). Putovima hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: Nakladni 

zavod Matice hrvatske. 

Titone, R. (1977). Primijenjena lingvistika. Zagreb: Školska knjiga. 

Predavanja (frontalna i uz sudjelovanje studenata, stvaralačka nastava) 

Seminari (raznovrsne aktivnosti) 


provjera domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi,...). 

Ispit: pismeni / usmeni / prezentacija seminarskog rada / pismeno izvješće o 

stručnoj praksi. 

Stručna praksa: pokazivanje znanja i dokazivanje sposobnosti u nastavnoj 

praksi. 


Anketiranje studenata o kvaliteti nastave.



modula 

aziv predmeta Metodika nastave književnosti 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH802 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

5 ECTS 



Dr. sc. Ivan Mimica, prof. emeritus 

Poznavanje teorije nastave književnosti i medijske kulture i osposobljenost 

za izvođenje nastave u osnovnoj i srednjim školama. Sposobnost za 

kompetentno praćenje i vrednovanje svog nastavnog rada i nastavnog rada 

drugih nastavnika te pronalaženje kreativnih rješenja za nove nastavne 

situacije. 

Kompetencije i vještine koje se stječu položenim ispitom iz predmeta: 


Metodika književnog odgoja i obrazovanja. Književnost kao nastavni 

predmet. Programsko određenje nastave književnosti. Teorija nastave 

književnosti i znanost o književnosti. Metodički sustavi i metode 

književnog odgoja i obrazovanja. Tipovi nastavnih sati. Književni interesi i 

motivacije. Izražajno čitanje. Školska interpretacija i recepcija književnih 

djela. Domaća lektira. Metodički pristup lirskoj pjesmi. Problemska nastava 

književnosti. Nastava povijesti književnosti i teorije književnosti. Slobodne 

aktivnosti u književnom odgoju i obrazovanju. 

Medijska kultura u odgoju i obrazovanju mladeži. Suvremeni školski 

pristupi medijskoj kulturi - film, radio, TV, Internet. 

Diklić, Z. (1989). Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti. Zagreb: 


Pandžić, V. (2001). Hrvatski roman u školi. Zagreb: Sveučilišna naklada 

Liber. 

Pandžić, V. (2001). Putovima školske recepcije književnosti. Zagreb: Profil 


Rosandić, D. (1993). ovi metodički obzori. Zagreb: Školske novine. 

Rosandić, D. (1986). Metodika književnog odgoja i obrazovanja. Zagreb:

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 


Težak, S. (1990). Metodika nastave filma na općeobrazovnoj razini. Zagreb: 


Bežen, A. (1989). Znanstveni sustav metodike književnog odgoja i 

obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga. 

Diklić, Z. (1996). Hrvatski u školi: zbornik praktičnih radova iz nastave 

hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga. 

Gruić, I. (2002). Prolaz u zamišljeni svijet. Zagreb: Golden marketing. 

RTV - pedagogija. (1970). Zagreb: Radio-televizija Zagreb, Mladost. 

Pandžić, V. (2004). Prilozi za hrvatsku povijest recepcije književnosti. 

Zagreb. 

Rosandić, D. (1986). Metodika književnog odgoja i obrazovanja. Zagreb: 


Šabić, A. G. (1991). Učenik i lirika. Zagreb: Školska knjiga. 

Televizija u školi. Zagreb: Televizija Zagreb, Obrazovni program. 

Težak, S., Težak, D. (1997). Interpretacija bajke u osnovnoj školi. Zagreb: 

Divič. 

Težak, S. (1990). Metodika nastave filma. Zagreb: Školska knjiga. 

Tuđman M. (1990). Teorija informacijske znanosti. Zagreb: Informator. 

Turković, H. (1988). Razumijevanje filma: ogledi iz teorije filma. Zagreb: 

Grafički zavod Hrvatske. 

Šavle, S. (2001). Internet. Rijeka: Adamić. 

Udžbenici i priručnici iz književnosti za osnovnu i srednje škole. 

Predavanja, seminari, konzultacije. Aktivno sudjelovanje studenata u 

raspravama, te u oblicima timskog, skupinskog rada, rada u parovima. 

Samostalna izrada seminarskog rada. 

Praćenje rada studenata tijekom nastave i u zajedničkim raspravama. 

Izrada seminarskog rada. Pismena priprema simuliranih praktičnih 

predavanja. Usmeni ispit. 


Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i opažanja. 

Rezultati ispita, usmenih i praktičnih. 

aziv predmeta Mediji u odgoju i obrazovanju 

Kod HZX005





ECTS 



3 ECTS 



astavnik Dr. sc. Stjepan Rodek, izv. profesor 

Kompetencije 


Kritičko pedagoško promišljanje uloge medija u suvremenom odgoju i 

obrazovanju te razvoj «medijske pismenosti» kod polaznika koja će im 

pomoći u razumijevanju mehanizama djelovanja medija na mlade. 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj Definiranje osnovnih termina: medij, masovni medij, nastavni medij, 

pedagogija medija, didaktika medija. 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 

Istraživački trendovi u području primjene medija. Evaluacijska istraživanja. 

ATI- istraživanja (Aptitude-Treatment-Interaction). Akcijska istraživanja. 

Mediji u učenju i nastavi: izbor, funkcija i klasifikacija nastavnih medija. 

Auditivni, vizualni i audiovizualni mediji u odgoju i obrazovanju. 

Multimedijski pristup odgoju i obrazovanju. Novi informacijski i 

komunikacijski mediji. 

Teorije medijskog učinka: Tradicionalni pristup, Pristup koji uvažava 

razloge uporabe medija (Uses-and-Gratifications-Approach), 

Interakcionistički pristup, Pristup latentnih posljedica, Pristupi koji polaze. 

Košir, M. i dr. (1999). Život s medijima – priručnik o medijskom odgoju za 

roditelje, nastavnike i učitelje. Zagreb: Doron. 

Rodek, S. (1992). Istraživački trendovi u području primjene medija - 

različiti pristupi i teorije. U Istraživanja odgoja i obrazovanja, 9, 

Zagreb: Institut za pedagogijska istraživanja. 

Trowler, P. (2002). Komunikacija i mediji. U Haralambos, M. i Holborn, 

M. (ur.). Sociologija – teme i perspektive. Zagreb: Golden marketing. 

Craggs, C. E. (1992). Media Education in the Primary School. London - 

New York: Routledge. 

Dichanz, H. i Kolb, G. (1979). Unterrichtstheorie und Medienpraxis. 

Stuttgart: Ernst Klett Verlag. 

Masterman, L. (1994). Media Education in 1990's in Europe. A Teachers 

Guide, Strassbourg: Council of Europe Press. 

Postman, N. (1994). Das Verschwinden der Kindheit. Frankfurt/Mein: 

Fischer Taschenbuch Verlag. 

Rodek, S. (1986). Kompjutor i suvremena nastavna tehnologija. Zagreb: 

NIRO Školske novine. 

Rodek, S. (1988). ove informacijske tehnologije - izazov odgoju i 

obrazovanju. Odgoj i obrazovanje na pragu 21. st. Zagreb: PKZ i 

Savez pedagoških društava Hrvatske. 

Program se realizira putem predavanja, seminara i konzultacija. Tijekom 

semestra studenti provode vlastiti miniprojekt istraživanja medijske 

problematike (problem istraživanja po vlastitom izboru ili u dogovoru s 

profesorom). Seminari se organiziraju kao radionice u kojima je naglasak 

na aktivnostima polaznika.


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Nakon odslušanih predavanja i ispunjenih seminarskih obveza polaže se 

usmeni ispit na kojem se kroz razgovor s kandidatom vrednuje usvojenost 

znanja, kvaliteta provedenog miniprojekta te komentiraju dobiveni 

rezultati. 

Hrvatski i njemački jezik 




aziv predmeta Filozofija odgoja 

Kod HZX006 





ECTS 



3 ECTS 



astavnik Dr. sc. Berislav Žarnić, docent 

Kompetencije 


Student usavršava veći broj općenitih i posebnih sposobnosti i vještina, 

ulazi u refleksiju, kritičko mišljenje i mišljenje višeg reda, prepoznaje 

filozofske pretpostavke u konkretnom pedagoškom stavu. Student postaje 

osposobljen za osnovnu logičku analizu teksta i za prepoznavanje 

filozofskih pretpostavki praktičnih pedagogija. 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj Sadržaj kolegija obuhvaća sljedeće cjeline: (a) odnos suvremene filozofije 

prema orijentacijama u znanosti o odgoju, (b) antropologija odgoja i pojam 

o prirodnom razvoju u suvremenoj filozofiji odgoja, (c) problem odgojnih 

vrijednosti. Cjeline (a) i (b) obrađuju se u sklopu predavanja, a cjelina (c) 

jest izvor tema za rasprave i analize u seminaru. 

Preporučena Obvezna literatura obuhvaća četiri skupine izvora: (a) uvod u filozofiju, (b) 

literatura odnos filozofije i znanosti o odgoju, (c) istraživanja u filozofiji odgoja (nekada i 

danas), (d) osnove logike i uloga logike u obrazovanju. Svi student biraju po

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


jedno djelo iz skupine (a), (b) i (c). U literaturi iz skupina (a) i (b) studenti su 

dužni temeljito proučiti samo ona poglavlja koja su izravno povezana sa 

sadržajem predmeta, a u ostalim poglavljima dovoljna je razina upoznatosti. 

Djelo iz skupine (c) namijenjeno je samostalnom radu studenata. Literaturu iz 

skupine (c) dužni su odabrati svi studenti čije prethodno obrazovanje nije 

obuhvatilo logiku i filozofiju. a) Uvod u filozofiju 

Anzenbacher, A. (1992). Filozofija: uvod u filozofiju. Zagreb: Školska knjiga. 

Warburton, N. (1999). Filozofija: osnove. Zagreb: Kruzak. 

(b) Odnos filozofije i znanosti o odgoju 

Gudjons, H. (1994). Pedagogija: temeljna znanja. Zagreb: Educa. 

König, E. i Zedler, P. (2001). Teorije znanosti o odgoju. Zagreb: Educa. 

Lenzen, D. (2002). Vodič za studij znanosti o odgoju - što može, što želi. 

Zagreb: Educa. 

(c) Istraživanja u filozofiji odgoja (nekada i danas) 

Bereiter,C. (2002). Education and Mind in the Knowledge Age. Mahwah: 

Lawrence Erlbaum Associates. 


Čehok, I. (ur.). (1997). Filozofija odgoja: izbor tekstova hrvatskih pisaca. 

(1997). (ur.). Zagreb: Školska knjiga. 

(d) Osnove logike i uloga logike u obrazovanju 

Kovač, S. (2004). Logika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. 

Petrović, G. (2002). Logika. Zagreb: Element. 

Ghiraldelli, P. Jr., Peters, M. A., Standish, P., Žarnić, B. (ur.). 

Encyclopaedia of Philosophy of Education (http://www.philosophy- 

of-education.org/ENCYCLOPAEDIA). 

Hessong, R. F. i Weeks, T. H. (1987). Introduction to Education. New 

York: Macmillan Publishing Company. 

Žarnić, B. (ur.). Filozofija odgoja: obrazovni portal 

(http://www.vusst.hr/~berislav/phed). 

Polić, M. Filozofija odgoja: elektronički priručnik 

(http://www.radionicapolic.hr/prirucnik/). 

Polić, M. (1997). Čovjek, odgoj svijet: mala filozofijsko-odgojna razložba. 

Hrvatski Leskovac: Kruzak. 

Žarnić, B. (u tisku). Eseji iz filozofije odgoja. Split: Visoka učiteljska škola. 

Nastava obuhvaća 45 sati predavanja, 15 sati seminar te najmanje 2 sata 

individualnih konzultacija. Predavanja se izvode frontalno uz primjenu 

”multimedijskih” nastavnih sredstava. Seminari se provode u raznim 

oblicima među kojima prevladavaju dijaloški oblik, grupni rad i primjena 

obrazovnog softwarea. Za svrhu izrade eseja nastava se provodi 

individualno, putem konzultacija. 

Praćenje studentskog rada ostvaruje se promatranje studentovog 

sudjelovanja u radu seminara. Provjera dosegnute razine analitičkog i 

kritičkog mišljenja ostvaruje se vrednovanjem studentskog eseja. Pozitivno 

ocijenjeni esej preduvjet je usmenom ispitu. Završna ocjena proizlazi iz


mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

sudjelovanja u radu seminara (15-20%), ocjene eseja (30-35%) i ocjene na 

usmenom ispitu (50%). 

Nastava na hrvatskom jeziku. U kolegij se mogu uključiti i inozemni 

studenti bilo izravno bilo putem «učenja na daljinu» i to na engleskom 

jeziku. 

Studentska i kolegijalna evaluacija 

aziv predmeta Sociologija nastavnika 

Kod HZX007 





ECTS 



3 ECTS 



astavnik Dr. sc. Šime Pilić, izv. prof. 

Kompetencije 


Položeni ispit iz ovog kolegija omogućuje razumijevanje položaja i uloge 

profesije nastavnika u modernom društvu. 

Materija kolegija omogućuje stjecanje kompetencija, odnosno općih 

vještina, potrebnih za rad u obrazovnoj djelatnosti, kao što su: prijenos 

znanja u praksi, rješavanje problema, timski rad, profesionalna etičnost, 

istraživačke vještine, mogućnost prilagodbe novim situacijama, kreativnost, 

samostalnost u radu, rad na projektu. Ali omogućuje i stjecanje specifičnih 

vještina poput sposobnosti prepoznavanja veza između procesa u društvu i 

u obrazovanju, prilagođavanja novim načelima, prepoznavanja različitosti 

učenika i učenja i različitih uloga u obrazovnom procesu, predanost 

napretku i uspjehu učenika, poštovanje učenika i kolega, sposobnost 

procjene vlastitog rada itd. 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj Nastanak i razvoj nastavničke profesije. 

Socioprofesionalna skupina: učitelji, nastavnici, profesori. 

Obrazovanje nastavnika i reforme studijskih programa. 

Nastavnička profesija u Hrvatskoj i u drugim društvima: obrazovanje, 

zapošljavanje i napredovanje. 

Usporedba profesije nastavnika i drugih zanimanja i profesija u hrvatskom 

društvu. 

Društveni status i društvena uloga nastavnika. Društveni odnosi u nastavi. 

Društveni ugled profesije učitelja/profesora. 

Profesionalna i sindikalna udruženja. Konflikti.

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 


predmete i/ili 

modula 

Učitelji/profesori kao sastavni dio društvenog sloja inteligencije. 

Mobilnost nastavnika. Nastavnici "ispred i iza vrata" EU. 

Cindrić, M. (1995). Profesija učitelj u svijetu i u Hrvatskoj. Zagreb: Persona 

Marinković, R., Karajić, N. (ur./eds.). (2004). Budućnost i uloga 

nastavnika/Future and the role of teachers. Zagreb: PMF/Faculty of 

science. 

Pilić, Š., Botica, A. (2003). Ugled dvadeset zanimanja u očima učitelja. U 

Ivon, H. (ur.). Prema kvalitetnoj školi. (str. 79-88). Split: HPKZ. 

Pilić, Š. (2002). The Education of Teachers in a Post-Socialist Society: the 

Case of Croatia. In Sultana, R. G. (Ed.). Teacher Education in the 

Euro-Mediterranean Region. (pp. 51-68). New York, Washington, 

Baltimore, Bern, Frankfurt an Main, Berlin, Brussels, Vienna, 

Oxford: Peter Lang Publishing. 

Pilić, Š. (2000). Regrutiranje srednjoškolskih profesora u 

postsocijalističkoj Hrvatskoj. Život i škola, 46, 3, 51-64. 


Pilić, Š. (1998). Vrednovanje odnosa nastavnik – učenik sa stajališta 

učenika. U Vrjednovanje obrazovanja. (str. 23-35). Osijek: 

Pedagoški fakultet. 

Pilić, Š. (1996). Društveni ugled profesije učitelj. U Mihaljević-Falak, Lj. 

(ur.). Tučepi – stogodišnjica škole. (str. 212-225). Split: Tiskara 

Poljica. 

Strugar, V. (2000). Društveni ugled učitelja. apredak. 141, 1, 26-34. 

Strugar, V. (1993). Biti učitelj. Zagreb: HPKZ. 

Ballantine, J. H. (1993). The sociology of education. Englewood Cliffs: 

Prentice-Hall. 

Cindrić, M. (1998). Pripravnici u školskom sustavu. Zagreb: Empirija. 

Levinson, L. at all. (Rfs.) (2001). Education and Sociology. In An 

Encyclopedia. Routledge Falmer. 

Pilić, Š., Lovrić, J. (2000). Profesori biologije i kemije: sociodemografska 

obilježja i proces školovanja. Školski vjesnik. 49, 1, 21-33. 

Pilić, Š. (1999). Čitalačka kultura nastavnika. Školski vjesnik. 46, 1, 17-30. 

Šporer, Ž. (1990). Sociologija profesija. Zagreb: SDH. 

Županov, J. (1995). Poslije potopa. Zagreb: Globus. 

Nastava će se odvijati kroz predavanja, istraživački seminar, rad na 

projektu, terensku nastavu i sl. 

Provjera znanja studenata putem izrade projektnog zadatka i drugih oblika 

sudjelovanja u istraživanju. Ispit je usmeni. 


Studentska evaluacija, analiza uspjeha na ispitu, rezultati dugoročnih 

praćenja, razmjena iskustava s drugim sveučilištima.

aziv predmeta 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Poredbena slavenska gramatika 

HZH304 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


5 ECTS 



Dr. sc. Stojan Vrljić, docent 

Primjena dostignuća na polju kontrastivne lingvistike radi što boljeg 

upoznavanja hrvatskog jezika. U takvim okvirima sposobnost definiranja 

položaja hrvatskog jezika među slavenskim jezicima. 


Prve vijesti o Slavenima. Seoba Slavena. Prajezici: praindoeuropski, 

baltoslavenski, praslavenski, južnoslavenski. Raspad slavenskih i 

preoblikovanje zasebnih slavenskih jezika. Istočnoslavenski jezici. 

Zapadnoslavenski jezici. Južnoslavenski jezici. Odnosi među današnjim 

slavenskim standardima. Fonologija. Morfologija. Sintaksa. Leksik. 

Brozović, D. (1971). Slavenski standardni jezici i usporedna lingvistika. 

Standardni jezik. Zagreb. 

Brozović, D. (1971). Tipovi dvojih i višestrukih odnosa među slavenskim 

standardnim jezicima. Standardni jezik. Zagreb. 

Hamm, J. (1979). Staroslavenska gramatika. Zagreb: Školska knjiga. 

Ivšić, S. (1971). Slavenska poredbena gramatika. Zagreb: Školska knjiga. 

Бернштеин, С. В (1961/1974). Oчерк сравнительной грамматики 

славянских языков, I - II. Moskva. 

Nahtigal, R.(1952). Slovenski jezici. Ljubljana. 

Vrljić, S. (2000). Andrić u ruskom. Split: Logos. 

Vrljić, S. (2002). Prijevodni ekvivalent hrvatskih turcizama u njemačkom i 

ruskom jeziku. Filologija, 38/39, 273-284. 

Predavanja, seminari, susreti s govornicima slavenskih jezika. 

1. Sudjelovanje studenata na seminarima. 

2. Ocjena eseja o književnim djelima. 

3. Ocjena usporedbe fonološkog, morfološkog, sintaktičkog i semantičkog 

sustava hrvatskog jezika s jednim od slavenskih jezika.


mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta Scenska kultura 

Kod 

Vrsta 

Razina 

4. Pročitana literatura. 

Ocjena se temelji na uvidu u sve četiri navedene komponente znanja. 

Hrvatski jezik, mogućnost praćenja nastave na ruskom 


unutar i izvan odjela. 

HZH804 

Predavanja + Vježbe/Konzultacije 




ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

5 ECTS 



Dr. sc. Anatolij Kudrjavcev, izv. prof. 

Student je osposobljen za utemeljeni kritički i analitički osvrt na kazališne 

predstave i dramske tekstove. 


Gledatelj, glumac, dramaturg, kritičar, redatelj, scenograf, kostimograf, 

scenska glazba, scenska rasvjeta, scenska tehnika, dramski oblici, tragedija, 

komedija, drama u užem smislu, moderna drama, oblici scenskoga prikaza - 

opera, opereta, mjuzikl, lutkarsko kazalište, kabaret, varijete,... 

Batušić, N. i Švacov, V. Drama, dramturgija, kazalište. 

Molinari, C. (1982). Istorija pozorišta. Beograd. 

D'Amico, S. (1972). Povijest dramskog teatra. Zagreb: Nakladni zavod 

MH. 

Švacov, V. (1976). Temelji dramaturgije. Zagreb: Školska knjiga. 

Batušić, N. (1991). Uvod u teatrologiju. Zagreb: GZH. 

Kudrjavcev, A. Rasutost tereta. Split: Slobodna Dalmacija. 

Miletić, S. (1978). Hrvatsko glumište. Zagreb: Centar za kulturnu djelatnost 

SSOZ. 

Mioćinović, M. (1981). Predgovor. U J. Hristić (ur). Moderna teroija 

drame, 9-40. Beograd: Nolit.

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Ubersfeld, A. (1981). Aktancijalni model u pozorištu. U J. Hristić (ur). 

Moderna teorija drame, 84-117. Beograd: Nolit. 

Predavanja (frontalna i uz sudjelovanje studenata) 

Vježbe (analiza predstava) 

Terenska nastava (kazališne, lutkarske i druge predstave) 

Tijekom nastave se potiče maksimalno sudjelovanje studenata u analizama 

posjećenih predstava. 

1. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (rasprava i analiza 

nakon predstava) 

2. Ispit: usmeni 


1. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa. 


brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave 

predstojnika Odsjeka/voditelja katedre, itd. 


HZH808 

Seminari + Vježbe/Konzultacije 




ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

5 ECTS 



Prof. Katja Tresić-Pavičić, lektorica 


Osposobljenost za lektoriranje, jezično dotjerivanje teksta (prilagođavanje 

teksta pravopisnim, gramatičkim i sintaktičkim normama hrvatskoga 

standardnog jezika te stilističko dotjerivanje teksta). 

Osposobljenost za korigiranje, ispravljanje tiskarskih pogrešaka u tekstu. 


Lektorski pristup različitim vrstama tekstova: književnom, novinskom, 

publicističkom, popularnoznanstvenom, znanstvenom. 

Usporedba različitih pravopisnih rješenja u različitim pravopisima 

hrvatskoga književnog jezika.

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Lektoriranje, tj. jezično dotjerivanje teksta na pravopisnoj, gramatičkoj, 

sintaktičkoj te leksičkoj i stilističkoj razini. 

Korektorski znakovi, vještina uočavanja tiskarskih pogrešaka. 

Babić, S., Finka, B., Moguš, M. (1994). Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska 

knjiga (i ostala izdanja). 

Anić, V., Silić, J. (2001). Pravopis hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber. 

Dulčić, M. (ur.). (1997). Govorimo hrvatski. Zagreb: Hrvatski radio. 

Pavešić, S. (ur.). (1971). Jezični savjetnik s gramatikom. Zagreb: Matica 

hrvatska 

Jezik. Časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: Hrvatsko 

filološko društvo (izbor). 

Interna skripta. 

Seminari, vježbe, konzultacije, samostalne zadaće, zadaće u skupini. 

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (testovi, provjera domaćih 

zadaća). 

Pismeni ispit. 

Hrvatski jezik. 

Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija, uspjeh na ispitu.

aziv predmeta Književnost i zbilja 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH502 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

5 ECTS 



Dr. sc. Marko Dragić, docent 

Studenti usvajaju detaljna znanja o suodnosu književnosti i zbilje. 

Osposobljeni su za doživljaj i razumijevanje estetskih, etičkih, didaktičkih i 

drugih vrijednosti književnosti. 


Vrste umjetnosti. Vrste književnosti. Književnost kao vrsta umjetnosti. 

Odnos književnosti i zbilje. Nacionalne, kozmopolitske, socijalne i 

književno-umjetničke sastavnice književnosti. Zbilja u djelima A. K. 

Miošića, A. Šenoe, A. Kovačića, K. Š. Đalskog, J. Leskovara, B. Lovrića, 

D. Šimunovića, I. Andrića, I. Aralice i dr. Zbilja u usmenoj književnosti. 

Dragić, M. (2001). Od Kozigrada do Zvonigrada, Hrvatske povijesne 

predaje i legende iz Bosne i Hercegovine. Baška Voda: Mala 

nakladna kuća Sveti Jure, Mostar: ZIRAL. 

Kačić Miošić, A. (1988). Razgovor ugodni naroda slovinskoga. Zagreb: 

Sveučilišna naklada Liber. 

Reljković, A. M. (1998). Satir iliti divji čovik. Zagreb: Zagrebačka 

stvarnost. 

Solar, M. (1980). Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga. 

Andrić, I. (1989). a Drini ćuprija. Sarajevo: Svjetlost, Beograd: Prosveta. 

Aralica, I. (2001). Put bez sna. Zagreb: Znanje. 

Žmegač, V. (1982). Književnost i zbilja. Zagreb: Suvremena misao. 

Wellek, R. i Warren, A. (1965). Teorija književnosti. Beograd. 

Predavanja, seminari (terensko-istraživački rad), prikazivanje filmova i 

dokumentarnih programa. 

Pisanje i obrana seminarskih radova. Terenski zapisi. 

Provjera znanja pismenim testom i usmeno. 


praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, konzultacije sa 

studentima, razmjena iskustava unutar i izvan Odjela. 

aziv predmeta Čakavska književnost 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH503 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

5 ECTS 




Razvijen osjećaj za vrijednosti i značaj književne baštine nastale na 

čakavskom idiomu. Studij kroatistike u Splitu, u gradu Marka Marulića, u 

središtu dalmatinske čakavštine, morao bi dati značajan doprinos 

proučavanju čakavske književnosti. Ovaj kolegij upoznaje studente s 

čakavskim korijenima hrvatske književnosti, ali i sa recentnom čakavskom 

književnom produkcijom. 


Ishodište hrvatske čakavske književnosti: Marko Marulić, hvarski 

renesansni književni krug, Petar Zoranić, otkriće dijalekta u književnosti 

moderne: Vladimir Nazor. 

Suvremena čakavska književnost: Tipovi poezije u čakavskom idiomu XX. 

stoljeća; aktualna recepcija književnosti pisane čakavskim idiomom, kritika 

dijalektalne književnosti, istarski čakavski književni krug, dalmatinski 

čakavski književni krug, pripovjedna proza na čakavštini: usmene 

pripovijetke, usmena nefikcionalna priča – facenda/gojcica/gančica, 

pripovijetke i humoreske pisane književnosti, klapska tradicionalna pjesma. 

Književnici: Pere Ljubić, Marko Uvodić, Drago Gervais, Mate Balota, 

Drago Ivanišević, Miljenko Smoje, Šime Vučetić, Marin Franičević, Jure 

Franičević Pločar, Tonči Petrasov-Marović, Stjepan Pulišelić, Zvane Črnja, 

Mirko Slade Šilović, Stjepan Benzon, Nikica Kolumbić, Zlatan Jakšić, 

Tonči Petrasov Marović, Rudolf Ujčić, Zvonimir Mrkonjić, Ljubo Stipišić 

Delmata, Milan Rakovac, Duško Geić, Jakša Fiamengo, Ljubomir 

Stefanović, Daniel Načinović.

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

Brozović, D. (1976). O tronarječnoj dimenziji hrvatske književnosti, 

Croatica, 7-8, 11-19. 

Brozović, D. (1952). O uvjetima za nastanak i razvoj dijalektalne poezije. 

Hrvatsko kolo, 7-8, 463-467. 

Brozović, D.(1952). Regionalno i dijalektalno u novijoj hrvatskoj 

lirici. Hrvatsko kolo, 4, 203-208. 

Črnja, Z., Mihovilović, I. (1969). Antologija čakavske poezije. Korablja 

začinjavaca u versih hrvacki složena mnozim cvitjem opkićena po 

zakonu dobrih poet. Rijeka: Pododbor Matice hrvatske. 

Finka, B. (1972). Čakavske stilističke studije. Suvremena lingvistika, 5-6, 

15-19. 

Frangeš, I. (1970). Položaj dijalekta u hrvatskoj književnosti, Dometi, 9, 

15-25. 

Stojević, M. (1987). Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća. Antologija. Studija. 

Rijeka: Izdavački centar Rijeka. 

Vidović, R. (1971). O čakavskom narječju i o čakavskoj dijalektalnoj 

književnosti. Čakavska rič, 2, 59-79. 

Božanić, J. (2005). Viški facendijer – Stil, leksik, svijet facende otoka Visa u 

XX. stoljeću. Split: Književni krug. 

Božanić, J. (1992). Komiške facende. Stilistika i poetika usmene 

nefikcionalne priče Komiže. Književni krug: Split. 

Brozović, D. (1957). Čakavska lirika Pere Ljubića. U Ljubić, P. 

Izabrani stihovi. (str. 55-62). Split: Pododbor Matice hrvatske. 

Črnja, Z. (1978). Pogled iz provincije. Pula: Čakavski sabor. 

Črnja, Z. (1971). Čakavština pred vratima književnosti. U knjizi Hrvatski 

Don Kihoti. (str. 215-233). Rijeka: Otokar Keršovani. 

Franičević, M. (1970). Versifikacija čakavske dijalektalne poezije. 

Dometi, 6, 76-86. 

Franičević, M. (1970). Čakavska poezija kao književni i dijalektalnoknjiževni 

izraz. Dometi, 9, 32-43. 

Jelenović, I., Petris, H. (1947). Antologija nove čakavske lirike. Zagreb: 

Nakladni zavod Hrvatske. 

Jelenović, I. (1981). Mogućnost književnog dijalekatskog stvaranja. 

Hrvatski dijalektološki zbornik, 5, 113-119. 

Marinković, R. (1946). Govorenje Mikule trudnega. Čakavski libar Marina 

Franičevića. Republika, 4-5, 388-393. 

Vidović, R. (1994). Prozodijski primjeri s početka ovoga stoljeća. 


Časopis: Čakavska rič. Književni krug: Split. 

Predavanja, seminari, susreti s čakavskim pjesnicima. 

Praćenje sudjelovanja studenata na seminarima i u pjesničkim susretima. 

Ocjena eseja o odabranim čakavskim književnim djelima (dva eseja u 

semestru). 

Usmena interpretacija odabranog književnog djela. Pročitana literatura. 



praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 



aziv predmeta Putovanje kao tekst u hrvatskoj književnosti 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH901 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 

5 ECTS 




Student postaje svjestan slike koju o Hrvatskoj imaju strani pisci i slike koju 

o Hrvatskoj imamo mi. Razvija se svijest o mijenama te percepcije kroz 

stoljeća te o njezinom egzotičnom sloju. 


Tekstovi o putovanju: žanrovski opis. Imaginarni i stvarni putopisi – 

Hektorović, Zoranić. Ironijski modus u putopisu. Egzotika kao ključni sloj 

hrvatskog putopisa. Naše zemlje kao sadržaji europskih putopisa. Kulturni i 

civilizacijski sadržaji u putopisima. Hrvatski pisci: Matija Mažuranić, 

Antun Nemčić, Antun Gustav Matoš, Miroslav Krleža, Matko Pejić, Slavko 

Batušić. 

Badalić, J. (1945). Hrvatska svjedočanstva u Rusiji. Zagreb. 

Fortis, A. (2004). Put u Dalmaciju. Split. 

Ježić, S. (1955). Hrvatski putopisi 19. i 20. stoljeća. Zagreb. 

Muljačić, Ž. (1996). Putovanje Alberta Fortisa po Hrvatskoj i Sloveniji 

1765. – 1791. Split. 

Novak, S. P. (2004). Povijest hrvatske književnosti, 1 – 4. Split: Slobodna 

Dalmacija. 

Tomasović, M. (1990). Još jedan primjer recepcije "Osmana" u hrvatskom 

romantizmu. Nemčićeve "Putositnice". Umjetnost riječi, 34, 2-3, 

195-201. 

Vezdin, I. (1991). Hrvatske Indije. 



Tijekom nastave potiče se maksimalno sudjelovanje studenata kroz različite


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 








aziv predmeta Komparativna književnost staroga vijeka 

Kod HZH813 





ECTS 



5 ECTS 





Kompetencije 



Student stječe (komparativni) uvid u pregled književnosti zapadnoga 

civilizacijskog kruga, od njezinih orijentalnih početaka do konca staroga vijeka. 

Saznanja koja pri tom dobiva omogućuju mu razumijevanje razvitka cjelokupne 

književnosti zapadnoga kruga kao i starovjekovnih kultura (staroegipatska, 

mezopotamska, grčka, rimska, helenistička). 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj Koncepcija povijesti svjetske književnosti. Svjetska, opća, komparativna i 

nacionalna povijest književnosti. Epohe književnosti europskoga kulturnoga 

kruga. Metodologija komparativne književnosti. Orijentalni izvori europske 

književnosti. Grčka književnost, glavne značajke i razvojne faze. Homerovi 

epovi. Hesiod. Pregled grčke lirike. Razvoj tragedije i komedije. Helenizam. 

Opće karakteristike i značenje rimske književnosti. Periodizacija. Kazalište u 

Rimu. Razvoj lirskog i epskog pjesništva. Proza. 

Preporučena 

literatura 

Beker, M. (1979). Povijest književnih teorija. Zagreb: SNL. 

Beker, M. (1995). Uvod u komparativnu književnost. Zagreb: Školska knjiga.

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Čale, F. (ur.). (1977). Antička književnost. (1982). Književnost Bliskog i 

Dalekog istoka. U Povijest svjetske književnost. Zagreb: Mladost. 

D'Amico, S. (1972). Povijest dramskog teatra. Zagreb: Matica hrvatska. 


Škiljan, D. (ur.). (1996). Leksikon antičkih autora. Zagreb: Latina & Graeca - 


Škreb, Z. i Stamać, A. (1983). Uvod u književnost. Zagreb: GZH. 

Zamarovsky, V. (1973). Junaci antičkih mitova. Zagreb: Školska knjiga. 

Cavendish, R. (ur.). (1990). Mitologija. Ljubljana - Zagreb: Omladinska knjiga. 

Graves /Grevs/, R. (1974). Grčki mitovi, 1, 2. Beograd: Nolit. 

Hornblower & Spawforth (ur.). (1996). The Oxford Classical Dictionary. 

Oxford: Oxford University Press. 


Mrkšić, B. (1971). Riječ i maska. Pristup scenskoj umjetnosti. Zagreb: Školska 

knjiga. 

Peleš, G. (1989). Priča i značenje. Zagreb: Naprijed. 


knjiga. 

Tronski, M. (1951). Povijest antičke književnosti. Zagreb: Matica hrvatska. 

Predavanja, seminari, konzultacije - usmene ili putem e-maila. 

Praćenje sudjelovanja studenata na predavanjima i seminarima; ocjena 

seminarskog rada, provjera znanja na pismenom i usmenom ispitu. 

Hrvatski jezik (prema potrebi i engleski jezik) 

Studentska evaluacija, konzultacije sa studentima, razmjena iskustava unutar i 

izvan Odjela. 

aziv predmeta Izvannastavne jezično-umjetničke aktivnosti u školi 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH805 





ECTS 



2 ECTS 


38 sati samostalnog rada studenta = 1,27 ECTS

astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 




Poznavanje metodičke teorije i prakse rada u slobodnim aktivnostima 

jezičnog i književnog usmjerenja. Osposobljenost za samostalno vođenje 

kulturno-umjetničkih društava, družina ... u osnovnoj i u srednjim školama. 

Razvijene sposobnosti i produbljen afinitet za određene kulturno-umjetničke 

djelatnosti te poticanje i njegovanje učeničkog stvaralaštva. 



Izvannastavne kulturno-umjetničke djelatnosti u osnovnim i srednjim 

školama. Sadržaji, oblici i metode rada. Organizacija i plan djelovanja. Rad 

literarne, novinarske, dramske, krasnoslovne (recitatorske), filmske i drugih 

srodnih družina i društava. Oblici dječje i mladenačke kreativnosti. 

Učeničko književno stvaralaštvo. Školski listovi. Pisanje, tehničko 

uređivanje i tiskanje teksta. 

Rosandić, D. (1991). Metodika književnog odgoja i obrazovanja. Zagreb: 


Skok, J. (1992). Žubor riječi: antologijski izbor pjesama. Zagreb: Školska 

knjiga. 

Težak, S. (1979). Literarne, novinarske, recitatorske i srodne družine: 

priručnik za nastavnika. Zagreb: Školska knjiga. 


Blažeković, T., Furlan, B. (1993). Knjižnica osnovne škole. Zagreb: 

Nacionalna sveučilišna biblioteka. 

Doubtfire, D. (1991). Kreativno pisanje. Zagreb: Kosinj. 

Kunić, I. (990). Kultura dječjeg govornog i scenskog stvaralaštva. Zagreb: 


Previšić, V. (1987). Izvannastavne aktivnosti i stvaralaštvo. Zagreb: 

Školske novine. 

Previšić, V. (2002). Umjetnost i znanost u razvoju životnog potencijala. 

Zagreb. 

Silić, J. (1984). Od rečenice do teksta. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber. 

Težak, S. (1990). Metodika nastave filma. Zagreb: Školska knjiga. 

Zbornik stručnih radova o dječjem pisanom izražavanju. (1984). Zavod za 

PPS ZO Gospić, Rijeka, Novalja. 

Predavanja, seminari, konzultacije. Skupni posjeti kulturnim institucijama. 

Susreti s istaknutim stvaraocima, te novinarima i drugim stručnjacima. 

Izrada seminarskog rada. Govorna i pismena interpretacija tekstova. 

Ispit: usmeni. 


Mišljenja studenata, zapažanja kolega. 

Rezultati nastupa, usmenih ispita i drugo.

kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta Jezične teškoće učenika osnovnih i srednjih škola 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH806 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


2 ECTS 




Anita Runjić-Stoilova, asistentica 

Poznavanje jezičnih teškoća učenika osnovnih i srednjih škola i 

osposobljenost za individualni rad s takvim učenicima. 



Teškoće u govornom i pismenom izražavanju. Fonološke, morfološke, 

sintaktičke i druge jezične i nejezične pogrješke (nelogičnost, nespretnost u 

izražavanju) učenika osnovnih i srednjih škola. Individualan rad s 

učenicima. Ispravljanje pogrješaka. Pomoć u jasnijem i preciznijem 

usmenom i pismenom izražavanju. 

Rosandić, R. (2002). Od slova do teksta i metateksta. Zagreb: Profil 


Škarić, I. (1988). Govorne poteškoće i njihovo uklanjanje. Zagreb: Mladost. 

Gračanin, Đ. (1975). Temelji govorništva. Zagreb. 

Pandžić, V. (2001). Govorno i pismeno izražavanje u srednjoj školi. Zagreb: 




Škarić, I. (2000). Temeljci suvremenog govorništva. Zagreb: Školska knjiga. 

Vuletić, D. (1987). Govorni poremećaji: izgovor. Zagreb: Školska knjiga. 

Predavanja (frontalna i uz sudjelovanje studenata, stvaralačka nastava). 

Vježbe (raznovrsne aktivnosti). 

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi,

znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta 

Kod 

Vrsta 

Razina 

provjera domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi,…). 

Usmeni ispit. 


Anketiranje studenata o kvaliteti nastave. 

Osnove dramske pedagogije 

HZH807 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

2 ECTS 




Student upoznaje osnove dramske pedagogije i osposobljava se za vođenje 

školskih dramskih društava. 



Dramski odgoj mladeži. Odgojno kazalište. Kazalište zajednice. Lutkarstvo 

i scenska kultura. Oblici i metode rada. Oslobađanje djece od shema i 

koncepata odraslih osoba. Artikulacija. Fonetske vježbe za njegu glasa i 

izgovora. Improvizacija i dramske igre. Dramske tehnike. Scenski govor. 

Scenski pokreti. Mogućnosti dramskog odgoja u radu s djecom i mladeži s 

posebnim potrebama. 

Berry, C. (1997). Glumac i glas. Zagreb: AGM. 


Ladika, Z. (1970). Dijete i scenska umjetnost. Zagreb: Školska knjiga. 

Krušić, V. (1995). Dramski odgoj: svjetski pokret. U I. Zalar (ur.). 

Umjetnost i dijete, 4-6, 223-226. 

Krušić, V. (ur.). (1997). Dramski odgoj, 1-2. Zagreb: Hrvatski centar za

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

dramski odgoj. 

Čehov, M. A. (2004). Glumcu: o tehnici glume. Zagreb: Hrvatski centar ITI 

-UNESCO. 

Težak, S. (1979). Literarne, novinarske, recitatorske i srodne družine. 


Predavanja (frontalna i uz sudjelovanje studenata, stvaralačka nastava). 

Seminari (raznovrsne aktivnosti). 


provjera domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi,...). 

Usmeni ispit. 


aziv predmeta astavna praksa 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Anketiranje studenata o kvaliteti nastave. 

HZH902 

Terenska nastava/Praksa 



Godina 2. Semestar IV. 

ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

5 ECTS 


94 sata samostalnog rada studenta = 3,14 ECTS 


Sposobnost objektivnog praćenja i uočavanja elemenata nastavnog procesa. 

sposobnost planiranja sata i poučavanja prema planu. Vladanje osnovnim 

vještinama upravljanja razredom. Sposobnost kritičkog razmišljanja o 

vlastitim nastavnim satovima. 

Propisani Pravilnikom o studiranju Sveučilišta o Splitu. 

Hospitacije u nižim razredima osnovne škole: 4 sata. 

Samostalna praktična predavanja u nižim razredima osnovne škole: 1 sat. 

Hospitacije u višim razredima osnovne škole: 25 sati.

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Samostalna praktična predavanja u višim razredima osnovne škole: 4 sata. 

Hospitacije u srednjim školama: 25 sati 

Samostalna praktična predavanja u srednjim školama: 4 sata. 

Hospitacije u razrednim odjelima s učenicima s teškoćama u razvoju: 5 sati. 

Samostalna praktična predavanja za učenike s teškoćama u razvoju: 1 sat. 

Hospitacije na satovima izvannastavnih aktivnosti jezičnog i književnog 

usmjerenja: 5 sati. 

Samostalno vođenje oblika izvannastavnih i izvanškolskih društava : 1 sat. 

Student koristi literaturu navedenu u metodičkim predmetima. 

Student koristi literaturu navedenu u metodičkim predmetima. 

Promatranje mentorovih sati, ispunjavanje obrazaca za praćenje razredne 

interakcije, interpretiranje podataka koji su prikupljeni pomoću obrazaca, 

vođenje dnevnika prakse, pisanje planova sata, pripremanje nastavnih 

materijala, razgovor s mentorom o nastavnim satovima, simulacije 

nastavnog sata. 

Student dobiva ocjenu iz školske prakse. Ocjena obuhvaća studentove 

ocjene iz školske prakse (80%) i ocjenu portfolija (20%). Portfolijo sadrži 

pripremljene studentove planove sata i nastavne materijale, obradu podataka 

iz obrazaca za praćenje nastavnog sata i studentov dnevnik prakse. 



1.2. Kulturološko usmjerenje 

aziv predmeta Hrvatska maritimna kulturna baština 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH611 




Godina 1. Semestar I.

ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

5 ECTS 




Predmet omogućuje studentima da postanu dobri poznavatelji maritimne 

kulturne baštine, a ta kompetencija osobito im može poslužiti u turizmu za 

poslove turističkih vodiča, interpretatora kulturnog i prirodnog okružja 

hrvatskog maritimnog prostora, voditelja projekata u turizmu, animatora 

turista i slično. 


