Studij za dopunsko pedagoško-psihološko i didaktičko-metodičko

SVEUČILIŠTE U SPLITU 

FILOZOFSKI FAKULTET 

STUDIJ ZA 

DOPUNSKO PEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKO I 

DIDAKTIČKO-METODIČKO OSPOSOBLJAVANJE 

SPLIT 2007.

FILOZOFSKI FAKULTET U SPLITU 

ODSJEK ZA PEDAGOGIJU 

Centar za istraživanje i razvoj cjeloživotnog obrazovanja 

STUDIJ 

ZA 

PEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKO I DIDAKTIČKO-METODIČKO 

OSPOSOBLJAVAJE 

ASTAVI PLA I PROGRAM STUDIJA 

- ZA ASTAVIKE EASTAVIČKIH STRUKA 

U OSOVIM I SREDJIM ŠKOLAMA - 

SPLIT 2007. 

2

Sveučilište u Splitu 

Filozofski fakultet 

www.ffst.hr 

Dekan: prof. dr. sc. Josip Milat 

Prodekani: - za nastavu doc. dr. sc. Marina Marasović-Alujević 

- za znanost prof. dr. sc. Ivana Prijatelj-Pavičić 

- za financije i razvoj prof. dr. sc. Berislav Žarnić 

Lokacije: SIJSKA ULICA 2 

- Dekan – tel.: 384-144; faks: 329-288 

- Tajnica – tel.: 385-950 

- Računovodstvo – tel.: 329-280 

- Studij sociologije – tel.: 329-290 

TESLIA ULICA 12 

Centrala – tel.: 386-122, faks: 345-567 

Prodekan za financije i razvoj: tel. 317-? 

- Učiteljski studij – tel.: 386 - 122 

- Studij predškolskog odgoja – tel.: 386 - 122 

- Studentska služba – jednopredmetni studiji tel: 384-068 

HRVOJEVA 10 

tel.: 341-096 ; faks: 341-096 

- Studij filozofije – tel.: 341-096 

- Studij pedagogije – tel.: 341-096; 386-122 

- Studij povijesti umjetnosti – tel.: 341-096, 091-185-4003 

RADOVAOVA ULICA 13 

tel.: centrala 490-280; 488 – 486; faks: 489-582 

Prodekanica za znanost i prodekanica za nastavu: tel.: 488-486 

- Studij engleskoga jezika i književnosti – tel.: 489 - 280 

- Sudij hrvatskoga jezika i književnosti – tel.: 489 - 280 

- Studij talijanskoga jezika i književnosti – tel.: 489 - 280 

- Studij povijesti – tel.: 489 - 280 

- Studentska služba - dvopredmetni studiji tel.: 490 - 150 

3

Uvodne napomene: 

Filozofski fakultet u Splitu, na osnovi odredaba Zakona o srednjem školstvu (N.N. 

br.: 19/92, 26/93, 27/93 i 56/95), Zakona o osnovnom školstvu (N.N 59/90, 27/93 i 

7/96), Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju 

nastavnika u srednjem školstvu (N.N. 1/96. god.) te Pravilnika o stručnoj spremi i 

pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u osnovnom školstvu i na osnovi 

Odluke Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Splitu o osnivanju i djelatnosti 

Centra za istraživanje i razvoj cjeloživotnog obrazovanja, organizira i izvodi 

specijalistički studij za stjecanja dopunskoga pedagoško-psihološkog i didaktičkometodičkog 

osposobljavanja. 

Studij je namijenjen pristupnicima koji nisu završili nastavnički studij, 

odnosno koji nemaju stečeno pedagoško obrazovanje, a izvode ili žele izvoditi 

nastavu pojedinih nastavnih predmeta u osnovnim i srednjim školama. 

Uspješnim završetkom studija polaznici stječu potrebnu pedagošku kompetenciju i 

pravo na licenciju za izvođenje nastave u obrazovnim ustanovama te mogućnost za 

polaganje stručnog ispita i zvanje učitelja (instruktora, nastavnika, profesora) 

osnovne, odnosno srednje škole. 

Izvod iz Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju 

učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (N.N. 47/96, 56/01): 

Članak 1. 

Ovim se pravilnikom propisuje vrsta stručne spreme učitelja i stručnih suradnika u 

osnovnom školstvu. 

Izvod iz Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju 

nastavnika u srednjem školstvu (N.N. 1/96, 80/99): 

Članak 1. 