Uvod: Hrvatska kao maritimna zemlja, pojam maritimne kulturne baštine, 

položaj hrvatske maritimne kulturne baštine u reprezentativnoj nacionalnoj 

kulturi, mediteranstvo u kulturi hrvatskog naroda. Brod: Brod kao spomenik 

graditeljske baštine, arhetipsko značenje broda, antropomorfnost broda, 

odnos brod – čovjek – okolina, problematika istraživanja brodograđevnoga 

naslijeđa i osnivanje povijesnog broda, izvori podataka: materijalna kulturna 

ostavština (artefakti, ikonografija, pisani dokumenti) i nematerijalna – 

duhovna ostavština: znanja i umijeća, pamćenje još živih sudionika 

tradicionalne maritimne kulture; evolucijski karakter dizajna u 

brodogradnji; tipologija tradicionalnih brodova, evolucija malih brodica 

Jadrana, liburnijska serilija, starohrvatska kondura, neretvanska lađa kao 

živi fosil brodogradnje, brodovi ravna dna: ladva, neretvanska trupa, batana, 

sandul, sandula, top, batel, bragoc; varijacije pojedinih lokalnih jadranskih 

konstrukcijskih rješenja, nazivlja, načini korištenja itd. prema lokalitetima; 

jadranske brodice okruglih bokova: leut, gajeta, gajeta falkuša, guc, pasara, 

bracera, trabakul, pelig, stela, loger, kuter, škuna; evolucija brodica obalne 

plovidbe: karaka, galijun, karavela, marsiljana, patač, kekja, grip, pulaka, 

brigantina, galija; jedrenjaci oceanske plovidbe: bark, brik, škunabark, nava, 

škuna, kuter; pregled tipologije jadranskih plovila, evolucije konstruktivnih 

rješenja, snasti, tehnologije gradnje itd. u usporedbi sa širom sredozemnom, 

europskom i svjetskom tradicijom. Kontekst broda: Brod kao okosnica 

sustava maritimne kulture okuplja razna područja ljudskog djelovanja, 

znanja, umijeća, običaja: navigacija, ribolov, tumačenje znakova koji 

predskazuju vrijeme, poznavanje ribe i pripremanje riblje hrane, fenomen 

insularnosti, običaj žrtvovanja broda, vjerovanja pomoraca, ex voto; svetišta 

pomoraca, mediteranska prehrana. Gajeta falkuša: Projekt Ars halieutica, 

svjetska promocija hrvatske maritimne baštine. Maritimni jezik: ihtionimija; 

maritimizmi u hrvatskoj leksikografiji, komparativna nomenklatura broda, 

fenomen lingua franca. Čitanje mediteranskog prirodnog i kulturnog 

pejzaža: Dalmacija – Terra nauta; čovjekov odnos prema biodiverzitetu 

mora – fenomen sredozemne medvjedice; fenomen insularnosti; kulturni 

znakovi u arhitekturi mediteranskog oikosa; more u umjetnosti. 

Božanić, J. (1998). Komiška gajeta falkuša – znak jednoga dovršenog 

vremena. Brodogradnja, 1, 56-57. 

Božanić, J. (2001). Halieuticon – starogrčki ep o ribarenju. Treći 

program Hrvatskog radija, 59, 15-103. 

Salamon, V. (ur.). (2001). Iskustvo broda. Baština drvene brodogradnje u

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Hrvatskoj. Dubrovnik: Pomorski muzej, Komiža: Ars halieutica, 

Zagreb: Durieux. 

Vidović, R. (2004). Život pod jedrima. Split: Književni krug. 

Božanić, J. (2003). Memento baštinicima hrvatskog arhipelaga. U M. 

Majnarić (ur.). Hrvatsko podmorje. Biseri Jadrana. (29-135). Zagreb: 

Fabra. 

Božanić, J. (1999). Ribarska aristokracija, Cicero, 2, 39-42. 

Božanić, J. (1997). Terra mariqua. Glasje, 7-8, 97-100. 

Božanić, J., Salamon, V. (1998). Poiesis iskustva življenja s morem u 

maritimnoj kulturi hrvatskog arhipelagosa. U Cambi, N. (ur.). Knjiga 

Mediterana 1997. Split: Književni krug. 

Božanić, J. (1997). Lingua franca. Split: Književni krug. 

Carić, J. (1925, 1926). Slike iz pomorskoga života. Sarajevo: Državna 

štamparija. 

Lorini, P. (1995). Ribanje i ribarske sprave. Zagreb: Sveučilišna tiskara. 

Luetić, J. (1959). O pomorstvu Dubrovačke Republike. Dubrovnik: 

Pomorski muzej, Zagreb: JAZU. 

Matvejević, P. (1990). Mediteranski brevijar. Zagreb: Grafički zavod 

Hrvatske. 

Nastava se realizira kroz predavanja, seminarske radove i kroz radionicu u 

kojoj studenti imaju priliku sudjelovati u istraživanju materijalne baštine te 

iskusiti tradicionalan brod u njegovu prirodnom maritimnom okružju. 

Pored voditelja ovog kolegija u njegovu će se realizaciju uključivati i drugi 

eksperti: prof. dr. sc. Velimir Salamon i mr. sc. Miro Kučić. 

Znanje će se provjeravati kontinuirano kroz ocjenjivanje sudjelovanja 

studenata u radu; zatim ocjenom seminarskog rada i ocjenom sudjelovanja u 

radionici. 




Hrvatska književna kritika 

HZH610 





ECTS 


5 ECTS 




astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 


Upoznavanje s pitanjima književne kritike što rezultira kompetentnim 

razumijevanjem složenih pitanja književnosti, književnog stvaranja i 

vrednovanja književnog djela. Pozornost usmjerena na prirodu kritike i 

kritičkog čina te na analizu bitnih značajki sadržanih u književnoj kritici kao 

jednoj od disciplina znanosti o književnosti. 


Pojam književne kritike. Priroda kritike. Kritika i znanost o književnosti. 

Odnos književne kritike i povijesti književnosti. Vrste književne kritike: 

novinska i akademska književna kritika. Prikaz, recenzija, osvrt. Počeci 

hrvatske književne kritike. Od Vraza do Markovića. Kritika u razdoblju 

književnog realizma. Milan Marjanović. A. G. Matoš. Kritički rad 

Miroslava Krleže. Antun Barac. Kritika između dva rata (A. B. Šimić). 

Suvremena književna kritika. Značajna imena suvremene književne kritike: 

Vlatko Pavletić, Igor Mandić, Veselko Tenžera, Tonko Maroević, Velimir 

Visković i dr. 

Barac, A. (1938). Hrvatska književna kritika. Zagreb: Djela JAZU. 

Biti, V. (2000). Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb: 

MH. 

Mandić, I. (1998). Književno (st)ratište. Zagreb: Matica hrvatska. 

Pavletić, V. (1958). Hrvatski književni kritičari, I i II. Zagreb: Školska 

knjiga. 

Visković, V. (1988). Pozicija kritičara. Zagreb: Znanje. 

Maroević, T. (1998). Klik. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. 

Petrović, S. (1972). Priroda kritike. Zagreb: Liber. 

Zima, Z. (2000). Porok pisanja. Zagreb: SysPrint. 

Donat, B. (1978). Brbljava sfinga. Zagreb: Znanje. 

Šicel, M. (2003). Pisci i kritičari. Zagreb: Naklada Ljevak. 

Časopis: 

Hrvatska književna kritika, I-X, 1960. i dalje. 

Predavanja, seminari, čitanja odabranih kritičkih tekstova i razgovori na 

kojima studenti aktivno sudjeluju svojim intervencijama, prijedlozima i 

komentarima kroz brojne oblike pojedinačnog, timskog i skupinskog rada. 

Praćenje rada studenata tijekom predavanja, sudjelovanja studenata u 

raspravama i komentarima te usmeni ispit nakon odslušanog predmeta. 



razgovore sa studentima, uvažavanjem njihovih primjedbi te anonimnom

uspješnosti 



modula 

anketom i odgovorima na upitnik, kao i uspjehom na ispitu. 

aziv predmeta Uvod u društveno-humanističku informatiku 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH604 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

2 ECTS 



Mr. sc. Meira Rusković, predavač 

Student poznaje temeljne pojmove ICT, razumije vrednovanja, kritičkog 

stava i pristupa informacijama, mogućnostima pronalaženja, korištenja i 

primjenjivanju istih za svoje zadatke tijekom studija ali i za cjeloživotno 

učenje. Usvaja vještine kako multimedijalno prezentirati svoje znanje i 

predstaviti sebe i kako komunicirati u E-svijetu 


Temeljni informatički pojmovi 

Temeljni pojmovi informacijskih znanosti i bibliotekarstva 

E-društvo 

Internet 

Cjeloživotno učenje 

Tehnike pronalaženja i prezentiranja informacija 

Grbavac V. (1995). Informatika: kompjutori i primjena. Zagreb: 

Sveučilišni udžbenik HZDP. 

Tuđman, M.(1992). Uvod u informacijsku znanost. Zagreb: Školska knjiga. 

Tuđman, M.(2003). Prikazalište znanja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna 

naklada. 

Vreg, F. (1998). Humana komunikologija. Zagreb: Hrvatsko komunikološko 

društvo & Nonacom. 

Težak, Đ.(2002). Pretraživanje informacija na Internetu. Zagreb: Hrvatska 

sveučilišna naklada. 

Kiš, M. (2000). Informatički rječnik englesko-hrvatski, hrvatsko-engleski. 

Zagreb: Naklada Ljevak. 

Lipljin, N. (2003). Izobrazba za primjenu informacijskih i komunikacijskih 

tehnologija. Varaždin: PRO-MIL. 

Martin, J. (2000). Future Developments in Telecommunication. Amsterdam: 

Prenzice-Hall. 

Milijaš, Lj. (2000). PC-škola 2000. Varaždin: PRO-MIL.

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Milijaš, Lj. (2002). PC-škola-Office XP. Varaždin: PRO-MIL. 

Interna skripta 

Predavanja, nastava putem Interneta, samostalno istraživanje, rješavanje 

zadataka u grupi. 

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave. 




Uvod u hrvatski film 

HZH606 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

5 ECTS 




Student je stekao uvid u glavna poglavlja povijesti hrvatskog filma i u 

povijesne i ekonomske silnice koje su oblikovale razvoj hrvatskog filma. 

Upoznat je s ključnim hrvatskim filmskim klasicima – autorima i 

filmovima. 


Pretpovijest hrvatskog filma, zameci produkcijske tradicije do 1945., 

nastanak poslijeratne filmske industrije, socrealizam i socrealistički pogled 

na film, razvoj klasičnog narativnog stila u pedesetima, prvo "zlatno 

razdoblje" (1954.-1963.), počeci modernizma, drugo "zlatno doba" (kasne 

šezdesete), tzv. crni val, tzv. feljtonistički film sedamdesetih, praška škola, 

novožanrovski trendovi u osamdesetima, kriza u devedesetima, suvremeni

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta 

Kod 

Vrsta 

Razina 

trendovi. 

Goulding, D. J. (2004). Jugoslavensko filmsko iskustvo. Zagreb: V.B.Z. 

Škrabalo, I. (1998). 101 godina hrvatskog filma. Zagreb: Globus. 

Turković, H., Majcen, V. (2003). Hrvatska kinematografija: povijesne 

značajke, suvremeno stanje, filmografija. Zagreb, Ministarstvo 

kulture Republike Hrvatske. 

Krelja, P. (1997). Golik. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, Hrvatska kinoteka. 

Peterlić, A. Pušek, T.(ur.). (2002). Ante Babaja. Zagreb: Globus. 

Peterlić, A. (ur). (1986-1990). Filmska enciklopedija. Zagreb: JLZ Miroslav 

Krleža. 

Polimac, N. (ur.). (1985). Branko Bauer. Zagreb: Cekade. 

Tematski brojevi časopisa "Hrvatski filmski ljetopis" o Vatroslavu Mimici, 

Anti Babaji, Fadilu Hadžiću i Zvonimiru Berkoviću. 

Usmeno izlaganje i gledanje filmova s kaseta u kabinetu, uz naknadnu 

diskusiju. 

Usmeni ispit u dvije faze: analiza filma iz programa kolegija i usmeno 

ispitivanje znanja. 


Anonimna studentska evaluacija. 


HZH613 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


5 ECTS 



Dr. sc. Ivo Babić, red. prof. 

Informiranost i razvijanje senzibilnosti o problematici čovjekove okoline.

Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 


Razmatraju se filozofske, epistemološke i prirodoslovne, etološke teorije i 

hipoteze o čovjekovoj okolini. Obrađuje se kratka povijest civilizacija s 

aspekta odnosa prema okolini. Cijeli blok obuhvaća prostorne aspekte 

kulture, organizaciju naselja, posebno gradova. Sastavni dio čovjekove 

okoline su kultivirani pejzaži i kulturna dobra pa je zbog toga najveće 

poglavlje posvećeno različitim teorijama o kulturnim dobrima i njihovoj 

zaštiti. 

Delrot, R. (2002). Povijest europskog okoliša. Zagreb: Barbat, Ministarstvo 

zaštite okoliša i prostornog uređenja RH. 

Klepac, R. (1980). Osnove ekologije. Zagreb: Jugoslavenska medicinska 

naklada. 

Russell, P. (1989). Buđenje planeta. Zagreb: Globus. 

Marasović, T. (1985). Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu. Split: 

Sveučilište, Filozofski fakultet u Zadru. 

Marasović, T. (1989). Zaštita graditeljskog nasljeđa. Zagreb: Društvo 

konzervatora Hrvatske, Split: Sveučilište, Filozofski fakultet u 

Zadru. 

Mumford, L. (1988). Grad u historiji. Zagreb: Naprijed. 

Babić, I. (1991). Prostor između Trogira i Splita. Kaštel Novi: Zavičajni 

muzej Kaštela. 

Feilden, B. (1981). Uvod u konzerviranje kulturnog nasljeđa. Zagreb: 

Društvo konzervatora Hrvatske. 

Pauzanija, (1989). Vodič po Heladi. Split: Logos. 

Pogledi (1998). br. 3-4 (tematski broj posvećen zaštiti spomeničkih cjelina). 

Vitrovius Pollio, M. (1997). Deset knjiga o arhitekturi. Zagreb: Institut 

građevinarstva. 

+ odabrana poglavlja iz dostupne literature 

Frontalna nastava uz korištenje multimedijalnih sredstava, terenska nastava 

i konzultacije. 

Seminarski radovi (20% ocjene) i kolokviji tijekom godine (40% ocjene) i 

pismeni završni ispit na kraju godine (40% ocjene). 

Hrvatski, francuski i talijanski jezik 

Anketno ispitivanje studenata na kraju tematskog bloka.

aziv predmeta Sociolingvistika 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH614 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

5 ECTS 



Mr. sc. Jagoda Granić, viši predavač 


Kvantitativno i kvalitativno određenje društvenih parametara koji 

impliciraju promjene u jezičnoj strukturi i objašnjavaju funkcije jezika. 

Sociolingvistički pristup pomaže shvaćanju i rješavanju problema u 

jezičnoj kulturi, višejezičnoj sredini, u planiranju jezikā i u nastavi jezika. 


Jezik kao društveni fenomen. Jezik kao simbol društvenog ponašanja. 

Identitet jezika. Jezik i politike. Jezik i ideologija. Jezična politika i 

planiranje jezika. Jezična prava. Većinski i manjinski jezici. Socijetalni 

bilingvizam. Etnicitet i multilingvizam. Jezik i kultura. Etnografija 

komunikacije. Jezik i nacija. Jezik i spol. 

Chambers, J. K. (2003). Sociolinguistic Theory. Oxford: Blackwell. 

Pavličević-Franić, D., Kovačević, M., (ur.). (2003). Komunikacijska 

kompetencija u višejezičnoj sredini, II.: teorijska razmatranja, 

primjena. Zagreb: Naklada Slap i Sveučilište u Zagrebu. 

Siguan, M. (2004). Jezici u Europi. Zagreb: Školska knjiga 

Stockwell, P. (2002). Sociolinguistics. London-New York: Routledge. 

Škiljan, D. (2002). Govor nacije: Jezik, nacija, Hrvati. Zagreb: Golden 

marketing. 

Bratt Paulston, Ch. & Tucker, G. R. (Eds.). (2003). Sociolinguistics. 

Oxford: Blackwell. 

Bugarski, R. (1997). Jezik u društvenoj krizi. Beograd: Čigoja štampa. 

Eckert, P. & Mc Conell-Ginet, S. (2003). Language and Gender. 

Cambridge: Cambridge University Press. 

Hymes, D. (1980). Etnografija komunikacije. Beograd: BIGZ. 


Kovačević, M., Pavličević-Franić, D. (ur.). (2002). Komunikacijska 

kompetencija u višejezičnoj sredini, I.: prikazi, problemi, 

putokazi. Zagreb: Naklada Slap i Sveučilište u Zagrebu. 

Romaine, S. (2000). Language in Society: An Introduction to 

Sociolinguistics. Oxford: Oxford University Press. 

Spolsky, B. (2004). Language Policy. Cambridge: Cambridge University

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Press. 

Trudgill, P. (1995). Sociolinguistics: An Introduction to Language and 

Society. London-New York-Toronto: Penguin Books. 

Predavanja, seminari, radionice. 

Ocjena seminarskoga rada i sudjelovanja u radionicama. 

Ispit: usmeni (pročitana literatura). 


Studentska evaluacija, konzultacije sa studentima. 

Mitske žrtvovne strukture hrvatske književnosti 

HZH616 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

5 ECTS 



Dr. sc. Antun Pavešković, znanstveni suradnik 

Fundamentalni hermeneutički uvid u mitske i žrtvovne strukture hrvatske 

književne tradicije. Panoramsko poznavanje glavnih teorija mita. 

Upoznatost s glavnim antropološkim teorijama. Temeljito poznavanje 

teorije mimetičke žudnje Renéa Girarda. 


Teorija mimetičke žudnje R. Girarda. Koncepcija generativne antropologije 

Erica Gansa. 

Žrtvovne strukture u hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti. Hrvatske 

dramske robinje i kompleks ropstva od srednjovjekovne književnosti do

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

"Glorije" Ranka Marinkovića i starozavjetnih tema u prozama Mire 

Gavrana. 

Žrtvovna podloga Marulićeve epike. 

Kompleks žrtve u Vetranovićevu opusu, s osobitim osvrtom na "Kako bratja 

prodaše Jozefa" i "Pelegrin". 

Ritualni elementi progonjenja u hrvatskoj pastorali. 

Žrtvovna podloga hrvatske melodrame 17. stoljeća. 

Žrtvovni temelji Gundulićeva "Osmana" i "Dubravke". 

Progonstveni elementi u hrvatskoj epici. 

Žrtvovni elementi "hajdučke novele" u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća. 

Mitska logika Mažuranićeve "Smrti Smail-age Čengića". 

Ekspresionizam kao žrtvovni tekst. Žrtvovnost dramskoga opusa Josipa 

Kosora. 

"Jama" Ivana Gorana Kovačića kao solilokvij žrtve i pobuna protiv 

žrtvovnih praksi. 

Girard, R. (1990). asilje i sveto. Novi Sad: Književna zajednica. 

Girard, R. (2000). Things Hidden since the Foundation of the World. 

Stanford: Stanford University Press. 

Pavešković, A. (ur.) (2003). Generativna antropologija. Republika, 9, 24-85. 

Williams, J. (ur.) (2002). The Girard reader. New York: A Crossroad 

Herder Book. 

Gans, E. L. (1993). Originary Thinking. Stanford: Stanford University 

Press. 

Hatch, E. (1979). Antropološke teorije. Beograd: Beogradski 

izdavačko-grafički zavod. 

Sve knjige R. Girarda. 

Internetski časopis Anthropoetics, sva izdanja – po dogovoru izbor studija i 

članaka. 

Djela hrvatske književnosti prema izboru i po dogovoru s nastavnikom. 

Predavanja, seminar, diskusije, dubinske analize pojedinih književnih djela. 

Permanentne bilješke – svaki od polaznika stvara vlastiti dossier, prema 

stručnim sugestijama nastavnika. 

Esej o pojedinom književnom djelu ili žanru u hrvatskoj književnosti. 

Provjera permanentnih bilješki/dossiera polaznika. 

Usmena provjera poznavanja preporučene literature. 

Hrvatski i engleski jezik. 


unutar i izvan Odjela. Provjera izravnim elektronskim kontaktom s E. 

Gansom i uredništvom časopisa Anthropoetics.

aziv predmeta Komunikologija 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH307 

Seminari/Vježbe/Konzultacije 




ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

5 ECTS 



Mr. sc. Davor Marić, viši predavač (izbor u tijeku) 


Studenti usvajaju potrebna intelektualna i praktična znanja za razumijevanje 

komunikacijskih tijekova u suvremenom društvu i stječu sposobnost 

obavljanja poslova profesionalnih komunikatora u najvažnijim područjima 

društvenog komuniciranja: suvremenom novinarstvu, odnosima s javnošću i 

interkulturalnom komuniciranju. Prethodno stečeno kulturološko znanje na 

drugim predmetima i ovdje stečene komunikacijske sposobnosti omogućuju 

im rad u kulturnim ustanovama, te razumijevanje multietničkog 

komuniciranja. Ukratko na ovom kolegiju oni će steći osnove za 

sudjelovanje i u međunarodnom kulturnom, ekonomskom i političkom 

komuniciranju i moći raditi i u diplomatskim i kulturnim predstavništvima 

RH u svijetu. 


Komunikologa kao znanstvena i prakseološka disciplina koja se bavi svim 

oblicima komuniciranja u suvremenom društvu. Teme koje će se obraditi: 

Mjesto komunikologije u podjeli znanosti. Komunikacijske teorije, 

tehnološki procesi i društvo. Humana komunikologija. Hrvatski kao jezik 

javne komunikacije: standardni hrvatski jezik i funkcionalni stilovi, pravilno 

izražavanje, jezična čistoća i tabuiziranje jezika, hrvatski dijalekti i oblici 

njihove interakcije i komunikacijske svrhovitosti s jezičnim standardnom u 

medijima. Komunikologija masovnih medija (društvene uloge masovnih 

medija: od informiranja, komentiranja do zabave i razonode; zloupotrebe 

masovnih medija; medijski žanrovi; organizacija i način rada medijskih 

kuća, vrste poslova u medijima, upoznavanje s novinskom i radiotelevizijskom 

produkcijom; informacijsko-dokumentacijska djelatnost u 

medijima). Zakonska regulativa elektroničkih i tiskanih medija, s analizom 

medijskih monopola. Zakonska regulativa telekomunikacija. Sloboda 

medija, profesionalna etika i moral javnog komuniciranja. Radikalni i 

alternativni mediji i pokreti (ples, moda, grafiti, video, Internet, satirični 

tisak, ulični teatar, skateboarding, subverzivne pjesme, subkulturni radio, 

osobne web stranice…). Politička komunikologija. Poslovna 

komunikologija. Pedagoška komunikologija. 

(knjige) * Nastavnik osigurava po primjerak svake knjige 

Holmes, D. (2005). Communication Theory: Media, Technology and 

Society. London: Sage Publications Ltd. (Pages: 272).

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta Logika 

Plenković, M. (1993). Komunikologija masovnih medija. Zagreb: Barbat. 

(str. 253). 

Rantanen, T. (2004). The Media and Globalization, London: Sage 

Publications Ltd. (Pages: 192). 

(knjige) * Nastavnik osigurava po primjerak svake knjige 

Brajša, P. (1993). Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školske novine. 

(str.180).Harcup, T. (2003). Journalism – Principles and Practice. 

London: Sage 


Inglis, F. (1997). Teorija medija. Zagreb: Barbat. (str. 205). 

Lippman,W.(1995). Javno mnijenje. Zagreb: Naprijed. (str. 317). 

McQuail, D. (2005). McQuail’s Mass Communication Theory, Fifth 

edition. London: Sage Publications Ltd. (Pages: 624). 

Pape, S. & Featherstone, S. (2005). ewspaper Journalism: A Practical 

Introduction. London: Sage Publications Ltd. (Pages: 232). 

Plenković, M. (1991). Poslovna komunikologija. Zagreb: Alinea. (str. 224). 

Plenković, M.(1989). Suvremena RTV retorika. Zagreb: Stvarnost. (str. 215) 

Schultz, B. (2004). Broadcast ews Producing, London: Sage 


Predavanja, seminari, posjeti medijskim kućama (radio, televizija, novine), 

medijske radionice. 

U seminarima će se poticati unutarnja komunikacija i interakcija, 

pojedinačni analitički rad, te zajednička izvedba istraživačkih projekata i 

njihova prezentacija na seminarima. O sastavu i interesu, te veličini 

studentske skupine (optimalno 5 do 20 studenata), kao i njihovim 

predznanjima i interesima ovisit će i metode seminarskog rada 

(primjenjivat će se konstruktivni model, a ne ex katedra instruktivni model) 

Praćenje aktivnosti studenata na seminarima i tijekom posjeta medijskim 

kućama. 

Ocjena eseja o odabranoj komunikološkoj temi. 

Usmena interpretacija određene teme po odabiru i obrana teze kroz 

razgovor s kolegama. 

Korištena literatura i pokazano znanje, te globalno razumijevanje teme i 

cilja kolegija na usmenom ispitu. 


Studenti će svakog mjeseca ocjenjivati izvedbu predmeta. 

U razgovoru i kroz konzultacije sa studentima dolazit će se do povratnih 

informacija, te po potrebi određene sadržaje nadopunjavati. 

Koristit će se i razmjena iskustava s kolegama unutar i izvan Odjela.

Kod HZH705 

Vrsta Predavanja/Konzultacije 




ECTS 



3 ECTS 




Kompetencije 


Student postaje osposobljen za logičku analizu rečenica prirodnog jezika, za 

utvrđivanje ispravnosti zaključka primjenom različitih metoda, za izradu 

dokaza, za logičko strukturiranje sustava uvjerenja. 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj Sadržaj kolegija odgovara ubrzanom logičkom tečaju na uvodnoj i srednjoj 

razini. Glavne cjeline su: (a) jezik logike prvoga reda, (b) sustav prirodne 

dedukcije za logiku prvog reda, (c) prirodni jezik i jezik logike prvoga reda, (d) 

usporedba različitih deduktivnih sustava, (e) osnove formalne semantike, (f) 

osnove metateorije logike prvoga reda. 

U cjelini (a) student upoznaje jezik logike prvoga reda (istinitosnofunkcionalni 

veznici, identitet, kvantifikacija) i osposobljava se za 

prevođenje rečenica u prirodnom jeziku na jezik logike prvoga reda i 

obratno. U cjelini (b) student usvaja i primjenjuje pravila prirodne dedukcije 

u dokazivanju i osposobljava se za izradu formalnih i neformalnih dokaza 

onih tvrdnji koje se mogu iskazati u jeziku logike prvoga reda. U cjelini (c) 

upoznaju se izražajne mogućnosti i ograničenja jezika prvoga reda te se 

razmatraju pitanja o odnosu logičkih načela i načela kooperativne 

komunikacije. U cjelini (d) uspoređuju se aksiomatski sustavi i tableaumetoda 

sa sustavom prirodne dedukcije. U cjelini (e) uvodi se pojam 

strukture prvoga reda i na njega oslonjeni semantički pojmovi. U cjelini (f) 

definiraju se osnovni metateorijski pojmovi i daje se pregled osnovnih 

metateorijskih rezultata. 

Preporučena Barwise, J., Etchemendy, J. (2000). Language, Proof and Logic. New York, 

literatura 

London: CSLI Publications. 

Žarnić, B. (2004). Simbolička logika. 

(http://www.vusst.hr/~logika/skripta.pdf) 

Dopunska Cauman, L. (2004). Uvod u logiku prvog reda. Zagreb: Jesenski i Turk 

literatura 

d.o.o. 

Jeffrey, R. (1989). Formal Logic: its Scope and Limits. McGraw-Hill Book 

Company. 

Quine, W., Orman van Q. (1978). Methods of Logic. London: Routledge & 

Kegan Paul. 

Šarić, Lj. (2002). Kvantifikacija u hrvatskome jeziku. Zagreb: Institut za 

hrvatski jezik i jezikoslovlje. 

Šikić, Z. (ur.). (1987). ovija filozofija matematike. Beograd: Nolit. 

Vuković, M. (2000). Matematička logika, I. Zagreb: PMF - Matematički 

odjel. 

Žarnić, B. (2004). Interaktivna logika (kompilacija interaktivnih sredstava 

za učenje logike). (http://www.vusst.hr/~logika/pilot).

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Predavanja se izvode frontalno uz primjenu ”multimedijskih” nastavnih 

sredstava i uz naglašenu primjenu logičkog obrazovnog softwarea. Seminari 

se provode u raznim oblicima među kojima prevladavaju dijaloški oblik i 

primjena obrazovnog softwarea. Za svrhu praćenja rada na zadacima za 

samostalan rad i za svrhu nastavne komunikacije koristi se "online" dionica 

tečaja (korištenjem WebCT-a). 

Pismeni i usmeni ispit 

Hrvatski, moguće i engleski jezik 

Studentska i kolegijalna evaluacija. 


HZH305 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

5 ECTS 




Sposobnost prepoznavanja, analiziranja i razumijevanja tragedije, 

naglašavajući njezinu univerzalnu i trajnu vrijednost. Ljudske emocije, 

strasti i ponašanje mitoloških karaktera vide se u ljudskoj naravi i danas, u 

drugoj evoluciji civilizacije. 


Uvod. Grčko kazalište. Tragedije. Izbor. Proučavanje djela grčkih tragičara 

počevši od Eshila, Sofokla i Euripida. 

Dukat, Z. (1996). Grčka tragedija. Zagreb: Demetra, Varaždin: Vartex. 


Toronto: York university. 

Lesky, A. (2001). Povijest grčke književnosti (odabrana poglavlja). Zagreb: 

Golden marketing. 

Livraga, J. A. (2000). Kazalište misterija u Grčkoj. Zagreb: Nova Akropola.

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Jezik poduke 


kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Aeschylus (2005). Grčke tragedije. Zagreb: Mozaik knjiga. 

Mitologija: mitovi, legende i vjerovanja. (2004). Rijeka: Dušević & 

Kršovnik. 



grupama. 








aziv predmeta Seminar o Marku Maruliću 

Kod HZH205 

Vrsta Seminari/Konzultacije 




ECTS 



5 ECTS 



astavnik Mr. sc. Bratislav Lučin, viši predavač 

Kompetencije 


Student razvija osjećaj za vrijednost humanističko-renesansne baštine 

hrvatske književnosti općenito, a napose književnog opusa Marka Marulića 

(posebno s obzirom na činjenicu da se studij odvija u Marulićevu rodnom 

gradu), upoznaje se s Marulićevim djelom u kontekstu europskog 

renesansnog humanizma, svladava sposobnost samostalnog čitanja i analize 

književnih djela udaljenih ne samo u vremenu nego i u poetici. 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj Osnovne značajke renesansnog humanizma. Marulićev život i osnovne 

značajke njegova opusa. Povijesni, svjetonazorni i poetički kontekst. 

Analiza odabranih ulomaka iz epova Judita i Davidijada, iz hrvatskih 

pjesama, iz latinske proze; analiza odabranih latinskih epigrama. 

Recepcija opusa u svjetskoj i hrvatskoj književnosti. Marulićevo mjesto i 

važnost u povijesti i suvremenosti. Marulićevi tragovi u današnjem Splitu. 

Preporučena Glavičić, B. (ur.). (1985). Evanđelistar (izbor). Split: Književni krug, 

literatura 

Slobodna Dalmacija. 

Gortan, V. (ur.). (1984). Davidijada (izbor). Split: Književni krug, Slobodna

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta 

Kod 

Vrsta 

Dalmacija. 

Lučin, B. (ur.). (2001). Duhom do zvijezda (str. 5-28). Zagreb: Mozaik 

knjiga, Zagreb: Zrinski. 

Pavelić, M. (ur.). (1924). Pedeset priča (izbor). Zagreb: Mala pučka 

knjižnica. 

Slamnig, I. (ur.). (1970). Judita. Suzana (izbor). Zagreb: Matica hrvatska. 

(izbor - latinski epigrami, pisma) 

Badalić, J. i Majnarić, N. (1950). Zbornik Marka Marulića 1450-1950. 

Zagreb: JAZU. 

Batušić, N. (ur.). (1989). Dani hvarskog kazališta XV – Marko Marulić, 


Jozić, B. i Lučin, B. (1998).. Prvi dio: tiskana djela (1477-1997). 

Bibliografija Marka Marulića. Split: Književni krug Marulianum. 

Lučin, B. i Tomasović, M. (ur.). (1992 – 2004). Colloquia Maruliana I - 

XIII. Split: Književni krug Marulianum. 

Marulić, M. (1984-2002). Sabrana djela Marka Marulića, I-XVII. Split: 


Moguš, M. (2001). Rječnik Marulićeve Judite. Zagreb: Institut za hrvatski 

jezik i jezikoslovlje. 

Tomasović, M. (1999). Marko Marulić Marul (odabrana poglavlja), I, IV, 

VI, Zagreb: Erasmus Naklada, Filozofski fakultet, Zavod za znanost o 

književnosti, Split: Književni krug Marulianum. 

Tomasović, M. i Novaković, D. (1994). Judita Marka Marulića -Latinsko 

pjesništvo hrvatskog humanizma. Zagreb: Školska knjiga. 

Zlatar, A. (1991). Marulićeva Davidijada. Zagreb: Latina & Graeca. 

http://www.knjizevni-krug.hr/marulianum/mm_index.htm 

Seminar (analiza odabranih ulomaka). Konzultacije. Samostalna zadaća. 

Praćenje sudjelovanja studenata u radu seminara, ocjena seminarskog rada 

(jedan rad u semestru). Ispit: pismeni i usmeni. 





HZH405 

Predavanja + Seminari/Konzultacije

Razina 


Predmet srednje razine. 


ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

5 ECTS 




Iz perspektive bogate i raznovrsne antičke i srednjovjekovne epigrafike na 

jadranskoj obali i njezinu zaleđu studenti stječu znanja o prožimanju, 

koegzistiranju i smjeni kultura i društvenih elita na vrlo uskom prostoru, 

čije središnje mjesto zauzima Split. Uz to razvijaju posebni senzibilitet za 

hrvatske, mediteranske i europske duhovne vrijednosti istodobno, za 

očuvanje materijalne kulture i ekologije, učenje i znanje klasičnih i 

suvremenih jezika. 


Identifikacija, ubikacija i klasifikacija epigrafskih spomenika na grčkom, 

latinskom i hrvatskom ili nekom drugom jeziku, pisanih starogrčkim 

alfabetom, etrurskim pismom, latinicom, goticom, glagoljicom i zapadnom 

ćirilicom, po namjeni i sadržaju u Dalmaciji, Bosni, Hercegovini, Crnoj 

Gori i Albaniji. 

Struktura natpisa s njihovom kulturološkom, vjerskom i ekonomskom 

pozadinom; proučavanje na osnovi arheoloških i drugih ekspertiza i studija. 

Epitafi na rimskim i srednjovjekovnim sarkofazima pisani latinskim 

jezikom, epitafi na stećcima pisani bosanicom na narodnom jeziku; 

dedikacijski natpisi glagoljicom i ćirilicom. Zapisi o vlasništvu i sakralni 

natpisi muslimanski i hebrejski epitafi pisani posebnim pismima i jezicima. 

Stanje zaštite i predstavljenosti tih spomenika. 

Delonga, V. (1997). Latinski epigrafički spomenici u ranosrednjovjekovnoj 

Hrvatskoj. Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. 

Palameta, M. (2003). Strukturalni elementi u epigrafici sa stećaka. Motrišta, 

26, 95-118. 

Limentani, C. (1991). Epigrafica latina. Milano. 

Vego, M. (1976). Srednovjekovni natpisi iz Bosne i Hercegovine, I-II-III- 

IV. Sarajevo: Svjetlost. 

Predavanja, seminar, posjeti muzejima i lokalitetima na terenu, susreti i 

razgovori sa znanstvenicima iz tih područja. 

1.Praćenje sudjelovanja studenata na predavanjima, seminarima i posjetima 

na terenu. 

2.Ocjena aktivnog sudjelovanja u dijalozima sa znanstvenicima i čitanju 

literature. 

3.Ocjena poznavanja problematike u završnom individualnom razgovoru. 

Konačna ocjena se temelji na uvidu u sve navedene komponente znanja. 


praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 



aziv predmeta Zemljopis i hrvatska književnost 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH803 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

5 ECTS 




Podizanje svijesti studenta o rubovima hrvatske književnosti, o njezinim 

susjedstvima te o integrativnim procesima i njihovim principima. 


Propitivanje europskih sastavnica starije i novije hrvatske književnosti. 

Regionalizam i njegove mijene. Egzil u hrvatskoj književnosti. Književnici 

s dvije domovine. Višejezičnost hrvatske književnosti (hrvatsko jezično 

pitanje). Upotreba narodnih jezika u 15. i 16. stoljeću. Talijanski književnici 

u Dalmaciji u 19. stoljeću. Utopije i mehanički svjetovi. 

Machiedo, M. (1996). O modusima književnosti. Zagreb. 

Matić, T. (1970). Iz hrvatske književne baštine. Zagreb. 

Klemenčić, M. (1997). Atlas Europe (tekstovi: Ladan, Rogić, Nehajev). 

Zagreb. 

Badalić, J. (1972). Ruskohrvatske književne studije. Zagreb: Liber. 

Detoni-Dujmić, D. (1998). Ljepša polovica književnosti. Zagreb: Matica 

hrvatska. 

Jelčić, D. (1977). Vallis aurea. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. 

Katušić, I. (1975). Vječno progonstvo ikole Tomasea. Zagreb: Liber. 

Kostić, V. (1972). Kulturne veze između jugoslavenskih zemalja i Engleske 

do 1700. godine. Beograd: Posebna izdanja. 

Maroević, T. (1989). Zrcalo adrijansko, obilježja hrvatsko-talijanskog 

književnog dijaloga. Rijeka: Izdavački centar Rijeka, Beograd : 

Kultura. 

Nemec, K. (1995, 1998, 2003). Povijest hrvatskog romana, 1 – 3. Zagreb:

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Nakladni zavod Znanje; Školska knjiga. 

Zorić, M. (1992). Književna prožimanja hrvatsko-talijanska. Split: 












aziv predmeta Književnost za mladež 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH703 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

5 ECTS 




Upoznavanje s rodovima i oblicima književnosti za mladež, njezinim 

specifičnim izrazom i bogatstvom koje sadrži te imenima koja u svijetu 

mladih čitatelja imaju posebno mjesto. Otkrivanje specifične vrijednosti 

književnosti za mladež i na najboljim njezinim primjerima razvijanje mašte, 

interesa za umjetnost riječi, razvoj svestrane osobe. 

Osposobljavanje studenta da na temelju primjera iz književnosti za mladež 

potiče mlade na oslobađanje vlastitih kreativnih potencija kako u 

oblikovanju priča, igara, stihova i igrokaza i sl., tako i svih drugih oblika 

kreativnog izraza. 

Propisani Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Splitu.

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 

Dječja književnost. Vrste dječje književnosti. Slikovnica. Bajka. Perraultove 

bajke. Bajke braće Grimm. Andersenove bajke. Bajke Oscara Wildea. Bajke 

Ivane Brlić-Mažuranić. Fantastična priča. Lewis Carroll : "Alica u zemlji 

čuda". Carlo Collodi : "Pinocchio". Antoine St. Exupery : "Mali princ". 

Dječja poezija. Nonsensna poezija. Grigor Vitez : "Kad bi drveće hodalo". 

Zvonimir Balog : "Nevidljiva Iva". Luko Paljetak :"Miševi i mačke 

naglavačke". Basne. Esop. Realistična dječja priča. Johanna H. Spyri: 

"Heidi". Felix Salten: "Bambi". Mark Twain: "Pustolovine Toma Sawyera". 

Selma Lagerlöf: "Čudnovato putovanje Nilsa Holgerssona...". Ferenc 

Molnar: "Junaci Pavlove ulice". Edmondo De Amicis: "Srce". Astrid 

Lindgren: "Pipi Duga Čarapa". Jules Verne: "Djeca kapetana Granta". 

Robert Louis Stevenson: "Otok s blagom". Rudyard Kipling: "Knjiga o 

džungli". Ivana Brlić-Mažuranić: "Čudnovate zgode Šegrta Hlapića". Mato 

Lovrak: "Vlak u snijegu"; Ivan Kušan: "Koko u Parizu". Suvremena 

književnost za mladež. 

Crnković, M. (1990). Dječja književnost. Zagreb: Školska knjiga. 

Crnković, M. (1987). Sto lica priče. Zagreb: Školska knjiga. 

Hazard, P. (1970). Knjige, djeca i odrasli. Zagreb: Stylos. 

Bettelheim, B. (1979). Značenje bajki. Beograd: Prosveta. 

Crnković, M., Težak, D. (2002). Povijest hrvatske dječje književnosti. 

Zagreb: Znanje. 

Crnković, M. (1978). Hrvatska dječja književnost do kraja XIX. stoljeća. 


Diklić, Z., Težak, D., Zalar, I. (1996). Primjeri iz dječje književnosti. 

Zagreb: Divič. 

Zalar, I. (1991). Pregled hrvatske dječje poezije. Zagreb: Školska knjiga. 

Skok, J. (ur.). (1990). Lijet Ikara. Antologija hrvatskog dječjeg pjesništva. 

Zagreb: Naša djeca. 

Težak, D. (ur.). (2001). Bajke. Antologija. Zagreb: Divič. 

Težak, D. (ur.). ( 2001). Basne. Antologija. Zagreb: Divič. 

Biti, V. (1981). Bajka i predaja. Zagreb: Liber. 

Pintarić, A. (1999). Bajke. Pregled i interpretacije. Osijek: Matica hrvatska. 

Težak, S. (1969). Interpretacija bajke. Zagreb: Pedagoško-književni zbor. 

Hranjec, S. (1998). Hrvatski dječji roman. Zagreb: Znanje. 

Skok, J. (1990). Sunčeva livada djetinjstva – Antologijska čitanka dječjeg 

pjesništva. Zagreb: Naša djeca. 

Idrizović, M. (1984). Hrvatska književnost za djecu. Zagreb: Matica 

hrvatska. 

Javor, R. (ur.). (1998). Odrastanje u zrcalu suvremene književnosti za djecu 

i mladež. Zbornik tekstova. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba. 

Časopis: 

Umjetnost i dijete, brojevi od 1969. do 1997. 

Predavanja i seminari. Studenti se na seminarima aktivno uključuju u 

raspravu svojim radovima, prijedlozima i komentarima kroz različite oblike 

pojedinačnog, timskog i skupinskog rada. Ako postoje mogućnosti, na 

seminare bi bilo uputno pozvati značajna imena iz svijeta dječje 

književnosti i tako se u neposrednom kontaktu obogatiti njihovim 

autentičnim iskustvima.


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Praćenje rada studenata tijekom predavanja, sudjelovanje studenata u 

raspravama i komentarima na seminarima, konzultacije tijekom izrade 

seminarskih radova te usmeni ispit nakon odslušanog predmeta. 



razgovore sa studentima, uvažavanjem njihovih primjedbi i refleksija, 

anonimnom anketom i odgovorima na upitnik. 

aziv predmeta Sociologija kulture 

Kod HZH709 





ECTS 

5 ECTS 

(uz odgovarajuće 45 nastavnih sati (33 kontakt sunčana sata) = 1,10 ECTS 


astavnik Dr. sc. Šime Pilić, izv. prof. 

Kompetencije 


Studenti, budući "kulturolozi", položenim ovim predmetom stječu spoznaje 

o društvenoj prirodi kulture, o međusobnim vezama društva i društvenih 

promjena te kulture i dinamike kulture. Pored sagledavanja utjecaja društva 

na kulturu i kulture na društvo bitno je uočiti i stupanj samostalnosti kulture. 

Predmet omogućuje stjecanje kompetencija i vještina kao što su: 

sposobnost analize i sinteze, prijenos znanja u praksi, rješavanje problema, 

poštovanje različitosti i multikulturalnosti, neke istraživačke vještine, 

mogućnost prilagodbe novim situacijama, otvorenost i interakcija s 

drugima, sposobnost promišljanja vlastitog rada. 

Preduvjeti za 

upis 

Propisani Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Splitu. 

Sadržaj Nastanak i razvoj sociologije kulture. Odnos sociologije kulture prema 

drugim posebnim sociologijama (osobito prema sociologiji obrazovanja i 

sociologiji umjetnosti). Sociologijski pojam kulture. Pregled teorija o 

kulturi: evolucionističko-racionalistička teorija, metafizičkoiracionalistička, 

marksistička kritika kulture, teorije o dvjema kulturama… 

Društvene strukture i kultura. Kulturne promjene. Razvoj kao kulturna 

promjena. Hijerarhizacija kulture. Potkultura i kontrakultura. Masovna 

kultura i industrijsko društvo. Interpretacija masovne kulture. Narodna i 

gospodska kultura, kultura nadređenih i podređenih. Kultura kao sustav 

informacija. Difuzijski i reprodukcijski sustavi. Kulturne institucije.

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Akulturacija i enkulturacija kao procesi kulturne dinamike. Nacionalnost i 

simbolička komunikacija. Globalizacija, komunikacija i kultura. Kulturni 

imperijalizam. Kulturna politika. Novija sociološka istraživanja kulture. 

Čolić, S. (2002). Kultura i povijest. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. 

Haralambos, M., Holbron, M. (2002). Kultura i identitet. U knjizi 

Sociologija. Teme i perspektive. (str. 883-933). Zagreb: Golden 

marketing. 

Martinić, T. (1986). Kultura kao samoodređenje. Zagreb: CEKADE. 

Rihtman-Auguštin, D. (1988). Etnologija naše svakodnevice. Zagreb: 


Adorno, T., Horkheimer, M. (1980). Sociološke studije. Zagreb: Školska 

knjiga. 

Baković, S. (1985). Sociologija umjetnosti. Zagreb: Spektar. 

Baudrillard, J. (2001). Simulacija i zbilja. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. 

Baranović, B. (2000). "Slika" žene u udžbenicima književnosti. Zagreb: 

IDIS. 


Burke, P. (1984). Popular Culture between History and Anthropology. 

Ethnologia Europea, 14, 5-13. 

Cirese, A. (1976). Cultura egemonica e culture subalterne. Rassegna degli 

studi sul mondo popolare tradicionale. Palermo: Palumbo. 

Crane, D. (1994). The Sociology of Culture. Oxford: Ukd, Cambridge: USA 

Blackwell. 

Čačić-Kumpas, J. (2000). Kultura, etničnost, identitet. Zagreb: Biblioteka 

Revije za sociologiju. 

Eagleton, T. (2002). Ideja kulture. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. 

Gurevič, A. (1989). Problemi narodne kulture u srednjem vijeku. Beograd: 

Grafos. 

Hauser, A. (1986). Sociologija umjetnosti, knj. 1. i 2. Zagreb: Školska 

knjiga. 

Ilić, M. (1974). Sociologija kulture i umetnosti. Beograd: Naučna knjiga. 

Kodrnja, J. (2001). imfe, muze, eurinome - društveni položaj umjetnica u 

Hrvatskoj. Zagreb: Alinea. 

Kymlicka, W. (2003). Multikulturno građanstvo. Zagreb: Naklada Jesenski 

i Turk. 

Mannheim, K. (1979). Eseji o sociologiji kulture. Zagreb: Stvarnost. 

Mikecin, V. (1995). Umjetnost i povijesni svijet. Sociološko-filozofske 

rasprave o umjetnosti i kulturi. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo. 

Meštrović, M., Štulhofer, A. (ur.). (1998). Sociokulturni kapital i 

tranzicija u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo. 

Petrović, S. (1989). Estetika i sociologija. Beograd: Naučna knjiga. 

Pilić, Š. (1997). Čitalačka kultura nastavnika. Školski vjesnik, 46, 1, 17-30. 

Polšek, D. (2003). Zapisi iz treće kulture. Zagreb: Jesenski i Turk. 

Rihtman-Auguštin, D. (1984). Struktura tradicijskog mišljenja. Zagreb: 


Ritzer, G. (1999). McDonaldizacija društva. Zagreb: Jesenski i Turk. 

Roszak, T. (1978). Kontrakultura. Zagreb: Naprijed. 

Shields, R. (2001). (ur.). Kulture Interneta. Zagreb: Naklada Jesenski i 

Turk. 

Simmel, G. (2001). Kontrapunkti kulture. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Predavanja, istraživački seminar, mala istraživanja, rad na projektu, 

terenska nastava. 

Praćenje rada na projektu i usmeni ispit. 


Studentska evaluacija, analiza uspjeha na ispitu, rezultati dugoročnih 

praćenja. 

aziv predmeta Uvod u komparativnu književnost 

Kod HZH706 





ECTS 



5 ECTS 





Kompetencije 



Student se upoznaje s osnovnim načelima i metodologijom komparativnog 

pristupa književnosti te pitanjima s područja koja su u bliskoj vezi s njom: 

povijest komparativne književnosti, utjecaj kao središnji pojam i sl. 

Preduvjeti za Propisani Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Splitu. 

upis 

Sadržaj Kolegij bi bio temeljen na brojnim primjerima iz svjetske književnosti s 

posebnom pozornošću na pojavama i piscima koji su imali udjela i u 

formiranju hrvatske književnosti. 

Preporučena 

literatura 

Beker, M. (1995). Uvod u komparativnu književnost. Zagreb. Školska 

knjiga. 

Flaker, A. i Pranjić, K. (1978). Hrvatska književnost u europskom kontekstu. 

Zagreb: Liber (Izdavački zavod JAZU). 

Košutić Brozović, N. (novija izdanja). Čitanka iz stranih književnosti, 1, 2. 


Solar, M. (2003). Povijest svjetske književnosti. Zagreb: Golden marketing. 


knjiga.

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Oraić Tolić, D. (1990). Teorija citatnosti. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske. 

Pavličić, P. (1983). Književna genologija. Zagreb: Liber. 

Pichois, Cl. i Rousseau, A. M. (1973). Komparativna književnost. Zagreb: 


Weisstein, U. (1973). Comparative Literature and Literary Theory. Survey 

and Introduction. Bloomington-London: Indiana University Press. 

Predavanja, seminari, konzultacije - usmene i putem e-maila 

Praćenje sudjelovanja studenata na nastavi i seminarima; ocjena 

seminarskog rada o odabranoj temi; provjera znanja na temelju pročitane 

literature na usmenom ispitu. 




aziv predmeta Film u razdoblju modernizma i postmodernizma 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH710 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

5 ECTS 




Student stječe temeljna znanja o kretanjima u svjetskom filmu nakon 1950. 

Upoznaje se s trendovima koji oblikuju filmsku praksu do danas i koji su 

kontekst razvoju hrvatskog filma u tom razdoblju. 


Protimba klasičnom narativnom stilu: filmska avangarda, eksperimentalni 

film tridesetih. Neorealizam. "Cahiers du cinema" i francuski novi val.

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Odjeci novog vala u europskom i američkom filmu. Free cinema. Direct 

cinema. Poljska crna serija. Jugoslavenski crni val. Bergman, Antonioni, 

Tarkovski, Fellini. Politički film sedamdesetih. "Novi njemački film". 

"Novi Hollywood". Postmoderna u filmu. Novožanrovska usmjerenja. 

Hollywood osamdesetih. Pregled zbivanja u filmu danas. 

Bordwell, D. (1997). On the History of Film Style. Cambridge: Mass, 

London: Harvard University Press. 

Parkinson, D. (1995). History of Film. London/New York: Thames and 

Hudson. 

Pavičić, J. (1998). Dogma 95, Hrvatski filmski ljetopis, 15. 

Pavičić, J. (2000). Film 90-ih: Kontroverze i trendovi desetljeća, Hrvatski 

filmski ljetopis, 21. 

Peterlić, A. (1983). Ogledi o devet autora. Zagreb: Centar za kulturnu 

djelatnost. 

Peterlić, A. (2002). Studije o 9 filmova. Zagreb: Hrvatski filmski savez. 

Škrabalo, I. (1998). 101 godina filma u Hrvatskoj. Zagreb: Nakladni zavod 

Globus. 

Frontalna nastava, gledanje filmova uz diskusiju, studentska analiza 

filmova. 

Usmeni ispit iz dva dijela: provjera općeg znanja i interpretacija filma. 




HZH105 





ECTS 


5 ECTS 

45 nastavnih sati (33 kontakt sunčana sata) = 1,10 ECTS


astavnik Dr. sc. Loredana Kun, docentica 

Kompetencije Sposobnost prepoznavanja, analiziranja i razumijevanja različitih vrsta 

koje se stječu mitova, čuvajući njihov univerzalan i neprekidan značaj. Ljudska vizija, 

izvor inspiracije i transformacija dragocjenih prikaza, bit će naglašeni kroz 

specifične grčke i rimske primjere. 


upis 

Sadržaj Uvod. Mit i ostali tipovi tradicionalne književnosti. Politeizam u 

Moskusovoj "Europi". Mitovi stvaranja: Hesiodova "Teogonija" i Ovidijeve 

"Metamorfoze". Herojski mitovi: Apolodorov "Heraklo" i Plutarhov 

"Tezej". Povratak ratnika: Homerova "Odiseja" i Eshilov "Agamemnon". 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Jezik poduke 


kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Cotterell, A. (2003). Mitologija. Rijeka: Leo-commerce. 

Čale, F. (ur). (1977-). Povijest svjetske književnosti, knj. 2. Zagreb: Mladost. 


Toronto: York University. 

Pinsent, J. (1990). Grčka mitologija. Opatija: Otokar Keršovani. 

Graves, R. (2003). Grčki mitovi. Zagreb: CID-Nova. 

Vernant, J.-P. (1990). Myth and Society in Ancient Greece. New York: 

Zone. 



grupama. 








aziv predmeta Hrvatska maritimna leksikografija 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH704 





ECTS 

5 ECTS 

45 nastavnih sati (33 kontakt sunčana sata) = 1,10 ECTS



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 



Opće kompetencije: poznavanje maritimnog leksika, poznavanje maritimne 

kulture hrvatskoga naroda, sposobnost interpretacije pomorskih sadržaja za 

razne kulturološke svrhe. 

Specifične kompetencije: Izrada rječnika pojedinih čakavskih govora, 

interpretacija tekstova maritimnog karaktera. 


Hrvatski nautički, brodograditeljski, ribarski, ihtiološki i meteorološki 

leksik; pomorski rječnici; škole maritimne leksikografije; maritimni leksik u 

rječnicima standardnog hrvatskog jezika; "noštromizmi"; maritimni leksik u 

glosarima čakavskih govora; glosar gajete falkuše; komparativno 

proučavanje leksičkih prinosa M. Deanovića za Lingvistički atlas 

Mediterana (Sali, Komiža, Lopud, Boka Kotorska, Krk i Korčula); fenomen 

lingua franca; translingvalni karakter jadranskog maritimnog leksika, 

hrvatski maritimizmi kao spomenička jezična baština; fenomen amaterske 

čakavske leksikografije; izrada dijalektalnog rječnika: gramatička obrada, 

akcentuacija, definicija, frazeologija, stilistika, leksička gnijezda. 

Božanić, J. (1997). Nacrt glosara gajete falkuše. U Finka, B. (ur.). 

Tisuću godina prvoga spomena ribarstva u Hrvata. (181-194). 

Zagreb: HAZU. 

Skok, P. (1933). aša pomorska i ribarska terminologija na Jadranu. Split: 

Pomorska biblioteka Jadranske straže. 


Rijeka. 

Vidović, R. (1984). Pomorski rječnik. Split: Logos. 

Babić, B. (1877). azivlje korita i jedrilja broda u hrvatskom, njemačkom i 

talijanskom. Kraljevica: Primorska Tiskara. 

Babić, B. (1901). Pomorski rječnik ili nazivlje za brodarenje po moru. Senj: 

Tiskara Ive pl. Hreljanovića. 

Deanović, M. (1962). Lingvistički atlas Mediterana. 1. dio: Anketa u Boki 

Kotorskoj. Zagreb: JAZU. 

Deanović, M. (1966). Lingvistički atlas Mediterana. 2. dio: Anketa na Visu 

(Komiži). Zagreb: JAZU. 

Deanović, M. (1967). Lingvistički atlas Mediterana. 3. dio: Anketa u 

Salima na Dugom otoku. Zagreb: JAZU. 

Filipi, G. (1997). Betinska brodogradnja – etimologijski rječnik pučkog 

nazivlja. Šibenik: Županijski muzej u Šibeniku. 

Jurišić, B. (1962). O našoj pomorskoj terminologiji. U Novak, G., 

Maštrović, V. (ur.). Pomorski zbornik. (str. 451-469). Zagreb: JAZU, 

Zadar: Institut za historijske i ekonomske nauke. 

Jurišić, B. (1956). Pomorski izrazi u Vitezovićevu rječniku. U Krbek, I. 

(ur.). Anali Jadranskog instituta (str. 297-404). Zagreb: JAZU. 

Kačić, M. (1994). Rječnik i gramatika. Filologija, 22-23, 297-302. 

Katičić, R. (1994). Leksikografija i gramatika. Filologija, 22-23, 281-286. 

Keber, L. (2002). Tradicionalne brodice hrvatskog Jadrana. Zagreb:

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Tehnički muzej. 

Luetić, J. (1956). Naša pomorska terminologija u A. Jal-ovom "Glossaire 

nautique" iz 1848. g. U Kostrenčić, M. (ur.). Ljetopis (str. 248-255). 

Zagreb: JAZU. 

Machiedo, M. (1997). Duž obale; hrvatske i mletačke teme. Zagreb: Ceres. 

Majcen, G., Siminiati, B. (1947/48). Pomorski rječnik. Split: Pomorstvo. 

Menac, A. (1994). Frazeologija u različitim tipovima jednojezičnih 

hrvatskih rječnika. Filologija, 22-23, 161-168. 


Rijeka. 

Vajs, N. (1994). Leksikografski metajezik. Filologija, 22-23, 323-333. 

Vidović, R. (1992). Koine pomorskoga anemonimijskoga nazivlja. 


Vinja, V. (1986). Jadranska fauna – etimologija i struktura naziva, I – II. 

Zagreb: JAZU, Split: Logos. 

Vinja, V. (1998). Jadranske etimologije I, II, III. Zagreb: Školska knjiga. 

Vulić, S. (1994). Struktura rječničkog članka u rječnicima izvornih 

čakavskih govora. Filologija, 22-23, 185-191. 

Predavanje, seminar, radionica. Upoznavanje s postojećim rječnicima. 

Studenti pod vodstvom mentora izrađuju komparativne glosare za leksik 

pojedinih maritimnih tema (brodograditeljski alat, dijelovi broda, ihtionimi, 

vrste tradicionalnih brodova, nautički termini, toponimi). Izrada glosa; 

kritička analiza aktualnih rječnika hrvatskog standardnog jezika itd. 

Praćenje aktivnosti studenata, vrednovanje svakog pojedinačnog rada, 

ocjena glosara pojedinog maritimološkog semantičkog polja. 




aziv predmeta Jezik reklame 

Kod HZH207 





ECTS 



5 ECTS 



astavnik Dr. sc. Diana Stolac, izv. prof. 


Kompetencije Student upoznaje jezične značajke reklame kao kompleksnoga semiotičkog 

koje se stječu znaka i izrazito invanzivne tekstne vrste te stječe kompetencije koje mu 

omogućuju uključivanje u timove koji kreiraju reklame. 

Preduvjeti za 

upis 


Sadržaj Uvod u proučavanje jezika reklama. Načela i principi izrade reklame. 

Temeljni pojmovi. Literatura. Sociolingvistički, psiholingvistički, 

pragmalingvistički i kognitivnolingvistički pogled na reklamu. 

Komunikacija. Dekodiranje reklamnih poruka. Višestruka kodiranost 

reklamnih poruka. Emitent i recipijent reklame. Komunikacijski trokut: 

emitent, reklama, recipijent. Sustavi vrijednosti emitenta i recipijenta. 

Arhitektonika reklamnoga teksta. Paradigmatski i sintagmatski odnosi. 

Objektivno i subjektivno u reklami. Medij i reklama. Umreženost tekstova. 

Reklamna kampanja. Tipovi znanja o svijetu i jeziku. Intertekstualnost. 

Interdiskurzivnost. Citatnost i aludiranje. Globalno i lokalno. Kulturološki 

aspekti. Lingvostilistički pristup reklamama. Jezična organizacija i govorna 

organizacija. Pisani i govoreni reklamni diskurs. Kondenzacija teksta. Težnja: 

minimum izraza za maksimum sadržaja. Ikonički znak. Stereotipičnost. 

Klišeji. Ilustrativnost. Igre riječima. Grafostilističke mogućnosti. Vrednote 

govorenoga jezika. Rima. Direktivnost. Atribucija u reklamama. 

Metaforičnost. Internacionalizmi, posebice anglicizmi i prebacivanje 

kodova. (Kvazi)intelektualnost reklame. Stručno nazivlje i prosječni 

recipijent. Konverzacijski vi/ti modeli (oslovljavanje adresata). 

Interpunkcija. Konektori. 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Korpus za provođenje oglednih analiza je promjenjiv. 

Badurina, L., Ivanetić, N., Pritchard, B., Stolac, D. (ur.). (2001). Teorija i 

mogućnosti primjene pragmalingvistike. Zagreb - Rijeka: Hrvatsko 

društvo za primijenjenu lingvistiku. 

Goddard, A. (1998). The Language od Advertising - Written Texts. London - 

New York. 

Katnić-Bakaršić, M. (2001). Stilistika. Sarajevo: Ljiljan. 

Kovačević, M., Badurina, L. (2001). Raslojavanje jezične stvarnosti. 


Bonačić, M. (1999). Tekst - diskurs - prijevod (O poetici prevođenja). Split: 

Književni krug Split. 

Cook, G. (1992). The Discourse of Advertiring. London. 

Coulthard, M. (1997). An Introduction to Discourse Analysis. London. 

Čehová, M. (2003). Současná česká stylistika. Prag. 

Čmejrková, S. (2000). Reklama v češtinĕ - Čeština v reklamĕ. Prag. 

Janich, N. (1999). Werbesprache. Tübingen. 

Skowronkova, K. (1993). Reklama. Kraków. 

Stolac, D., Ivanetić, N., Pritchard, B. (ur.). (2002). Primijenjena lingvistika 

u Hrvatskoj - izazovi na početku XXI. stoljeća. Zagreb - Rijeka: 

Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. 

Stolac, D. (2000). Atributi u reklamama. Međunarodni kroatistički 

znanstveni skup. Pečuh, 4, 35-40. 

Stolac, D., Ivanetić, N., Pritchard, B. (ur.). (2003). Psiholingvistika i 

kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici. Zagreb -

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. 

Vanden Bergh, B. G. i Katz, H. (1999). Advertising - Principles, Choice, 

Challenge, Change. Illinois. 

Williamson, J. (1998). Decoding Advertisements - Ideology and Meaning in 

Advertising. London. 

Predavanja; seminari. Nastava se organizira u obliku predavanja na kojima 

se studenti upoznaju sa sadržajem kolegija, te seminara, na kojima se 

rješavaju konkretni jezični zadatci na izabranim korpusima reklama. 

Organiziraju se radionice i zadaju samostalne zadaće i samostalna 

istraživanja. 


procesa. Svaki se od programom predviđenih zadataka vrednuje i sastavni je 

dio konačne ocjene. Studenti su dužni aktivno sudjelovati na seminarima i 

predavanjima, te izraditi seminarski zadatak kojim pokazuju poznavanje 

stručne literature i kompetenciju u dekodiranju reklamnih poruka. Usmeni 

ispit. 



rezultati longitudinalnih praćenja, evaluacija predloženih i provedenih 

seminarskih i istraživačkih zadataka, skupljanje povratnih informacija 

(nastavnik - student; student - nastavnik) 


HZH712 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

5 ECTS 



Dr. sc. Frano Šago, viši predavač 

Osnovno snalaženje u područjima filozofije. 

Poznavanje osnovnih priručnika. 

Orijentacija u načinima filozofiranja. 


Filozofija i početak. Početak i naivnost. Filozofija i filozofiranje. 

Pojmovno shvaćanje zbilje. Jezik i iskustvo. Predrasude, mnijenja, autoritet,

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

predaja. Višesmislenost iskustva: udivljenost, čuđenje, sumnja, metodička 

dvojba, skepticizam, skandal, potreba za racionalnošću. 

Dijalog, polemika, sofistika, rasprava. Mišljenje, autonomnost, 

samospoznaja, drugi. Učenje, čitanje, slušanje, mišljenje. Mišljenje i istina. 

Interpretacije, slike, riječ, jezik, pojam, pjesništvo, znanost, filozofija. 

Područja filozofije. 

Badiou, A. (2001). Manifest za filozofiju. Zagreb: Jesenski i Turk 

Blackburn, S. (2002). Poziv na misao. Zagreb: AGM. 

Bochenski, J. M. (1997). Uvod u filozofsko mišljenje. Split: Verbum. 

Fink, E. (1998). Uvod u filozofiju. Zagreb: Matica Hrvatska. 

Heidegger, M. (1998). Što je to filozofija? U Kraj filozofije i zadaća 

mišljenja (str. 261-281). Zagreb: Naprijed. 

Nagel, T. (2002). Što sve to znači? Zagreb: KruZak. 

(student bira barem dva naslova) 

Böhme, G. (1998). Einführung in die Philosophie. Frankfurt am Main. 

Suhrkamp. 

Jaspers, K. (1988). Einführung in die Philosophie. München, Zürich: Piper. 

Hofmeister, H. (1991). Philosophisch denken. Stuttgart. 

Vandenhoeck.Sedmak, C., (2003). Kleine Verteidigung der Philosophie. 

München: C. H. Beck 

Raffin, F. (1998). Introduction à la philosophie. Paris: Armand Colin. 

Predavanja (frontalna i uz sudjelovanje studenata te rasprave). 

Tijekom nastave se potiče maksimalno sudjelovanje studenata kroz različite 


Pisanje eseja (1500 - 2000 riječi). 

Usmeni ili pismeni ispit. 





aziv predmeta Između semiotike i semiologije

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH713 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 

5 ECTS 



Dr. sc. Marin Andrijašević, docent 

Sposobnost primjene stečenih znanja u znanstvenim istraživanjima o 

znakovnim procesima. 


Teorija znaka i znakovnosti. Semiotika i semiosis – teorije i definicije. 

Semiotička istraživanja. Strukturalistička tradicija: de Saussure i Hjelmslev. 

Post-hjelmslevovska semiotika. Peirce i interpretativna semantika. Moderne 

teorije beskrajne semioze. Semiotički sustavi - odnosi među sustavima i 

klasifikacija. Dinamika semiotičkih sustava. Semiologija značenja – 

manifestacije i znamenja. Semiologija komunikacije – semovi i 

komunikacijska praksa. Semiotika kulture i medija. Pragmatika. 

Hermeneutika. 

Chandler, D. (2002). Semiotics: The Basics. London: Routledge. 

Cobley, P. (Ed.). (2001). The Routledge Companion to Semiotics and 

Linguistics. London-New York: Routledge. 

Barthes, R. (1989). Carstvo znakova. Zagreb: August Cesarec. 

Eco, U. (2004). U potrazi za savršenim jezikom. Zagreb: HENA COM. 

Nöth, W. (2004). Priručnik semiotike. Zagreb: Ceres. 

Škiljan, D. (1985). U pozadini znaka. Zagreb: Školska knjiga. 

Auroux, S. (1998). La raison, le langage et les normes. Paris: Presses 

universitaires de France. 

Barthes, R. (1987). Književnost, mitologija, semiologija. Beograd: Nolit. 

Beker, M. (1991). Semiotika književnosti. Zagreb : Zavod za znanost o 

književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. 

Eco, U. (1984). Semiotica e filosofìa del linguaggio. Torino: Einaudi. 

Guiraud, P. (1983). Semiologija. Beograd: Prosveta. 

Peirce, Ch. S. (1998).The Essential Peirce: Selected Philosophical Writings, 

1-2. Bloomington: Indiana University Press. 

Morris, Ch. (1975). Osnove teorije o znacima. Beograd: BIGZ. 

Mukařovský, J. (1987). Struktura, funkcija, znak, vrednost. Beograd: Nolit. 

Predavanja i seminari (seminarski radovi, diskusije). 

Vrednovanje seminarskih radova. 

Ispit: pismeni / usmeni.



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 



aziv predmeta Religija u hrvatskoj kulturi 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH714 





ECTS 

5 ECTS 

(uz odgovarajuće 45 nastavnih sati (33 kontakt sunčana sata) = 1,10 ECTS 


astavnik Dr. sc. Ivan Grubišić, predavač 

Kompetencija 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

Studenti su upoznati s temeljnim odrednicama religije te religijske i 

religiozne kulture općenito i posebno ulogom religije u hrvatskoj kulturnoj 

tradiciji. 


Religija i religioznost; kompleksnost religijskog fenomena: pojmovne 

odrednice i njihov sadržaj. Razlikovanje pojmova crkvenost, svjetonazor, 

religioznost. Uloga religije u hrvatskoj kulturnoj tradiciji. 

Grubišić, I. (1993). Religija i sloboda. Split: HAU. 

Grubišić, I. i Zrinšćak, S. (1999). Religija i integracija. Zagreb: Institut 

društvenih znanosti Ivo Pilar. 

Jukić, J. (1973). Religija u modernom industrijskom društvu, Crkva u 

svijetu, Split. 

Laloux, J. (1981). Uvod u sociologiju religije. Zagreb: Kršćanska 

sadašnjost. 

Zbornik radova (1995). Konfesije i rat. Split: Centar za religijska

literatura istraživanja, Hrvatska akademska udruga. 

Jukić, J. (1993). Budućnost religije. Split: Matica hrvatska. 

Šanjek, F. (1995). Kršćanstvo kod Hrvata. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Predavanja uz sudjelovanje studenata, konzultacije. 

Seminarski rad, usmeni ispit. 



aziv predmeta Povijesni kontekst predromantizma i romantizma u hrvatskoj 


Kod 

HZH407 

Vrsta 


Izborni premet 

Razina 



ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

5 ECTS 




Student razumije stilske odrednice romantizma i onih književnih formacija 

koje su mu prethodile; sposoban je uočiti one tematske magistrale hrvatske 

književnosti, pisce i djela koji se kao tradicija prepoznaju u djelima 

hrvatskog romantizma, posebice one koje su djelovale na narav općeg 

književnog jezika; upoznaje povijesne i kulturne prilike, osnovane 

nacionalne institucije u tom vremenu, posebice pojedinačne predstavnike i 

djela iz razdoblja romantizma, s obzirom na njihovu umjetničku vrijednost i 

doprinos kontekstu povijesti cijele hrvatske književnosti 

Propisani Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Splitu.

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Društvene, političke kulturne prilike u hrvatskim krajevima tijekom druge 

polovice XVIII i prve polovice XIX. st. s posebnim osvrtom na vrijeme 

prosvjetiteljstva, jakobinstva i ilirskog pokreta. 

Jezično ilirstvo, slavenstvo i hrvatstvo od Kašićeve gramatike (1605.) do 

stvaranja književno-jezičnog koinea tridesetih godina XIX. st. 

Stilske odrednice baroka, racionalizma, klasicizma, sentimentalizma i 

romantizma na općem planu i u hrvatskom književnom kontekstu. 

Književnici i kulturni djelatnici i ključna njihova djela: A. M. Reljković, 

Vid Došen, Antun Kanižlić, M. P. Katančić, Julije Bajamonti, Đuro Ferić, 

Joakim Stulli, Tituš Brezovački, Pavao Štos, Antun Mihanović, Ljudevit 

Gaj, grof Janko Drašković, Ivan Derkos, Dimitrije Demetar, Ljudevit 

Vukotinović, Stanko Vraz, Matija Mažuranić, Ivan Mažuranić, Petar 

Preradović, Ivan Kukuljević Sakcinski, Dragojla Jarnićeva, Ante Kuzmanić, 

Antun Nemčić, Mirko Bogović, Luka Botić, Bogoslav Šulek, Fran Kurelac, 

A.V. Tkalčević, Vatroslav Jagić, Vjekoslav Babukić, Franjo Rački, Grga 

Martić, I. F. Jukić... 

Barac, A. (1953). Književnost ilirizma. Zagreb: JAZU. 

Barac, A. (1953). Književnost apsolutizma. Zagreb: JAZU. 

Fališevac, D. (1989). Prosvjetiteljstvo, klasicizam, predromantizam. U Stari 

pisci hrvatski i njihove poetike. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber. 

Frangeš, I. (1987). Racionalizam, Predromantizam, Doba romantizma, 

Ilirizam, Apsolutizam. U J. Bratulić, I. Buzjak. Povijest hrvatske 

književnosti. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, Ljubljana: 

Cankarjeva založba. 

Kombol, M. (1961). Povijest hrvatske književnosti do narodnoga 

preporoda. Zagreb: Matica hrvatska. 

Jelčić, D. (2004). Stilski pluralizam XVIII. st., Hrvatski književni 

romantizam. U Povijest hrvatske književnosti. Zagreb: Naklada 

Pavičić. 

Predavanja, seminar. 

1. Praćenje aktivnog sudjelovanja studenata na predavanjima i seminarima. 

2. Ocjena samostalno izrađenog tematskog eseja. 

3. Ispit. 

4. Poznavanje literature. 

Ocjena se temelji na uvidu u sve navedene komponente znanja. 




aziv predmeta Vlast i hrvatski književnici 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH810 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

5 ECTS 




Podizanje svijesti o udjelu politike u hrvatskim književnim tekstovima i u 

životima pisaca te o međusobnom utjecaju društva i književnosti. 


Autocenzura i njezini oblici u književnosti od 50-tih do 80-tih godina 20. 

stoljeća. Liberalna disidencija i njezin kulturni radikalizam. Urote i hrvatski 

književnici (Držić, Zrinski i Frankopani, Kvaternik, Hebrang). Književne 

polemike u funkciji nacionalnih i političkih sukoba. 

Golub, I. (1983). Slavenstvo Jurja Križanića. Zagreb: JAZU. 

Gotovac, V. (1989). Moj slučaj. Zagreb, Ljubljana: Cankarjeva založba. 

Jelčić, D. (1995). Politika i sudbine. Zagreb: Školska knjiga. 

Novak, S. P. (1996). Planeta Držić. Zagreb, Dubrovnik: Knjižnica Doma 

Marina Držića. 

Betizza, E. (2004). Egzil. Split: Dalmatinska biblioteka. 

Botica, S. (1990). Filip Grabovac. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti. 

Donat, B. (1993). Crni dossier. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. 

Karahasan, Dž. (2002). Knjiga vrtova. O jeziku i strahu, eseji. Zagreb: 

Izdanja Antibarbarus. 

Lasić, S. (2000). Autobiografski zapisi. Zagreb: Nakladni zavod Globus. 

Lasić, S. (1970). Sukob na književnoj ljevici 1928-1952. Zagreb: Liber. 

Prica, Č. ( ). amjerna sjećanja, I-II. 

Šoljan, A. (1992). Prošlo nesvršeno vrijeme. Zagreb: Hrvatska sveučilišna 

naklada. 








Hrvatski i engleski jezik

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 



aziv predmeta Lektura i korektura 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH808 

Seminari + Vježbe/Konzultacije 




ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



5 ECTS 



Prof. Katja Tresić-Pavičić, lektorica 


Osposobljenost za lektoriranje, jezično dotjerivanje teksta (prilagođavanje 

teksta pravopisnim, gramatičkim i sintaktičkim normama hrvatskoga 

standardnog jezika te stilističko dotjerivanje teksta). 

Osposobljenost za korigiranje, ispravljanje tiskarskih pogrešaka u tekstu. 


Lektorski pristup različitim vrstama tekstova: književnom, novinskom, 

publicističkom, popularnoznanstvenom, znanstvenom. 

Usporedba različitih pravopisnih rješenja u različitim pravopisima 

hrvatskoga književnog jezika. 

Lektoriranje, tj. jezično dotjerivanje teksta na pravopisnoj, gramatičkoj, 

sintaktičkoj te leksičkoj i stilističkoj razini. 

Korektorski znakovi, vještina uočavanja tiskarskih pogrešaka. 

Babić, S., Finka, B., Moguš, M. (1994). Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska 

knjiga (i ostala izdanja). 

Anić, V., Silić, J. (2001). Pravopis hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber. 

Dulčić, M. (ur.). (1997). Govorimo hrvatski. Zagreb: Hrvatski radio. 

Pavešić, S. (ur.). (1971). Jezični savjetnik s gramatikom. Zagreb: Matica 

hrvatska 

Jezik. Časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: Hrvatsko 

filološko društvo (izbor). 

Interna skripta. 

Seminari, vježbe, konzultacije, samostalne zadaće, zadaće u skupini. 

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (testovi, provjera domaćih 

zadaća). 

Pismeni ispit. 

Hrvatski jezik.

mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta Stilistika 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija, uspjeh na ispitu. 

HZH603 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

5 ECTS 





Sposobnost uočavanja i osjetljivost za ekspresivne i impresivne vrijednosti 

jezičnog izraza; umijeće interpretiranja i vrednovanja različitih tipova 

tekstova. Uz senzibilitet za prepoznavanje nijansi jezičnoga izraza, student 

bi trebao ovladati suvremenom lingvističkom i stilističkom terminologijom 

potrebnom za samostalnu analizu i interpretaciju književnih i neknjiževnih 

tekstova. 


Uvod u stilistiku: pojam, stilogenost, vrste stilistikâ, poetska i 

komunikativna funkcija jezika, denotacija i konotacija, afektivnost, 

ekspresivna i impresivna vrijednost izraza, odnos retorike i stilistike. 

Funkcionalni stilovi: kolokvijalni, znanstveni, administrativni, poetski, 

diplomatski/politički, sakralni (itd.). 

Odnos organskog i standardnog idioma: linearna struktura pisane riječi, 

vertikalna struktura usmene riječi; stil usmenosti u mediju pisane riječi, 

linearnost govorene riječi (problem čitanja teksta), scenski govor. 

Lingvostilistička analiza teksta: literarni, publicistički, kolokvijalni tekstovi 

analizirat će se na razini: fonostilematike, morfonostilematike, 

sintaktostilematike, semantostilematike, leksikostilematike, 

grafostilematike; tekstostilematike; dijakronijska stilistika; slobodni 

neupravni govor u suvremenoj i tradicionalnoj usmenoj književnosti. 

Dijalekatska stilistika: analiza čakavskih, štokavskih i kajkavskih tekstova

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 


pisane i usmene književnosti te neknjiževnih tekstova organskih govora. 

Anić, V. (1971). Jezik Ante Kovačića. Zagreb: Školska knjiga. 

Guiraud, P. (1964). Stilistika. Sarajevo: Veselin Masleša. 

Katičić, R. (1971). Jezikoslovni ogledi. Zagreb: Školska knjiga. 

Pranjić, K. (1968, 1973; 1985). Jezik i književno djelo. Zagreb: Školska 

knjiga. Beograd: Nova prosveta. 

Pranjić, K. (1983). Stil i stilistika. U: Škreb, Z., Stamać, A. (ur.). Uvod u 

književnost. (str. 253-303). Zagreb: Grafički zavod Hrvatske. 

Solar, M. (1976). Stilistika. U Teorija književnosti. (str. 55-80). 


Težak, S. (2002). Jezične mijene i prijelomi u hrvatskoj umjetnosti riječi. 

Zagreb: Tipex. 

Božanić, J. (1992). Komiške facende – stilistika i poetika usmene 


Božanić, J. (1985). Interpretacija novele Ranka Marinkovića - Samotni 

život tvoj. Mogućnosti, 8-9, 853-870. 

Božanić, J. (1992). Modus metaliterarnosti u zbirci novela Ruke Ranka 

Marinkovića, Mogućnosti, 1-2, 145-149. 

Božanić, J. (1984). Proturječnosti proučavanja umjetnosti riječi. 

Mogućnosti, 6-7, 567-578. 

Čale, F. (1973). Od stilema do stila. Zagreb: Nakladni zavod Matice 

hrvatske. 

Čunčić, M. (1980). Stilematika Kolarove proze. Zagreb: Sveučilišna naklada 

Liber. 



Pranjić, K. (1998). Iz-Bo-sne k Europi – stilografijske svaštice. Zagreb: 



knjiga. 

Škreb, Z. (1983). Mikrostrukture stila i književne forme. U Škreb, Z., 

Stamać, A. (ur.). Uvod u književnost (str. 303-365). Zagreb: Grafički 

zavod Hrvatske. 

Vinogradov, V. (1971). Stilistika i poetika. Sarajevo: Zavod za izdavanje 

udžbenika. 

Vončina, J. (1977). Analize starih hrvatskih pisaca. Split: Čakavski sabor. 

Vuletić, B. (1976). Fonetika književnosti. Zagreb: Liber. 

Vuletić, B. (1986). Sintaksa krika. Rijeka: Izdavački centar Rijeka. 

Predavanja; seminari – aktivno uključivanje studenata u rad na tekstovima; 

samostalno stilističko interpretiranje tekstova, izrada seminarskog rada. 

Usmeni i pismeni ispit, ocjena usmenih i pismenih interpretacija tijekom 

nastave i završnog seminarskog rada. 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 



aziv predmeta Grčka kolonizacija istočne obale Jadrana 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH711 

Predavanja + Seminar/Vježbe/Konzultacije 




ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

5 ECTS 



Dr. sc. Branko Kirigin, izv. prof. 

Student dobiva uvid u razvoj grčke kolonizacije istočne obale Jadrana te 

razvija sposobnost da samostalno prepoznaje arheološke nalaze i stavlja ih u 

povijesno-društveni kontekst. 


Obuhvaćeno je razdoblje prvog milenija prije Krista na istočnoj obali 

Jadrana u kojem se ostvaruju utjecaji (razmjena i trgovina) grčke civilizacije 

a potom i kolonizacija. U nastavi su uključena sljedeća predavanja: 

Općenito o grčkoj civilizaciji. Zemljopisne karakteristike (geologija, klima, 

vegetacija). Povijest istraživanja prisutnosti Grka na istočnoj obali Jadrana. 

Izvori: pisani, epigrafski i numizmatički. Mikenski, geometrijski i arhajski 

period (16. – 5. st. pr. Kr.). Grčka kolonizacija. Grčka naselja (Kerkira/Krf, 

Apolonija, Epidamno – Dirahij, Lissos, Faros, Issa i njene naseobine, 

Herakleja). Umjetnost i zanati (skulptura, reljefi, dekorativna plastika, 

keramika, terakote, nakit, oružje, oruđe). Religija i kultovi: Diomed, 

Antenor, Cadmo i Harmonija, Jonije. Svetišta. Pogrebni običaji. 

Gospodarstvo. Plovidba Jadranom. Odnos Grka i autohtonog ilirskog 

stanovništva. Odnos grčkog i autohtonog ilirskog stanovništva prema 

Rimljanima. 

Brunšmid J. (1998). atpisi i novac grčkih gradova u Dalmaciji. Split: 


Cambi N., Čače S. i Kirigin B. (ur.). (2002). Grčki utjecaj na istočnoj 

obali Jadrana (izbor radova). Split: Književni krug.

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta 

Kirigin B., (2004). Faros, parska naseobina: prilog proučavanju grčke 

kolonizacije u Dalmaciji. U Vjesnik za arheologiju i historiju 

dalmatinsku, 96, 1-301. Split: Arheološki muzej. 

Stipčević A. (1974). Iliri: povijest, život, kultura. Zagreb: Školska knjiga. 

Boardman J. (1980). The Greeks Overseas. London: Thames and Hudson. 

Bracessi L. (1979). Grecita Adriatica. Bologna: Patron. 

Braccesi L. i Luni M. (ur.). (2002/2004). I Greci in Adriatico, 1, 2. 

Hisperia, 15, 18. Roma: L’Erma di Bretschneider. 

Caratelli G. P. (ur.). (1996). I Greci in Occidente. Milano: Bompiani. 

Kirigin B. (1996). Issa. Zagreb: Matica hrvatska. 

Wilkes J. (2001). Iliri. Split: Laus. 

Frontalna nastava uz korištenje multimedijalnih sredstava, terenska nastava 

i konzultacije. 

seminarski radovi 50% 

Ispit: usmeni 50% 



Jezična tipologija i hrvatski jezik 

Kod HZH615 



Razina Predmet napredne razine 


ECTS 



5 ECTS 



astavnik Mr. sc. Miranda Levanat, predavač 

Kompetencije 


Student se upoznaje s korpusom koji možemo nazvati ‘jezici svijeta’; 

omogućen mu je iskorak prema gramatikama drugih indoeuropskih jezika, 

kao i prema gramatikama neindoeuropskih jezika; osposobljava se za 

kritički i funkcionalni pristup gramatičkim strukturama vlastitog jezika.


upis 

Sadržaj 1. Definiranje poredbene lingvistike; izdvajanje triju kriterija jezičnog 

uspoređivanja koji predstavljaju ujedno i temelje različitim klasifikacijama: 

1.1. Genetska klasifikacija. Jezične porodice. Temelji indoeuropeistike. 

1.2. Arealna klasifikacija. Jezični savezi. Aree i makroaree. Dijakronijska 

stabilnost i arealna difuznost. 

1.3. Tipološka klasifikacija. Jezične univerzalije (tipološke, apsolutne, 

implikacijske, statističke). Izdvajanje jezičnih obilježja koja definiraju 

jezični tip. Greenbergova tipologija. Implikacijske univerzalije Berlina i 

Kaya. Chomskijev pristup univerzalnom u jeziku 

2. Izdvajanje relevantnih tipoloških parametara u svrhu holističke tipologije 

na pojedinim jezičnim razinama: 

2.1. Fonološka razina. Posuđivanje i nasljeđivanje u hrvatskom fonološkom 

sustavu. Dijakronijske promjene, zatvorenost i otvorenost fonoloških 

sustava. 

2.2. Morfološka razina. Flektivni, aglutinativni, polisintetički i izolativni 

jezici. Indeks sinteze i indeks fuzije. 

2.3. Sintaktička razina. Glagolska valencija. Prijelaznost i oblici redukcije 

prijelaznosti; Razlika sintaktičkog (prototipskog) i semantičkog (izravnog) 

obilježavanja jezgrenih rečeničnih argumenata. Ergativni, akuzativni i 

aktivni jezici. Jezici s rascjepom ergativnosti. 

3. Hrvatski jezik u kontekstu teorije jezične raznolikosti. Zaključak. 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Filipović, R. (1986). Teorija jezika u kontaktu. Uvod u lingvistiku jezičnih 

dodira. Zagreb: Školska knjiga. 

Gluhak, A. (1993). Hrvatski etimološki rječnik. Zagreb: August Cesarec. 

Hagège, C. (1995). Struktura jezikâ. Zagreb: Školska knjiga. 

Kačić, M. (1996). Ergativnost i hrvatski jezik. Suvremena lingvistika, 41-42, 

285-300. 

Matasović, R. (2000). Kultura i književnost Hetita. Zagreb: Matica hrvatska. 

Matasović, R. (2001). Uvod u poredbenu lingvistiku. Zagreb: Matica 

hrvatska. 

Beekes, R. S. P. (1995). Comparative Indo-European linguistics: an 

introduction. Amsterdam/ Philadelphia: Benjamins. 

Comrie, B.(1989). Language Universals and Linguistic Typology. Chicago: 

The University of Chicago Press. 

Dixon, R. M. W. (1997). The Rise and Fall of Languages. Cambridge: CUP. 

Dixon, R. M. W. (1998). Ergativity. Cambridge: CUP. 

Duranti, A. (2000). Linguistic Anthropology. Cambridge: CUP. 