Ovim pravilnikom utvrđuje se odgovarajuća stručna sprema i potrebno pedagoškopsihološko 

obrazovanje profesora, stručnih suradnika, stručnih učitelja, odgajatelja 

i suradnika u nastavi u srednjem školstvu. 

Članak 2. 

Odgovarajućom stručnom spremom za izvođenje nastave predmeta zajedničkog 

dijela nastavnog plana i programa u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim 

školama smatra se … 

. . . . . . 

Članak 52. 

Pod potrebnim pedagoško-psihološkim obrazovanjem nastavnika srednje škole 

smatra se pedagoško-psihološko obrazovanje koje obuhvaća obrazovna područja 

opće pedagogije, didaktike, metodike i psihologije odgoja i obrazovanja. 

. . . . . . 

Studij se organizira po potrebi, a najmanje jednom u akademskoj godini. 

4

1. PRIJAVE ZA UPIS 

Prijava za upis podnosi se u roku od 15 dana nakon objave natječaja u javnom 

glasilu. 

Uz prijavu pristupnik prilaže: 

a) diplomu završenog fakulteta 

b) preslik domovnice 

c) rodni list 

d) - odluku ovlaštenog tijela škole o upućivanju na dopunsko obrazovanje i 

izjavu da će škola snositi troškove dopunskog obrazovanja ili 

- izjavu pristupnika da će sam snositi troškove studija. 

Prijave bez traženih priloga neće se razmatrati. 

Prijava za upis s traženim dokumentima dostavlja se na adresu: 

Filozofski fakultet, 21 000 Split, Sinjska 2. 

Studij se organizira samo ako se na natječaj prijavi najmanje 30 pristupnika. 

2. UPIS 

Pristupnici koji su stekli pravo na upis dobivaju indeks i stječu status studenta 

upisanoga po osobnim potrebama. Prije upisa pristupnci su dužni podmiriti 

troškove studija (osobno ili iz sredstava drugih pravnih osoba). 

Cijenu studija za svaku akademsku godinu utvrđuje Fakultetsko vijeće. 

Utvrđeni iznos uplaćuje se na žiro račun Fakulteta: 

broj: 2330003-1100066764 Splitska banka 

s naznakom: studij za stjecanje pedgoške licencije. 

Ako student ne završi studij u roku od 12 mjeseci nakon završetka nastave, 

obvezan je platiti dodatni iznos od 400 kuna za polaganje pojedinog ispita i ostale 

troškove Fakulteta za studij. 

3. ASTAVE OBVEZE 

Student je dužan nazočiti nastavi i to: najmanje 70% sati nastave svakog od 

zajedničkih nastavnih predmeta i najmanje 90% predviđenog broja sati 

nastave metodike pojedinoga nastavnog predmeta/područja. 

Nastava se organizira u pravilu petkom poslije podne i subotom ujutro, te u 

vrijeme školskih praznika, ako se o takvoj odluci izjasni većina polaznika. 

5

Polaznik je dužan osloboditi se obveze izvođenja nastave u školi, kako bi 

mogao sudjelovati na nastavi za vrijeme trajanja studija. 

Na početku nastave svakog kolegija student je dužan prijaviti se predmetnim 

nastavnicima radi vođenja evidencije o sudjelovanju u nastavi. 

Ako student nije u mogućnosti ispuniti obveze iz stavka 1, dužan je u roku od 8 

dana od nastupa okolnosti kojima je onemogućeno ili je dovedeno u pitanje 

ostvarivanje njegovih prava i obveza ili je to pravo povrijeđeno, odnosno 

uskraćeno, podnijeti molbu Odsjeku za pedagogiju Fakulteta radi razrješenja tih 

okolnosti. 

Student ima pravo žalbe na odluku Povjerenstva u roku od 8 dana od dostave 

odluke studentu. 

4. ISPITI 

Ispiti su javni i polažu se usmeno, ili pismeno i usmeno, ili usmeno i praktično. 

Ako se ispit iz određenog predmeta polaže pismeno i usmeno, ili usmeno i 

praktično, tada ti dijelovi ispita tvore jednu cjelinu i ocjenjuju se jednom ocjenom. 

Ispit se iz svakoga nastavnog predmeta u pravilu polaže pred predmetnim 

nastavnikom. Ispit iz metodike polaže se nakon položenih ispita iz psihologije, 

pedagogije i didaktike. 