Givón, T. (2001). Syntax (Introduction) vol.1. Amsterdam: Benjamins. 

Greenberg, J. 1966. Language Universals (with special reference to feature 

hierarchies). Cambridge: The MIT Press. 

Hopper, P. i Thompson, S. (1982). Studies in transitivity. New York: 

Academic Press. 

Mithun, M. (2004). The Languages of ative orth America. Cambridge: 

CUP. 

Nichols, J. (1990). Linguistic Diversity in Space and Time. Chicago: The 

University of Chicago Press.

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta Scenska kultura 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Plank, F. (ed.). (1979). Ergativity: towards a theory of grammatical 

relations. London: Academic Press. 

Shopen, T. (1985). Language Typology and Syntactic Description, 3, 

Cambridge: CUP. 


Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, testovi 

postignuća, seminarski radovi); kratak pismeni prikaz jednog stručnog 

naslova na stranom jeziku, prema izboru studenta; ispit: pismeni i usmeni. 


Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa 

HZH804 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

5 ECTS 



Dr. sc. Anatolij Kudrjavcev, izv. prof. 

Student je osposobljen za utemeljeni kritički i analitički osvrt na kazališne 

predstave i dramske tekstove. 


Gledatelj, glumac, dramaturg, kritičar, redatelj, scenograf, kostimograf, 

scenska glazba, scenska rasvjeta, scenska tehnika, dramski oblici, tragedija, 

komedija, drama u užem smislu, moderna drama, oblici scenskoga prikaza - 

opera, opereta, mjuzikl, lutkarsko kazalište, kabaret, varijete,... 

Batušić, N. i Švacov, V. Drama, dramturgija, kazalište.

literatura Molinari, C. (1982). Istorija pozorišta. Beograd. 

D'Amico, S. (1972). Povijest dramskog teatra. Zagreb: Nakladni zavod 

MH. 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Švacov, V. (1976). Temelji dramaturgije. Zagreb: Školska knjiga. 

Batušić, N. (1991). Uvod u teatrologiju. Zagreb: GZH. 

Kudrjavcev, A. Rasutost tereta. Split: Slobodna Dalmacija. 

Miletić, S. (1978). Hrvatsko glumište. Zagreb: Centar za kulturnu djelatnost 

SSOZ. 

Mioćinović, M. (1981). Predgovor. U J. Hristić (ur). Moderna teroija 

drame, 9-40. Beograd: Nolit. 

Ubersfeld, A. (1981). Aktancijalni model u pozorištu. U J. Hristić (ur). 

Moderna teorija drame, 84-117. Beograd: Nolit. 

Predavanja (frontalna i uz sudjelovanje studenata) 

Vježbe (analiza predstava) 

Terenska nastava (kazališne, lutkarske i druge predstave) 

Tijekom nastave se potiče maksimalno sudjelovanje studenata u analizama 

posjećenih predstava. 

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (rasprava i analiza nakon 

predstava) 

Ispit: usmeni 




brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave 

predstojnika odsjeka / voditelja katedre, itd. 


HZH503 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


5 ECTS 




Razvijen osjećaj za vrijednosti i značaj književne baštine nastale na 

čakavskom idiomu. Studij kroatistike u Splitu, u gradu Marka Marulića, u 

središtu dalmatinske čakavštine, morao bi dati značajan doprinos

Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

proučavanju čakavske književnosti. Ovaj kolegij upoznaje studente s 

čakavskim korijenima hrvatske književnosti, ali i sa recentnom čakavskom 

književnom produkcijom. 


Ishodište hrvatske čakavske književnosti: Marko Marulić, hvarski 

renesansni književni krug, Petar Zoranić, otkriće dijalekta u književnosti 

moderne: Vladimir Nazor. 

Suvremena čakavska književnost: Tipovi poezije u čakavskom idiomu XX. 

stoljeća; aktualna recepcija književnosti pisane čakavskim idiomom, kritika 

dijalektalne književnosti, istarski čakavski književni krug, dalmatinski 

čakavski književni krug, pripovjedna proza na čakavštini: usmene 

pripovijetke, usmena nefikcionalna priča – facenda/gojcica/gančica, 

pripovijetke i humoreske pisane književnosti, klapska tradicionalna pjesma. 

Književnici: Pere Ljubić, Marko Uvodić, Drago Gervais, Mate Balota, 

Drago Ivanišević, Miljenko Smoje, Šime Vučetić, Marin Franičević, Jure 

Franičević Pločar, Tonči Petrasov-Marović, Stjepan Pulišelić, Zvane Črnja, 

Mirko Slade Šilović, Stjepan Benzon, Nikica Kolumbić, Zlatan Jakšić, 

Tonči Petrasov Marović, Rudolf Ujčić, Zvonimir Mrkonjić, Ljubo Stipišić 

Delmata, Milan Rakovac, Duško Geić, Jakša Fiamengo, Ljubomir 

Stefanović, Daniel Načinović. 

Brozović, D. (1976). O tronarječnoj dimenziji hrvatske književnosti, 

Croatica, 7-8, 11-19. 

Brozović, D. (1952). O uvjetima za nastanak i razvoj dijalektalne poezije. 

Hrvatsko kolo, 7-8, 463-467. 

Brozović, D.(1952). Regionalno i dijalektalno u novijoj hrvatskoj 

lirici. Hrvatsko kolo, 4, 203-208. 

Črnja, Z., Mihovilović, I. (1969). Antologija čakavske poezije. Korablja 

začinjavaca u versih hrvacki složena mnozim cvitjem opkićena po 

zakonu dobrih poet. Rijeka: Pododbor Matice hrvatske. 

Finka, B. (1972). Čakavske stilističke studije. Suvremena lingvistika, 5-6, 

15-19. 

Frangeš, I. (1970). Položaj dijalekta u hrvatskoj književnosti, Dometi, 9, 

15-25. 

Stojević, M. (1987). Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća. Antologija. Studija. 


Vidović, R. (1971). O čakavskom narječju i o čakavskoj dijalektalnoj 

književnosti. Čakavska rič, 2, 59-79. 

Božanić, J. (2005). Viški facendijer – Stil, leksik, svijet facende otoka Visa u 

XX. stoljeću. Split: Književni krug. 

Božanić, J. (1992). Komiške facende. Stilistika i poetika usmene 

nefikcionalne priče Komiže. Književni krug: Split. 

Brozović, D. (1957). Čakavska lirika Pere Ljubića. U Ljubić, P. 

Izabrani stihovi. (str. 55-62). Split: Pododbor Matice hrvatske. 

Črnja, Z. (1978). Pogled iz provincije. Pula: Čakavski sabor. 

Črnja, Z. (1971). Čakavština pred vratima književnosti. U knjizi Hrvatski 

Don Kihoti. (str. 215-233). Rijeka: Otokar Keršovani. 

Črnja, Z. (1970). Esej o Baloti. U knjizi Hrvatski Don Kihoti. (str. 193-215). 

Rijeka: Otokar Keršovani. 

Franičević, M. (1970). Versifikacija čakavske dijalektalne poezije.

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Dometi, 6, 76-86. 

Franičević, M. (1970). Čakavska poezija kao književni i dijalektalnoknjiževni 

izraz. Dometi, 9, 32-43. 

Jelenović, I., Petris, H. (1947). Antologija nove čakavske lirike. Zagreb: 

Nakladni zavod Hrvatske. 

Jelenović, I. (1981). Mogućnost književnog dijalekatskog stvaranja. 

Hrvatski dijalektološki zbornik, 5, 113-119. 

Marinković, R. (1946). Govorenje Mikule trudnega. Čakavski libar Marina 

Franičevića. Republika, 4-5, 388-393. 

Vidović, R. (1994). Prozodijski primjeri s početka ovoga stoljeća. 


Časopis: Čakavska rič. Književni krug: Split. 

Predavanja, seminari, susreti s čakavskim pjesnicima. 

Praćenje sudjelovanja studenata na seminarima i u pjesničkim susretima. 

Ocjena eseja o odabranim čakavskim književnim djelima (dva eseja u 

semestru). 

Usmena interpretacija odabranog književnog djela. Pročitana literatura. 





aziv predmeta Socijalna povijest ideja i ideologija 

Kod HZH809 



Razina Predmet napredne razine 


ECTS 



5 ECTS 



astavnik Dr. sc. Renata Relja, viši predavač 

Kompetencije 


Student usvaja znanja o osnovnim socijalnim idejama i ideologijama, 

naročito onima koje su se afirmirale tijekom nekoliko posljednjih stoljeća; 

dobiva uvid u moderne spoznajne, metafizičke, sociološke, antropološke, 

teološke i druge orijentacije i pristupe, razvija osjećaj za granična pitanja u 

različitim ideologijskim kontekstima.

Preduvjeti za 

upis 


Sadržaj Određenje pojma: ideje i ideologije/Stare izvaneuropske civilizacije kao 

preteče socijalnih ideja/Socijalne ideje antičke Grčke/Socijalne ideje 

helenističko-rimske epohe/Srednjovjekovne socijalne ideje/Renesansna 

socijalna misao/Društvena zbilja XV.-XVIII. st./ Preteče suvremene 

sociologije/Novovjekovne socijalne ideje/Suvremene teorije o 

Preporučena 

društvu/Socijalno političke doktrine i ideologije/Odabrane teme u skladu s 

interesima studenata/ 

Pojman, L. P. (ur.). (2004). Introduction to Philosophy: Classical and 

literatura 

Contemporary Readings. New York: Oxford, Oxford University 

Press. 

Reaper , W. i Smith, L. (2002). Kratka povijest ideja. Prekretnice u 

povijesti ljudske misli. Zagreb: Mozaik knjiga. 

Simon, R. L. (ur.). (2002). The Blackwell Quide to Social and Political 

Philosophy. Malden, Oxford, Blackwell. 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Annas, J. (2000). Ancient Philosophy. Oxford University Press. 

Armstrong, A. H. (1995). The Cambridge History of Later Greek and Early 

Medieval Philosophy. Cambridge: Cambridge University Press. 

Braudel, F. (1990). Civilizacije kroz povijest. Zagreb: Globus. 

Filipović, V. (ur.). (1982). Filozofska hrestomatija, 1-12, Zagreb: Nakladni 

zavod Matice hrvatske. 

Maier, H., Rausch, H., Denzer, H. (1998). Klasici političkog mišljenja. I, II. 

Zagreb: Golden marketing. 


Pismeni i usmeni ispit 


Mišljenje studenata o kvaliteti putem anketa; nastavnici koji podučavaju 

srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave; 

povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane pročelnika katedre; 

eksterna evaluacija od strane agencije na razini RH koju formira 

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. 

aziv predmeta Filozofija znanosti 

Kod HZH811 

Vrsta Predavanja + Seminari/Konzultacije

Razina 




ECTS 



5 ECTS 




Kompetencije Student upoznaje logičku analizu znanstvenih tekstova. Stječe sposobnost 

koje se stječu prepoznavanja i opisivanja filozofskih pitanja u znanstvenoj spoznaji. 

Preduvjeti za 

upis 


Sadržaj Kolegij obuhvaća tri dijela. Prvi je dio uvodnog karaktera i posvećen je 

općenitom filozofsko-logičkom i metodološkom obrazovanju. Drugi i treći 

usmjereni su prema izabranim pitanjima filozofije znanosti. 

U prvom se dijelu uvode osnovni logički i metodološki pojmovi. U drugom 

dijelu razmatraju se izabrani problemi filozofije znanosti uz tumačenje 

izvornih tekstova. Odnos spoznaje i jezika tematizira se na 

Preporučena 

Wittgensteinovom Tractatusu. Proučava se Carnapov (empirijski) kriterij 

smislenosti. Analizira se Popperov prikaz znanstvene metode. Razlike 

između znanosti o čovjeku i znanosti o prirodi analiziraju se obzirom na 

razliku u vrsti objašnjenja (Von Wright) i obzirom na jezik (Davidson). 

Pitanje ograničenja spoznaje istražuje se u filozofskom tumačenju 

Gödelovih metateorijskih rezultata. U trećem, kraćem dijelu analizira se 

pitanje promjene teorije u okviru Kuhnove filozofije povijesti znanosti te u 

okviru suvremenih formalnih teorija. 

Kuhn, T. (2000). Struktura znanstvenih revolucija. Naklada Jesenski i 

literatura 

Turk/HSD. 

Dopunska 

Lelas, Lelas, S. i Vukelja, T. (1996). Filozofija znanosti. Zagreb: Školska knjiga. 

Nagel, E. i Newman, J. R. (2001). Gödelov dokaz. Zagreb: Kruzak. 

Sesardić, N. (ur.). (1984). Filozofija nauke. Beograd: Nolit. 

Davidson, D. (2001). Subjective, Intersubjective, Objective. Oxford 

literatura 


Heisenberg, W. (1996). Fizika i filozofija. Zagreb: Kruzak. 

Popper, K. R. (1966). Objective knowledge. Clarendon Press. 

Šikić, Z. (ur.). (1987). ovija filozofija matematike. Beograd: Nolit. 

Wright, V. i Henrik, G. (1971). Explanation and Understanding. London: 

Routledge & Kegan Paul. 

Wittgenstein, L. (1987). Tractatus Logico-Philosophicus. Sarajevo: V. 

Masleša. 

Žarnić, B. (2004). Simbolička logika (skripta). 

http://www.vusst.hr/~logika/skripta.pdf 

Oblici 

Predavanja se izvode frontalno uz primjenu ”multimedijskih” nastavnih 

provođenja 

nastave 

sredstava i uz primjenu logičkog obrazovnog softwarea. 


znanja i 


Usmeni ispit 

Jezik poduke i Hrvatski jezik (moguć i engleski jezik)

mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Studentska i kolegijalna evaluacija 

aziv predmeta Praktikum iz hrvatskog filma: 

pedesete/šezdesete/sedamdesete/suvremeni film 

Kod 

HZH812 

Vrsta 



Razina 



ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



5 ECTS 




Analitičkim gledanjem odabranih hrvatskih filmova studenti su upoznati s 

poetičkim, ekonomskim, ideološkim, žanrovskim i tematološkim 

sastavnicama koje su ih oblikovale. 


Rad na odabranim filmovima: "Plavi 9", "Koncert", "Ne okreći se sine", 

"Vlak bez voznog reda", "H8", "Tri Ane", "Rondo", "Protest", "Lisice", 

"Novinar", "Samo jednom se ljubi", "Treći ključ", "Mondo Bobo", "Ta 

divna splitska noć". 

Krelja, P. (1997). Golik. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, Hrvatska kinoteka. 

Polimac, N. (ur.). (1985). Branko Bauer. Zagreb: Cekade. 

Peterlić, A. Pušek, T. (ur.). (2002). Ante Babaja. Zagreb: Globus. 

Tematski brojevi časopisa "Hrvatski filmski ljetopis" o Vatroslavu Mimici, 

Anti Babaji, Fadilu Hadžiću i Zvonimiru Berkoviću. 

Gledanje filmova uz komentar, diskusiju i frontalno tumačenje povijesnih 

okolnosti. 

Usmeni ispit – interpretacija jednog filma. 

Hrvatski, moguće engleski jezik

mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 


aziv predmeta Komparativna književnost staroga vijeka 

Kod HZH813 





ECTS 



5 ECTS 





Kompetencije 



Student stječe (komparativni) uvid u pregled književnosti zapadnoga 

civilizacijskog kruga, od njezinih orijentalnih početaka do konca staroga vijeka. 

Saznanja koja pri tom dobiva omogućuju mu razumijevanje razvitka cjelokupne 

književnosti zapadnoga kruga kao i starovjekovnih kultura (staroegipatska, 

mezopotamska, grčka, rimska, helenistička). 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj Koncepcija povijesti svjetske književnosti. Svjetska, opća, komparativna i 

nacionalna povijest književnosti. Epohe književnosti europskoga kulturnoga 

kruga. Metodologija komparativne književnosti. Orijentalni izvori europske 

književnosti. Grčka književnost, glavne značajke i razvojne faze. Homerovi 

epovi. Hesiod. Pregled grčke lirike. Razvoj tragedije i komedije. Helenizam. 

Opće karakteristike i značenje rimske književnosti. Periodizacija. Kazalište u 

Rimu. Razvoj lirskog i epskog pjesništva. Proza. 

Preporučena 

literatura 

Beker, M. (1979). Povijest književnih teorija. Zagreb: SNL. 

Beker, M. (1995). Uvod u komparativnu književnost. Zagreb: Školska knjiga. 

Čale, F. (ur.). (1977). Antička književnost. (1982). Književnost Bliskog i 

Dalekog istoka. U Povijest svjetske književnost. Zagreb: Mladost. 

D'Amico, S. (1972). Povijest dramskog teatra. Zagreb: Matica hrvatska. 


Škiljan, D. (ur.). (1996). Leksikon antičkih autora. Zagreb: Latina & Graeca - 

Matica hrvatska.

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Škreb, Z. i Stamać, A. (1983). Uvod u književnost. Zagreb: GZH. 

Zamarovsky, V. (1973). Junaci antičkih mitova. Zagreb: Školska knjiga. 

Cavendish, R. (ur.). (1990). Mitologija. Ljubljana - Zagreb: Omladinska knjiga. 

Graves /Grevs/, R. (1974). Grčki mitovi, 1, 2. Beograd: Nolit. 

Hornblower & Spawforth (ur.). (1996). The Oxford Classical Dictionary. 

Oxford: Oxford University Press. 


Mrkšić, B. (1971). Riječ i maska. Pristup scenskoj umjetnosti. Zagreb: Školska 

knjiga. 

Peleš, G. (1989). Priča i značenje. Zagreb: Naprijed. 


knjiga. 

Tronski, M. (1951). Povijest antičke književnosti. Zagreb: Matica hrvatska. 

Predavanja, seminari, konzultacije - usmene ili putem e-maila. 

Praćenje sudjelovanja studenata na predavanjima i seminarima; ocjena 

seminarskog rada, provjera znanja na pismenom i usmenom ispitu. 

Hrvatski jezik (prema potrebi i engleski jezik) 

Studentska evaluacija, konzultacije sa studentima, razmjena iskustava unutar i 

izvan Odjela. 

aziv predmeta Socijalna antropologija Mediterana: zajednice, društva, modernizacija 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH814 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


5 ECTS 



Dr. sc. Silva Mežnarić, znanstvena savjetnica 

Student stječe produbljeno znanje o kulturnim potencijalima i vrijednosti 

mediteranskih civilizacija, uvid u socijalne i antropologijske posebnosti 

vlastitog okoliša (Dalmacija), pregled komparativnih kulturoloških značajki 

istočnog Mediterana..

Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Uspješno završeni studij tog predmeta osposobljuje studenta/icu za 

samostalnu evaluaciju kulturne ponude (tradicijske i moderno orijentirane) 

u vlastitom okolišu: osposobljuje ga za kreativno korištenje tog potencijala, 

u istraživačke i/ili primijenjene svrhe (turizam). 


Oblikovanje, trajanje, održavanje i moderniziranje društava istočnog i 

zapadnog Mediterana; dekonstrukcija. Pregled gospodarskih, maritimnih, 

militarnih, institucionalnih vidika modernizacije tih društava, od renesanse 

do prosvjetiteljskog razdoblja. Analitika: atlas mediteranskih okoliša, 

socijalna povijest Mediterana, antropologija otoka, sraz tradicije i promjene 

u modernizacijskim ciklusima. Konstrukcije zajedništva, migracije, 

akulturacije. Maritimna baština, lingua franca; etnografske i ekološke 

dimenzije modernizacije, održivost razvoja u srazu tradicionalnog i 

modernog. 

Bertoša, M. (2003). Istra, Jadran, Sredozemlje. Zagreb: Durieux, 

Dubrovnik: University Press. 

Braudel, F. (1997). Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II. 

Zagreb: Izdanja Antibarbarus. 

Mairota, P., Thornes, J. B., Geeson, N. (Eds.). (1998). Atlas of 

Mediterranean environments in Europe. Chichester: 

J. Wiley & Sons, cop. 

Matvejević, P. (1998). La Mediterranee et L' Europe. Stock, Brodard et 

Taupin. 

Švob-Đokić, N. (2001). Redefining cultural identities: the multicultural 

contexts of the Central European and Mediterranean regions. 

Zagreb: Institute for International Relations. 

Austin, J. (2001). Mediterranean Europe. Melbourne: Lonely Planet 

Publications. 

Brauch, H. G. (Ed.). (2003). Security and Environment in the 

Mediterranean. Berlin: Springer. 

Cartledge, P., Garnsey, P. (1997). (eds.). Hellenistic constructs: essays in 

culture, history and historiography. Electronic resource. 

Cassani, A., Felice, D. (1999). Civilta et popoli del Mediterraneo: immagini 

e pregiudizi. Bologna: CLUEB. 

Cowan, A. (2000). Mediterranean urban culture, 1400-1700. 

Halpern, B., Hobson, D. (1993). (eds.). Law, politics and society in the 

ancient Mediterranean world. Sheffield: Sheffield University Press. 

Hattendorf, J. (2000). (ed.). Naval policy and strategy in the 

Mediterranean: past, present, future. London: Frank Cass. 

Jodice, M. (2000). L' ile mediterranee. Arles: Actes Sud, Milan: Motta. 

Lopašić, A. (1994). Mediterranean Societies. Tradition and Change. 

Zagreb: Croatian Anthropological Society. 

Meschini, M. (2001). (Ed.). Mediterraneo medievale: cristiani, 

musulmani ed eretici tra Europa e Oltremare (secoli 9-13). 

Milano: Vita e pensiero. 

Mueller-Jentsch, D. (2005). Deeper integration and trade in services in the 

Euro-Mediterranean region. Washington, D.C.: The World Bank.

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Predavanja (frontalna/uz sudjelovanje studenata/on-line, itd.)/Seminari/ 

Konzultacije/Samostalna zadaća/Samostalno istraživanje 



Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaćih radova, 

seminarski radovi). 

Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada. Završni esej. 

Hrvatski, engleski i talijanski jezik 



brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od 

strane predstojnika odsjeka/voditelja katedre, itd. 

aziv predmeta Putovanje kao tekst u hrvatskoj književnosti 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH901 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

5 ECTS 




Student postaje svjestan slike koju o Hrvatskoj imaju strani pisci i slike koju 

o Hrvatskoj imamo mi. Razvija se svijest o mijenama te percepcije kroz 

stoljeća te o njezinom egzotičnom sloju. 


Tekstovi o putovanju: žanrovski opis. Imaginarni i stvarni putopisi – 

Hektorović, Zoranić. Ironijski modus u putopisu. Egzotika kao ključni sloj 

hrvatskog putopisa. Naše zemlje kao sadržaji europskih putopisa. Kulturni i 

civilizacijski sadržaji u putopisima. Hrvatski pisci: Matija Mažuranić, 

Antun Nemčić, Antun Gustav Matoš, Miroslav Krleža, Matko Pejić, Slavko 

Batušić. 

Badalić, J. (1945). Hrvatska svjedočanstva u Rusiji. Zagreb. 

Fortis, A. (2004). Put u Dalmaciju. Split. 

Ježić, S. (1955). Hrvatski putopisi 19. i 20. stoljeća. Zagreb.

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

aziv predmeta 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Muljačić, Ž. (1996). Putovanje Alberta Fortisa po Hrvatskoj i Sloveniji 

1765. – 1791. Split. 

Novak, S. P. (2004). Povijest hrvatske književnosti, 1 – 4. Split: Slobodna 

Dalmacija. 

Tomasović, M. (1990). Još jedan primjer recepcije "Osmana" u hrvatskom 

romantizmu. Nemčićeve "Putositnice". Umjetnost riječi, 34, 2-3, 

195-201. 

Vezdin, I. (1991). Hrvatske Indije. 











Metode istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima 

HZH707 




Godina 2. Semestar IV. 

ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


5 ECTS 



Dr. sc. Silva Mežnarić, znan. savjetnica 

Po završetku nastave student stječe osnovno razumijevanje i identificiranje 

koncepata vezanih za principe istraživanja u humanističkim disciplinama, 

posebice jezika i komunikacije. 

Student stječe sljedeće vještine: 

- kritičko čitanje, evaluacija i sažimanje informacija vezanih za metode

Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

istraživanja 

- planiranje, organiziranje i izvođenje te izvještaj o vlastitom istraživanju; 

- prikupljanje i klasificiranje informacija vezanih za vlastito istraživanje 

(Internet pretraživanje relevantnih biblioteka te izvora sekundarne prirode u 

svijetu) 

- primanje i odgovor na različite izvore informacija, tekstualnih, 

numeričkih, verbalnih) 

- ocjena pouzdanosti i valjanosti (numeričkih i nenumeričkih) izvora 

informacija 

- savladavanje osnova timskog istraživačkog rada. 

Student stječe sljedeća profesionalna ("karijerna", "life long") znanja: 

- rad i istraživanje, samostalno i u timu; racionalna primjena vremenske i 

organizacijske varijable rada; razvoj ciljanog ali i fleksibilnog pristupa 

vlastitom i timskom radu 

- etički princip rada u istraživanju: "slušanje drugih" bez preduvjerenja, 

testiranje vlastitog uvjerenja, ocjena preosjetljivosti teme i etičke 

odgovornosti u ispitivanju takve, upitnost svake autoritativne teorije. 

Kompetencije i vještine koje se stječu odslušanim III. semestrom. 

Planiranje istraživanja i znanstvenog teksta: nacrt 

istraživanja, uzorak, podaci. Kritično, sustavno i 

selektivno odabiranje znanstvene informacije. 

Modeli istraživanja, osnovni koraci za humaniste. Konstrukcija i analiza 

upitnika i intervjua. Osnovni kvalitativni postupci; pregled kvantitativnih 

postupaka. Izrada znanstvenog izvještaja. 

Kiss, C. G. (2004). Slike nacije u himnama Europe. Povijesni prilozi, 

23, 159-166. 

Kotzé, E. (2004). Language and Identity - The Afrikaans Community in the 

UK. Collegium Antropologicum, 28, 1, 63-72. 

Mežnarić, S. (ur.). (2003). Etničnost i stabilnost Europe u 21. stoljeću. 

Zagreb: Jesenski & Turk (istraživanja). 

Neuman, L. W. (2003). Social Research Methods. Qualitative and 

Quantitative Approach. Boston: Allyn and Bacon (odabrana 

poglavlja). 

Northey, M., Tepperman, L. (1986). Making sense in the social 

sciences. A student's guide to research, writing, and style. Oxford: 

Oxford University Press (odabrana poglavlja). 

Časopis: 

Collegium Antropologicum. Linguistic Diversity in Anthropological 

Perspective. Special Supplement. (2004). 1, 28. (jedan članak, po 

izboru) 

Cassirer, E. (1966). The Logic of Humanities. New Haven: Yale 


Kolesarić, V., Petz, B. (1999). Statistički rječnik. Jastrebarsko: Naklada 

Slap. 

Miller, G., Dingwall, R. (1997). Context & Method in Qualitative 

Research. London: Sage (odabrana poglavlja).

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Ringer, F. (1997). Max Weber's Methodology; The Unification of the 

Cultural and Social Sciences. Cambridge, MA: Harvard University 

Press. 

Predavanja, prisutnost obavezna; seminari, usmeni nastupi s "positon 

papers", obavezno dva puta u semestru; vježbe, intervjui na terenu, "field 

work", izvještavanje; samostalno vlastito istraživanje za završni obavezni 

rad. 

Rad u semestru: obavezan "position paper" (4 x 2 stranice) o zadanom 

problemu s predavanja, 2x u semestru. Obavezan usmeni nastup na osnovi 

tog papira. Sudjelovanje u raspravi na seminaru; jedan "take home" 

semestralni istraživački rad (do 15 stranica) kao "final paper". Dopuštena 

samo dva (opravdana) izostanka s predavanja i seminara u semestru. 

Način polaganja ispita: obrazloženje semestralnog pismenog rada 

(istraživanja). 

Ocjenjuje se: uspješna obrana rada (50%) + prisustvovanje i sudjelovanje na 

seminarima i predavanjima (20%) + 4 obavezna "position papers" (30%). 

Jezik predavanja: hrvatski, engleski. 

Jezik obvezne literature, pisanja eseja: hrvatski, engleski, talijanski, 

francuski, slovenski. 

Studentska evaluacija + uspjesi na ispitu + kolegijalna evaluacija ili 

evaluacija dekana + longitudinalna praćenja studentskih i kolegijalnih 

evaluacija.


astavnici i suradnici 

Predmet astavnici i suradnici: 

Osnove pedagogije Josip Milat 

Didaktika Stjepan Rodek 

Stilistika Joško Božanić, Nataša Paradžik 

Hrvatska narječja Josip Lisac, Marijana Tomelić 

Uvod u povijest filma Jurica Pavičić 

Grčka tragedija Loredana Kun 

Povijesne predaje Marko Dragić 

Seminar o Marku Maruliću Bratislav Lučin 

Hrvatska ćirilička pismenost Milan Mihaljević, Katarina Granić 

Epigrafika na ističnoj obali Jadrana Miroslav Palameta 

Hrvatski književni jezik u XIX. stoljeću Diana Stolac, Marijana Tomelić 

Hrvatski jezik kao strani Živko Bjelanović, Katarina Granić 

Zemljopis i hrvatska književnost Slobodan Prosperov Novak 

Psihologija odgoja i obrazovanja Mirjana Nazor 

Sociologija odgoja i obrazovanja Šime Pilić 

Književnost za mladež Ivan Bošković 

Hrvatska maritimna leksikografija Joško Božanić 

Uvod u komparativnu književnost Helena Peričić, Miranda Levanat, Gordana 

Galić 

Metode istraživanja u društvenim i humanističkim Silva Mežnarić 

znanostima 

Grčka i rimska mitologija Loredana Kun 

Književne i lingvističke teorije XX. stoljeća Miranda Levanat 

Jezik u funkciji umjetnosti Stojan Vrljić, Nataša Paradžik 

Slavenska pisma Milan Mihaljević, Katarina Granić 

Hrvatsko srednjovjekovlje: jezik i književnost Milan Mihaljević, Antun Pavešković, 

Katarina Granić 

Povijesni kontekst predromantizma i romantizma u Miroslav Palameta 

hrvatskoj književnosti 

Vlast i hrvatski književnici Slobodan Prosperov Novak 

Metodika nastave hrvatskoga jezika Vlado Pandžić 

Metodika nastave književnosti Ivan Mimica 

Mediji u odgoju i obrazovanju Stjepan Rodek 

Filozofija odgoja Berislav Žarnić 

Sociologija nastavnika Šime Pilić 

Poredbena slavenska gramatika Stojan Vrljić 

Scenska kultura Anatolij Kudrjavcev

Lektura i korektura Katja Tresić-Pavičić, Nataša Paradžik 

Književnost i zbilja Marko Dragić 

Čakavska književnost Joško Božanić 

Putovanje kao tekst u hrvatskoj književnosti Slobodan Prosperov Novak 

Komparativna književnost starog vijeka Helena Peričić, Miranda Levanat, Gordana 

Galić 

Izvannastavne jezično-umjetničke aktivnosti u školi Ivan Mimica 

Jezične teškoće učenika osnovnih i srednjih škola Vlado Pandžić, Anita Runjić-Stoilova 

Osnove dramske pedagogije Vlado Pandžić 

Nastavna praksa Ivan Mimica 

Hrvatska maritimna kulturna baština Joško Božanić 

Hrvatska književna kritika Ivan Bošković 

Uvod u društveno-humanističku informatiku Meira Rusković 

Uvod u hrvatski film Jurica Pavičić 

Kutura i čovjekova okolina Ivo Babić 

Sociolingvistika Jagoda Granić, Anita Runjić-Stoilova 

Mitske žrtvovne strukture hrvatske književnosti Antun Pavešković 

Komunikologija Davor Marić, Anita Runjić-Stoilova 

Logika Berislav Žarnić 

Sociologija kulture Šime Pilić 

Film u razdoblju modernizma i postmodernizma Jurica Pavičić 

Jezik reklame Diana Stolac, Marijana Tomelić 

Uvod u filozofiju Frano Šago 

Između semiotike i semiologije Marin Andrijašević 

Religija u hrvatskoj kulturi Ivan Grubišić 

Grčka kolonizacija istočne obale Jadrana Branko Kirigin 

Jezična tipologija i hrvatski jezik Miranda Levanat 

Socijalna povijest ideja i ideologija Renata Relja 

Filozofija znanosti Berislav Žarnić 

Praktikum iz hrvatskog filma: 50-e, 60-e, 70-e i suvremeni 

film 

Socijalna antropologija Mediterana: zajednice, društva, 

modernizacija 

Jurica Pavičić 

Silva Mežnarić

Podaci o nastavnicima 

astavnik Dr. sc. Josip Milat 

Ustanova 

zaposlenja 

Fakultet prirodoslovni matematičkih znanosti i odgojnih područja sveučilišta u Splitu 

Visoka učiteljska škola Sveučilišta u Splitu 

E-mail milat@pmfst.hr 

Osobna web-stranica www.pmfst.hr/~milat 

Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Osnovnu srednju školu završio u Splitu. Studirao tehniku, pedagogiju i filozofiju u Rijeci i 

Splitu. Akademsku godinu 1984./85. proveo u Moskvi na specijalističkom usavršavanju u 

Institutu opće pedagogije - Laboratorij politehnike, Akademije pedagoških nauka SSSR. 

Radno iskustvo stjecao u materijalnoj proizvodnji, ustanovi za obrazovanje odraslih, u 

srednjoj školi za redovne učenike i odrasle, u Zavodu za prosvjetno-pedagošku službu - 

Ministarstvo prosvjete i športa - Zavod za unapređivanje školstva, na Fakultetu prirodoslovnomatematičkih 

znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, na Visokoj učiteljskoj školi 

Sveučilišta u Splitu. Pored vođenja nastave obavljao dužnosti direktora (škole, zavoda i 

fakulteta), dekana, prodekana, pročelnika Zavoda i pomoćnika ministra prosvjete i športa. 

Radio kao gostujući profesor na sveučilištima u Rijeci, Zagrebu, Zadru i Osijeku. 

Sudjelovao u komisijama za obranu doktorata i magisterija znanosti na Sveučilištu u Zagrebu i 

Rijeci te u radu Matične komisije za područje pedagogije i defektologije. 

Sudjelovao u nizu međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova gotovo redovito s prilozima uz 

ostale. Glavni i odgovorni urednik časopisa Školski vjesnik. 

Radio u brojnim stručnim i znanstvenim tijelima, organima i organizacijama od gradske do 

republičke razine. Član Akademije odgojnih znanosti Republike Hrvatske. 

Specijalnost - teleološko - metodološki problemi znanosti pedagogije, didaktičko-metodički 

problemi obrazovanja, odgoja i izobrazbe - posebno tehničko-tehnološkog odgojnoobrazovnog 

područja, metodologija izrade odgojno-obrazovnih programa problemi ustroja i 

strukture školskih sustava. 

Znanstveni i stručni doprinos - konstituiranje i izgradnja znanstvenog sustava metodike tehničke 

kulture u hrvatskoj pedagogiji. 

Nizom projekata pridonio razvoju Sveučilišta u Splitu i brojnih studijskih programa 

nastavničkih profila. 

Dobitnik preko dvadeset priznanja, diploma i nagrada državnih i međunarodnih. 

Sudjelovao u realizaciji više od dvadeset projekata kao voditelj projekta, projektnog zadatka; 

istraživač, suradnik ili konzultant. 

Objavio više od stotinu stručnih i znanstvenih radova, samostalno ili kao suautor petnaest knjiga 

u više dopunjenih izdanja za učenike, studente i učitelje te tri skripte za studente u nekoliko 

proširenih i dopunjenih izdanja. 

Obavio recenzije mnogih udžbenika i zbirki zadataka za učenike osnovnih i srednjih škola. 

Objavio preko trideset polemičkih članaka i rasprava o različitim problemima problemi odgoja, 

obrazovanja i školstva. 

1. Milat, J. (2000). Epistemološke karakteristike metodike. Metodika, 1, 41-55. 

2. Milat, J. (2000). Osnove za izradu obaveznog programa tehničke kulture u osnovnoj školi. 

apredak, 4, 477 -484. 

3. Milat, J. (2001). Sustav znanosti i izbor problema istraživanja kao problem metodologije. U 

V. Rosić (ur.). Teorijsko-metodološka utemeljenost pedagoških istraživanja (str. 81-87). 

Rijeka: Sveučilište u Rijeci. 

4. Milat, J. (2001). Redefiniranje osnovnih pojmova pedagogije - pretpostavka epistemološkog 

razvoja pedagogije. apredak 4, 467-481. 

5. Milat, J. (2001). Tehnička kultura 1 - Eksperimentalni program za 5. razred osnovne škole. 

Zagreb: Školske novine, 1-82. 

6. 6. Milat, J. (2002). Tehnička kultura 1 - Eksperimentalni program za 5. razred osnovne škole - 

Vježbenica. Zagreb: Školske novine, 1-47. 

7. Milat, J. (2002). Uloga učitelja u radu s posebno nadarenim učenicima za tehničku kulturu. U 

A. Ivanek (ur.). Unapređivanje rada s darovitim učenicima u srednjoškolskom odgoju i 

obrazovanju (str. 71-77). Zagreb: Zavod za unapređivanje školstva Ministarstva prosvjete i

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

športa Republike Hrvatske. 

8. Milat, J. (2002). Tehnička kultura 2 - Udžbenik za eksperimentalni program tehničke kulture 

za 6. razred osnovne škole. Zagreb: Profil, 1-132. 

9. Milat, J. (2002). Tehnička kultura 2 - Vježbenica za eksperimentalni program 

tehničke kulture za 6. razred osnovne škole. Zagreb: Profil, 1-47. 

10. Milat, J. (2002). Pedagogija - zbirka tekstova za pripremanje ispita. Split: Fakultet 

prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja i Visoka učiteljska škola 

Sveučilišta u Splitu, 1-98. 

11. Milat, J. (2003). Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj - karakteristike i 

neophodne promjene. Školski vjesnik, 3-4, 241-256. 

12. Milat, J. (2003). Tehnička kultura 3 - eksperimentalni program - Udžbenik za 

sedmi razred osnovne škole. Zagreb: Školska knjiga,1-104. 


za sedmi razred osnovne škole. Zagreb: Školska knjiga, 1-63. 

14. Milat, J. (2004). Tehnička kultura 4 - eksperimentalni program - Udžbenik za 

osmi razred osnovne škole. Čakovec: Didakta, 1-94. 


za osmi razred osnovne škole. Čakovec: Didakta, 1-58. 

16. Milat, J. (2004). Pedagogija - zbirka tekstova za pripremanje ispita. Split: Fakultet 

prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja i Visoka učiteljska 

škola Sveučilišta u Splitu, 1-142. 

17. Milat, J. (2005). Osnove metodologije istraživanja, Zagreb: Školska knjiga, 1-120. 

(u tisku) 

18. Milat, J. (u pripremi). Pedagogija - teorija osposobljavanja. Zagreb: Školska knjiga, 1-137. 

Navedeno u Popisu radova pod r. br. 3., 4., 7., 10., 11., 16., 17., 18. 

Uz to i: 

Milat, J. (1995). Metodologija znanstvenoistraživačkog rada - uvodna razmatranja. Split: 

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u 

Splitu, 1-94. 

Milat, J. (1995). Teze za promjene u sustavu obrazovanja nastavnika u Hrvatskoj. U 

Promjene u sustavu obrazovanja nastavnika. Fakultet prirodoslovnih znanosti i odgojnih 

područja Sveučilišta u Splitu, 33-41. 

Milat, J. (1997). Znanstveno-metodičko osposobljavanje nastavnika - pretpostavka izrade i 

efikasne realizacije nastavnih planova i programa. Beograd: Institut za pedagoška 

istraživanja, 291-297. 

Milat, J. (1988). Znanstveni razvoj pedagogije zahtijeva reviziju sistema osnovnih 

pojmova. U Odgoj i obrazovanje na pragu XXI. stoljeća. Zagreb: Pedagoško-književni 

zbor, 408-412. 

Milat, J. (1989). Promjene karaktera i sadržaja općeg obrazovanja. Život i škola, 4, 

Osijek, 293-302. 

Milat, J. (1996). Pedagogija treba razvijati teoriju osposobljavanja. U Hrvatski sabor 

pedagoga. Zagreb, 124-130. 

Milat, J. (1999). Pedagogija - zbirka tekstova za pripremanje ispita. Split: Fakultet 

prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja i Visoka učiteljska 

škola Sveučilišta u Splitu, 1-73. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 20. 12. 2000. - redoviti profesor 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

astavnik 

Ustanova 

zaposlenja 

Osnove pedagogije 

Dr. sc. Stjepan Rodek 

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja 

E-mail rodek@mapmf.pmfst.hr

Osobna web-stranica / 

Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Rođen 30. travnja 1943. u Kotoribi. Filozofski fakultet (grupa pedagogija - njemački jezik) 

završio u Zagrebu. Po završetku studija radi u Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu na 

projektima razvoja obrazovnog softwarea, a potom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 

Doktorirao 1983. godine s temom Didaktičke osnove kompjutorske simulacije. Predavao 

predmete: Didaktika, Medijska didaktika i Obrazovna tehnologija. 

Boravio na stručnom i znanstvenom usavršavanju kao stipendist DAAD-a na Sveučilištu u 

Bielefeldu i Goettingenu. 

Od 2001. radi na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu gdje u svojstvu izvanrednog 

profesora predaje kolegije: Pedagogija, Didaktika, Mediji u odgoju i obrazovanju. 

1. Rodek, S. (u pripremi). Mediji u odgoju i obrazovanju. 

1.Rodek, S. (1985). Neke didaktičko – metodičke implikacije nastavne primjene medija. U 

Odgoj i škola. Zagreb: Institut za pedagogijska istraživanja i Školske novine. 

2. Rodek, S. (1985). Educational Technology and Adult Education. U Adult Education in 

Yugoslav Society. Zagreb: Andragoški centar i Jugoslavenska komisija za suradnju s 

UNESCO-om. 

3. Rodek, S. (1986). Kompjutor i suvremena nastavna tehnologija. Zagreb: Školske novine. 

4. Rodek, S. i Mužić, V. (1987). Kompjutor u preobražaju škole. Zagreb: Školska knjiga. 

5. Rodek, S. (1988). Nove informacijske tehnologije - izazov odgoju i obrazovanju. U Odgoj i 

obrazovanje na pragu 21. stoljeća. Zagreb: PKZ i Savez pedagoških društava Hrvatske. 

6. Rodek, S. (1988). Didaktika medija: neki problemi i determinante. Pedagoški rad, 1, 25-29 

7. Rodek, S. (1989). Mediji u odgoju i obrazovanju. U J. Šentija (ur.). Opća enciklopedija (str. 

481-482). Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod. 

8. Rodek, S. (1991). Produkcija kompjutorskog obrazovnog softwarea. Zagreb: Naprijed. 

9. Rodek, S. (1992). Istraživački trendovi u području primjene medija. U N. Pastuović (ur). 

Istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Institut za pedagogijska istraživanja. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 03. 04. 2002. - izvanredni profesor 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Didaktika, Mediji u odgoju i obrazovanju 

astavnik Dr. sc. Joško Božanić 

Ustanova 

zaposlenja 

E-mail 

Osobna web-stranica 

Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Odjel za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu 

josko.bozanic@st.htnet.hr 

www.ohz.unist.hr/~jbozanic 

Rođenje: Rodio se 29. 10. 1948. u Komiži na otoku Visu. 