Student može pristupiti polaganju ispita iz određenog predmeta: 

1. ako je uredno pohađao nastavu i izvršio sve nastavne obveze toga predmeta, 

što potvrđuje nastavnikov potpis; 

2. ako su izvršene prethodne obveze utvrđene programom i uvjetima za 

polaganje ispita iz odgovarajućega nastavnog predmeta; 

3. ako u propisanom roku podnese prijavu za polaganje ispita. 

Ako se ispiti, zbog spriječenosti ili odsutnosti nastavnika ne mogu na vrijeme 

obaviti, Fakultetsko vijeće će odrediti da se ispit iz određenog predmeta u 

određenom roku polaže pred drugim nastavnikom. 

Ispitu se pristupa na temelju ispunjene prijavnice. Student je dužan ispit prijaviti 

najmanje osam dana prije planiranog ispitnog termina, ili u dogovoru s 

nastavnikom, a prijavnicu dostavlja studentskoj službi. 

5. ISPITI ROKOVI 

Ispiti se organiziraju u rokovima koji su predviđeni Zakonom o visokom 

obrazovanju i Pravilnikom o polaganju ispita Filozofskog fakulteta, odnosno 

Odlukom Fakultetskog vijeća, u pravilu svakog mjeseca u tijeku nastavne godine 

(osim u kolovozu). 

6

6. STATUS STUDETA 

Status studenta stječe se upisom na studij dopunskog obrazovanja. 

Pri upisu na studij studentu se izdaje indeks, kojim se dokazuje status studenta. 

7. PREKID STUDIJA 

Student koji je, iz objektivnih razloga, prekinuo studij ima pravo nastaviti studij. 

Ako postoje razlike između programa koji je pohađao i programa koji nakon 

prekida nastavlja, ili ako postoji prekid u studiju duži od tri godine, student je 

obvezan upisati i položiti možebitne diferencijalne, odnosno dopunske ispite te 

ispuniti druge obveze u skladu s izmjenama u programu. 

Smatra se da je student prekinuo studij ako izostane s nastave jednog od 

zajedničkih predmeta više od 30% sati i metodike više od 15% sati od 

predviđenoga nastavnog plana, odnosno kada je sam zatražio ispisnicu. 

Uvjeti i način polaganja ispita utvrđeni su programom pojedinih predmeta. 

7

8. ASTAVI PLA* 

R. br. astavni predmet 

Broj sati 

1. Psihologija odgoja i obrazovanja 35 

2. Pedagogija 30 

3. Didaktika 25 

4. Metodike** 

4.1 • Metodika nastave hrvatskoga jezika 

4.2 • Metodika nastave engleskoga jezika 

4.3 • Metodika nastave talijanskoga jezika 

4.4 • Metodika nastave predmeta društvene grupe predmeta 

4.5 • Metodika nastave ekonomske grupe predmeta 

4.6 • Metodika nastave glazbene kulture 

4.7 • Metodika nastave likovne kulture, likovnog oblikovanja 

4.8 • Metodika radno-tehničkog područja 

*Ovisno o potrebi izradit će se program i organizirati nastava metodike iz drugih 

predmeta - predmetnih područja. 

** Broj sati metodika uvećava se po 2 sata za svakog/-u polaznika/-cu koji ne rade 

u nastavi u školi. 

Broj sati realizacije nastave metodike ovisi o veličini grupe i iznosi: 

1. do 2 studenta 20% 

2. od 3 do 6 studenata 30% 



5. više od 20 studenata 100% 

60 

60 

60 

60 

60 

60 

60 

60 

8

9. ASTAVI PROGRAMI 

Svrha: 

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVAJA 

30 sati 

Ovladavanje znanjima iz osnovnih psihologijskih zakonitosti iz područja opće, 

razvojne i pedagoške psihologije. 

Zadaci: 

- Upoznavanje psihologijskih aspekata odgojno-obrazovnog procesa na razini 

pojedinca i grupe. 

- Upoznavanje karakteristika nadarenih učenika i učenika s teškoćama u 

psihofizičkom razvoju. 

- Upoznavanje psihologijskih aspekata procesa učenja, pamćenja i 

zaboravljanja. 

- Osposobljavanje za suradnju s roditeljima u vidu roditeljskih sastanaka i 

individualnih kontakata. 

Programska struktura: 

Teorijske discipline i područja primjene psihologije (1 sat) 

Metode i tehnike prikupljanja podataka (3 sata) 

Lčnost: - Ssposobnosti (2 sata), 

- Motiv (2sata) 

- Čuvstva ( 2 sata 

Životna razdoblja (3 sata) 

Pamćenje i zaboravljanje (2 sata) 

Učenje - Činitelji uspješnog učenja (4 sata) 

- Učenje učenja (2 sata) 

Dokimologija (4 sata) 

Učenici s posebnim potrebama (3 sata) 

Zlouporaba droga (2 sata) 

Obveze studenata: 

- izrada seminarskog rada i usmeni ispit (uz analizu seminarskog rada). 

ačin realizacije programa: 

Program se realizira predavanjima i (ili skupnim) konzultacijama. 

Literatura 

a) Obvezna: 

1. V. Andrilović, Mira Čudina: Osnove opće i razvojne psihologije, Školska 

knjiga, Zagreb, 1985. 

2. V. Andrilović, Mira Čudina: Psihologija učenja i nastave, Školska knjiga, 

Zagreb, 1985. 

9

3. T. Grgin: Edukacijska psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997. 

4. T. Grgin: Školska dokimologija, Školska knjiga, Zagreb, 1986. 

b) Literatura koja se preporuča: 

1. Mira Čudina-Obradović: adarenost, razumijevanje, prepoznavanje i 

razvijanje, Školska knjiga, Zagreb, 1990. 

2. D. Đorđević: Razvojna psihologija, Dječje novine, Gornji Milanovac, 1978. 

3. D. Đorđević: Pedagoška psihologija, Dječje novine, Gornji Milanovac, 

1982. 

4. F. Evans: Motivacija, Nolit, Beograd, 1978. 

5. I. Furlan: Čovjekov psihički razvoj, Školske novine, Zagreb, 1981. 

6. I. Furlan: Primijenjena psihologija učenja, Školske novine, Zagreb, 1984. 

7. I. Furlan: Psihologija podučavanja, Školska knjiga, Zagreb, 1990. 

8. A. Fulgosi: Psihologija ličnosti, teorije i istraživanja, Školska knjiga, 

Zagreb, 1981. 

9. Diane C. Gossen: Restitucija, preobrazba školske discipline, Alinea, Zagreb, 

1984. 

10. J. Janković: Zločesti đaci genijalci, Alinea, Zagreb, 1996. 

11. A. Jurić-Šimunčić, V. Hudolin, A. Cotić: Teškoće u učenju i vladanju, 

Školska knjiga, Zagreb, 1985. 

12. P. Zarevski: Psihologija učenja i pamćenja, Naklada Slap, Jastebarsko, 

1997. 

13. D. Wood: Kako djeca misle i uče, Educa, Zagreb, 1985. 

Konzultacije: u terminima kao i za redovite studente. 

10

Svrha: 

PEDAGOGIJA 

30 sati 

Ovladavanje osnovnim znanjima iz područja pedagoške teorije i prakse 

potrebnima za uspješnu organizaciju pedagoških aktivnosti i vođenje pedagoških 

procesa. 

Zadaci: 

- spoznavanje znanstvenih osnova pedagogije kao teorije i prakse obrazovanja, 

odgoja i izobrazbe – osposobljavanja ljudi; 

- spoznavanje društveno-povijesne dimenzije pedagoške prakse; 

- objasniti aspekte i metode pedagoškog djelovanja u procesu osposobljavanja 

ljudi; 

- spoznati tendencije u razvoju alternativnih pedagogija; 

- spoznati osnove interkulturalnog odgoja, obrazovanja i osposobljavanja 

ljudi; 

- spoznati osnove metodologije pedagogijskih istraživanja; 

- upoznati institucionalni školski sustav u Republici Hrvatskoj. 


- Znanstveno određenje pedagogije kao znanosti o osposobljavanju – 

epistemološke karakteristike, mjesto pedagogije u sustavu znanosti, 

pedagogija i druge znanosti, sustav pedagogijskih znanosti. (4 sata) 

- Povijesni razvoj – društveno povijesna dimenzija pedagogije – čovjek – rad 

– društvo –obrazovanje, odgoj i izobrazba (osposobljavanje). (3 sata) 

- Aspekti pedagoškog djelovanja u procesu osposobljavanja ljudi – 

intelektualni, radno-tehnički, fizičko-zdravstveni, etički i estetski aspekt – 

metode pedagoškog djelovanja. (5 sati) 

- Teorije razvoja ličnosti – moć i granice obrazovanja, odgoja i izobrazbe, 

metode pedagoškog djelovanja. (4 sata) 

- Alternativne pedagogije – Waldorf, Montessori. (2 sata) 

- Osnove andragogije. (3 sata) 

- Obrazovanje i osposobljavanje za život u multikulturalnoj zajednici. (2 sata) 

- Institucionalni (školski) sustav, ISCED i sustav Republike Hrvatske. (3 sata) 

- Osnove metodologije istraživanja u pedagogiji – akcijska istraživanja, 

analiza dokumentacije, izučavanje slučaja, pedagoški eksperiment. (4 sata) 


Program se realizira predavanjima, seminarskim radom i konzultacijama. 