Obrazovanje: 1988. doktorat iz filologije (područje stilistike usmene književnosti) na studijskoj 

grupi Jugoslavenski jezici i književnosti – Komparativna književnost, Filozofski fakultet u 

Zagrebu; 1979. magisterij iz filologije (područje stilistike suvremene hrvatske književnosti) na 

Filozofskom fakultetu u Zagrebu; 1974. diploma studijske grupe Jugoslavenski jezici i 

književnosti i Komparativna književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 

Sveučilišno nastavno iskustvo: 2001. – 2005. izvanredni profesor na Odjelu za humanističke 

znanosti Sveučilišta u Splitu; kolegiji: Fonetika hrvatskoga jezika, Stilistika i Hrvatska 

maritimna kulturna baština; 2000. – 2005. izvanredni profesor na Visokoj učiteljskoj školi 

Sveučilišta u Splitu; kolegiji: Hrvatski jezik I (fonetika i fonologija, morfologija, sintaksa), 

Hrvatski jezik II (leksikologija i leksikografija, onomastika, povijest hrvatskoga jezika, 

dijalektologija) Stilistika, Jezične vježbe; 1998. – 2000. izvanredni profesor na Fakultetu 

prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja; kolegiji: Hrvatski jezik I (fonetika i 

fonologija, morfologija, sintaksa), Hrvatski jezik II (leksikologija i leksikografija, onomastika,

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

povijest hrvatskoga jezika, dijalektologija), Jezične vježbe; 1992. – 1998. docent na Fakultetu 

prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja; kolegiji: Kultura govora i pisanja, 

Hrvatski jezik I (fonetika i fonologija, morfologija, sintaksa), Hrvatski jezik II (leksikologija i 

leksikografija, onomastika, povijest hrvatskoga jezika, dijalektologija), Jezične vježbe. 

Sveučilišne funkcije: 2001. – 2005. Pročelnik Odjela za humanističke znanosti Sveučilišta u 

Splitu. 

Projekti: Ars halieutica, projekt istraživanja i prezentacije hrvatske maritimne kulturne baštine 

(od 1987.). U sklopu ovog projekta predstavljena je hrvatska maritimna kulturna baštine na 

svjetskoj izložbi EXPO 98 u Lisabonu i na svjetskom festivalu mora BREST 2000 i BREST 

2004.; Multidisciplinarno istraživanje hrvatske pomorske baštine, Sekcija za pomorstvo HAZU 

(od 1995. godine).; Halieutika viškog arhipelaga – dijalektološko i maritimološko istraživanje, 

projekt u Ministarstvu znanosti, prosvjete i športa RH. 

Uredništvo: Glavni je urednik dijalektološkog časopisa "Čakavska rič" u Splitu. 

Član je uredništva časopisa "Cimbas" u San Benedetto del Tronto. 

Član uredništva časopisa "Adriatico/Jadran" Rivista di culture tra le due sponde, Pescara. 

Gostujući profesor: Uniadrion, Ravenna; York University, Toronto. 

Članstvo u društvima i institucijama: Društvo hrvatskih književnika (od 1988.); Ars halieutica, 

kulturna ustanova za istraživanje iskustva življenja s morem, Komiža (od 1987.), utemeljitelj i 

voditelj; Književni krug u Splitu, Split, član Upravnog odbora: Istituto di Ricerca delle Fonti per 

la Storia della Civilta Marinara Picena, San Benedetto del Tronto, Italija; Komisija za 

istraživanje i očuvanje hrvatske brodograđevne baštine Znanstvenog savjeta za pomorstvo 

HAZU; European Maritime Heritage Congress, Amsterdam. 

Nagrade: Nagrada Grada Komiže – za sudjelovanje na Svjetskoj izložbi Expo 98 u Lisabonu, 

Komiža, 1999.; Histria – II. nagrada za poeziju, za knjigu Lingua Franca, Grožnjan, 1998.; 

Nagrada za najbolji tekst, za dramu U sjeni Green Hilla, Dani satire, Zagreb, 2001. 

Znanstvene i stručne knjige: 

1. Božanić, J., Salamon, V., Bobanac, N., Brusić, Z., Kisić, A., Fabijanić, M. (2001). 

Experience of the Boat – Wooden Shipbuilding Heritage in Croatia. Dubrovnik: 

Dubrovački pomorski muzej, Komiža: Ars halieutica. 

2. Božanić, J. (2002). Facende otoka Visa. Prilog istraživanju leksika govorâ otoka Visa. Split: 


3. Božanić, J. (2003). Terra incognita adriatica – Gajeta falkuša – barka iz dubina vremena. 

Komiža: Ars halieutica, CD-rom. 

4. Božanić, J. (2005). Viški facendijer – Stil, leksik, svijet facende otoka Visa XX. stoljeća. 

Književni krug, Split. 

Znanstveni i stručni članci: 

1. Božanić, J. (2001). Halieuticon. Treći program hrvatskog radija, 59, 15-103. 

2. Božanić, J. (2002). Terra Mariqua. U Marinangeli, U., Ciaffardoni, C. (ur.). 2° Seminario 

sulle Fonti per la Storia della Civiltà Marinara Picena (str. 51-55). San Benedetto del 

Tronto: Giannino e Giuseppe Gagliardi Editori. 

3. Božanić, J. (2003). The Traditional Fishing Boats' Regatta from Komiža to Palagruža. In 

Brebia, C. A., Gambin, T. (ur.). Maritime Heritage. (pp. 133-140). Sauthampton, 

Boston: WIT Press. 

4. Božanić, J. (2003). Iskustvo univerzalnosti kulture mora u hrvatskom maritimnom leksiku. 

Govor, časopis za fonetiku, Odjel za fonetiku hrvatskog filološkog društva, XX, 1-2, 

39-46. 

5. Božanić, J. (2003). Terra nauta – La storia della Gaeta Falkusa Comisana. Cimbas, 24, 

17-52. San Benedetto del Tronto. 

6. Božanić, J. (2003). Čovjek i riba/Man and Fish. U Butković, J., Lazzarich, L. (ur.). Ex Libris. 

(str. VI-VII). Rijeka: Sveučilišna knjižnica. 

7. Božanić, J. (2003). Metaliterarni karakter književnog djela Ranka Marinkovića. U Ž. 

Bjelanović, Š. Pilić (ur.). Zbornik Ivana Mimice. (str. 45-48). Split: Biblioteka Školskog 

vjesnika 1. 

8. Božanić, J. (2004). Lingvostilistička interpretacija zapisa nepoznatog pomorca iz 19. 

stoljeća o životu "maloga" na jedrenjacima. U Vidović, R. Život pod jedrima. (str. 289- 

331). Split: Književni krug. 

9. Božanić, J. (2005). Interpretazione semiotica del fenomeno barca. U A. Sorella (ur.). L'area 

Adriatica - lingue, culture, geostoria, artistico-litteraria. Chieti-Pescara: Dipartimento di 

studi comparati. (U tisku). 

10. Božanić, J. (2005). Semiotic analysis of the oral stories from the island of Vis. U C. Brebbia

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

(ur.). Maritime Heritage. Barcelona, Southampton, Boston: WITpress. (U tisku). 

0. Radovi navedeni u prethodnoj rubrici. 

1. Božanić, J. (1982). Interpretacija novele R. Marinkovića “Benito Floda von Reltih”. 

Mogućnosti, 3-4-5. 

2. Božanić, J. (1983). O pjesničkim prečacima u bijeloj pustinji neispisanih stranica. Polemika 

povodom teksta Tonka Maroevića "Kritičarev izbor". Čakavska rič, 1-2. 

3. Božanić, J. (1984). Proturječnosti proučavanja umjetnosti riječi. Mogućnosti, 6-7. 

4. Božanić, J. (1984). Interpretacija Marinkovićeve novele “Anđeo”. Zadarska revija, 2-3, 

122-134. 

5. Božanić, J. (1989). Lingvostilistička interpretacija facende Burba Frone Vlahov ol Cetiri 

Grada i komisko mladust. Čakavska rič, XVII, 1, 43-60. 

6. Božanić, J. (1992). Komiške facende. Poetika i stilistika usmene nefikcionalne priče Komiže. 


7. Božanić, J. (1992). Modus metaliterarnosti u zbirci novela Ruke Ranka Marinkovića. 

Mogućnosti, XXXIX, 1-2, 145-148. 

8. Božanić, J. (1994). Pjesništvo kao ljudski sinjal. Mogućnosti, 1/3, 194-195. 

9. Božanić, J. (1999). Mali – lingvostilistička interpretacija jednog zapisa nepoznatog pomorca 

iz 19. stoljeća o životu "maloga" na jedrenjacima. Čakavska rič, XXVII, 2, 143-189. 

10. Božanić J. (1996). Iskustvo vremena komiških ribara. Čakavska rič, XXIV, 1-2, 7-94. 

11. Božanić, J. (1997). Nacrt glosara gajete falkuše. Milenij ribarstva na otocima Viškog 

arhipelaga. U B. Finka (ur.). Tisuću godina prvoga spomena ribarstva u Hrvata. 

(str. 181-194). Zagreb: HAZU. 

12. Božanić, J. (1998). Komiška ribarska epopeja II. Čakavska rič, 1-2, 69-172. 

13. Božanić, J. (2002). Facende otoka Visa. Prilog istraživanju leksika govorâ otoka Visa. 

Čakavska rič, XXX, 1-2, 177-332. 

14. Božanić, J., Salamon V. (2002). Projekt rekonstrukcije komiške gajete falkuše. U Salamon, 

V. (ur.). Iskustvo broda – Baština drvene brodogradnje u Hrvatskoj. (str. 38-42). 

Dubrovnik: Pomorski muzej, Komiža: Ars halieutica, Zagreb: Durieux. 

15. Božanić, J. (2003). Facende otoka Visa. Prilog istraživanju leksika govorâ otoka Visa. Split: 


25. 03. 1998. – izvanredni profesor 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Stilistika, Hrvatska maritimna leksikografija, Čakavska književnost, Hrvatska maritimna 

kulturna baština 

astavnik Mr. sc. Nataša Paradžik 

Ustanova 

zaposlenja 


E-mail natasa.paradzik@ohz.unist.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Rođena u Makarskoj, 19. 7. 1975. godine. Osnovnu školu i opću gimnaziju završila u 

rodnom gradu. 

Diplomirala na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 12. 7. 2001. godine 

s temom STIL IVANE BRLIĆ-MAŽURANIĆ pod vodstvom mentora Krunoslava Pranjića, prof. 

emeritusa. Rad je predložen za rektorovu nagradu. 

Magistrirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 21. 12. 2004. godine s temom 

LINGVISTIČKA I STILISTIČKA ANALIZA ŠUME STRIBOROVE IVANE BRLIĆ- 

-MAŽURANIĆ pod vodstvom mentora Krunoslava Pranjića, prof. emeritusa. 

Zaposlena na Odjelu za humanističke znanosti u Splitu, izvodi nastavu iz "Jezičnih vježbi" 

na III. godini i seminar iz "Stilistike" na IV. godini prevoditeljskog smjera (Anglistika 

Talijanistika) te nastavu hrvatskog jezika za strance u novopokrenutoj školi Croatica unutar 

Odjela. 

Asistentica prof. dr. sc. Jošku Božaniću na projektu HALIJEUTIKA VIŠKOG 

ARHIPELAGA – DIJALEKTOLOŠKO I MARITIMOLOŠKO ISTRAŽIVANJE.

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Paradžik, N. (2002). Doktorska disertacija Hubrechta Petera Houtzagersa o čakavskom govoru 

sela Orlec na otoku Cresu (prikaz). Čakavska rič, XXX., 1-2, 543-546. 

Paradžik, N. (2004). Lingvistička i stilistička analiza "Šume Striborove" Ivane Brlić-Mažuranić 

(magistarski rad). Zagreb: Filozofski fakultet. 

Navedeno u Popisu radova. 


Predmet(-i) 

koje izvodi 

/ 

Asistentica na predmetu Stilistika, Lektura i korektura. 

astavnik Dr. sc. Josip Lisac 

Ustanova 

zaposlenja 

E-mail jlisac@unizd.hr 

Odjel za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Josip Lisac rođen 23. studenog 1950. u Turnima kod Delnica u Gorskom kotaru. Osnovnu i 

srednju školu završio u Delnicama, Filozofski fakultet (kroatistiku i filozofiju) u Zadru. 

Doktorirao na istom fakultetu disertacijom o goranskim kajkavskim govorima. Od 1978. 

asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru, od 1987. docent, od 1989. izvanredni profesor, od 

1997. redoviti profesor, od 2002. u trajnom zvanju redovitoga profesora za Povijest hrvatskog 

jezika i za Hrvatsku dijalektologiju. Predavao/predaje na više poslijediplomskih studija (Rijeka, 

Zadar, Zagreb) iz lingvistike. Voditelj poslijediplomskog studija jezikoslovlja na Sveučilištu u 

Zadru. Na tom je Sveučilištu i pročelnik Odjela za kroatistiku i slavistiku. Sudjelovao na 

međunarodnim projektima iz lingvističke geografije (Općeslavenski lingvistički atlas, 

Općekarpatski dijalektološki atlas). Surađivao/surađuje s časopisima u Hrvatskoj i izvan nje. 

Član uredništva Čakavske riči, Hrvatske književne baštine itd., a na Sveučilištu u Zadru 

pokrenuo časopis Croatica et Slavica Jadertina. Sudjelovao u radu velikog broja znanstvenih 

skupova i objavljivao u mnogim zbornicima radova. Objavio više knjiga, neke i priredio. Od 

2004. član-suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 

1. Lisac, J. (2000). Jakov Pletikosa i njegov putopis. Osvit, 3-4, 5-15. 

2. Lisac, J. (2000). Lingvistički rad Blaža Jurišića. Dubrovnik, 11, 3-4, 357-362. 

3. Lisac, J. (2000). Hrvatski lingvist Mate Hraste. Čakavska rič, 28, 1-2, 49-55. 

4. Lisac, J. (2000). Hrvatski dijalekti. U E. Hercigonja (ur.). Hrvatska Europa. Kultura, znanost 

i umjetnost, 2 (str. 261-267). Zagreb: HAZU - Školska knjiga. 

5. Lisac, J. (2001). The language situation of Zadar. International Journal of the Sociology of 

Language. New York - Berlin: Mouton le Gruyler, 79-89. 

6. Lisac, J. (2001). Inojezični utjecaji u hrvatskim dijalektima. Hrvatska misao, 5, 18, 64-68. 

7. Lisac, J. (2001). Hrvatska narječja u kontaktu. Zbornik Zagrebačke slavističke škole. Zagreb, 

117-126.

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

8. Lisac, J. (2001). Moliškohrvatski idiomi. Čakavska rič, 29, 1, 89-94. 

9. Lisac, J. (2001). Nacionalno u srednjojužnoslavenskim organskim i drugim idiomima. U 

Jezik i demokratizacija: Sarajevo: Institut za jezik u Sarajevu, 12, 95-100. 

10. Lisac, J. (2001). Dijalektne značajke dubrovačkog područja. Dubrovnik, 12, 3, 214-219. 

11. Lisac, J. (2001). Šibenčanin Faust Vrančić - o 450. obljetnici rođenja. Mogućnosti, 48, 7-9, 

74-81. 

12. Lisac, J. (2001). Fonološke značajke buzetskog dijalekta. Čakavska rič, 29, 2, 13-22. 

13. Lisac, J. (2002). Hrvatski književni jezik u 19. stoljeću. Hrvatska misao, 6, 22, 55-60. 

14. Lisac, J. (2002). Hrvatski junaci i njihov jezik. Osvit, 1-4, 5-10. 

15. Lisac, J. (2002). Kako je Bogoslav Šulek prepisao putopis Jakova Pletikose? Hrvatska 

književna baština, 1, 595-603. 

16. Lisac, J. (2002). Glasovi srednjočakavskoga dijalekta. Čakavska rič, 30, 1-2, 79-90. 

17. Lisac, J. (2002). Čakavski, kajkavski i štokavski glagolski sustav. U S. Botica (ur.). 

Zagrebačka slavistička škola (str. 64-69). Zagreb: Filozofski fakultet. 

18. Lisac, J . (2003). Osnovne štokavske značajke i hrvatski standardni jezik. Republika, 59, 5, 

86-90. 

19.Lisac, J. (2003). Slavonski dijalekt: između autohtonosti i utjecaja. Migracijske i etničke 

teme, 19, 1, 7-16. 

20. Lisac, J. (2003). Kajkavsko narječje i njegova proučavanja (s posebnim obzirom na rad 

Jakoba Riglera). Hrvatski seminar, 4, 107-117. 

21. Lisac, J. (2003). Zadarsko područje u povijesti hrvatskoga jezika i u povijesti hrvatske 

književnosti. Republika, 59, 12, 85-90. 

22. Lisac, J. (2003). Fonologija novoštokavskog ikavskog dijalekta. Rasprave Instituta za 

hrvatski jezik i jezikoslovlje, 29, 173-180. 

23. Lisac, J. (2003). Banjski govor na Pašmanu. Čakavska rič, 31, 1-2, 27-31. 

24. Lisac, J. (2003). Bibliografija radova Franje Švelca. Hrvatski sjever, 8, 1-4, 97-106. 

25. Lisac, J. (2003). Hrvatski dijalekti. U I. Golub (ur). Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i 

umjetnost, 3 (str. 451-459). Zagreb: HAZU - Školska Knjiga. 

26. Lisac, J. (2003). Leksički, sintaktički i drugi utjecaji u hrvatskim dijalektima. Hrvatski 

dijalektološki zbornik, 12, 29-37. 

27. Lisac, J. (2003). Hrvatski pisci 18. stoljeća i fra Jakov Pletikosa. Kačić, 35, 105-110. 

28. Lisac, J. (2003). Leksički, sintaktički i drugi utjecaji u hrvatskim dijalektima. Hrvatski 


29. Lisac, J. (2004). Čakavština kao narječje i u hrvatskoj književnosti. Čakavska rič, 32, 1, 

5-11. 

30. Lisac, J. (2004). Fonološke značajke slavonskoga dijalekta. Obščeslavjanskij lingvističeskij 

atlas. Materialy i issledovanija 2001-2002. Moskva: Rossijskaja akademija nauk. Institut 

russkogo jazyka im. V. V. Vinogradova, 157-161. 

31. Lisac, J. (2004). "Najstariji dubrovački govor" i "Najstarija dubrovačka proza" Milana 

Rešetara. Dubrovnik, 15, 4, 176-182. 

32. Lisac, J. (2004). Usporedba govora Tkona i Ražanca. Čakavska rič, 32, 2, 167-171. 

33. Lisac, J. (2004). Kačić u hrvatskom jeziku 18. stoljeća. Hrvatska misao, 8, 33/24, 236-238. 

34. Lisac, J. (2004). Faust Vrančić i drugi. Šibenik: Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić". 

Navedeno u Popisu radova 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 28. 10. 2002. - redoviti profesor 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Hrvatska narječja 

astavnik Marijana Tomelić, prof.

Ustanova 

zaposlenja 


E-mail marijana.tomelic@st.htnet.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Rođena 15. ožujka 1977. u Splitu gdje je završila osnovnu i srednju školu. 1995. godine upisuje 

studij kroatistike na Pedagoškom (sada Filozofskom) fakultetu u Rijeci. U suradnji s 

profesoricom dr. sc. Ivom Lukežić za predmet svoga diplomskog rada uzela dijalektološki opis 

splitske čakavštine. Diplomirala 2000. godine s temom Splitska čakavština u tekstovima Ivana 

Kovačića. Nakon završenog studija radila kao profesor hrvatskog jezika u srednjim školama u 

Splitu. Od 2001. godine Visoka učiteljska škola u Splitu povjerila joj vježbe iz hrvatskog jezika 

(kolegij Jezične vježbe II.). 2003. drži vježbe iz kolegija Jezična kultura na VUŠ-u. 

Poslijediplomski studij kroatistike upisala 2002. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 

Od 2002. zaposlena kao znanstvena novakinja na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta u 

Splitu. Radi na projektu Halieutika viškog arhipelaga - dijalektološka i maritimološka 

istraživanja kod prof. dr. Joška Božanića. 2002./2003. držala vježbe iz kolegija Fonetika i 

fonologija, a od 2003. povjereni joj seminari iz kolegija Povijest hrvatskoga jezika i Hrvatska 

dijalektologija. Od ove godine sudjeluje u realiziranju nastave Hrvatski jezik za strance. 

Objavila nekoliko radova iz područja hrvatske dijalektologije. 

1. Tomelić, M. (2000). Splitska čakavština u tekstovima Ivana Kovačića. Čakavska rič, 

XXVIII, 1-2, 71-127. 

2. Tomelić, M. (2002). Tradicionalna vjerovanja u usmenoj predaji. Čakavska rič, XXX, 1-2, 

461-473 

3. Tomelić, M. (2003). Zimski običaji na poluotoku Pelješcu. Čakavska rič, XXXI, 1-2, 83-96. 

4. Tomelić, M. (2004). Peliške smihurice. Čakavska rič, XXXII, 1, 145-155. 

5. Tomelić, M. (2004). Faust Vrančić i drugi (prikaz). Čakavska rič, XXXII, 1, 157-161. 

6. Tomelić, M. (2004). Peliške smihurice II. Čakavska rič, XXII, 2, 311-318. 

7. Tomelić, M. (2004). Novi doprinos hrvatskoj dijalektologiji (prikaz). Čakavska rič, 

XXII, 2, 335-337. 

8. Tomelić, M. (2004). Dijalektološka postignuća. (prikaz). Hrvatska misao, 33/24, 215-218. 

9. Tomelić, M. (u pripremi)Opis govora Pakoštane. 


Sudjelovanje na međunarodnim skupovima: HDPL 2004. i X. znanstvenom skupu u 

organizaciji HAZU-a. 

Sudjelovanje na Zadraskim filološkim danima 2005. radom Splitska čakavština Marka Uvodića 

Splićanina. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje / 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Hrvatska narječja, Hrvatski književni jezik u XIX. stoljeću, Jezik reklame 

astavnik Mr. sc. Jurica Pavičić 

Ustanova 

zaposlenja 

Jutarnji list, Zagreb 

E-mail jurica.pavicic@st.htnet.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Rođen 2. 11. 1965. u Splitu. Studirao komparativnu književnost i opću povijest na Filozofskom 

fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i diplomirao 1990. 1997. magistrirao radom "Kratka proza 

hrvatskih fantastičara". Od 1990. filmski i književni kritičar u različitim novinama (Slobodna 

Dalmacija, Jutarnji list). Uredio više časopisnih tematskih blokova (o teoriji fantastike, soap 

operi, filmu 90-ih, britanskom filmu, američkom nezavisnom filmu, filmovima Fadila 

Hadžića…). Za filmsku kritiku dobio nagradu "Vladimir Vuković" 1994.

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

1. Pavičić, J. (2002). Babaja i Novak, iskustvo insularnosti. U A. Peterlić (ur.). Babaja- 

-monografija. Zagreb: NZ Globus 

2. Pavičić, J. (2003). Hrvatski dokumentarac devedesetih. Hrvatski filmski ljetopis, 33/2003, 

10-15. 

3. Pavičić, J. (2003). Igrani filmovi Fadila Hadžića. Hrvatski filmski ljetopis, 34/2003, 3-39. 

4. Pavičić, J. (2004). Žanr i ideologija u filmu "Ne okreći se sine". Hrvatski filmski ljetopis, 

37/2004, 63-73. 

5. Pavičić, J. (2004). Kuga u komunističkoj tebi: "Treći ključ" Zorana Tadića. Hrvatski filmski 

ljetopis 38/2004, 55-67. 

6. Pavičić, J. (2004). Žudnja vlasti i vlast nad žudnjom: "Samo jednom se ljubi" Rajka Grlića. 

Hrvatski filmski ljetopis, 40/2004, 45-57. 

Od 1989. objavio oko 1800 stručnih članaka o filmu i književnosti u različitoj periodici 

(Slobodna Dalmacija, Nedjeljna Dalmacija, Jutarnji list, Vijenac, Zarez, Kinoteka, Hrvatski 

filmski ljetopis, Quorum, Croatica, Erasmus, Godine, Pečat, Mogućnosti…). Bio član žirija na 

više domaćih filmskih festivala. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 12. 12. 2003. - viši predavač 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Uvod u povijest filma, Uvod u hrvatski film, Film u razdoblju modernizma i postmodernizma, 

Praktikum iz hrvatskog filma 

astavnik Dr. sc. Loredana Kun 

Ustanova 

zaposlenja 

York University, Toronto, Canada 

E-mail loredanak@hotmail.com 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Rođena u Dubrovniku. Diplomirala 1979. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Jugoslavistiku i 

klasičnu filologiju te doktorirala filologiju 1991. Od 1979. do 1992. radila u Splitu kao 

profesorica hrvatskog, latinskog i grčkog jezika i književnosti. Godine 1993./'94. gostujuća je 

profesorica hrvatskog jezika na Sveučilištu u Torontu, a od 1996. kontinuirano zaposlena kao 

profesorica na Yorku. 

1. Kun, L. (2004). Poetika simbolizma, Split-Ženeva: HSD. 

2. Kun, L. (2004). Myth and Imagination in Ancient Greece and Rome, Toronto: York 

University. 

3. Kun, L. (2004). The Depiction of Women in the Mass Media and Ancient Greek Literature. 

Hawaii: Honolulu. 

Navedeno u Popisu radova pod r. br. 1., 2., 3. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje Postupak izbora u zvanje docentice u tijeku 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Grčka i rimska mitologija, Grčka tragedija 

astavnik Dr. sc. Marko Dragić 

Ustanova Federalna novinska agencija BiH

zaposlenja 

E-mail markodragic@fena.ba 

Osobna web-stranica U izradi. 

Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

Rođen 10. srpnja 1957. u Gmićima (Poljana na Makljenu), općina Prozor-Rama. U Prozoru 

završio osnovnu školu i gimnaziju, a na Filozofskom fakultetu u Zadru studij hrvatskoga jezika 

i književnosti te latinskoga jezika s pregledom rimske književnosti. Na Filozofskom fakultetu 

Sveučilišta u Zagrebu završio poslijediplomski znanstveni i doktorski studij. 2000. obranio 

disertaciju i stekao doktorat humanističkih znanosti (znanstveno polje – filologija). Radio kao 

srednjoškolski profesor u Prozoru (1980.–1988.). Od 1988.-1990. predsjednik Sindikalnog 

vijeća općine Prozor; 1990.-1993. načelnik Stanice javne sigurnosti Prozor. Od 1993. do 1995. 

obnašao dužnost pomoćnika te zamjenika ministra MUP-a Herceg-Bosne. Od 1995. do 2002. 

ravnatelj Hercegbosanske novinske agencije (HABENA), a od 2002. čelnik Federalne novinske 

agencije Bosne i Hercegovine (FENA). Bio član Predsjedništva HDZ-a BiH (1994.-1996.). Od 

1994. do 1998. član i predsjednik Upravnog odbora HPT HB. Predsjednik Nadzornog odbora 

Radija Herceg-Bosne. Pukovnik HVO-a. Izvanredni profesor na Pedagoškom fakultetu 

Sveučilišta u Mostaru. Docent na Odjelu za humanističke studije Sveučilišta u Splitu. 

Od 1976. godine bavi se zapisivanjem, sakupljanjem i izučavanjem usmene književnosti. 

Do sada u znanstvenim i stručnim publikacijama objavio 30 znanstvenih radova, 75 prikaza i 

recenzija. O njegovim je djelima napisano stotinjak prikaza i osvrta, nekoliko eseja i stručnih 

radova. Radovi su mu prevođeni na engleski i njemački jezik. 

Sudjelovao na 6 znanstvenih skupova kao i na II. hrvatskom slavističkom kongresu u Osijeku 

1999. godine te na III. Hrvatskom slavističkom kongresu u Zadru 2002. Bio predavač na 

Zagrebačkoj slavističkoj školi u Dubrovniku 2001. godine. 

Član Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Uredništva časopisa Matice hrvatske Mostar, 

Motrišta, Uredničkog vijeća 100 djela hrvatske književnosti u Bosni i Hercegovini. Također 

član Predsjedništva Matice hrvatske Mostar. 

Odlikovan Redom hrvatskoga trolista i Spomenicom domovinske zahvalnosti. 

1. Dragić, M. (2001). Od Kozigrada do Zvonigrada. (Hrvatske povijesne predaje i legende iz 

Bosne i Hercegovine II.). Baška Voda-Mostar-Zagreb: Mala nakladna kuća Sveti Jure i 

Zajednica izdanja ranjeni labud (ZIRAL). 

2. Dragić, M. (2001). Povijesne predaje o hercegu Stipanu Vukčiću Kosači. Motrišta, 20, 

67-77. 

3. Dragić, M. (2001). Srednjovjekovni bosanski vladari. Bosna Franciscana, 14, 197-211. 

4. Dragić, M. (2001). Predaje o blagu u Bosni i Hercegovini. Hrvatska misao, 19/20, 136-141. 

5. Dragić, M. (2001). Povijesne predaje o Roši Harambaši i Andrijici Šimiću. Hrvatska 

obzorja, 4, 969-974. 

6. Dragić, M. (2001). Hrvatske predaje i legende o sakralnim predmetima u Bosni i 

Hercegovini. U: Zbornik radova II, Drugog slavističkog kongresa (str. 541-548). Zagreb. 

7. Dragić, M. (2001). Mijat Tomić u povijesnim predajama. Gaudeamus, 3/4, 161-169. 

8. Dragić, M. (2002). Povijesne predaje o padu Bosne i Hercegovine. Motrišta, 23, 62-67. 

9. Dragić, M. (2002). Povijesne predaje i legende o franjevcima u Bosni i Hercegovini. 

Hrvatska misao, 22, 113-120. 

10. Dragić, M. (2003). Doktorska disertacija Ive Andrića. U: Zbornik Ivo Andrić i njegovo 

djelo (str. 197.-209). Mostar: Pedagoški fakultet. 

11. Dragić, M. (2003). Legende o propasti gavanovih dvora. U: Zbornik Ivana Mimice (str. 69- 

82). Split: Školski vjesnik. 

12. Dragić, M. (2003). Poetsko biserje Petra Gudelja. Motrišta, 27, 314-318. 

13. Dragić, M. (2003). Zbilja o knezovima Nakićima i Vučkovićima u Razgovoru ugodnom i 

tradiciji. Školski vjesnik, 3/4, 283-295. 

14. Dragić, M. (2004). Književna zbilja i fikcija u etiološkim predajama o lokalitetima. 

Motrišta, 30, 54-65. 

15. Dragić, M. (2004). Narodna vjerovanja o vrelima i interferencije u pisanoj književnosti. 

Hrvatska misao, 30/22, 136-147. 


Uz to i: 

1. Dragić, M. (1992). Ramo moja (Hrvatske narodne lirske pjesme iz Rame). Sarajevo: 

Franjevački samostan Rama-Šćit i Matica hrvatska, ogranak Rama. 

2. Dragić, M. (1995). Tuj tunja, tu jabuka (Hrvatske narodne lirske pjesme iz Rame). Baška 

Voda: Mala nakladna kuća Sveti Jure.

nastave 3. Dragić, M. (1996). Zakopano zvono (Predaje i legende u Šematizmu fra Petra Bakule). Baška 

Voda: Mala nakladna kuća Sveti Jure. 

4. Dragić, M. (1997). Duša tilu besidila (Hrvatske pučke molitvene pjesme iz Bosne i 

Hercegovine). Baška Voda: Mala nakladna kuća Sveti Jure. 

5. Dragić, M. (1999). Deset kamenih mačeva (Hrvatske predaje i legende iz Bosne i 

Hercegovine I..). Baška Voda: Mala nakladna kuća Sveti Jure. 

Urednik je u ediciji 100 djela hrvatske književnosti u BiH. 

Bio je predavač na Zagrebačkoj slavističkoj školi. 

Sudjelovao na raznim domaćim i međunarodnim znanstvenim simpozijima. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 26. 03. 2004. - docent 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Povijesne predaje, Književnost i zbilja 

astavnik Mr. sc. Bratislav Lučin 

Ustanova 

zaposlenja 

Književni krug Split - Marulianum 

E-mail bratislav.Lucin@public.srce.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zadru, magistrirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 

Od 1986. radi u Književnom krugu Split kao urednik, a od 1995. kao voditelj Marulianuma. 

Područja znanstvenog interesa: starija hrvatska književnost, hrvatski latinizam 15. i 16. st. 

(osobito cjelokupni opus Marka Marulića), hrvatska recepcija Erazma Rotterdamskog. Sam ili 

u suautorstvu objavio pet knjiga, od kojih jednu u inozemstvu te pedesetak znanstvenih i 

stručnih radova i više desetaka članaka, prikaza i prijevoda. Suradnik je znanstvenoga projekta 

eolatina Croatica (voditelj: prof. dr. Darko Novaković). Dobitnik Zahvalnice za izniman 

doprinos u proučavanju hrvatske književne baštine Društva hrvatskih književnika. Za knjigu 

Bibliografija Marka Marulića (Split, 1998) dobio je 1999. godišnju nagradu "Mate Ujević" 

Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" (zajedno s Brankom Jozićem). 

1. Lučin, B. (ur.). (2001). Duhom do zvijezda. Mozaik knjiga. Zagreb: Zrinski. 

2. Lučin, B. (2001). Marko Marulić i theologia rhetorica. U B. Lučin, M. Tomasović (ur.). 

Colloquia Maruliana X (str. 103-112). Split: Književni krug Split - Marulianum. 

3. Lučin, B. (2002). Tekstološki i leksikološki prinosi Marulićevoj Juditi. U B. Lučin 

M. Tomasović (ur.). Colloquia Maruliana XI (str. 207-233). Split: Književni krug Split - 

Marulianum. 

4. Lučin, B. (2002). Šimun Kožičić Benja, plivač u matici. O nepoznatom tekstu zadarskoga 

humanista. Mogućnosti XLIX, 7/9, 115-122. 

5. Lučin, B. (2002). Marulićeve knjige i rukopisi. U G. Borčić (ur.). Split Marulićeva doba. 

(str. 18-30). Split: Muzej grada Splita. 

6. Lučin, B. (2003). Prinosi tekstu i tumačenju Marulićeve Suzane. U B. Lučin, M. Tomasović, 

(ur.). Colloquia Maruliana XII (str. 146-162). Split: Književni krug Split - Marulianum. 

7. Lučin, B. (ur.). (2004). O Djevo lijepa. Polutisućljetna prijevodna sudbina Petrarkine 

kancone "Vergine bella" u Hrvata /O Djevo lijepa: Il destino traduttorio della canzone 

"Vergine bella" di Petrarca nell’arco di mezzo millennio in Croazia. Split: Književni 

krug Split. 

8. Lučin, B. (2004). Profilo umanistico di Marko Marulić. U L. Borsetto (ur.). Italia – Slavia 

tra Quattro e Cinquecento. Marko Marulić umanista croato nel contesto storico- 

letterario dell'Italia e di Padova (str. 43-52). Alessandria: Edizioni dell'Orso. 

9. Lučin, B. (2004). Erasmus and the Croats in the Fifteenth and Sixteenth Centuries. Erasmus 

of Rotterdam Society Yearbook XXIV, 89-114. 

10. Lučin, B. i Novaković, D. (2005). Latinski stihovi. Split: Književni krug Split. 

Navedeno u Popisu radova pod r. br. 1., 3., 5., 6., 10.

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 17. 10. 2003 - viši predavač 

Predmet(-i) 

koje izvodi 


astavnik Dr. sc. Milan Mihaljević 

Ustanova 

zaposlenja 

E-mail 

Staroslavenski institut 

Zagreb 

mihalj@filolog.hfi.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Rođen 2. prosinca 1955. u Zagoričanima pokraj Livna. Doktorirao 1985. radnjom "Generativna 

fonologija hrvatske redakcije crkvenoslavenskog jezika". Iste godine dobio međunarodnu 

Herderovu stipendiju i kao stipendist zaklade F. V. S. iz Hamburga specijalizirao slavistiku na 

Institutu za slavistiku Bečkog sveučilišta kod profesora Františeka Václava Mareša i Radoslava 

Katičića. Od 1979. stalno zaposlen u Staroslavenskom institutu. Od 1988. godine predaje na 

poslijediplomskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od utemeljenja 

poslijediplomskog studija kroatistike (2001.) i na tom studiju. Od 1991. voditelj projekta 

"Istraživanje hrvatskoga crkvenoslavenskog jezika". Od 1992. član uredništva časopisa 

"Suvremena lingvistika". Od 1995. do 2001. profesor starocrkvenoslavenskog jezika na 

Filozofskom fakultetu u Puli Riječkog sveučilišta, a od 2001. do danas profesor istoga predmeta 

na Humanističkim studijima Splitskog sveučilišta. Od 1997. predaje slavensku poredbenu 

gramatiku na Odsjeku za kroatistiku, a od 1998. i generativnu gramatiku na Odsjeku za opću 

lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Član organizacijskoga odbora 

znanstvenoga skupa "Staroslavenska akademija i njezino značenje" u Zagrebu i Krku od 18.-21. 

rujna 1992. i međunarodnoga znanstvenog skupa "Glagoljica i hrvatski glagolizam: Povodom 

100. obljetnice Staroslavenske akademije i 50. obljetnice Staroslavenskog instituta" u Zagrebu i 

Krku 2.-6. listopada 2002. Više puta mentor, član ili predsjednik povjerenstva za obranu 

doktorske ili magistarske radnje. Kao gostujući profesor predavao u "Wiener 

Sprachgesellschaft" od 14.-16. svibnja 1996. te više puta u "Institut für Slawistik der Universität 

Wien" u Beču. Recenzent znanstvenih radova za različite časopise (Suvremena lingvistika, 

Filologija, Slovo, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Fluminensia, Jezikoslovlje, 

Čakavska rič, Slavic and East European Journal i dr.). Nagrađen nagradom HAZU za 2002. 

godinu. Član Matice hrvatske, Hrvatskoga filološkoga društva i American Association of 

Teachers of Slavic and East European Languages (AATSEEL). Uvršten u 17. izdanje 

(Millenium edition) knjige "Who's Who in the World 2000" u izdanju Marquis, New 

Providence, New Jersey, USA. 

1. Mihaljević, M. (2000). Dosadašnja čitanja darovnice slavnoga Dragoslava. Fluminensia 12, 

br. 1-2, 1-15. 

2. Mihaljević, M. (2000). Novljanski dvolist brevijara iz 14. stoljeća. Filologija, 34, 175-208. 

3. Mihaljević, M. (2000). Die Jer-Zeichen in den ältesten kroatisch-glagolitischen Fragmenten. 

In Miklas, Heinz (Hrsg.), Glagolitica: Zum Ursprung der slavischen Schriftkultur (str. 

150-163). Wien: Verlag der Österreichischen Akademie der Wissenschaften. 

4. Mihaljević, M. (2000). Dva glagoljska ostriška brevijara iz Kloštar Ivanića. U D. Pasarić, 

(ur.), Knjižnica franjevačkog samostana Kloštar Ivanić. (str. 156-161) Kloštar Ivanić: 

Franjevački samostan Kloštar Ivanić. 

5. Mihaljević, M., Mihaljević, M. (2000). Imperativ u nazivlju. U Diana Stolac (ur.), 

Riječki filološki dani 3, (str. 219-226). Rijeka: Filozofski fakultet. 

6. Mihaljević, M. (2001). Američka lingvistika. U Z. Glovacki-Bernardi i ost, Uvod u 

lingvistiku (str. 155-190). Zagreb: ŠK. 

7. Mihaljević, M. (2002). Minimalistički opis konstituentske strukture glagolskih skupina. U 

Diana Stolac (ur.), Riječki filološki dani 4. (str. 263-276). Rijeka: Filozofski fakultet.

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

8. Mihaljević, M. (2002). Slavenska poredbena gramatika: I. Uvod i fonologija. Zagreb: ŠK. 

9. Mihaljević, M. (2002). The Structure of Croatian Alternative Questions. In Kosta, Peter/Jens 

Frasek (eds.), Current Approaches to Formal Slavic Linguistics (pp. 327-335). Frankfurt 

am Main: Peter Lang Verlag. 

10. Mihaljević, M. (2003). Veznik "da" u hrvatskoglagoljskim tekstovima. Slavia Meridionalis, 

4, 9-34. 

11. Mihaljević, M. (2003). Fonološki sustav najstarijih hrvatskoglagoljskih fragmenata. U 

Božilova, Rumjana (red.), Bъlgari i hъrvati prez vekovete (str. 43-57). Sofija: IK 

"Gutenberg". 

12. Mihaljević, M. (2004). Deklinacija imenica u najstarijim hrvatskoglagoljskim fragmentima. 

U M.-A. Dürrigl, M. Mihaljević, F. Velčić (ur.), Glagoljica i hrvatski glagolizam. (str. 

625-636). Zagreb-Krk: Staroslavenski institut i Krčka biskupija. 

13. Mihaljević M. (2005). O subjektnim rečenicama uz obezličene glagole. U Ivo Pranjković 

(ur.), Od fonetike do etike: Zbornik o sedamdesetogodišnjici prof. dr. Josipa Silića. (str. 

199-206). Zagreb: Disput. 


Sudjelovao na više znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, među kojima i na: "International 

Congress held on the Eleventh Centenary of the Death of St. Methodius" u Rimu od 8.-11. 

listopada 1985.; "Summer School in Generative Grammar" u Dubrovniku 1989.; "Prvi hrvatski 

slavistički kongres" u Puli od 19.-23. rujna 1995. "First European Conference on Formal 

Description of Slavic Languages" u Leipzigu od 30. studenoga do 2. prosinca 1995.; 

"Internacionales Symposium Glagolitica - Zum Ursprung der slavischen Schriftkultur" u Beču 

od 28.-30. rujna 1996.; "Second European Conference on Formal Description of Slavic 

Languages" u Potsdamu od 20.-22. studenoga 1997.; "Drugi hrvatski slavistički kongres" u 

Osijeku od 14.-18. rujna 1999.; "Bъlgari i hъrvati prez vekovete" u Sofiji od 20.-22. svibnja 

2001.; "Glagoljica i hrvatski glagolizam: Povodom 100. obljetnice Staroslavenske akademije i 

50. obljetnice Staroslavenskog instituta" u Zagrebu i Krku od 2.-6. listopada 2002. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 01. 09. 1999. - znanstveni savjetnik 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Hrvatska ćirilička pismenost, Hrvatsko srednjovjekovlje: jezik i književnost, Slavenska pisma 

astavnik Katarina Granić, prof. 

Ustanova 

zaposlenja 


E-mail katarina.granic@ohz.unist.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

Rođena u Splitu 1970. godine. Godine 2000. diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zadru. 

Upisuje poslijediplomski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2001. godine. U izradi 

radnja "Adrijatizmi u Klimantovićevu zborniku". Od rujna 2002. godine angažirana na Odjelu 

za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu kao asistentica na projektu dr. sc. Joška Božanića 

"Halieutika viškog arhipelaga, dijalektološko i maritimološko istraživanje". Na Odsjeku za 

hrvatski jezik i književnost godine 2002./'03. izvodi nastavu iz Jezičnih vježbi, a od 2003. 

seminar iz Starocrkvenoslavenskoga jezika. 

1. Granić, K. (2005). Od prapočela i alkemije do glagoljice. Čakavska rič (u pripremi) 


Sudjelovanje na HDPL-u 2005. u Splitu radom Uloga medija u prihvaćanju, stvaranju i difuziji 

standarda. 

Tijekom 2004. godine sudjeluje u formiranju, a od siječnja 2005. i u radu škole hrvatskoga

za izvođenje 

nastave 

jezika za strance "Croatica". 


Predmet(-i) 

koje izvodi 

Asistentica na predmetima Hrvatsko srednjovjekovlje: jezik i književnost, Slavenska pisma, 

Hrvatska ćirilička pismenost, Hrvatski jezik kao strani. 

astavnik Prof. dr. Miroslav Palameta 

Ustanova 

zaposlenja 

Sveučište u Mostaru 

E-mail miropal@yahoo.it 

Osobna web-stranica miropal@yahoo.it 

Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Profesor Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, gdje predaje Teoriju književnosti. Autor 

nekoliko knjiga i niza znanstvenih tekstova. Pisao i piše o usmenoj narodnoj, suvremenoj i 

starijoj hrvatskoj književnosti, kulturnoj prošlosti i hrvatskoj likovnoj baštini srednjeg vijeka 

(stećci, romanička i gotička likovnost, minijature, pečati, ...). Trenutno veleposlanik Bosne i 

Hercegovine pri Svetoj Stolici. Rođen 1949. u Borojevićima kod Stoca. Godine 1963. završio 

osnovnu školu u Stocu. 1967. završio srednju klasičnu gimnaziju u Dubrovniku. 1972. 

diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1972. Započinje raditi kao profesor u srednjoj 

školi. 1979. upisuje poslijediplomski studij, a 1980. stekao akademski stupanj magistra 

humanističkih znanosti iz područja filologije pri Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom osamdesetih 

godina objavljuje u stručnim glasilima, bavi se kulturnim radom, sudjeluje na međunarodnim 

skupovima. 1986. doktorirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. 1990. primljen na Pedagošku 

akademiju u Mostaru. 1991. stekao zvanje izvanrednog profesora na Pedagoškoj akademiji u 

Mostaru. 

1991./92. obavlja dužnost doministra u Ministarstvu obrazovanja kulture i sporta Republike 

Bosne i Hercegovine. 1991./'02. član različitih državnih komisija, a pored ostalog i Ustavne 

komisije RBiH za jezik, dopredsjednik HKD Napredak, član uredništva Hrvatskog narodnog 

godišnjaka - HKD Napredak. 1993.-'95. predaje na Pedagoškoj akademiji Teoriju književnosti, 

Metodiku nastave književnosti i Stariju hrvatsku književnost. Priprema transformaciju 

pedagoške akademije u Mostaru u Pedagoškog fakulteta. Tijekom ratnih godina uređuje 

Napretkov godišnjak. 1995. izabran za redovitog profesora na Sveučilištu u Mostaru. 1996. član 

Komisije za provođenje aneksa 7. Daytonskog sporazuma. Od 1998. do 200. obavlja dužnost 

veleposlanika Bosne i Hercegovine u Republici Italiji, a u isto vrijeme stalni je predstavnik 

Bosne i Hercegovine pri organizacijama UN u Rimu (FAO, WFP, IFAD,). 2001. ponovno 

predaje Teoriju književnosti (I, II) na Pedagoškom fakultetu u Mostaru, a od 2003. do 2004. na 

Sveučilištu Splitu. 

1. Palameta, M. (2001). Na putu od kriposti - Kasni opis Vitaljićeva Psaltira iz 1703. Zbornik u 

prigodi stoljetnice Papinskog hrvatskog zavoda svetog Jeronima (str. 679-694). Rim. 

2. Palameta, M. (2002-2003). Kršćanska likovnost na stećcima Radimlje, Hercegovina, 8-9 (str. 

32-52). Mostar. 

3. Palameta, M. (2002). Stećak na Crljivici kod Lovreća, Motrišta, 103-107. 

4. Palameta, M. (2003). O poeziji Petra Gudelja Motrišta, Motrišta, 27, 34-38. 

5. Palameta, M. (2003). Strukturalni elementi u epigrafici sa stećaka, Motrišta, 26, 95- 118. 

6. Palameta, M. (2003). Srednjovjekovni gotički pečati u Bosni i Humu, Motrišta, 28, 107-130. 

7. Palameta, M. (2005). Alegorijski diskurs Marulićeve Davidijade. Coloquia Maruliana, Split. 

8. Palameta, M. (2005). Kaćićvi talijanski izvori za Razgovor ugodni, Zbornik HAZU (u tisku) 

9. Palameta, M. (2005). Nepomućen slijed Šopova pjesništva, Zbornik HAZU ( u tisku) 

Navedeno u Popisu radova

Datum zadnjeg izbora u zvanje 28. 09. 2004. - redovni profesor 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Epigrafika na istočnoj obali Jadrana, Povijesni kontekst predromantizma i romantizma u 

hrvatskoj književnosti 

astavnik Dr. sc. Diana Stolac 

Ustanova 

zaposlenja 

Filozofski fakultet u Rijeci 

E-mail diana.stolac@ri.t-com.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Diana Stolac rođena 1956. g. u Zagrebu gdje završava osnovnu školu i gimnaziju te studij 

kroatistike i opće lingvistike na Filozofskom fakultetu; na poslijediplomskom studiju iz 

lingvistike magistrirala 1988. (Sintaksa genitiva u jeziku Tituša Brezovačkoga), doktorirala 

1996. (Padežni sustav u jeziku Tituša Brezovačkoga (sintaktostilistički nacrt)). Dvije godine 

bila lektor hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Pragu gdje je predavala Povijest 

hrvatskoga jezika, Hrvatsku dijalektologiju i Suvremenu sintaksu. Vanjski je suradnik 

Filozofskoga fakulteta u Puli i Odjela za humanističke znanosti u Splitu. Bila je zamjenik 

voditelja, a od 2004. godine voditelj je poslijediplomskoga studija Lingvistika s posebnim 

obzirom na dijalektologiju hrvatskoga jezika (sinkronijski i dijakronijski aspekt) na 

Filozofskome fakultetu u Rijeci. Sudjelovala na pedesetak hrvatskih i međunarodnih 

znanstvenih skupova te bila gost-predavač na filozofskim fakultetima u Varšavi, Ljubljani, 

Zagrebu i Osijeku. Objavila sedamdesetak znanstvenih radova s temama iz metodologije 

lingvističkih istraživanja, povijesti hrvatskoga jezika, hrvatskoga standardnog jezika, a posebno 

sintakse i leksikologije. 

Sudjelovala u izradi kurikuluma dodiplomskoga i poslijediplomskoga kroatističkog studija. 

Sudjeluje u radu poslijediplomskih studija Kroatistika - Hrvatski jezik na Filozofskome 

fakultetu u Zagrebu te Književnost i društveno-humanistički kontekst na Filozofskome fakultetu 

u Rijeci. Bila je suradnik na četirima znanstvenim projektima (Pedagoški fakultet Rijeka, 

HAZU i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb, Pedagoški fakultet Osijek). Sada je 

voditelj znanstvenoga projekta Povijest hrvatske sintakse na kojemu je pod njezinim 

mentorstvom obranjena jedna doktorska disertacija, dok je druga u izradi. Bila je mentor i član 

povjerenstva za obranu više magistarskih radnji, a sada je u tijeku izrada četiriju doktorskih 

disertacija pod njezinim mentorstvom. Kao mentor vodila je izradu četrdesetak diplomskih 

radnji na Filozofskom fakultetu u Rijeci i Puli te Visokoj učiteljskoj školi u Gospiću. Urednički 

je rad vezan uz znanstveni časopis za filološka istraživanja Fluminensia, zbornike Riječki 

filološki dani, zbornike radova Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku. Sudjelovala u 

organizaciji međunarodnih znanstvenih skupova Riječki filološki dani i međunarodnih 

strukovnih savjetovanja Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, kao predsjednik ili kao 

član organizacijskoga odbora 

1. Stolac, D. (2000). Gundulićev Osman i rječnik Ardelija Della Belle. U T. Maštrović (ur.). 

Albert Haler - Književni povjesničar, teoretičar i estetičar (str. 193-202). Zagreb. 

2. Stolac, D. (2000). Atributi u reklamama. U: S. Blažetin (ur.). Međunarodni kroatistički 

znanstveni skup, 4 (str. 35-40). Pečuh. 

3. Stolac, D. (2000). Odnos riječkih leksikografa 19. stoljeća prema filološkim školama. Riječki 

filološki dani, 3 (str. 425-438). Rijeka. 

4. Stolac, D. (2000). Matične knjige - izvor za filološka istraživanja. Rijeka: Vjesnik Državnoga 

arhiva Rijeka, 41-42, 361-368. 

5. Stolac, D. (2001). Dekodiranje reklamnih poruka. U L. Badurina, N. Ivanetić, B. Pritchard, 

D. Stolac (ur.). Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike. Zagreb - Rijeka, 

715-720. 

6. Stolac, D. (2001). Problemi stvaranja hrvatskoga računalnoga nazivlja. U K. Michalewski 

(ur.). Współczesna leksyka, II (str. 89-96). Łódź. 

7. Stolac, D. (2001). Mađarska riječ ország u hrvatskom jeziku. U M. Balowski(ur.). Studia 

nad współczesnymi językami i literaturami południowo- i zachodniosłowiańskimi (str.

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

77-82). Opole. 

8. Stolac, D. - Holjevac, S. (2001). Kašićeva sintaksa. U D. Sesar (ur.). Drugi hrvatski 

slavistički kongres (str. 157-162). Zagreb. 

9. Stolac, D. (2002). Sintaktičke napomene u gramatici Tome Babića. U A. Jembrih (ur.). 

Zbornik o Tomi Babiću (str. 165-174). Šibenik - Zagreb: Hrvatski studiji i Gradska 

knjižnica Juraj Šižgorić. 

10. Stolac, D. (2002). Sintaktostilistički pristup Marulićevoj Juditi. Colloquia Maruliana, 11, 

235-250. 

11. Stolac, D. (2002). Kumičićev prozni diskurs. U D. Jelči (ur.). Zbornik radova Eugen 

Kumičić - Život i djelo (str. 21-26). Mošćenička Draga - Brseč. 

12. Stolac, D. (2003). Kristijanovićev kajkavski prijevod Ezopovih basni. U A. Pintarić (ur.). 

Zlatni danci 4 - Basne (str. 45-61). Osijek. 

13. Stolac, D. (2003). Hrvatsko-francuska gramatika Šime Starčevića iz 1812. godine. U 

M. Samardžija(ur.). Lika i Ličani o hrvatskom jezikoslovlju (str. 91-102). Zagreb. 

14. Stolac, D. (2003). Naslovi u sportskoj rubrici "Novoga lista". U D. Munić (ur.). Sv. Vid , 

VIII (str. 233-251). Rijeka. 

15. Stolac, D. (2003). Podstil razgovornoga jezika - govor mladih. U S. Lukač(ur.). Hrvatski 

književni jezik (str. 191-199). Budimpešta. 

16. Stolac, D. (2003). Atribucija u Kneževićevoj Muci Gospodina našega Isukarsta iz 

1753. godine. U A. Jembrih (ur.). Zbornik o Petru Kneževiću (str. 59-66). Zagreb-Šibenik. 

17. Stolac, D. - Holjevac, S. (2003). Metodologija istraživanja dijalektalne sintakse. Hrvatski 


18. Stolac, D. - Horvat Vlastelić, A. (2004). Slavenski genitiv kao problem kontrastivnih 

sintaktičkih opisa. U D. Stolac, N. Ivanetić, B. Pritchard (ur.). Suvremena kretanja u 

nastavi stranih jezika (str. 431-442). Zagreb-Rijeka, 

19. Stolac, D. (2004). Ekološke teme u hrvatskim srednjovjekovnim statutima. Ekologija u 

odgoju i obrazovanju, Gospić, 79-89. 

20. Stolac, D. (2004). Jezični elementi u funkciji (kvazi)znanstvenosti reklama. U V. Patráš 

(ur.). Súčasná jazyková komunikácia v interdisciplinárnych súvislostiach. (Contemporary 

Language Communication with Interdisciplinary Connections.). (str. 114-120). Banská 

Bystrica 

21. Stolac, D. (2004). Fran Pilepić. U I. Lukežić (ur.). Riječki filološki dani, 5 (str. 515- 

524). Rijeka. 

Navedeno u Popisu radova pod r. br. 2., 5., 6., 14., 15., 20. 

Uz to i: 

Za kolegij Povijest hrvatskoga jezika 

Stolac, D. (1991). Sintaksa Bartola Kašića. Fluminensia, 3, 1-2, 77-81. 

Stolac, D. (1992). Della Belline napomene o sintaksi. Filologija, 19, 45-48. 

Stolac, D. (1992). Sintaktičke funkcije genitiva u jeziku Tituša Brezovačkoga. Rasprave Zavoda 

za hrvatski jezik, 18, 165-176. 

Stolac, D. (1993). Sintaktostilistika kajkavskoga književnog jezika. Croatica (Hrvatski prinosi 

na Međunarodnom slavističkom kongresu. Bratislava 1993), 37/38/39, Zagreb, 333-340. 

Stolac, D. (1996). Standardizacijski procesi u kajkavskom književnom jeziku. Filologija, 24-25, 

331-338. 

Stolac, D. (1996). Nazivi hrvatskoga jezika od prvih zapisa do danas. Filologija, 27, 107-121. 

Stolac, D. (1997). Starija hrvatska leksikografija i mađarski jezik. U S. Blažetin (ur.). Hrvati i 

Mađari u svjetlu prožimanja kultura i jezika, 2 (str. 249-257). Pečuh. 

Stolac, D. (1998). Hrvatsko pomorsko nazivlje (Božo Babić, njegovi prethodnici i nastavljači). 


Stolac, D. (1998). Deklinacija imenica u gramatici Ignaca Kristijanovića. Radovi Zavoda za 

slavensku filologiju, 32, 177-183. 

Stolac, D. (1998). Jezik starohrvatskoga molitvenika "Raj duše". U S. Gajda (ur.). Człowiek - 

dzieło - sacrum (str. 327-333). Opole. 

Stolac, D. (1999). Leksem beteg u starijoj hrvatskoj pisanoj baštini. U K. Gadany (ur.). 

emzetközi Szlavisztikai apok VI/ Slavistički dani, Szombathely, 217-222. 

1., 3., 4., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 16., 17., 18., 19., 21. 

Hrvatski književni jezik u 19. st. 

Stolac, D. (1996). Nazivi hrvatskoga jezika od prvih zapisa do danas. Filologija, 27, 107-121 

Stolac, D. (1998). Hrvatsko pomorsko nazivlje (Božo Babić, njegovi prethodnici i nastavljači). 

Rijeka: Izdavački centar Rijeka.

Stolac, D. (1998). Deklinacija imenica u gramatici Ignaca Kristijanovića. Radovi Zavoda za 

slavensku filologiju, 32, 177-183. 

Stolac, D. (1998). Sintaksa Adolfa Vebera Tkalčevića. U M. Turk (ur.). Riječki filološki dani, 

2 (str. 81-88). Rijeka. 

3., 11., 12., 13., 18., 21. 

Jezik reklama 

Stolac, D. (1991). Stvaralačka odstupanja od jezične norme u publicističkom stilu. Jezik i stil 

sredstava informisanja, Sarajevo, 41-44. 

Stolac, D. (1994). Boje u starijoj hrvatskoj frazeologiji i leksikografiji. Filologija, 22, 81-88. 

259-267. 


Predmet(-i) 

koje izvodi 

Jezik reklama, Hrvatski književni jezik u 19. stoljeću

astavnik Dr. sc. Živko Bjelanović 

Ustanova 

zaposlenja 

E-mail / 

Vanjski suradnik na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu. 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Rođen 1933. g. (Đevrske, Županija šibensko-kninska). Gimnaziju završio 1953. u Šibeniku i 

Filozofski fakultet, grupu Hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenska književnost, u Zagrebu 1958. 

Radio kao profesor Gimnazije, Učiteljske škole i Pedagoške akademije u Šibeniku od 1958. do 

1967. Lektor za hrvatsko-srpski jezik u Milanu (1967-1969). Profesor Pedagoške akademije u 

Puli od 1969. do 1974. Od 1974. do umirovljenja 2003. profesor Pedagoške akademije, 

Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja te Visoke učiteljske škole u 

Splitu. 

Magistrirao 1978. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i doktorirao na Filozofskom 

fakultetu u Zadru 1986. Izabran u zvanje docenta 1988, u zvanje izvanrednog profesora 1996. 

Posljednji izbor u zvanje redovitog profesora za područje humanističkih znanosti, polje 

jezikoslovlje, bio je 17. VII. 1999. 

Nositelj teme Izrada sadašnjeg antroponimijskog korpusa na šibenskom otočju unutar 

projekta »Povijest hrvatskog ili srpskog jezika i njegovi dijalekti«, nositelj teme Antroponimija 

splitske regije unutar projekta »Splitska regija 1980-1941« te glavni istraživač projekta 

»Rječnik splitskih prezimena«. 

1. Bjelanović, Ž. (2000). Tvorbena i značenjska struktura antroponima na -uša. Riječ, VI, 2, 

7-16. 

2. Bjelanović, Ž. (2001). Hipokoristici u ovostoljetnim hrvatskim gramatikama. U D. Sesar, I. 

Vidović (ur.). Drugi hrvatski slavistički kongres (str. 333-339). Zagreb: Hrvatsko 

filološko društvo. 

3. Bjelanović, Ž. (2001). Korpus i raspodjela antroponima tipa Përa. U P. Šimunović (ur.). Folia 

onomastica Croatica, knj. 10 (str. 33-58). Zagreb: HAZU. 

4. Bjelanović, Ž. (2003). Antroponimi. Tromeđe motivirani prirodnom sredinom (u 17. i 18. 

stoljeću). U D. Roksandić ... (ur.). Triplex confinium (1500-1800), Ekohistorija (str. 265- 

-277). Split: Književni krug, Zagreb: Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta 

Sveučilišta u Zagrebu. 


Datum zadnjeg izbora u zvanje 17. 07. 1999. – redoviti profesor 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Hrvatski jezik kao strani 

astavnik Dr. sc. Slobodan Prosperov Novak 

Ustanova 

zaposlenja 


Yale University - Department for Slavic Languages and Literatures 

E-mail SPN@ohz.unist.hr Slobodan.novak@yale.edu 

Osobna web-stranica Mign.org 

Kratki 

1973. godine diplomirao komparativnu književnost na filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1976.

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

godine magistrirao na području slavenske filologije i povijesti drame. 1978. godine obranio 

doktorat iz književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 

Od 1977. do 1980. godine zaposlen kao docent, od 1980. do 1989. kao izvanredni profesor, a od 

1989. do 1997. kao redovni profesor hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 

Od 1981. do 1984. radi kao predavač slavenskih književnosti i hrvatskog jezika na Sveučilištu 

La Sapienza u Rimu. Od 2001. zaposlen kao redovni profesor slavenskih jezika i književnosti 

na Sveučilištu Yale, New Haven, Connecticut. Od 2004. redovni profesor hrvatske i talijanske 

književnosti na Odjelu za Humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu. Tijekom karijere 

predavao, kao gostujući profesor, na više europskih sveučilišta: 1980.-1985. - Sveučilište u 

Rimu, La Sapienza, 1984., 1990. - Sveučilište u Budimpešti, 1987. - Sveučilište u Grazu, 

1987.-1995., 1999. - Sveučilište u Beču, 1992., 1994. - Sveučilište u Londonu, 1994. - 

Sveučilište u Pragu, 2003. - Sveučilište u Splitu. 

PROFESIONALNE DUŽNOSTI 

Predsjednik, Hrvatski P.E.N. Centar, 1990.-2000.; Član odbora, P.E.N. International, 1990.- 

2000.; Predsjednik, 59. Svjetski kongres, P.E.N. International, Dubrovnik, 1993.; Zamjenik 

Ministra Kulture, Hrvatska, lipanj 1990. -travanj 1992.; Izaslanik hrvatske Vlade, Konferencija 

UNESCO, 1991.-1992.; Predsjednik Kulturnog odbora Udruženja Alpe-Adria, 1990.-1992.; 

Predsjednik Odbora Dubrovačkog ljetnog festivala, 1990.-1992.; Ravnatelj Dubrovačkog 

ljetnog festivala, 2000.; Potpredsjednik Slavističkog odbora/Kongresa Hrvatske, 1990.-1994. 

Glavni i odgovorni urednik, Cicero (Časopis za umjetnost i kulturu), Zagreb, Hrvatska, 1998.- 

-1999.; Glavni i odgovorni urednik, Hrvatsko izdanje Lettre Internationale, 1991.-1999. (s 

raznim izdanjima u Parizu, Rimu, Berlinu, Varšavi, Pragu i Sofiji.); Glavni i odgovorni urednik, 

Vijenac (Hrvatski kulturni dvotjedni časopis), Zagreb, 1993.-1995.; Glavni i odgovorni urednik, 

Bridge/Most (publikacija na stranim jezicima Društva hrvatskih književnika), 1989.-1993.; 

Utemeljitelj i ravnatelj Mediteranskog instituta Grga Novak, Hvar, od 1998. 

NAGRADE 

2000. Nagrada grada Zagreba za knjigu Povijest hrvatske književnosti; 

1994. Strossmayerova nagrada za umjetnost i znanost za knjige objavljene povodom 59. 

Svjetskog Kongresa P.E.N-a; 

1987. Nagrada Grada Dubrovnika za knjigu Dubrovnik ponovljeni 

1980 Nagrada HAZU "Marko Fotez" za istraživanja na području povijesti evropskog teatra. 

JEZICI 

tečno govori engleski, latinski, talijanski i njemački jezik; čita/piše na francuskom, španjolskom 

i ruskom jeziku; čita druge slavenske jezike 

1. Novak, S. P. (1999). Povijest hrvatske književnosti, 3 - Od Gundulićeva “poroda od tmine” 

do Kačićeva “Razgovora ugodnog naroda slovinskoga” iz 1756. Zagreb: Antibarbarus. 

2. Novak, S. P. (2000). Kratka povijest avanturizma. Zagreb: Matica hrvatska. 

3. Novak, S. P. (2002). Zlatno doba: Marulić, Držić, Gundulić. Zagreb: HSN. 

4. Novak, S. P. (2003). Povijest hrvatske književnosti: Od Baščanske ploče do danas. Zagreb: 

Golden-marketing. 

5. Novak, S. P. (2003). Petar Zoranić, Zučnopojke. Zagreb: Matica hrvatska. 

6. Novak, S. P. (2003). Petar Kanavelić, Vučistrah. Tragikomedija. Zagreb: Matica hrvatska. 

7. Novak, S. P. (2004). Povijest hrvatske književnosti. I-I., Split: Marjan Tisak; Slobodna 

Dalmacija. 

8. Novak, S. P. (2004). Ugovor s tijelom. Antologija hrvatske književnosti ranog moderniteta 

I/I. Zagreb: Sysprint. 

Navedeno u Popisu radova pod r. br. 1., 2., 3., 4., 7., 8. 

Uz to i: 

1. Novak, S. P. (1975). Dubrovački eseji i zapisi. Dubrovnik: CDDD. 

2. Novak, S. P. (1977). Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića. Split: Čakavski sabor. 

3. Novak, S. P. (1979). “Vučistrah” i dubrovačka tragikomedija. Split: Književni krug. 

4. Novak, S. P. (1979). Komparatističke zagonetke. Osijek: ICR. 

5. Novak, S. P. (1981). Zašto se Euridika osvrnula. Zagreb: Znanje. 

6. Novak, S. P. (1984). Planeta Držić: Držić i rukopis vlasti. Zagreb: CKD. 

7. Novak, S. P., Lisac, J. (ur.). (1984). Hrvatska drama do arodnog preporoda, 1-2. Split: 

Logos. 

8. Novak, S. P. (1988). Kad su đavli voljeli hrvatski. Zagreb: Liber. 

9. Novak, S. P. (1989). Dubrovnik iznova. Zagreb: Liber. 

10. Novak, S. P. (1989). Gundulićev san: Katalog izložbe. Zagreb: Muzejski prostor. 

11. Novak, S. P., Valle, R. (ur.). (1989). Marin Držić, “Urotnička pisma”. Zagreb: Liber.

12. Novak, S. P., Katičić, R. (ur.). (1989). Dva tisućljeća pisane riječi u Hrvatskoj. Zagreb: 

Liber. 

13. Novak, S. P. (1991). Hrvatski pluskvamperfekt. Zagreb: Mladost. 

14. Novak, S. P., Pavešković, A. (ur.) (1991). Ivan Gundulić, “Osman”. Zagreb: MH. 

15. Novak, S. P. (1994). Figure straha. Zagreb: Durieux. 

16. Novak, S. P. (1996). Povijest hrvatske književnosti, 1: Od početaka do Krbavske bitke. 

Zagreb: Antibarbarus. 

17. Novak, S. P. (1996). Stara književnost Boke. Zagreb: Slon. 

18. Novak, S. P. (1997). Povijest hrvatske književnosti, 2: Od humanističkih početaka do 

Kašićeve ilirske gramatike. Zagreb: Antibarbarus. 

19. Novak, S. P. (1997). Josip Torbarina, Komparatističke studije. Zagreb: Matica hrvatska. 

20. Novak, S. P. (1997). Hrvatska književnost do arodnog Preporoda. Zagreb: Školska knjiga. 

21. Novak, S. P. (1998). Sabo Bobaljević, “Pjesni razlike”. Zagreb: Matica hrvatska. 

22. Novak, S. P. (1998). Dinko Ranjina, Pjesni razlike. Zagreb: Matica hrvatska. 

23. Novak, S. P. (2001). Dubrovnik ponovljen. Zagreb: LMN. 

24. Novak, S. P. (2003). Petar Zoranić, Zučnopojke. Zagreb: Matica hrvatska 

25. Novak, S. P. (2003). Petar Kanavelić, Vučistrah. Tragikomedija. Zagreb: Matica hrvatska. 

Redatelj kazališnih predstava: 

26. (1985/1987). “Dundo Maroje” Split. 

27. (1985/1990). “Ecce homo”. Dubrovnik. 

28. (1991/1993). “Passion of Christ”. Split. 

29. (1990/2002). “Kako bratja prodaše Josefa”. Dubrovnik. 

Scenarist dokumentarnih filmova: 

30. “The decay of Dubrovnik”, 1986. 

31. “Ivan Gundulić”, 1989. 

32. “Dubrovačke ljetne igre” (‘Dubrovnik Summer Plays’), 1990. 

33. “Marin Držić”, 1990. 

Izložbe: 

34. “Two Thousand Years of Writing in Croatia”, Zagreb, Dubrovnik, Budapest, Stockholm, 

Berlin, 1985./1989. 

35. “La nave va”, Firenca, Zagreb, Dubrovnik 1987. 

36. “Gundulićev san”, Zagreb, Dubrovnik, 1989. 

37. “The Signs of Identity”, Beč, Zagreb, 1991. 

Organizator konferencija: 

38. “The Golden Age of Dubrovnik”, Dubrovnik, 1989. (200 sudionika) 

39. 59 th World Congress of the P.E.N. International, Dubrovnik, 1993. (480 sudionika) 

40. The First Mediterranean Conference, Split, 1997. (120 sudionika) 

Sudjelovanje na konferencijama: 

Književni kongresi i susreti, P.E.N. International: Palma de Mallorca, 1990; Paris, 1991; 

Vienna, 1991; Paris, 1992; Barcelona, 1992; Frankfurt, 1993; Santiago de Compostella, 1993; 

Munich 1993, Prague, 1994; Perth, 1995; Mexico, 1996; Munich, 1997; Warsaw, 1999; Berlin, 

2000, 2003. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 22. 04. 1997. - redovni profesor u trajnom zvanju 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Zemljopis i hrvatska književnost, Vlast i hrvatski književnici, Putovanje kao tekst u hrvatskoj 


astavnik Dr. sc. Mirjana Nazor 

Ustanova 

zaposlenja 

Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu 

E-mail nazor@pmfst.hr 


Kratki 

životopis 

Diplomirala jednopredmetnu psihologiju 1971. god., a 1979. god. magistrirala; doktorsku 

disertaciju obranila 1987. god. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila kao asistent na

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, zatim u Zavodu za zaštitu na radu i 

zaštitu od požara. Sada u zvanju izv. prof. na Fakultetu prirodoslovno matematičkih znanosti i 

odgojnih područja Sveučilišta u Splitu. Vanjski suradnik: Umjetničke akademije i Visoke 

učiteljske škole u Splitu i Humanističkih studija. 

Do sada objavila 54 znanstvena i stručna rada, tri knjige u suautorstvu (Narkomani: smrtopisi, 

Avanturizam roditeljstva: adolescencija-prevencija, Obiteljska i društvena socijalizacija-prilog 

nacionalnoj strategiji sprečavanja zlouporabe droga.) te jednu samostalno: Razbij ogledalo. 

Od 1. listopada 1999. do 30. rujna 2001. obavljala dužnost dekana na Fakultetu prirodoslovno 

matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu. Sada pročelnica odjela za 

društvene i humanističke znanosti. 

1. Nazor, M. (2001). Iskustva i stavovi mladih u Splitu u vezi zlouporabe psihoaktivnih 

droga. Zagreb: Školski vjesnik, 50, 3-4. 

2. Nazor, M. (2001). Povezanost učeničkog straha, težine i zanimljivosti nekih školskih 

predmeta i ocjena. Život i škola, 6, 16-22. 

3. Nazor, M. (2001). Granice u ponašanju. Dijalog , 4, 1-2, 59-66. 

4. Nazor, M. (2001). Iskustva i stavovi mladih u Splitu u vezi zlouporabe psihoaktivnih 

droga. Zagreb: Školski vjesnik, 50, 3-4. 

5. Nazor, M. (2002). Slobodno vrijeme mladih i učestalost kontakata s drogama. Zagreb: 

Školski vjesnik, 51, 1-2, 59-66. 

6. Nazor, M. (2003). Ponašanja i stavovi mladih u odnosu na učestalost kontakata s drogama. 

Zagreb: Napredak,144, 1, 21-27. 

7. Nazor, M. (2003). Usporedba nekih pokazatelja zlouporabe droga u petogodišnjem 

razdoblju. Zagreb: Napredak, 144, 4, 433-441. 

Nazor, M. i Nikolić, M. (1989). Utjecaj hiperaktivnosti na socijalni status učenika u 

razrednom kolektivu. Zbornik radova "Dani psihologije". Zadar, 74-78. 

Nazor, M. (1989). Utjecaj ocjena na stavove učenika prema nastavnicima. Primijenjena 

psihologija, 10, 74-78. 

Nazor M. i Buj, M. (1991). Razlozi odbijanja djece s teškoćama u razvoju u redovnim 

školama. Defektologija, 28,1, 71-76. 

Nazor, M. (1994). Kažnjavanje i nagrađivanje. Školski vjesnik, 43, 2, 173-177. 

Nazor, M. (1997). Izostanci s nastave, strah od škole i generalizirana samoefikasnost. 

Školski vjesnik, 46, 1, 31-36. 

Nazor, M. (1998). Zlouporaba alkohola među srednjoškolcima u Splitu. Školski 

vjesnik, 47, 1, 15-22. 

Nazor, M. (1998). Utjecaj straha, težine i zanimljivosti nekog školskog predmeta na ocjenu 

učenika. Školski vjesnik, 47, 2, 101-108. 

Nazor, M. (1999). Rasprostranjenost zloporabe droga među srednjoškolcima u Splitu. 

Anali Studentskog centra u Zagrebu, 20-27. 

Nazor, M. (2002). Slobodno vrijeme mladih i učestalost kontakata s drogama. Školski 

vjesnik, 51, 1-2, 59-66. 


Predmet(-i) 

koje izvodi 

Psihologija odgoja i obrazovanja 

astavnik Dr. sc. Šime Pilić 

Ustanova 

zaposlenja 

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i Visoka učiteljska škola Sveučilišta u Splitu 

(kumulativno). 

E-mail spilic@pmfst.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

Dr. sc. Šime Pilić, izvanredni profesor sociologije. Diplomirao je na Pedagoškoj akademiji i na 

Filozofskom fakultetu. Studirao je (paralelno) i na Ekonomskom fakultetu. Završio 

poslijediplomski studij za znanstveno usavršavanje na Sveučilištu u Osijeku gdje je i 

magistrirao 1988. godine društveno-humanističke znanosti iz područja prava. Stjecanju

struci) doktorata znanosti pristupio je nakon što je prethodno položio skupni ispit iz znanstvenog 

područja sociologije. Doktorirao iz područja društvenih znanosti, znanstveno polje – sociologija 

– 1993. godine, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, tezom Obrazovanje i društvena 

pokretljivost. 

Preko dvadeset godina predaje Sociologiju odgoja i obrazovanja na nastavničkim 

studijima Sveučilišta u Splitu. Od 1983/84. školske godine vanjski suradnik, a od 1986. 

kontinuirano zaposlen na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u 

Splitu. Od 1999. godine i na VUŠ-u u Splitu. Objavljuje u kontinuitetu, od studentskih dana, a u 

proteklih 25 godina objavio preko 70 znanstvenih i stručnih radova, od toga najmanje 40 

znanstvenih. Sudjeluje na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. 

Sudjeluje na više znanstveno-istraživačkih projekata bilo kao istraživač, bilo sa svojom temom, 

bilo kao suradnik odnosno kao suvoditelj ili voditelj. Uveo je u nastavu neke izborne kolegije 

kao npr. Školska demografija i Hrvatsko društvo u tranziciji. 

Pod njegovim je mentorstvom izrađeno do sada preko 45 diplomskih radova, a objavio 

je i tri rada u koautorstvu s diplomandima. Više je godina bio član redakcije časopisa za 

kritičku teoriju društva "Pogledi" i predsjednik Savjeta časopisa za kulturu "Mogućnosti". 

Uređivao zbornike i knjige. Danas je glavni i odgovorni urednik časopisa za pedagoška i 

školska pitanja Školski vjesnik. Sudjeluje u radu različitih tijela u obrazovnoj i kulturnoj 

djelatnosti. Tako je bio član Upravnog odbora Udruženja za profesionalnu orijentaciju Hrvatske 

i Upravnog odbora Republičkog fonda za kreditiranje učenika i studenata te član Prosvjetnog 

savjeta Hrvatske (u posljednjem mandatu), član Savjeta Zavoda za kulturu Hrvatske, član 

Skupštine Sveučilišta u Splitu, predsjednik Zbora radnih ljudi Fakulteta i dr. 

Nekoliko godina (1999. – 2003.) član Povjerenstva za udžbenike i nastavnu literaturu 

Sveučilišta u Splitu. Biran je za člana Upravnog odbora Književnog kruga u Splitu, u dva 

uzastopna mandata, a sada je urednik novoosnovane Biblioteke edukacijskih znanosti. Član je 

Hrvatskog sociološkog društva, Hrvatskog pedagoško-književnog zbora (pedagoškog društva) i 

Hrvatskog bioetičkog društva. Organizirao i neposredno rukovodio radom nekoliko znanstvenostručnih 

skupova. 

Obnašao je dužnost prodekana za razvoj Visoke učiteljske škole i kraće vrijeme 

pročelnika Zavoda za društvene i humanističke znanosti Fakulteta prirodoslovno-matematičkih 

znanosti Sveučilišta u Splitu. Zajedno s još dvoje kolega pokrenuo osnivanje Odjela za 

humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu i izradio Elaborat o tome, te sudjelovao u osnivanju 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Odjela za sociologiju. 

Pilić, Š. (1999). Obrasci društvenosti u eri informacijske tehnologije. Informatologia, 32, 1-2, 

48-52. 

Pilić, Š. (1999). Nastava sociologije obrazovanja u Hrvatskoj. apredak, 140, 4, 481-487. 


Pilić, Š., Mimica, I., Božanić, J. (1999). Prijedlog ustroja Odjela za humanističke znanosti 

Sveučilišta u Splitu (s nastavnim planom i programom za tri studijske grupe). Split: Odjel 

za humanističke znanosti. 

Pilić, Š., Stankov, S. (2000). Računalne tehnologije u školi: gledišta studenata i učitelja. 

Informatologia, 33, 1-2, 52-56. 

Pilić, Š., Stankov, S., Rosić, M. (2000). Primjena suvremenih informacijskih tehnologija u 

promicanju turizma i u ekološkom obrazovanju. U Ekologija i turizam (str. 71-82). 

Bol: Zlatni rat. 

Pilić, Š., Lovrić, J. (2000). Profesori biologije i kemije: sociodemografska obilježja i proces 

školovanja. Školski vjesnik, 49, 1, 21-33. 

Pilić, Š. (2000). Nastavnička profesija i kvalitetna škola. U H. Ivon, I. Maršić, P. Mijić (ur.). 

Prema kvalitetnoj školi (str. 13-16). Split: HPKZ – Ogranak Split. 

Pilić, Š. (2003). A Social Eco-history of Localites Along the Krka River (c. 1500-1800) in 

Contemporary Travelogues. U D. Roksandić ... (ur.). Eco-history of the Triplex 

Confinium (c. 1500-1800). Third International project Conference Central European 

University Budapest, Universitet at Graz. Zagreb: Filozofski fakultet. 

Pilić, Š. (2000). Rječnik toponima Miljevaca (2). Miljevci, XXV, 2, 20-21. 

Pilić, Š. (2000). Rječnik toponima Miljevaca (1). Miljevci, XXV, 1, 20-21. 

Pilić, Š. (2000). Regrutiranje srednjoškolskih profesora u postsocijalističkoj Hrvatskoj. Život i 

škola, 46, 3, 51-64. 

Pilić, Š. (2001). Je li Split europski ili antieuropski grad. Mogućnosti, XLVIII, 4-6, 116-118. 

Pilić, N., Pilić, Š. (2001). Bibliografija časopisa Školski vjesnik 1951. – 2001. Školski vjesnik, 

50, 2, 1-274.

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Pilić, Š. (2001). Predgovor. U: Ivan Grubišić, Čovjek nadasve 3. Split: Hrvatska akademska 

udruga. 

Pilić, Š. (2001). Neki procesi globalizacije i obrazovanje u hrvatskom društvu. U Globalizacija i 

hrvatsko društvo. Kongres HSD s međunarodnim sudjelovanjem. Zagreb: Hrvatsko 

sociološko društvo. 

Pilić, Š. (2001). Dopune Rječnika toponima Miljevaca. Miljevci, XXVI, 2, 26-27. 

Pilić, Š. (2001). Rječnik toponima Miljevaca (3). Miljevci, XXVI, 1, 23. 

Pilić, Š., Stankov, S, Tomaš, S. (2001). Računalo kao obrazovna tehnologija: stavovi 

sudionika nastavnog procesa. Informatologia, 34, 3-4, 232-236. 

Pilić, Š. (2002). Radovan Vidović kao suradnik časopisa "Školski vjesnik". Čakavska rič, 30, 

1-2, 607-615. 

Pilić, Š. (2002). Ekologija i obrazovanje: tematska selektivna bibliografija. Školski vjesnik, 51, 

1-2, 121-125. 

Pilić, Š. (2002). Pedeset godina časopisa Školski vjesnik. Školski vjesnik, 50, 2, I-XIV. 

Pilić, Š., Bjelajac, S., Leburić, A. (2002). Elaborat o osnivanju Odjela sociologije Sveučilišta u 

Splitu te prijedlog Studija sociologije. 

Pilić, Š. (2002). Social Change and the Conseqences of War. U Wars of Former Yugoslavia. 

The Sociology of Armed Conflict at the Turnofthe Millennium (str. 44-46). Zagreb: HSD. 

Pilić, Š. (2003). Tri naša časopisa o predškolskom odgoju u proteklom desetljeću. U H. Ivon 

(ur.). Od baštine za baštinu. Kulturološki aspekti predškolskog kurikula (str. 227-244). 

Hvar: Dječji vrtić "Vanđela Božitković". 

Pilić, Š. (2003). Prof. dr. Ivan Mimica: U povodu 70. godišnjice života. Školski vjesnik, 52, 1-2, 

201-206. 

Pilić, Š. (2003). Bibliografija radova prof. dr. Ivana Mimice. Školski vjesnik, 52, 1-2, 207-212. 

Pilić, Š. (2003). O životu i radu prof. dr. Ivana Mimice. U Ž. Bjelanović, Š. Pilić (ur.). Zbornik 

Ivana Mimice (str. 11-14). Split: Biblioteka Školskog vjesnika. 

Pilić, Š. (2003). Bibliografija radova prof. dr. Ivana Mimice. U Ž. Bjelanović, Š. Pilić (ur.). 

Zbornik Ivana Mimice (str. 15-20). Split: Biblioteka Školskog vjesnika. 

Pilić, Š. (2003). Bibliografija radova iz Sociologije obrazovanja objavljenih u časopisu 

"Sociologija sela" (1963.-2002.). Školski vjesnik, 52, 3-4. 

Pilić, Š. (2003). Prof. dr. Ilija Lavrnja (1952. – 2002.). Školski vjesnik, 52, 3-4, 409-410. 

Pilić, Š. (2004). Bibliografija radova dr. sc. Vjekoslava Omašića. Školski vjesnik, 53, 1-2, 

119-124. 

Pilić, Š. (2004). Dr. sc. Vjekoslav Omašić (1923. – 2004.). Školski vjesnik, 53, 1-2, 161-163. 

Nastavnika kvalificiraju objavljeni radovi (preko 70 znanstvenih i stručnih radova), preko dva 

desetljeća izvođenja sveučilišne nastave i izbor u znanstveno-nastavno zvanje izv. profesora. 

Ostalo: Uveo u nastavu nove kolegije Sociologija odgoja na studiju razredne nastave i 

predškolskog odgoja, te izborne kolegije Školska demografija i Hrvatsko društvo (u tranziciji). 

Organizirao više znanstveno stručnih skupova. Recenzirao različite članke, rasprave, studije 

kao i neke knjige. Uređivao časopise i knjige, a sada je glavni urednik časopisa "Školski 

vjesnik" i urednik Biblioteke edukacijskih znanosti Književnog kruga u Splitu. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 22. 10. 2003. – izvanredni profesor 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Sociologija nastavnika, Sociologija odgoja i obrazovanja, Sociologija kulture. 

astavnik Ivan Bošković, prof. 

Ustanova 

zaposlenja 


E-mail ivan.boskovic@vusst.hr 


Kratki 

životopis 

Ivan Bošković rođen je 22. listopada 1953. godine u selu Gala, općina Otok (Sinj). Osnovno 

školovanje završio je u Gali (Hanu), a gimnaziju u Sinju. Filozofski fakultet, smjer hrvatski

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

jezik i književnost i filozofija, završio je u Zagrebu i diplomirao 22. listopada 1976. Kao 

gimnazijski profesor radio je u Sinju, potom u II. jezičnoj gimnaziji u Splitu, a od 1. listopada 

2002., nakon izbora u zvanje višeg predavača, na VUŠ-u Sveučilišta u Splitu. Tijekom rada 

objavio je oko tisuću članaka u novinama i časopisima, sudjelovao u brojnim povjerenstvima 

(agrada Ksavera Šandora Gjalskoga, agrada Fonda Miroslava Krleže, agrada Matice 

hrvatske, ….), stručnim skupovima i sastancima, bio gost-predavač na Filozofskom fakultetu u 

Zagrebu te održao više od stotine predavanja i promocija u domovini i u inozemstvu. 

Objavio je tri knjige: Prozna vremena, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1997. 

Iskustvo drugog, Matica hrvatska, Zagreb, 1999. 

Lica i obrasci, Laus, Split, 2001. 

Dobitnik je književnih nagrada: Julije Benešić, 1998. i nagrade Antun Gustav Matoš, 1999. 

godine. 

Odlukom Fakultetskog vijeća, na sjednici održanoj 26. travnja 2004. godine, omogućeno mu je 

stjecanje doktorata znanosti izradom doktorskog rada, bez pohađanja nastave i polaganja ispita, 

uz obvezu upisa jednogodišnjeg doktorskog studija kroatistike i izradu kvalifikacijskog rada u 

skladu s programom Poslijediplomskog doktorskog studija. 

Napisao i obranio kvalifikacijski doktorski rad pod naslovom Ideološka proturječja na 

književnoj sceni u Splitu između dvaju ratova. 

Član je Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske 

Do sada je objavio oko tisuću članaka i priloga različita profila o brojnim pitanjima i temama 

književne povijesti i suvremenosti, a ponajviše o hrvatskoj proznoj književnosti, za što je i 

honoriran dvjema nagradama. Kako bi navođenje svih članaka i priloga premašivalo ovdje 

zadani prostor, navodi se tek popis članaka tiskanih u posljednje dvije godine u novinama, 

časopisima i književnoj periodici, od kojih su neki prevedeni i na strane jezike ili predstavljeni 

na skupovima međunarodnog karaktera. 

Bošković, I. (2003). Dinko Štambak: Između Imotskoga i Pariza. U Ž. Bjelanović, Š. Pilić (ur.). 

Zbornik Ivana Mimice (str. 37-44). Split: Biblioteka Školskog vjesnika. 

Bošković, I. (2003). Splitska (dječja) pjesnička četrdesetčetvorica. U D. Maršić, M. Vuković 

(ur.). More vedrine. Predgovor antologiji dječje poezije (str. 177-184). Split: Naklada 

Bošković. 

Bošković, I. (2003). Dječji svijet u književnosti Dunje Kalilić. U R. Bacalja (ur.). Djetinjstvo, 

razvoj, odgoj. Zbornik radova sa stručno-znanstvenog skupa s međunarodnom 

suradnjom: 3. dani osnovne škole splitsko-dalmatinske županije u Splitu. Zadar: 

Sveučilište u Zadru. 

Bošković, I. (2003). Romani Joze Laušića. Temat broja o Jozi Laušiću. Republika, 1, 50-59. 

Bošković, I. (2003). Miro Gavran. Temat broja o Miru Gavranu. Republika, 3, 58-64. 

Bošković, I. (2003). Smiljka Malinar: Od Marulića do Marina. Školski vjesnik, 1-2, 52. 

Bošković, I. (2003). Zavičajna poezija u odgoju djece predškolskog uzrasta. U T. Kolumbić 

(ur.). Od baštine za baštinu. 3. dani otočkih dječjih vrtića. Stručni i znanstveni skup s 

međunarodnom suradnjom. Hvar: Dječji vrtić "Vanđela Božitković". 

Bošković, I. (2003). Iz dubrovačke prošlosti. Slavica Stojan: Vjerenice i nevjernice. Dubrovnik, 

3-4, 445-451. 

Bošković, I. (2003). Kršćanske vrednote u zrcalu dječjih sastavaka. U A. Pintarić (ur.). 

Kršćanstvo i dječja književnost. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa 

Zlatni danci 5 (str. 123-129). Osijek: Filozofski fakultet. 

Bošković, I. (2003). La prose croate contemporaine. Relations magazine litteraire, 3-4, 

238-263. 

Bošković, I. (2004). Engleska književnost u Hrvatskoj. Helena Peričić: Posrednici engleske 

književnosti… Republika, 2, 127-129. 

Bošković, I. (2004). "Andrija Kačić Miošić" Stipe Botice. Republika, 4, 104-109; 

Cetinska vrila, XII, 23. 

Bošković, I. (2004). Šoljanovo poimanje časopisa. VIII. Šoljanovi dani u Rovinju, tema: 

Razlog, razlogovci i Šoljan. ova Istra, 1, 72-74. 

Bošković, I. (2004). Esej o jednoj antologiji eseja. I. pulski dani eseja. ova Istra, 2-3, 11-14. 

Bošković, I. (2004). Hrvatska književnost pred izazovima (europskog) vremena. I. pulski dani 

eseja, tema: Identitet i globalizacija. ova Istra, 2-3, 29 -32. 

Bošković, I. (2004). Mirka Tomasovića Vila Lovorka. Republika, 10, 108-114. 

Bošković, I. (2004). Uz nekoliko naslova biblioteke "Razotkrivanja". ovi Kamov, 3, 87-92. 

Bošković, I. (1997). Prozna vremena. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. 

Bošković, I. (1999). Iskustvo drugog. Zagreb: Matica hrvatska.

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Datum zadnjeg izbora u 

zvanje 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Bošković, I. (2001). Lica i obrasci. Split: Laus. 

01. 10. 2002. – viši predavač 

Književnost za mladež, Hrvatska književna kritika 

astavnik Dr. sc. Helena Peričić 

Ustanova 

zaposlenja 

Odsjek za hrvatski jezik i književnost Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru 

E-mail helena.pericic@zd.t-com.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Rođena 1961. u Zadru gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala 1985. 

komparativnu književnost i anglistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu u Zagrebu; 1989. 

magistrirala; doktorirala 1997. na Filozofskom fakultetu u Zadru. Tijekom studija surađivala na 

Radio Zagrebu i na zagrebačkom Omladinskom radiju Stojedinici. Nakon završenog studija 

radila u Zagrebu među ostalim i kao profesor engleskoga jezika. Od 1991. zaposlena kao 

znanstveni asistent, a od 1999. kao docent na Odsjeku za kroatistiku nekad Filozofskog 

fakulteta, a sada Sveučilišta u Zadru. Kao lektor hrvatskoga jezika radila 2002. na Zavodu za 

slavistiku i istočnoeuropske studije Karlova sveučilišta u Pragu. Od jeseni 2002. predaje i na 

Odjelu za humanističke studije Sveučilišta u Splitu. Predstojnica je Odsjeka za hrvatski jezik i 

književnost te zamjenica voditelja i predavač na poslijediplomskom studiju iz književnosti 

zadarskoga Sveučilišta. Povremeno gostuje na Filozofskom fakultetu Karlova sveučilišta u 

Pragu. Objavljuje znanstvene, stručne kao i literarne radove: poeziju, prozu, drame i dnevničke 

zapise. Surađivala u zadarskim listovima Fokus i arodni list (u kojem je tijekom 

Domovinskog rata bila kolumnist), u Vijencu, Zarezu, na III. programu Hrvatskoga radija te u 

raznim stručnim i znanstvenim časopisima. Početkom devedesetih bila je jedan od pokretača i 

urednika zadarskog časopisa za književnost i umjetnost Glasje. Tijekom rata u Zadru uređivala 

je, vodila i pisala priloge u noćnoj radio-emisiji (Donat FM) o književnosti i kulturi pod 

naslovom Usprkos. Od njegova osnutka, 1994., mentor je Studentskoga književnog kluba u 

Zadru, kojemu je uredila nekoliko pjesničkih zbirki. Godine 1995. objavila je knjigu svojih 

lirskih zapisa Pogledi (nešto kao nametljivi zapisi). Članica je Hrvatskog društva za anglističke 

studije (HDAS), Hrvatskog centra međunarodnog P.E.N-a, Hrvatskoga centra ITI – UNESCO, 

Hrvatskog centra UNIMA (Union Internationale de la Marionette) te Društva hrvatskih 

književnika. 

1. Peričić, H. (1999). Neke književnokomparatističke asocijacije nad djelom R. Jorgovanića. 

U N. Batušić (ur.). Dani hvarskog kazališta (Hrvatska književnost od preporoda do 

Šenoina doba) (str. 319-336). Split: Književni krug. 

2. Peričić, H. (1999). Vladoje Dukat kao posrednik britanske književnosti u hrvatskoj kritici 

1914.-1940. Zadar: Radovi filološkog razdjela Filozofskog fakulteta u Zadru, 36(26), 

233-242. 

3. Peričić, H. (1999). Joyce u hrvatskoj književnoj kritici (1919-1941).U S. Damjanović (ur.). 

Prvi hrvatski i slavistički kongres, 3 (str. 49-62). Zagreb: Hrvatsko filološko društvo. 

4. Peričić, H. (1999). O prvom hrvatskom izravnom prijevodu Hamleta. U D. Sesar, I. Vidović (ur.). 

Drugi hrvatski slavistički kongres (str. 259-260). Zagreb-Osijek: Hrvatsko filološko društvo. 

5. Peričić, H. (1999). Emma, Emilia, Emily (komparatistička skica za povijest ženske žudnje). 

Zadar: Glasje, 6, 11/12, 167-177. 

6. Peričić, H. (2000). Tragedija Trogirski vojvoda Dmitrija Vasiljeviča Averkieva, U N. Batušić 

(ur.). Dani hvarskog kazališta, 26 (str. 292-300). Zagreb-Split: HAZU - Književni krug. 

7. Peričić, H. (2000). Iso Velikanović kao prevoditelj. U H. Sablić i M. Tomić i Grgurovac

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

(ur.). Dani Josipa i Ivana Kozarca 1999 (str. 73-79). Vinkovci: Privlačica. 

8. Peričić, H. (2000). Hrvatska književnost u repertoaru zadarskoga Kazališta lutaka u 

devedesetim godinama. U B. Hećimović (ur.). Krležini dani u Osijeku 1999 (str. 253- 

258.). Zagreb-Osijek. 

9. Peričić, H. (2000). Ljubomir Maraković, zanemareni katolički kritičar i engleska književnost. 

Croatica, 30, 49-50, 109-125. 

10. Peričić, H. (2001). Strana književnost i nacionalna književna tradicija (O dvjema 

Slamnigovim raspravama u časopisu Međutim). U Ban, B. (ur.). Književna revija, 1-2, 

65-67. 

11. Peričić, H. (2001). Uvod u Paljetkovo dramsko stvaralaštvo za odrasle. U B. Hećimović 

(ur.). Krležini dani u Osijeku 2000, 1 (str. 267-276). Zagreb-Osijek. 

12. Peričić, H. (2001). Talijanske dramske družine u Zadru koncem 19. i početkom 20. 

stoljeća. U N. Batušić (ur.). Dani hvarskog kazališta, 27 (str. 382-386). Zagreb-Split: 

HAZU- Književni krug Split. 

13. Peričić, H. (2001). O prvom hrvatskom izravnom prijevodu Hamleta. U D. Sesari, I. Vidović 

Bolt (ur.). Drugi hrvatski slavistički kongres, zbornik radova II (str. 245-250). Zagreb: 

Hrvatsko filološko društvo i Filozofski fakultet u Zagrebu. 

14. Peričić, H. (2002). Strani dramatičari u kritici M. C. Nehajeva, U N. Batušić (ur.). Dani 

hvarskog kazališta, 28 (str. 175-181). Zagreb-Split: HAZU - Književni krug Split. 

15. Peričić, H. (2002). Dunja Hebrang. U T. Macan (ur.). Hrvatski biografski leksikon, 5 

(str.470). (Gn-H). Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 

16. Peričić, H. (2001). Strana književnost i nacionalna književna tradicija (O dvjema 

Slamnigovim raspravama u časopisu Međutim). Književna revija, 1-2, 65-67. 

17. Peričić, H. (2002). Orfej - mitski topos post/modernog promišljanja urbaniteta , deja-vua, 

šutnje… a i šire? (Pokušaj tumačenja Paljetkove Orfeuridike). Književna revija, 

42, 3-4, 89-94. 

18. Peričić, H. (2002). O jednom pionirskom komparatističkom i interdisciplinarnom prilogu 

našoj književnoj kritici (Vladimir Dvorniković o Hamletu). U N. Batušić (ur.). Dani 

hvarskog kazališta, 29 (str. 318-325). Zagreb-Split. HAZU - Književni krug. 

19. Peričić, H. (2003). Citatnost u Vieweghovu romanu Odgoj djevojaka u Češkoj. Književna 

smotra, 35, 130 (4), 47-52. 

20. Peričić, H. (2003). Posrednici engleske književnosti u hrvatskoj književnoj kritici u 

razdoblju od 1914. do 1940. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo. 

21. Peričić, H. (2004). Zašto G.B.Shaw? (O jednom primjeru iz sociologije književnosti. U 

N. Batušić(ur.). Dani hvarskog kazališta, 30 (str. 328-343). Zagreb-Split. HAZU - 

Književni 

328-343. krug. 

Navedeno u Popisu radova pod r. br. 1., 2., 3., 4., 5., 16., 17., 19. 


Predmet(-i) 

koje izvodi 

Uvod u komparativnu književnost, Komparativna književnost staroga vijeka 

astavnik Mr. sc. Miranda Levanat 

Ustanova 

zaposlenja 

Sveučilište u Splitu Odjel za humanističke znanosti 

E-mail miranda.levanat@zd.htnet.hr 


Kratki 

Rođena 6. travnja 1966. u Rijeci. Osnovnu školu pohađala u Putnikovićima na poluotoku

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Pelješcu. Maturirala u Dubrovniku i stekla zvanje suradnika u kulturno-znanstvenim 

ustanovama. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirala komparativnu književnost i 

indologiju. Diplomirala 1993. s temom Dva Premchandova romana u kontekstu realizma uz 

mentorsko vodstvo prof. dr. Zdravke Matišić. Nakon toga radila kao profesorica hrvatskoga 

jezika u Poljoprivredno-prehrambenoj školi u Zadru. 

Poslijediplomski studij iz lingvistike upisala 2000. godine na Filozofskom fakultetu Zadru. 

Magistarsku radnju pod naslovom Kategorija vida i ergativna konstrukcija (s posebnim osvrtom 

na hindski jezik), uz mentorsko vodstvo dr. Ranka Matasovića, obranila 2003. pred stručnim 

povjerenstvom kojega su, uz mentora, članovi bili dr. Dunja Brozović-Rončević i dr. Vjekoslav 

Ćosić. 

Aktivno koristi engleski jeziko, a pasivno njemački, talijanski, hindski i sanskrt. 

1. Levanat, M. (2003). Ergativnost kao arealni fenomen. Suvremena lingvistika, 55/56. 

2. Levanat, M. (2003). Glagolski vid i ergativna konstrukcija u hindskome jeziku (u 

tisku SL-a). 


Datum zadnjeg izbora u zvanje 20. 10. 2004. - predavač 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Uvod u komparativnu književnost, Književne i lingvističke teorije 20. stoljeća, 

Jezična tipologija i hrvatski jezik, Komparativna književnost staroga vijeka 

astavnik Gordana Galić, prof. 

Ustanova 

zaposlenja 


E-mail ggalic@ohz.unist.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Rođena 19. kolovoza 1972. godine u Splitu gdje završava osnovnu i srednju školu. 1998. godine 

diplomirala komparativnu književnost i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na 

istom fakultetu upisuje 1999. godine poslijediplomski studij iz književnosti. 2003. godine 

upisuje doktorski studij. Radila u srednjim školama i kao vanjski suradnik Visoke učiteljske 

škole u Splitu do 2002. godine kada postaje znanstvena novakinja na projektu Halieutika viškog 

arhipelaga - dijalektološko i maritimološko istraživanje kod prof. dr. sc. Joška Božanića. Na 

Odjelu za humanističke znanosti sudjeluje u nastavi, vodeći seminare iz sljedećih predmeta: 

Svjetska književnost, Hrvatska književnost ranog i zrelog srednjeg vijeka, Hrvatska renesansna 

književnost, Suvremeni književni praktikum I i II. Na Visokoj učiteljskoj školi u Splitu 

održavala je seminare iz predmeta Dječja književnost i Povijest književnosti. Sudjelovala u 

izradi projekta Tempus i Elaborata za studij Hrvatskog jezika i književnosti na Odjelu za 

humanističke znanosti. Sudjelovala na nekoliko znanstvenih i stručnih skupova u Hrvatskoj; 

objavila radove iz područja dječje književnosti, hrvatske književnosti i svjetske književnosti. 

Tijekom ljetnog semestra akademske godine 2004./2005. boravi u Norveškoj/Bergenu na 

istraživačkoj doktorskoj stipendiji (CMS, University of Bergen). 

1. Galić, G. (2002). Odgojno obrazovni potencijali manifestacije "Dani kruha" u sklopu 

promicanja tradicijske kulture. Živa baština. Zadar - Preko: Sveučilište u Splitu. Visoka 

učiteljska škola u Zadru, 53-64. 

2. Galić, G. (2002). Hadrijanovi memoari ili umijeće rekonstrukcije. Zbornik radova, 2 (str. 5- 

13). Zadar: Sveučilište u Splitu. Visoka učiteljska škola u Zadru. 

3. Galić, G. (2003). Kreativni poticaji poezije. U R. Javor (ur.). Poezija i djetinjstvo (str. 36-48). 

Zagreb: Knjižnice grada Zagreba. 

4. Galić, G. (2003). Na obali grad, u njemu dijete, a nad njima svetac zaštitnik. Od baštine za

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

baštinu kulturološki aspekti predškolskog kurikula, Hvar, 205-212. 

5. Galić, G. (2003). Misterij sna i slutnje Ksavera Šandora Gjalskog. Zbornik radova. Zadar: 

Sveučilište u Zadru. Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece. 

6. Galić, G. (2003). Kriteriji za vrednovanje slikovnice. Djetinjstvo razvoj i odgoj. . 

Zadar: Sveučilište u Zadru. Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja 

predškolske djece. 

7. Galić, G. (2004). Moralne vrijednosti Andersenove bajke "Mala sirena". U R. Javor (ur.). 

Književnost i odgoj. Zagreb: Knjižnica grada Zagreba. 

8. Galić, G.(2004). Dječje novine. U R. Bacalja (ur.). Dijete, odgojitelj i učitelj. Zadar. 

Sveučilište u Zadru. Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece. 

9. Galić, G. (2004). Odjeci viteške kulture u "Tundalovoj viziji". Zbornik radova, 2, Zadar: 

Sveučilište u Zadru. Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece 



Predmet(-i) 

koje izvodi 

Uvod u komparativnu književnost, Komparativna književnost staroga vijeka 

astavnik Dr. sc. Silva Mežnarić 

Ustanova 

zaposlenja 

Institut za migracije i narodnosti, Zagreb 

E-mail silva.meznaric@zg.htnet.hr 

Osobna web-stranica www.imin.hr 

Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Osobni podaci: Mjesto i datum rođenja – Zagreb, 22. 5. 1939. 

Kvalifikacije: Znanstvena savjetnica (drugi izbor) od 20. travnja 2004. godine. 

Izvanredni profesor, Univerza v Ljubljani. 

Naobrazba: 1984: doktorat iz socioloških znanosti: Univerza v Ljubljani, 

Fakulteta za družbene vede. 

1967.–1974: Postdiplomski i doktorski studiji: 

Zagreb, Cleveland, Chicago, Ljubljana. 

1959.–1964: dodiplomski studij: Pravni fakukltet, 

Zagreb i Sveučilište Sorbonne, Paris (1962). 

Profesionalno iskustvo – nastavno: 

1. Dodiplomska nastava: 

1992.–2005. Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta, Oddelek za sociologijo kulture; 

izvanredna profesorica, predmet Metode istraživanja u sociologiji kulture 

(prva i druga godina studija, jednopredmetni i dvopredmetni). www.ff.uni-lj.si 

2003. Northwestern University, Evanston, Illinois Department for Sociology. Course: War 

and Peace – The Balkans (napredni dodiplomski). Visiting associate professor. 

www.cas.northwestern.edu/ sociology 

1992. Pitzer College, Claremont, California, Department for Political Sciences. Courses: 

Eastern European Politics; Women Studies (dodiplomski). Fulbright Grantee, Visiting 

Lecturer. 

1991. University of Wisconsin, Madison, Department for Political Sciences. Course: Eastern 

European Politics and ationalism (dodiplomski). Fulbright Grantee, Visiting 

Lecturer. 

2. Postdiplomska nastava: 

1997.–2005. IUC Advanced Studies, Courses: “On Divided Societies”, International

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

University Centre, Dubrovnik. Kodirektorica; direktorica organizacije 

postdiplomskog studija. www.iuc.hr 

1999.–2005. Fakulteta za družbene vede, Univerza v Ljubljani. 

2004.–2005. ISH – Institutum Studiorum Humanitatis, Univerza v Ljubljani. 

Mentoriranje: diplomski, magisteriji, doktorati – područje: metode istraživanja, 

istraživanje etniciteta i migracija. 

Znanje stranih jezika: pisanje, čitanje, govor – engleski, francuski, slovenski. 

Prevođenje: s francuskog, engleskog, slovenskog. 

Mežnarić, S. (2000). Expediency of statistics: war and post-war casualties in Croatia and 

Bosnia (1991-1999). Revija za sociologiju, 3/4, 211-218. 

Kovačević, S., Mežnarić, S. (2001). asilje nad ženama 2000. Zagreb: Centar za žene žrtve 

rata. 

Mežnarić, S. (ur.). (2002). Etničnost i stabilnost Europe u 21. stoljeću: položaj i uloga 

Hrvatske. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. 

Mežnarić, S. (2003). Migracijske aktualnosti: stanje, problemi, perspektive paradigmi i 

istraživanja. Migracijske i etničke teme, 4, 323-341. 

Mežnarić, S. (2003). Okrugli stol Rodna ravnopravnost i hrvatsko društvo u zakonodavstvu i 

stranačkim političkim programima. Kruh i ruže, 22, 6-33. 

Mežnarić, S. (1986). »Bosanci«. A kuda idu Slovenci nedjeljom? Ljubljana: Republiška 

konferenca ZSMS, Beograd: Zavod za izdavačku delatnost "Filip Višnjić". 

Mežnarić, S. (1993). Metode istraživanja u društvenim znanostima. Skripta. Ljubljana: 

Filozofska fakulteta u Ljubljani, Oddelek za sociologijo kulture. 


Predmet(-i) 

koje izvodi 

20. 04. 2004. – znanstvena savjetnica 

Metode istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima, 

Socijalna antropologija Mediterana: zajednice, društva, modernizacija 

astavnik Dr. sc. Stojan Vrljić 

Ustanova 

zaposlenja 


E-mail / 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Rođen 28. 4. 1950. godine u Bogodolu (Mostar). Pučku školu polazio u Vođincima (Vinkovci) i 

na Širokom Brijegu, a gimnaziju na Širokom Brijegu. Diplomirao 1974. godine na Odsjeku za 

jugoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, magistrirao 1980. i 

doktorirao pri istom Sveučilištu u Zagrebu 1988. godine obranivši doktorsku radnju na temu 

“Kontrastivna lingvostilistička analiza njemačkih verzija iz opusa Ive Andrića”. Radnjom je 

obuhvaćen korpus od 51 naslova Andrićevih proza, isto toliko njemačkih verzija, uključivši sva 

četiri reprezentativna romana – kronike te 47 pripovijedaka. 

Radio kao profesor hrvatskog jezika u Uskoplju i Bugojnu od 1974. do 1980. Od 1980. do 1984. 

godine predavao hrvatski jezik u Rottweilu (Städtische Volkshochscule Rottweil). Istovremeno 

predavao hrvatski jezik u okviru nacionalne grupe predmeta za srednju školu ondašnje 

jugoslavenske dopunske škole u Tuttlingenu (SR Njemačka). Po povratku iz inozemstva radi 

kao profesor materinskog jezika u Pedagoškoj akademiji u Mostaru gdje i danas predaje 

Stilistiku. Na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru bio dekan do 2000. godine (izabran 

je dva puta zaredom). 

1991. godine objavljuje u nakladi Pedagoške akademije tadašnjeg Univerziteta “Džemal 

Bijedić” u Mostaru knjigu “Andrić u njemačkom”. Lingvističke i stiloanalitičke članke 

objavljivao u više stručnih, znanstvenih i književnih časopisa. Evo nekih od njih: “Književni

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 


zvanje 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

jezik” (Sarajevo), “Most” (Mostar), “Riječ” (Mostar), “Hrvatsko slovo” (Zagreb), “Motrišta” 

(Mostar), “Osvit” (Mostar). Voditelj međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova u Mostaru 

Mostarski dani hrvatskog jezika 1997., 1998. i 1999. godine. Također, sudionik I. kroatističkog, 

slavističkog kongresa u Puli 1995., II. kroatističkog, slavističkog kongresa u Osijeku 1999. 

godine i III. kroatističkog, slavističkog kongresa u Zadru. 2000. godine objavljuje II. izdanje 

knjige "Andrić u njemačkom". Iste godine u nakladi Matice hrvatske iz Mostara i nakladnika 

Logos iz Splita objavljuje i drugu knjigu "Jezik naš hrvatski". Iz tiska upravo izlazi treća knjiga 

Andrić u ruskom. 

Od 1986. - 1992. bio član uredništva "Biltena" tadašnjeg Univerziteta "Džemal Bijedić" iz Mostara. 

Takoñer, više godina bio član uredništva “Motrišta” (Mostar). Član Vijeća za normu hrvatskog 

standardnog jezika u Zagrebu. Glavni urednik zbornikâ radova: “Sto godina Antuna Branka 

Šimića” (Mostar, 1998.), “Popularna srijeda” (Mostar, 1999.) i “Mostarski dani hrvatskog jezika” 

(Mostar, 1999.) što se pojavljuju u nakladi Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. 

1. Vrljić, S. (2000). Andrić u njemačkom. Mostar: Matica hrvatska, Split: Logos. 

2. Vrljić, S. (2000). Jezik naš hrvatski. Mostar: Matica hrvatska, Split: Logos. 

3. Vrljić, S. (2000). Jezik i stil u poeziji Veselka Koromana. Motrišta, 15, 95-103. 

4. Vrljić, S. (2000). "Jesen" S. Jesenjina u prijevodima. Motrišta, 16, 132-135. 

5. Vrljić, S. (2000). Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini. Hrvatski jezik u BiH - Zbornik 

radova Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 107–111. 

6. Vrljić, S. (2001). Predgovor. U S. Jelinić. Pokretač svega. Imotski: Matica 

hrvatska. Split: Hrvatsko kulturno društvo Napredak 

7. Vrljić, S. (2001).Jezična politika kao sredstvo usuglašavanja komunikativne i simboličke 

funkcije jezika u nacionalno nehomogenim zajednicama. (referat na međunarodnom 

znanstvenom skupu «Jezik i demokratizacija» u Neumu), Institut za jezik, Sarajevo,163- 

168. 

8. Vrljić, S. (2001). Prijevodni ekvivalent hrvatskih turcizama u njemačkom i ruskom jeziku. 

Filologija, 38/39, 273-284. 

9. Vrljić, S. (2003). Kontrastivna lingvostilistička analiza njemačke verzije Matoševe «Utjehe 

kose». Motrišta, 26, 191-196. 

10. Vrljić, S. (2002). Frazemi i poredbeno jezikoslovlje (referat na III. kroatističkom, 

slavističkom kongresu u Zadru, listopad 2002.) (u tisku) 

11. Vrljić, S. (2003). Ivo Andrić u prijevodima. Motrišta, 28, 166-172. 

12. Vrljić, S. (2004). Kontrastivna lingvostilistička analiza njemačke verzije Šimićeve pjesme 

«Ljubav». Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa V. Riječki filološki dani, 

579-584. 

13. Vrljić, S. (2004). Što je to u tekstovima Marka Marulića jezično inspirativnim i danas. 

Motrišta, 31, 136-158. 

14. Vrljić, S. (2003). Važno je imati stila. Motrišta, 28, 213-215. 

15. Vrljić, S. (2004). Kontrastivna lingvostilistička analiza njemačke verzije pjesme "Ubili su 

ga ciglama" Ivana Slamniga. Zbornik HDPL-a Semantika prirodnog metajezika i metajezik 

semantike (u tisku). 

16. Vrljić, S. (2004). Kaštelanova Tvrđava koja se ne predaje. Govor (u tisku). 

17. Vrljić, S. (2005). Andrić u ruskom. Mostar: Matica hrvatska Mostar, Split: Logos (u tisku). 


Aktivno sudjelovanje na mnogim znanstvenim skupovima: Hrvatski jezik u BiH, 2000. u Mostaru, 

Jezik i demokratizacija 2000. u Neumu, III. meñunarodni leksikološko-leksikografski znanstveni 

skup u Zagrebu (studeni 2001.), IV. meñunarodni znanstveni skup Istraživanja govora u Zagrebu 

2001., III. kroatistički, slavistički kongres u Zadru (listopad 2002.), Meñunarodni znanstveni skup u 

Mostaru u listopadu 2002., V. riječki filološki dani (studeni 2002.), Marulićevi dani u Splitu (travanj 

2004.), HDPL u Splitu (svibanj 2004.), Istraživanja govora u zagrebu (studeni 2004.). 

Predgovor knjizi "Pokretač svega" Snježane Jelinić, Imotski, 2001. 

26. 04. 2004. g. - docent 

Jezik u funkciji umjetnosti, Poredbena slavenska gramatika

astavnik Dr. sc. Antun Pavešković 

Ustanova 

zaposlenja 

E-mail 

Osobna web-stranica 

Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 

Rođen u Dubrovniku 15. travnja 1957. Polazi osnovnu školu i gimnaziju 1964.-1976. u 

Dubrovniku. 

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1982. diplomirao hrvatski jezik i književnosti. Studirao i 

vanjsku trgovinu te ruski jezik i komparativnu književnost. 

U Velenju (Slovenija) 1982. instruktor hrvatskoga jezika na tečaju za strane studente. 

Učitelj hrvatskog jezika i književnosti 1983./1984. u Osnovnoj školi Lučko kraj Zagreba. 

Od 1984. do 1991. stalno zaposlen kao spiker-voditelj Radio stanice Zagreb (sada: Hrvatski 

radio-studio Zagreb). Na istoj postaji honorarno je surađivao do 2000. godine. 

U Hrvatskom centru PEN-a 1992. honorarni suradnik pri uređivanju i tiskanju knjiga - posebnih 

izdanja časopisa i literarne serije Most/The Bridge na hrv., eng., španj., tal., franc. i njem. 

jeziku, namijenjenih uporabi na 59. svjetskom kongresu PEN-a u Dubrovniku. 

Zaposlio se 1993. u HAZU na mjestu lektora Akademije i tajnika redakcije časopisa Forum. 

Magistrirao 1995. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu radnjom Dubrovački dramatik Pjerko 

Bunić Luković. 

Na Filozofskom fakultetu u Zadru doktorirao 1998. radnjom Mavro Vetranović na tromeđi 

stilskih formacija. 

Od 1995. asistent, od 1999. viši asistent, a od 2002. znanstveni suradnik na Odsjeku za povijest 

hrvatske književnosti HAZU u Zagrebu. 

Član je Društva hrvatskih književnika. 

Od 2003. urednik je u književnom časopisu Republika. 

Surađivao na projektu Sabrana djela Milana Begovića, glavnog istraživača prof. dr. Tihomila 

Maštrovića, redigirajući i dopunjujući XIX. svezak - korespondencija Milana Begovića, a 

priredio XX. i XXI. svezak (Pisma Milanu Begoviću, 1. i 2. dio). 

Surađuje na znanstvenom projektu Hrvatski književni povjesničari Odsjeka za povijest hrvatske 

književnosti HAZU. 

Sudjelovao je na brojnim znanstvenim skupovima, a najviše na Akademijinu skupu Dani 

hvarskog kazališta. Godine 2000. sudjelovao u radu međunarodne znanstvene radionice o 

plurilingvizmu u srednjoj Europi XVIII. stoljeća u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. 

Honorarni predavač kolegijā hrvatske književnosti na Odjelu za humanističke znanosti 

Sveučilišta u Splitu. 

1. Pavešković, A. (2000). Ivan Lovrić: The Review of Fortis or Croatocentrism in the Italian 

Language. U F. F. Petronio (ur.). Plurilingvizem v Evropi 18. stoletja (str. 205-221). 

Maribor: Slavistično društvo Maribor. 

2. Pavešković, A. (2000). Dubrovački Slovinac u kontekstu hrvatskog realizma. 

U Dani hvarskog kazališta. Zbornik, XXVI (str. 301-309). Zagreb – Split: HAZU. 

3. Pavešković, A. (2000). Topos "pravoga puta" u duhovnome pjesništvu Vetranovića, 

Dimitrovića i Nalješkovića. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 

XXXVIII (str. 165-184). Zagreb – Dubrovnik. 

4. Pavešković, A. (2001). Religijske komponente Vetranovićeve dramografije. U Religijske 

teme u književnosti. (str. 96-102). Zagreb: Filizofsko-teološki institut Družbe Isusove u 

Zagrebu. 

5. Pavešković, A. (2001). Književna publicistika Ive Pilara. Pilar, 1, 24-37. 

6. Pavešković, A. (2001). Moderna i tradicija. U Dani hvarskog kazališta, sv. XXVII 

(str. 37 – 46). Split: Književni krug, Zagreb: HAZU. 

7. Pavešković, A. (2001). Dramski žanrovi i žanrovski problemi drama Mavra Vetranovića. 

Krležini dani. Hrvatska dramska književnost i kazalište - inventura milenija. Prvi dio 

(str. 13-33). Osijek: Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, 

Zagreb: Pedagoški fakultet. 

8. Pavešković, A. (2002). Turgenjev Asja - Leskovar Jesenski cvietci. U Dani hvarskog 

kazališta, sv. XXVIII (str. 48-59). Zagreb: HAZU, Split: Književni krug.

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

9. Pavešković, A. (2002). Mirko Bogović i Pijerko Bunić Luković, dramatizatori bosanskoga 

rasula. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, sv. XL (str. 241-264). 

Zagreb – Dubrovnik. 

10. Pavešković, A. (2003). O "Požaru strasti" Josipa Kosora. Republika, LIX, 1, 37-49. 

11. Pavešković, A. (2003). Gavran mašina. Republika, LIX, 3, 34-45. 

12. Pavešković, A. (2003). Ivan Lovrić: Kritika Fortisa ili kroatocentrizam na talijanskome 

jeziku. Republika, LIX, 4, 59-68. (Skraćena i donekle prilagođena studija obj. 2002.) 

13. Pavešković, A. (2003). Kosorove drame i mit. U Josip Kosor. Prilozi sa Znanstvenog 

kolokvija 2002. održanoga u sklopu 13. Pjesničkih susreta. (str. 13-20). Drenovci – Otok. 

14. Pavešković, A. (2003). Generativna antropologija. Republika, LIX, 9, 24-37. 

15. Pavešković, A. (2003). Temeljni pojmovi generativne antropologije. Republika, LIX, 9, 

79-85. 

16. Pavešković, A. (2004). Nasilje, jezik, metafora. Republika, LX, 2, 88-96. 

17. Pavešković, A. (2004). Lik Bl. Djevice Marije u propovijedima Bernarda Zuzorića. U 

V. Košić (ur.). Marija u propovijedima hrvatskih katoličkih obnovitelja (str. 71-85). 

Zagreb: Kršćanska sadašnjost i Hrvatski mariološki institut. 

18. Pavešković, A. (2004). Gundulićev "Osman" kao antropološki problem. Izvorni znanstveni 

rad. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 42, 9-44. 

Radovi navedeni u prethodnoj rubrici pod rednim brojevima 3, 7, 10, 11, 13 – 16, 18. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 18. 2. 2002. – znanstveni suradnik 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Mitske žrtvovne strukture hrvatske književnosti, Hrvatsko srednjovjekovlje: jezik i književnost 

astavnik Dr. sc. Vlado Pandžić 

Ustanova 

zaposlenja 

Filozofski fakultet, Zagreb 

E-mail vpandzic@ffzg.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Prof. dr. sc. Vlado Pandžić, kroatist, teoretičar recepcije književnosti, metodičar hrvatskoga 

jezika i književnosti te govornoga i pismenoga izražavanja (Drinovci /BiH/, 31. XII. 1945.). 

Redoviti profesor na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu; predstojnik 

Katedre za metodiku hrvatskoga jezika i književnosti; pročelnik Odsjeka za kroatistiku (2000.- 

2002.). Pisac sedamdesetak znanstvenih i više od sto stručnih radova, tridesetak udžbenika i 

priručnika iz književnosti i hrvatskoga jezika. Knjige: Hrvatski roman u školi (1989.), Hrvatski 

jezik, pismenost i književnost u bosanskohercegovačkom školstvu (2001.), Hrvatski roman u 

školi (prošireno izdanje, 2001.), Profesori i učenici, hrvatski pisci (2001.), Putovima školske 

recepcije književnosti (2001.), Govorno i pismeno izražavanje u srednjoj školi (2001.), 

agovori i zagovori (2004.) i dr. 

1. Pandžić, V. (2001). Putovima školske recepcije književnosti. Zagreb: Profil international. 

2. Pandžić, V. (2001). Hrvatski jezik, pismenost i književnost u bosanskohercegovačkom 

školstvu. Zagreb: Profil international. 

3. Pandžić, V. (2001). Hrvatski roman u školi. Zagreb: Profil international. 

4. Pandžić, V. (2001). Profesori i učenici, hrvatski pisci. Zagreb: Birotisak. 

5. Pandžić, V. (2001). Govorno i pismeno izražavanje u srednjoj školi. Zagreb: Profil 

international.

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 


zvanje 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

6. Pandžić, V., Mamić, M., Kekez, J. (2001). Hrvatski 4, jedinstveni udžbenik za četvrti razred 

strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (V. izdanje). Zagreb. Profil international. 

7. Pandžić, V., Kekez, J. (2001). Književnost 4, udžbenik za IV. razred gimnazije (VIII. izdanje). 

Zagreb: Profil international. 

8. Pandžić, V. (2001). Recepcija makedonske književnosti u hrvatskim školama. U: Dani 

Dimitrija i Konstantina Miladinova: zbornik radova Međunarodnoga znanstvenog skupa 

održanog u Zagrebu i Đakovu, 23. i 24. lipnja 2001. (str. 99-128). Zagreb. 

9. Pandžić, V. (2002). Francuski prinosi metodici nastave književnosti u 20. stoljeću. Metodika, 

3/4, 125-154. 

10. Pandžić, V. (2002). Recepcija Šimunovićeva književnog djela u hrvatskoj školi. U: Kijevski 

književni susreti: zbornik radova i pjesama (I. dio: Znanstveni i stručni članci na temu 

Život i rad Dinka Šimunovića, str. 39-51). Kijevo. 

11. Pandžić, V., Kekez, J. (2002). Književnost II, udžbenik za II. razred trogodišnjih strukovnih 

škola (VI. dopunjeno izdanje). Zagreb: Školske novine. 

12. Pandžić, V., Kekez, J. (2002). Književnost 2, udžbenik za II. razred gimnazije (VII. izdanje). 

Zagreb: Profil international. 

13. Pandžić, V., Kekez, J. (2002). Književnost III, udžbenik za III. razred trogodišnjih 

strukovnih škola (VII. izdanje). Zagreb: Školske novine. 

14. Pandžić, V., Mamić, M., Kekez, J. (2002). Hrvatski 1, jedinstveni udžbenik za prvi razred 

strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (V. izdanje). Zagreb: Profil international. 

15. Pandžić, V., Kekez, J., Mamić, M. (2002). Hrvatski 2, jedinstveni udžbenik za drugi razred 

strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (V. izdanje). Zagreb: profil interantional. 

16. Pandžić, V., Mamić, M., Kekez, J. (2002). Hrvatski 3, jedinstveni udžbenik za treći razred 

strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola (V. izdanje). Zagreb: Profil international. 

17. Pandžić, V., Sabljak, V. (2003). Hrvatska darovnica, priručnik za više razrede hrvatskih 

dopunskih škola u inozemstvu. Zagreb: Alka script. 

18. Pandžić, V. (2003). Hrvatski roman i čitateljstvo na kraju 20. stoljeća. U: Drugo slovensko- 

hrvaško slavistično srečanje – Drugi hrvatsko-slovenski slavistički skup: zbornik 

referatov s Drugega slovensko-hrvaškega slavističnega srečanja, ki je bilo v Šmarjeških 

Toplicah od 5. do 6. aprila 2001. (str. 243-256). Ljubljana. 

19. Pandžić, V. (2003). Recepcija Begovićeva književnog djela u hrvatskoj školi. U: Kijevski 

književni susreti: zbornik radova i pjesama (str. 27-40). Kijevo. 

20. Pandžić, V, Sabljak, V. (2004). Hrvatska pozdravnica, priručnik za prvi i drugi razred 

hrvatskih dopunskih škola u inozemstvu. Zagreb: Profil international. 

21. Pandžić, V., Sabljak, V. (2004). Hrvatska radosnica, priručnik za treći i četvrti razred 

hrvatskih dopunskih škola u inozemstvu. Zagreb: Profil international. 

22. Pandžić, V., Cetinić, G. Hrvatska čitanka 1, udžbenik za 1. razred gimnazije. Zagreb: 


23. Pandžić, V., Cetinić, G. (2004). Hrvatska čitanka 3, udžbenik za 3. razred gimnazije. 

Zagreb: profil international. 

24. Pandžić, V., Cetinić, G. (2004). Priručnik za profesore 1, uz Hrvatsku čitanku 1 za 1. razred 

gimnazije. Zagreb: profil international. 

25. Pandžić, V., Cetinić, G. (2004). Priručnik za profesore 3, uz Hrvatsku čitanku 3 za 3. razred 

gimnazije. Zagreb: profil international. 

26. Pandžić, V. (2004). Prilozi za hrvatsku povijest recepcije književnosti. Profil international. 

27. Pandžić, V. (2004). Književnost u naučnim osnovama Franjevačke gimnazije u 

Visokom (1900-1945). U: Spomen-spis povodom 90. obljetnice rođenja dr. fra Ignacija 

Gavrana. Zbornik znanstvenih radova u čast fra Ignacija Gavrana (str. 395-420). Visoko. 

Navedeno u Popisu radova pod r. br.: 1., 3., 4., 5., 6., 14., 15., 16., 26. 

Aktivno sudjelovanje na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. 

Već više od 30 godina u Hrvatskoj i inozemstvu održava seminare za profesore hrvatskog jezika 

i književnosti i druge profesore (u zadnjih 5 godina više od 200). 

17. 07. 2002. - redovni profesor 

Metodika nastave hrvatskoga jezika, Jezične teškoće učenika osnovnih i srednjih škola, Osnove 

dramske pedagogije

astavnik Dr. sc. Ivan Mimica 

Ustanova 

zaposlenja 

Vanjski suradnik na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu 

E-mail ivan.mimica@unist.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Rođen 1931. godine u Mimicama kraj Omiša. Živi u Splitu. 

U zvanju profesora više škole i sveučilišnog nastavnika radio 38 godina na nastavničkim 

studijima u Splitu (Pedagoška akademija, Filozofski fakultet Zadar - studiji u Splitu, Fakultet 

prirodoslovno-matematičkih znanosti i studija odgojnih područja, Visoka učiteljska škola). 

Predavao kolegije: Hrvatska usmena književnost, Metodika nastave hrvatskog jezika i 

književnosti i Izvannastavne aktivnosti jezičnog i književnog usmjerenja. 

Godine 1983. na Filozofskom fakultetu u Zadru stekao doktorat iz društveno-humanističkih 

znanosti, znanstvenog područja filologije. 

Bavi se proučavanjem književnosti, posebno one usmenog postanja te proučavanjem nastavnih i 

školskih pitanja. Iz tog područja objavio je pet knjiga i velik broj znanstvenih i stručnih radova. 

U pet mandata obnašao je dužnost dekana/direktora Pedagoške akademije u Splitu. Za osobite 

uspjehe u odgoju i obrazovanju, u razvoju i usavršavanju nastavničkih studija dodijeljena mu je 

Nagrada grada Splita za 1970. Bio je predsjednik Književnog kruga u Splitu, sada je njegov 

dopredsjednik i višegodišnji urednik ugledne Biblioteke znanstvenih djela. 

Sveučilište u Splitu dodijelilo mu je 2003. godine počasno zvanje profesor emeritus. 

1. Mimica, I. (2002). Sjećanje na susrete s profesorom Radovanom Vidovićem. Čakavska rič, 

XXX, 1-2, 15-19. 

2. Mimica, I. (2003). Izdaja kao pokretač i fatum u hajdučkom životu. U Ž. Bjelanović, Š. Pilić 

(ur.). Zbornik Ivana Mimice u povodu 70. rođendana (str. 101-116). Split: Biblioteka 

školskog vjesnika. 

3. Mimica, I. (2003). Prirodna sredina u južnohrvatstkim usmenim epskim pjesmama. U D. 

Roksandić, I. Mimica, N. Štefanec, V. Glunčić-Bužančić (ur.). Triplex konfinium (1500- 

1800): Ekohistorija. Zbornik radova sa međunarodnog znanstvenog skupa održanog od 3. 

do 7. svibnja 2000. godine u Zadru (251-263). Split-Zagreb: Književni krug, Zavod za 

hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

4. Mimica, I. (2005). Kud si pošla lipa zvizda. Usmene i pučke pjesme Moliških Hrvata. Split: 

Književni krug (u tisku) 

1. Mimica, I. (1988). Život i epski svijet guslara Bože Domnjoka. Split: Logos. 

2. Mimica, I. (1971). Visoki studij za nastavnike osnovnih škola. Školski vjesnik, XX, 1, 18- 

-28, Split. 

3. Mimica, I. (1973). Estetska kultura u obrazovanju studenata pedagoških akademija. 

Školski vjesnik, XX, 2, 92-96. 

4. Mimica, I. (1975). Usmena književnost u osnovnoj školi. U Radovi Pedagoške akademije 

Split, 2, 153-167. 

5. Mimica, I. (1974). Psihološki čvor dramskog sukoba u "Hasanaginici". Mogućnosti, XXI, 

12, 1432-1437. (Isti rad u autorovoj knjizi Otvorenost stvaranja, Split, 1978.) 

6. Mimica, I. (1978). Na tlu tradicije i stvaralačkih utjecaja, Mogućnosti, XXV, 1, 55-66. (Isti 

rad u autorovoj knjizi "Otvorenost stvaranja", Split, 1978.) 

7. Mimica, I. (1995). Sačuvati i unaprijediti fakultetski studij za učitelje razredne nastave. U J. 

Milat (ur.). Promjene u sustavu obrazovanja nastavnika. Znanstveni kolokvij u povodu 

obilježavanja 50. obljetnice djelovanja nastavničkih studija u Splitu (str. 87-93). Split: Fakultet 

prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu. 

- Pisao i objavljivao pjesme i crtice za djecu i mladež u časopisima i zbornicima (Vidik, 

Mogućnosti, Slobodna Dalmacija itd.) 

- Kao nastavnik uspješno predavao i vodio literarnu i novinarsku družinu u VI. 

eksperimentalnoj osnovnoj školi u Splitu, 1957-1960. 

16. 10. 2003. godine - profesor emeritus 

Datum zadnjeg izbora u zvanje

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Metodika nastave književnosti, Izvannastavne jezično-umjetničke aktivnosti u školi, 

Nastavna praksa 

astavnik Dr. sc. Berislav Žarnić 

Ustanova 

zaposlenja 


E-mail berislav@vusst.hr 

Osobna web-stranica www.vusst.hr/~berislav/personal 

Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Rođen 26. studenog 1959. godine. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao 

1985. kao profesor filozofije i sociologije; na poslijediplomskom studiju iz suvremene filozofije 

postigao akademski stupanj magistra znanosti s radom iz filozofije znanosti pod naslovom 

Objašnjenje čina u analitičkoj filozofiji 1996. godine. Kao znanstveni gost boravio na kraćem 

usavršavanju na Institute for Logic, Language and Information, University of Amsterdam. 

Doktorsku disertaciju iz logike pod naslovom Valjanost praktičnog zaključka brani na 

Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2000. godine. Postdoktorsko istraživanje ostvaruje 

u zimskom semestru 2001/2002. kao gost profesora emeritusa Kristera Segerberga na Odjelu za 

filozofiju Sveučilišta u Uppsali. 

Od 1995. izvodi sveučilišnu nastavu: Filozofija odgoja (1995-danas), Filozofija matematike 

(1997-1999), Filozofija znanosti (1999-do danas), Logika i filozofija jezika (2000/2001, 

2003/2004.), Simbolička logika (2002-do danas) na Sveučilištu u Splitu (Fakultetu 

prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja, Visoka učiteljska škola) i na 

Sveučilištu u Rijeci (Filozofski fakultet). Od 1997. do 1998. obavlja dužnost pročelnika zavoda 

za društvene i humanističke znanosti na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i 

odgojnih područja Sveučilišta u Splitu. Od 1999. do 2003. te od 2004. godine do danas obavlja 

dužnosti prodekana na Visokoj učiteljskoj školi Sveučilišta u Splitu. Član je brojnih domaćih i 

inozemnih profesionalnih udruga. Objavljuje znanstvene radove u inozemnim i domaćim 

publikacijama. Obavlja recenzentske poslove za priloge iz logike i filozofije odgoja u većem 

broju znanstvenih časopisa i edicija. Član je izdavačkog savjeta edicije Advanced Studies in 

Mathematics and Logic, Polimetrica, Monza. Sudjelovao je na brojnim domaćim i vodećim 

inozemnim znanstvenim skupovima (Montreux, Amsterdam, Beč, Münster, Prag itd.) posebno s 

prilozima iz filozofske logike. Njegov glavni znanstveni doprinos jest izgradnja «update 

semantike» za logiku imperativa i u tom području prepoznat je na međunarodnoj razini. Na 

projektu Logika, modalnost i jezik autor sudjeluje kao istraživač. Zainteresiran je za 

popularizaciju i diseminaciju logike i filozofije putem Interneta. 

1. Žarnić, B. (2000). Brojke, brojevi i njihova logička uloga. Logika, 1, 10-23. 

2. Žarnić, B. (2000). Ispravnost zaključka i logička sposobnost. Logika, 2, 75-89. 

3. Žarnić, B. (2000). Neka pitanja o logici i obrazovanju. Logika, 4, 13-24. 

4. Barišić, P. (eds.). (2001). Learning to learn: an epistemological paradox in education. 

Synthesis philosophica. Croatian Philosophical Society [and] the Union of Philosophical 

Societes of Yugoslavia, 355-362. 

5. Žarnić, B. (2001). Odgoj i prirodni razvoj. Split: Školski vjesnik, 50, 15-25. 

6. Žarnić, B. (2002). Dynamic semantics, imperative logic and propositiona attitudes. Uppsala 

Prints and Preprints in Philosophy, 1, Department of Philosophy. Uppsala University. 

7. Žarnić, B. (2003). Imperative logic, moods and sentence radicals. U P. Dekker and V. R. 

Rooy (eds.). Proceedings of the Fourteenth Amsterdam Colloquium (pp. 223-228). 

Institute for Logic, Language and Computation/Department of Philosophy. University of 

Amsterdam. 

8. Žarnić, B. (2003). Imperative change and obligation to do. U K. Segerberg i R. Sliwinski 

(eds.). Logic, law, morality: thirteen essays in practical philosophy in honour of Lennart 

Aqvist. Niz: Uppsala philosophical studies, 51 (pp. 79-95). Uppsala: Department of 

Philosophy Uppsala University. 

9. Žarnić, B. (2003). Imperative negation and dynamic semantics. U Peregrin J. (eds). Meaning: 

the Dynamic Turn. Niz: Current Research in the Semantics/Pragmatics Interface, 12, 

Oxford - Amsterdam: Elsevier.

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

10. Žarnić, B. (2004). Dinamika znanja i obrazovanja. U J.Crnčić i V. Puževski (ur.). Škola 

nade - znanje i obrazovanje poruke (str. 44-52). Hrvatski pedagoški književni zbor. 

Križevci. 

11. Žarnić, B. (2005). U perspektivi dinamične semantike: valjanost praktičnog zaključka. 

Zagreb: Biblioteka Filozofska istraživanja. 

Za izvođenje nastave iz predloženih kolegija nastavnika kvalificira: 

- njegovo prethodno obrazovanje, posebno činjenice da tema magisterija pripada grani filozofije 

znanosti, a tema doktorat grani logike 

- znatan broj objavljenih znanstvenih radova koji su relevantni za sadržaje spomenutih kolegija 

- prethodno nastavno iskustvo (ukupno osamnaest godina, deset godina u sveučilišnoj nastavi) 

- izrada i uređivanje izvora učenja, među kojima se posebno ističe kolekcija online 

interaktivnosti i drugih izvora učenja na tematskim stranicama Interaktivna logika 

(http://www.vusst.hr/~logika/pilot/), skripta iz simboličke logike 

(http://www.vusst.hr/~logika/skripta.pdf/), su-uredništvo «Internet enciklopedije» 

Encyclopaedia of Philosophy of Education (http://www.philosophy-ofeducation.org/Encyclopaedia/), 

vođenje obrazovnog portala Filozofija odgoja 

(http://www.vusst.hr/~berislav/phed) te niz drugih radova i aktivnosti usmjerenih popularizaciji 

i diseminaciji filozofije i logike. 


Predmet(-i) 

koje izvodi 

Filozofija odgoja, Logika, Filozofija znanosti

astavnik Dr. sc. Anatolij Kudrjavcev 

Ustanova 

zaposlenja 

E-mail / 

Vanjski suradnik na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 


zvanje 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Rođen u Splitu 1930., gdje je završio gimnaziju. Završio studij Kroatistike na Filozofskom 

fakultetu u Zadru. Magistrirao iz područja Komparativne književnosti na filozofskom fakultetu 

u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Radio u Gimnazijama u Korčuli i Splitu, od 1977. u splitskoj 

Višoj pedagoškoj školi, a zatim na Filozofskom fakultetu itd., predavajući književnost i scensku 

kulturu. Od 1968. je kazališni (dramski) kritičar "Slobodne Dalmacije", a od 1980. član Društva 

hrvatskih književnika. 

1. Kudrjavcev, A. (2001). U potrazi za izgubljenim Mediteranom. Split: Knjigotisak. 

2. Kudrjavcev, A. (2001). Uspješno neobično jedrenje. Kazalište: časopis za kazališnu 

umjetnost, 4, 14-17. 

3. Kudrjavcev, A. (2002). Splite moj: izbor poezije o Splitu. Split: Književni krug. 

4. Kudrjavcev, A. (2004). Smrtnost mediteranske vječnosti. Mogućnosti. 


Redovno aktivno sudjelovanje na raznim domaćim i međunarodnim simpozijima poput 

Hvarskih dana, Krležinih dana u Osijeku i Marulićevih dana na Visu te referati izneseni na tim 

simpozijima i kasnije tiskani u zbornicima. 


astavnik Katja Tresić-Pavičić, prof. 

Ustanova 

zaposlenja 

02. 02. 1990. - izvanredni profesor 

Lektorski servis prof. Katja Tresić- Pavičić 

E-mail katja.tresic@st.htnet.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

Rođena 1953. u Visu (otok Vis). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu stekla zvanje profesora 

jugoslavenskih jezika i književnosti i talijanskog jezika. Nakon završenog studija šest godina 

radi kao profesor hrvatskog jezika i književnosti u Matematičkoj gimnaziji u Zagrebu. Nakon 

preseljena u Split sedam godina radi kao lektor u novinsko-izdavačkoj kući Slobodna 

Dalmacija, a potom se, od 1994., bavi samostalnom djelatnošću u svojem Lektorskom servisu. 

Kao jezični savjetnik, lektor i redaktor redovito surađuje sa sljedećim splitskim izdavačima, 

ustanovama i fakultetima: Književni krug Split, Teološki fakultet u Splitu, Pravni fakultet u 

Splitu, Arheološki muzej u Splitu, Društvo prijatelja kulturne baštine u Splitu, Feral Tribune 

Split, Franjevački institut za kulturu mira u Splitu, Verbum Split, Marjan tisak Split, Hrvatsko 

narodno kazalište u Splitu i dr. Izvan Splita surađuje s izdavačkim kućama Hena com. i Mozaik 

knjigom. 

/

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Izdanja svih navedenih izdavača u posljednjih pet godina (znanstveni radovi, publicistika, 

beletristika), ukupno pedesetak knjiga. 

Stalni lektor sljedećih časopisa: 

- tjednika Feral Trigune, Split 

- polugodišnjaka Čakavska rič, Književni krug, Split 

- tromjesečnika Crkva u svijetu, Katolički bogoslovni fakultet u Splitu 

- godišnjaka Kulturna baština, Društvo prijatelja kulturne baštine u Splitu 

- godišnjaka Vjesnik Arheološkog muzeja u Splitu, AMS 


Predmet(-i) 

koje izvodi 


astavnik Anita Runjić-Stoilova, prof. 

Ustanova 

zaposlenja 


E-mail arunjic@ohz.unist.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 


zvanje 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Rođena 20. 10. 1973. u Stuttgartu, Njemačka. Osnovnu školu završila u Trogiru, Jezičnu 

gimnaziju u Splitu. Studirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu fonetiku i ruski jezik s 

književnosti. Diplomirala temom iz fonetike: Trajanje glasnika u normalnom govoru i govoru 

afazičara. Trenutačno u izradi magistarski rad "Asimilacije unutar govorne riječi" na 

Poslijediplomskom studiju lingvistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 

1995. dobila Rektorovu nagradu za najbolji studentski rad "Utjecaj zaglušivanja na formante 

hrvatskih samoglasnika". Od 1995. dva puta na godinu mentorica na Govorničkoj školi - tečaju 

za nadarene srednjoškolce. Od 1999. do danas radi na HRT u Službi za jezik i govor kao 

fonetičarka. Od listopada 2004. zaposlena kao asistentica na projektu prof. dr. sc. Joška 

Božanića "Halieutika viškog arhipelaga - dijalektološko i maritimološko istraživanje" pri Odjelu 

za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu. Radi u Croatici - školi hrvatskog jezika za 

strance. 

/ 

Sudjelovanje na HDPL-u u Splitu 2005. radovima: Govor hravtske javne televizije kao 

prestižan i Asimilacije u govoru televizijskih novinara. 

Sudjelovanje na međunarodnim znanstvenim skupovima: Istraživanja govora u Zagrebu 1995., 

1998. i 2004. te HDPL u Splitu 2004. 

Od 1995. do danas dva puta na godinu po tjedan dana radi kao mentorica na Govorničkoj školi - 

tečaju za nadarene srednjoškolce u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i 

Hrvatskog filološkog društva. 

2000. vodila dvotjednu retoričku radionicu za mlade političare Sretan grad u Velom Lošinju. 

/ 

Asistentica na predmetu Jezične teškoće učenika osnovnih i srednjih škola, Sociolingvistika, 

Komunikologija.

astavnik Meira Rusković, prof. 

Ustanova 

zaposlenja 

E-mail meira@net.hr 

II. GIMNAZIJA Split , Studij humanističkih znanosti Sveučilišta u Splitu 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Klasična gimnazija "Natko Nodilo", 1982. diplomirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u 

Zagrebu, prof. komparativne književnosti i društveno humanističke informatike, od 1984. 

zaposlena u gimnaziji kao nastavnica INDOK grupe predmeta, književnosti i informatike, 2 

godine vanjski suradnik na PMF u Splitu, 2 godine na Studiju humanističkih znanosti 

Sveučilišta u Splitu, postdiplomantica Sveučilišta u Zadru, smjer Informacijske znanosti, 

Novinarstvo i odnosi s javnošću. 

stručni rad iz područja društva i tehnologije na recenziji 

Uvođenje kolegija Uvod u društveno humanističku informatiku (nastavni plan i program); 

Aktivno sudjelovanje u HDPIO (Hrvatsko društvo za promicanje informatičkog obrazovanja); 

Organiziranje škole za poslovne tajnice pri SIC-Split; 

Koordinatorica 12 školskih projekata II. GIMNAZIJE Split; 

Voditeljica radionica "prava svakodnevnice - street law" pri Ligi za borbu protiv ovisnosti; 

Voditeljica radionica "Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju". 

Datum zadnjeg izbora u zvanje Izbor u zvanje predavača na Odjelu za humanističke znanosti u tijeku. 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Uvod u društveno-humanističku informatiku 

astavnik Dr. sc Ivo Babić 

Ustanova 

zaposlenja 

Umjetnička akademija 

E-mail babic@umas.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Rođen u Trogiru 17. VI. 1946. Godine 1983. obranio je doktorsku disertaciju iz područja 

povijesti umjetnosti. Ravnatelj Muzeja grada Trogira od 1974. do 1979. god. Od 1979. do 1997. 

angažiran kao nastavnik na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja 

u Splitu. Od 1997. angažiran kao nastavnik na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Od 1998. do 

2002. obnašao funkciju rektora Sveučilišta u Splitu 

Znanstvena i nastavna djelatnost 

Kao predavač, vanjski suradnik na Filozofskom fakultetu u Zadru (izabran 1977. god.) i na 

Višoj ekonomskoj školi u Splitu (od 1975. god.) predavao Problematiku zaštite spomenika i 

čovjekove okoline. Na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja na 

kojem je u stalnom radnom odnosu od 1979., a u zvanje redovitog profesor izabran je 1995. 

Na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja obnašao 

funkciju pročelnika odsjeka i dekana (od 1990. do 1992. god.). 

Tematiku zaštite čovjekove okoline predavao i na Poslijediplomskom studiju 

Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu (studij u Splitu). Angažiran i na Poslijediplomskom studiju 

Sveučilišta u Zagrebu – Studij u Dubrovniku. Predavao i na sveučilištu u Perpignanu tijekom 

svibanja 1987. i u Parizu tijekom svibnja 1992. na École des hautes études en sciences sociales. 

Tema njegovih znanstvenih interesa je povijest umjetnosti u širem antropološkom

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

kontekstu (v. priloženi popis radova). Posebno ga zanima povijest urbanizma, pa tako priprema 

pregled povijesti dalmatinskog urbanizma. U pripremi je i monografija o majstoru Radovanu i 

sinteza o kulturnom blagu Dalmacije. 

1. Babić, I. (1999-2000). Zadarski knez Petronja i njegova kći Stana. Opuscula archeologica, 

Sportula dissertationum Marino Zaninović dicata, 2324, (str. 317-325). 

2. Babić, I. (2000). Giuseppe Torreti nella Cattedrale di Traù, Francesco Robba and the 

Venetian Sculpture of the Eighteenth Century. Papers from International Symposium 

Ljubljana, 16 - 18 October 1998, Ljubljana. 

3. Babić, I. (1999). Aspetti ed attualità del potere marittimo in Meditereneo nei secoli XII - 

XVI, Acta del Convegno di Storia Militare tenuto a Napoli, in Castel dell’ Ovo dal 27 al 

29 ottobre 1997. (pp. 311-323). Roma. 

4. Babić, I. (1999). Disegno per uno studio dei rapporti tra la Dalmazia e Ancona, Adriatico, 

un mare di storia, arte, cultura, Atti del Convegno – 20-22 maggio 1999., Ancona, 

Ancona, 63-98. 

5. Babić, I. (2000). Drvenik Veliki - skica jednog naselja. U I. Pažanin (ur.). Zbornik otoka 

Drvenika. Drvenik: Župa Sv. Jurja Mučenika. 

6. Babić, I. (2002). Trogirski knez Ilija i njegova žena Stana. U I. Babić, A. Milošević (ur.). 

Zbornik Tomislava Marasovića. Split: Sveučilište u Splitu, Muzej hrvatskih 

arheoloških spomenika. 

7. Babić, I. (2002). Sjeveroistočni bedemi antičkog Trogira, Grčki utjecaj na istočnoj obali 

Jadrana (str. 397-414). Split. 

8. Babić, I. (2004). Egipatski utjecaji u Dioklecijanovoj palači. U Vjesnik za arheologiju i 

historiju dalmatinsku (str. 709-734). 96/2003. 

Navedeno u Popisu radova pod r. br. 6. i 8. 

Uz to i: 

1. Babić, I. (1991). Prostor između Splita i Trogira. Kaštel Novi: Muzeja grada Trogira 1984. 

2. Babić, I. (1994). Od ubavog do gubavog, Eseji, polemike i članci. Split: Književni krug 

Split. 

3. Babić, I. (1979). Povijest Kaštelanskog zaljeva s ekološkog aspekta, II. Konferencija o 

zaštiti Jadrana, knj. I. (str. 105-112). Zagreb. 

4. Babić, I. (1980). Povijesna jezgra Trogira u prostornom okviru, Mogućnosti, 10-11, 1209- 

-1215, Split. (u istom broju ovog časopisa posvećenom Trogiru i Predgovor, str. 941-942) 

5. Babić, I. (1988-1989). Urbana poetika Splita - protiv purifikacija. Godišnjak zaštite 

spomenika kulture Hrvatske, 14/1988, 15/1989 (str. 43-51). Zagreb. 

6. Babić, I. (1989). Naselja pod utvrdama u Dalmaciji. Radovi OOUR Prirodoslovno- 

-matematičkih znanosti i studija odgojnih područja, Radovi 4 (str. 7-25). Split. 

7. Babić, I. (1996). Sudbina antičkih naselja na tlu Hrvatske i susjednih Sklavinija, 

Starohrvatska spomenička baština - Rađanje prvog hrvatskog kulturnog pejzaža. U 

Zbornik radova znanstvenog skupa održanog 6.-8. listopada 1992, [Zagreb] (str. 29-35). 

Zagreb. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 11. 07. 2001. - redovni profesor, trajno zvanje 

Predmet(-i) 

koje izvodi 


astavnik Mr. sc. Jagoda Granić 

Ustanova 

zaposlenja 


E-mail jgranic@pmfst.hr 

Osobna web-stranica U izradi 

Kratki 

životopis 

(opis 

Rođena 1960. u Splitu. Završila osnovnu i dvije srednje škole (jednu glazbenu). Studirala 

matematiku, opću lingvistiku i fonetiku. Diplomirala opću lingvistiku i fonetiku i magistrirala iz 

lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1994). Radi na doktoratu iz lingvistike. Za

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

studija se počela upoznavati sa znanstvenoistraživačkim radom (sudjeluje na projektima i 

objavljuje radove). Od 1989. zaposlena na Sveučilištu u Splitu: na Fakultetu prirodoslovnomatematičkih 

znanosti i odgojnih područja u Spltu, a kasnije na Visokoj učiteljskoj školi. 

Kao vanjska suradnica predavala Scenski govor i Fonetiku na Akademiji dramske umjetnostu u 

Zagrebu te Dramskom studiju GKL-a. Od osnutka Odjela za humanističke znanosti (2001.) 

predaje Teoriju jezika, Fonetiku i fonologiju, Sociolingvistiku i Govorništvo. 

Ostvarila dugogodišnju suradnju s HNK i drugim splitskim kazalištima kao jezična savjetnica u 

sedamdesetak predstava, a četiri godine bila stalna suradnica (fonetičarka) na HTV-u (Služba 

za jezik i govor). 

Predsjednica Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku (od 2003.), članica i Hrvatskog 

filološkog društva i Književnoga kruga. Organizatorica međunarodnih znanstvenih skupova 

HDPL-a 2004. i 2005. Urednica zbornika radova HDPL-a. 

Sudjelovala u više znanstvenoistraživačkih projekata među kojima su međunarodni Tempus 

projekt Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini i Tipologija označivanja u 

semiologiji i semiotici. 

Izlagala na dvadesetak međunarodnih znanstvenih skupova. Objavila više od dvadeset 

znanstvenih radova iz teorijske lingvistike, sociolingvistike, psiholingvistike, semiologije i 

fonetike u stručnim časopisima, zbornicima i knjigama. 

1. Granić, J. (2002). Matematički i/ili kvazimatematički modeli jezika? U D. Stolac et al. (ur.). 

Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj. Zagreb-Rijeka: HDPL-Graftrade, 185-191. 

2. Granić, J. (2002). Sociolingvistička dimenzija komunikacijske kompetencije u višejezičnoj 

sredini/ Sociolinguistic Dimension of Communicative Competence in Language 

Pluralistic Environment. U M. Kovačević, D. Pavličević-Franić (ur./eds.). 

Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini: prikazi, problemi, putokazi / 

Communicative Competence in Language Pluralistic Environment I.: Reviews, Problems, 

Guidelines (str. 79- 87, 171-172). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu-Naklada Slap. 

3. Granić, J. (2003). Idealne govorne izvedbe – idealni govornici i idealni slušatelji. Govor XX, 

1-2, 99-106. 

4. Granić, Jagoda (2003). Savršeni bilingvizam – postoji li uopće? U D. Stolac, N. Ivanetić, B. 

Pritchard (ur.). Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj 

lingvistici. (str. 281-288). Zagreb-Rijeka: HDPL. 

5. Granić, J. (2003). Planiranje jezika u višejezičnoj zajednici/Language Planning in a 

Plurilingual Community. U M. Kovačević, D. Pavličević-Franić (ur./eds.). 

Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini: teorijska razmatranja, primjena / 

Communicative Competence in Language Pluralistic Environment II.:Theoretical 

Considerations and Practice. (str. 136-147). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu-Naklada Slap. 

6. Granić, J. (ur.). (2005). Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike. Zagreb-Split: 

HDPL. 

7. Granić, J. (2005). Releksikalizacija: metaznak u antijeziku. U J. Granić (ur.). Semantika 

prirodnog jezika i metajezik semantike. Zagreb-Split: HDPL. 

8. Granić, J. (ur./ed.) (2005). Jezik i mediji – Jedan jezik : više svjetova / Language and the 

Media – One language : Many Worlds. Zagreb-Split: HDPL. 

9. Granić, Jagoda (2005). Muške i ženske varijante jezika. U D. Stolac et al. (ur.). Jezik u 

društvenoj interakciji. Zagreb-Rijeka: HDPL. (u tisku) 

a) Navedeno u Popisu radova pod r. br. 2., 5., 7., 8., 9. 

b) Ostali radovi koji se sadržajem odnose na izvođenje predmeta: 

1. Granić, J. (1996). Javna komunikacija – jezična i/ili komunikacijska kompetencija: 

Andrijašević, M., Zergollern-Miletić, L. (ur.). Jezik i komunikacija. Zagreb: HDPL, 218- 

-222. 

2. Granić, J. (1999). Gradski idiomi i eksplicitna norma. U L. Badurina et al. (ur.). Teorija i 

mogućnosti primjene pragmalingvistike. Zagreb-Rijeka: HDPL, 1-277. 

3. Granić, J. (1999). Jezik i politike. U L. Badurina et al. (ur.). Teorija i mogućnosti primjene 

pragmalingvistike. Zagreb, Rijeka: HDPL, 279-284. 

c) Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave: 

- voditeljica jedne od radionica u okviru Tempus projekta 

- javna predavanja 

- organizacija međunarodnih znanstvenih skupova iz primijenjene lingvistike 

- urednica zbornika radova 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 09. 01. 2002. – viši predavač

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Sociolingvistika

astavnik Mr. sc. Davor Marić 

Ustanova 

zaposlenja 

Radio Dalmacija d.o.o. 

E-mail davor.maric@radiodalmacija.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Rođen 16. veljače 1961. godine u Splitu. Osnovnu i srednju školu završio u Splitu. Na Fakultetu 

političkih znanosti u Zagrebu 1983. godine diplomirao smjer politologija, a 1984. i paralelni 

dvogodišnji studij novinarstva. Magistrirao 1994. na Fakultetu organizacije i informatike u 

Varaždinu, smjer komunikologija, pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Marija Plenkovića. 

Školske godine 2003./2004. postao doktorand na doktorskom studiju iz informacijskih znanosti 

na Odjelu za informatologiju i komunikologiju Sveučilišta u Zadru. Aktivno govori i piše na 

engleskom jeziku. Od 1983. do 1987. stalno zaposlen kao novinar Hrvatskog radija u Splitu. Od 

1988. do 1993. komentator, a zatim i zamjenik glavnog urednika dnevnog lista “Slobodna 

Dalmacija”. Godine 1994. počinje s pripremama projekta radio postaje Radio Dalmacija. Od 

1995. godine njezin suvlasnik, direktor i glavni urednik. Danas je to po slušanosti peti privatni 

radio u Hrvatskoj. Kako sam svoju karijeru izgradio u novinarskoj i menadžerskoj praksi, 

znanstveni dio sam – kad je u pitanju objavljivanje radova – nažalost uglavnom zapustio. 

1. Marić, D. (2004). Radio u Hrvatskoj 2004. U Dani Radija Hrvatske (str. 74-89). Zagreb: 

Znanje. 


2. Marić , D. (1993). Novinsko komuniciranje: Slobodna Dalmacija, Vjesnik i Večernji list u 

izborima 1992. godine (63-64). U ovinarstvo i novi svjetovi komuniciranja. Osijek: 

Medijski centar Glas Slavonije d.d.; Nonacom Zagreb. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje Postupak izbora u zvanje višeg predavača u tijeku. 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Komunikologija 

astavnik Dr. sc. Frano Šago 

Ustanova 

zaposlenja 

E-mail / 

Sveučilište u Splitu - Odjel za stručne studije 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Rođen 15. rujna 1946. u Trogiru gdje je završio osmogodišnju školu. Klasičnu gimnaziju i 

Pravni fakultet završio je Splitu, a Filozofski fakultet i doktorat iz Filozofijskih nauka u 

Sarajevu. Doktorat iz sociologijskih znanosti stekao je u Sarajevu. Na Fakultetu političkih 

znanosti u Zagrebu obranio je doktorat iz politologijskih znanosti. 

Objavio je 12 izvornih znanstvenih radova iz znanstvenog područja filozofije (filozofije prava), 

ontologije i politologije. U pripremi je tiskanje 5 knjiga među kojima trotomna knjiga s radnim 

naslovom Filozofija prava i politike u misli Sv. Tome Akvinskog. 

U zvanje Višeg predavača izabran je 1998. godine na Veleučilištu u Splitu, danas Sveučilište u 

Splitu, Odjel za stručne studije. Nastavne godine 2004/2005 izabran je u zvanje Višeg 

predavača na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu, gdje je nositelj izbornoga 

kolegija na II. godini Uvod u filozofiju.

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 


zvanje 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Temeljem Ugovora u radu zaposlen je na Sveučilištu u Splitu - Odjel za stručne studije, gdje je 

nositelj kolegija Teorije države i prava. 

Ima 26 godina radnog staža i stalno je nastanjen u Trogiru. 

1. Šago, F. (2000). Antinomičnost u Heideggerovoj fundamentalnoj ontologiji (pregledni 

članak). Filozofijska istraživanja, 1, 208-216. 

članak). Vladavina prava, 2, 87-103. 

2. Šago, F. (2001). Država i politika u Tome Akvinskog (izvorni znanstveni rad). Zbornik 

radova pravnog fakulteta u Splitu, 59/60, 413-433. 

3. Šago, F. (2001). O ratu (De bello) - pravna dimenzija misli Tome Akvinskog (pregledni 

4. Šago, F. (2001). Pojam pravednosti u sustavu pravne misli Tome Akvinskog (pregledni 

članak). Vladavina prava, 1, 25-56. 

5. Šago, F. (2001). O vječnom zakonu (De lege Divina) - sustav misli Tome Akvinskog 

(pregledni članak). Vladavina prava, 2, 47-77. 


Uz to i: 

1. Šago, F. (1993). Birokracija kao osobiti fenomen suvremenog društva (pregledni članak). 

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 1, 329-340. 

2. Šago, F. (1993). Talijanska stranka demokratske ljevice (PDS-a) u novoj političkoj strategiji 

(pregledni članak). Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 2, 619-627. 

3. Šago, F. (1993). Ogledi o karizmatskom vođi (pregledni članak). Zbornik radova Pravnog 

fakulteta u Splitu, 3, 205-214. 

4. Šago, F. (1996). Vječni mir, Kantova ontološka pozicija (izvorni znanstveni članak). Zbornik 

radova Pravnog fakulteta u Splitu, 43/44, 503-512. 

5. Šago, F. (1998). Pojam slobode i jedinstva u Hegelovoj ontološkoj poziciji prava (izvorni 

znanstveni članak). Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 51/52, 577-597. 

6. Šago, F. (1999). Ćudorednost sredstava i ciljeva u politici - Maritainova ontološka pozicija 

(izvorni znanstveni članak). Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 1/2, 377-388. 

7. Šago, F. (1999). Pravni pojam poslušnosti u misli Tome Akvinskog (pregledni članak). 

Vladavina prava, 5, 42-45. 

Sudjelovanje na raznim međunarodnim simpozijima iz filozofije u posljednjih deset godina, 

posljednji put sudjelovao na simpoziju Hrvatskog filozofskog društva "Filozofija i rod" s temom 

"nada kao povijesno zbivanje. 


astavnik Dr. sc. Marin Andrijašević 

Ustanova 

zaposlenja 

20. 10. 2004. - viši predavač 

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

E-mail marin.andrijasevic@zg.htnet.hr 

Osobna web-stranica // 

Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Rođen 1960. u Zagrebu. Diplomirao opću lingvistiku i francuski jezik i književnost na 

Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao i doktorirao iz semiologije na istom fakultetu. Od 

1983. radi kao asistent a poslije kao docent - predstojnik Katedre za semiologiju pri Odsjeku za 

lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.. Gost profesor je na Filozofskom fakultetu 

Univerziteta u Tuzli (Bosna i Hercegovina); lektor za hrvatski jezik i književnost na Institut 

national des langues et civilisations orientales u Parizu; član Međunarodnoga odbora AILA-e 

(Association internationale de linguistique appliquée); član Association internationale des 

écrivains de langue française; tajnik pa predsjednik Hrvatskog društva za primijenjenu 

lingvistiku (HDPL); autor dvadesetak znanstvenih radova iz područja lingvistike, semiologije i 

teorije književnosti, te urednik šest lingvističkih zbornika; gostovao s lingvističkim i

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

semiološkim temama na sveučilištima u Parizu, Bordeauxu, Bruxellesu, Strasbourgu, Tokyju, 

Manchesteru, Marseilleu, Ljubljani; prevoditelj stručnih i beletrističkih tekstova s hrvatskoga na 

francuski, i obratno (Apollinaire, Baudrillard, Bourdieu...); autor preko trideset emisija o 

francuskom i hrvatskom jeziku na HTV-u; voditelj projekta Tipologija označivanja u 

semiologiji i semiotici. 

Andrijašević, Marin (2002). Jezik između poetike i hermeneutike. U K. Bagić (ur.), Važno je 

imati stila (str. 109-116). Zagreb: Disput. 

Andrijašević, Marin (2002). Le phénomène linguistique abordé sous l'angle sociolinguistique 

(exemple de la langue croate). Terminologie et traduction. Luxembourg, 178-185. 

Andrijašević, Marin (1994). Psiholingvističke natuknice o ontogenezi značenja. U J. 

Mihaljević Djigunović, N. Pintarić (ur.), Primijenjena lingvistika danas (str.197-201). Zagreb: 

HDPL. 

Andrijašević, Marin (1995). Kako hrvatski danas zrcali strane jezike. Strani jezici XXIV, 3/4, 

144-148. 

Andrijašević, Marin (1996). Parole et musique. T&M, Paris, 21-34. 

Andrijašević, Marin (1996). Communication entre sémiologie et sémiotique. U M. 

Andrijašević, L. Zergollern-Miletić (ur.). Jezik i komunikacija (str. 66-69). Zagreb: HDPL. 

Andrijašević, Marin (1997). Tko gubi pobjeđuje. U M. Andrijašević, Y. Vrhovac (ur.) (str. 51- 

54). Tekst i diskurs. Zagreb: HDPL. 

Andrijašević, Marin (1997). Tekstom na tekst o tekstu. Quorum 4, 73-84. 

Doktorat: Od znaka do semioze - dvosmjerno 

Magisterij: Semiologija nadrealizma 

Javna predavanja: 

- Prenons langue avec la langue croate (2000), Sorbonne (Pariz, Francuska) 

- Présentations sémiologique de l'oeuvre de Radovan Ivšić (2001), Institut national des 

langues et civilisations orientales (Pariz, Francuska) 

Voditelj projekta: Tipologija označivanja u semiologiji i semiotici 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 1999. - docent 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

astavnik 

Ustanova 

zaposlenja 

E-mail 

Između semiotike i semiologije 

Dr. sc. don Ivan Grubišić 

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, Centar Split 

igrubisic 2@ htnet.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

Rođen 1936. Na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1962. Na Filozofskom fakultetu 

u Zadru diplomirao 1982. filozofiju i sociologiju. Doktorirao 1995. u Zagrebu na Filozofskom 

fakultetu temom: "Religiozno ponašanje katolika u Dalmaciji sredinom 80-tih i vrednovanje 

toga ponašanja". Predavač na Pomorskom fakultetu Splitu i Humanističkim znanostima 

Sveučilišta u Splitu. 

1. Grubišić, I. i Zrinšćak S. (1999). Religija i integracija, Zagreb: Institut društvenih znanosti 

Ivo Pilar. 

2. Grubišić, I. (2001). Čovjek nadasve II. Split: Hrvatska akademska udruga. 

3. Grubišić, I. (2001). Čovjek nadasve III. Split: Hrvatska akademska udruga. 

4. Grubišić, I. ( 2002). Čovjek nadasve IV. Split: Hrvatska akademska udruga. 

Navedeno u Popisu radova.

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Jedan od utemeljitelja Hrvatske akademske udruge Split - Glas za čovjeka. Voditelj tribine: 

Društvo i duhovnost. Organizirao je i tri međunarodna simpozija i nekoliko okruglih stolova. 

Dobitnik je državne nagrade za promidžbu i popularizaciju znanosti, godišnje nagrade grada 

Splita i nagrade "Velimir Terzić" za promidžbu demokracije u Hrvatskoj. 


Predmet (-i) 

koje izvodi 

Religija u hrvatskoj kulturi 

29. 12. 1999. - docent

astavnik Dr. sc. Branko Kirigin 

Ustanova 

zaposlenja 

Arheološki muzej - Split 

E-mail Branko.kirigin@st.htnet.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

Rođen 11. 12. 1947. godine. Diplomirao arheologiju 1971. Od 1972. zaposlen u struci, a u 

Arheološkom muzeju direktor od 1982. do 1987. Trenutno muzejski savjetnik i voditelj Grčko- 

-helenističke zbirke. Doktorirao 2000. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru. 

1. Kirigin, B. (2000). Un ponte archeologico sull’Adriatico. Archeo XVI/1 (179), 44-51. 

2. Kirigin, B. (2000). Alto-Adriatico Vases from Dalmatia. U Adriatico tra IV e III sec. A.C. – 

vasi Alto-Adriatici tra Piceno, Spina e Adria, 131-138. 

3. Kirigin, B. (2000). Spila kod Nakovane (Pelješac) istraživanje prostora svettata. OHAD 

32/3, 93-99. 

4. Kirigin, B., Slapšak, B. (2001). Pharos and its Chora, Problemi della Chora coloniale 

dall'occidente al Mare Nero, Atti del quarantesimo convegno di studi sulla Magna 

Grecia, 597-591. 

5. Kirigin, B. (2001). Zaštitna arheološka iskopavanja u okolici Starog Grada na otoku Hvaru 

godine 1984. i 1985. Diadora, 20, 209-255. 

6. Kirigin, B. (2000). Enclosure and Defence: the Context of Mycenaean Contact within 

Central Dalmatia: U V. Karageorgis i Chr. E. Morris (ur.). Defensive settelents of the 

Aegean and the Eastern Mediterranean after c. 1200 B.C. 137-156. Nikosia. 

7. Kirigin, B., Forenbaher, S., Vujnović, N. (2001). Terenski pregled nakovanske visoravni 

(Poluotok Pelješac). OHAD 33/2, 46-49. 

8. Kirigin, B. (2002). Fulcrum iz Ostrovice. Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana. Split. 

9. Kirigin, B., Hayes, J., Leach, P. (2002). Local pottery production at Pharos. Grčki utjecaj na 

istočnoj obali Jadrana. 241-260. Split. 

10. Kirigin, B. et al. (2002). Secret histories: the pre-colonial archaeological context for Greek 

settlement of the Central Adriatic Islands. Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana, 25-50. 

Split. 

11. Kirigin, B. (2002). Novosti o Grcima u Dalmaciji, Spomenica Alojzu Bencu. Godišnjak 

Centra za balkanološka ispitivanja, 30, 32, (str. 363-383). Sarajevo-Frankfurt am Main, 

Berlin-Heidelberg. 

12. Kirigin, B., Katunarić, T. (2002). Palagruža - crkva Sv. Mihovila. Izvještaj sa zaštitnih 

iskopavanja 1996. VAHD, 94, 297-324. 

13. Kirigin, B. (2002). Jan Bouzek, Greece, Anatolia and Europe: Cultural Interrelations During 

the Early Iron Age. VAHD, 94, 394-396. 

14. Kirigin, B., Forenbaher, S., Kaiser, T. (2003). Ilirsko svetište u Spili kod Nakovane. Izdanja 

HAD-a , 22 , 329-331. 

15. Kirigin, B. (2003). Palagruža godine 2002. Preliminarni izvještaj s arheoloških iskopavanja. 

Opuscula archaeologica, 27, 367-378. 

16. Kirigin, B. (2004). The begining of promunturium Diomedis, preliminary pottery report, I 

Greci in Adriatico, 2, Hesperia, 18, 141-150. 

17. Kirigin, B. (2004). Arheološki nalazi iz triljskog kraja nadilaze nacionalne okvire (intervju). 

Sv. Mijovil, 2, 21-22. 

18. Kirigin, B. (2004). Faros, parska naseobina, prilog proučavanju grčke kolonizacije u 

Dalmaciji. VAHD, 96, 1- 301. 

19. Kirigin, B. et al. (1999). Archaeological heritage of the island of Brač. Croatia, BAR IS 

803, Oxford. 

UREDNIČKA KNJIGA 

20. Arheološka baština otoka Brača. Brački zbornik, 21, Supetar 2004. (urednik zajedno s N. 

Vujnovićem) 

Navedeno u Popisu radova pod r. br. 2.-4., 6., 9., 10., 11., 14., 16., 18. i 20.

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Datum zadnjeg izbora u zvanje Postupak izbora u zvanje docenta u tijeku 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Grčka kolonizacija istočne obale Jadrana. 

astavnik Dr. sc. Renata Relja 

Ustanova 

zaposlenja 

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu 

E-mail renata.relja@efst.hr 

Osobna web-stranica http://www.efst.hr/nastava/profesor.php?p=81 

Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Renata Relja rođena 4. veljače 1967. u Splitu. Diplomirala 1990. godine na Filozofskom 

fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za sociologiju); magistrirala 1998. godine (na istom 

fakultetu); doktorirala 2003. godine (na istom fakultetu). 1992. godine radila u Centru za odgoj i 

obrazovanje “Ante Jonić”, od 1992. do 2002. u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar - Centar 

Split (kao asistent), od 2002. na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu i na 

Visokoj učiteljskoj školi u Splitu (kao asistent), od 2003. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta 

u Splitu te na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu (kao asistent). Od 2005. godine ima 

zvanje viši predavač. Radila na projektima: Socioreligijska karta Hrvatske - Religijske zajednice 

u Hrvatskoj i njihova uloga u integracijskim procesima, Sociokulturni kapital i razvoj Hrvatske: 

između globalizacije i lokalizacije. 

Aktivno koristi engleski jezikom, a pasivno francuski. Predmet njezina interesa su 

sociološka metodologija, sociologija rada, etnografija, sociologija mladih, sociologija zabave, 

sociologija religije. Članica je Hrvatskog sociološkog društva. 

1. Relja, R. i Leburić, A. (1999). Putovanje mladih u tamu noći: prinosi sociologiji zabave. 

Sociologija sela, 37 (2/3), 249-263. 

2. Relja, R. i Leburić, A. (1999). Kultura i zabava mladih u slobodnom vremenu. apredak, 

140 (2), 175-183. 

3. Relja, R. i Leburić, A. (2001). U potrazi za dobrom zabavom: istraživanje noćnoga života 

mladih u diskoklubovima na području primorskih županija. Društvena istraživanja, 10 

(6), 1083-1107. 

4. Relja, R. (2002). Obstacles and Incentives for Ecumenical Reationship between Catholics 

and orthodox in Croatia After 1990. Religion in Eastern Europe, 22 (4), 24-46. 

Relja, R. (1998). Analiza sadržaja vjerskog tiska u vremenskom razdoblju od 1991. do 1995.g.: 

Glasa Koncila, Kane i Veritasa. Zagreb: Filozofski fakultet. 

Relja, R. (2003). oviji doprinosi sociološkoj metodologiji: suvremena etnografija. Zagreb: 

Filozofski fakultet. 

- svi citirani radovi objavljeni u znanstvenim publikacijama (sociološka empirijska istraživanja) 

- sudjelovanje u izvođenju nastave na poslijediplomskom znanstvenom studiju Management 

(predmeti: Metodologija istraživanja i Poslovna etika) 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 01. 03. 2005. - viši predavač 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Socijalna povijest ideja i ideologija

Diplomski studij - Hrvatski jezik i književnost Opis programa

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?