Obveze polaznika: 

Nakon uredno odslušanih predavanja kandidat pristupa polaganju usmenog ispita, 

na kojemu se kroz razgovor utvrđuje u kojoj je mjeri svladao program uz kritičko 

razmatranje nekog od izvora navedene pedagoške bibliografije. 

11

Literatura 

a) Obvezna: 

1. Malić-Mužić: Pedagogija, Školska knjiga Zagreb, 1981. 

2. Milat, J.: Pedagogija - teorija osposobljavanja, Školska knjiga Zagreb, 

2005. 

3. Giesecke, H.: Uvod u pedagogiju, Educa, Zagreb, 1993. 


1. Armstrong, Th.: Višestruka inteligencija, Educa, Zagreb, 2006. 

2. Bruner, J.: Kultura obrazovanja, Educa, Zagreb, 2000. 

3. ***: Cjeloživotno obrazovanje učitelja i nastavnika, urednica Vlasta 

Vizek-Vidović, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, 2005. 

4. Hartmut von Hentig: Kakav odgoj želimo, Educa, Zagreb, 2006. 

5. Katz, G. L: Poticaj razvoja dječje kompetencije, Educa, Zagreb, 2005. 

6. Matijević, M.: Prilozi razvoju pluralizma u odgoju i školstvu, Filozofski 

fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1994. 

7. Winkler, R.: Djeca koju je teško odgajati, Educa, Zagreb, 1996. 


12

Svrha: 

DIDAKTIKA 

25 sati 

Ovladavanje osnovnim teorijskim i praktičnim didaktičkim spoznajama 

potrebnima za uspješnu pripremu, vođenje, realizaciju i evaluaciju nastavnih 

procesa. 

Zadaci: 

- upoznati polaznike s osnovnim didaktičkim spoznajama o nastavi i 

obrazovanju; 

- upoznati polaznike s osnovnim metodama istraživanja didaktičkih pojava; 

- upoznati polaznike sa strukturom nastavnog plana i programa, te s ciljevima 

i zadacima nastave; 

- osposobiti polaznike za organizaciju nastavnog procesa; 

- izgraditi kritički odnos prema korištenju nastavnih metoda i socijalno-radnih 

oblika; 

- osposobiti polaznike za korištenje različitih nastavnih sustava; 

- demonstrirati studentima suvremene metode i strategije rada u nastavi; 

- omogućiti im da steknu određene sposobnosti iz područja obrazovne 

tehnologije; 

- upoznati polaznike s osnovnim obilježima alternativnih škola u svijetu. 


1. Određenje osnovnih pojmova didaktike (obrazovanje, nastava, odgojnoobrazovni 

procesi, kurikul, nastavna tehnika, nastavna tehnologija, 

obrazovna tehnologija). (2 sata) 

2. Teorijski pristupi nastavi i obrazovanju (tradicionalni, komunikacijski, 

kibernetički…). (1 sat) 

3. Organizacijske pretpostavke suvremene nastave (socijalno-kulturne i 

antropološko-psihologijske pretpostavke). (2 sata) 

4. Gnoseološka utemeljenost nastavnog procesa, cilj i zadaci nastave. (2 sata) 

5. Nastavni plan i nastavni program, teorijsko-metodološki pristupi izradi 

nastavnih planova i programa (kurikul), kriteriji za izbor sadržaja, 

metodologija izrade izvedbenih i prilagođenih programa. Evaluacija 

nastavnih programa. (3 sata) 

6. Didaktička obilježja i funkcija školske ekologije (prirodna i društvena 

sredina, školsko dvorište, bibliotečno-informacijski centar, specijalizirane 

učionice, ostali specijalizirani prostori za nastavne aktivnosti). (1 sat) 

7. Mediji u nastavi - klasifikacija nastavnih medija, multimedijalnost u 

nastavi, auditivni, vizualni i audiovizualni mediji. (2 sata) 

8. Udžbenik i drugi tekstualni mediji, sprave, instrumenti, aparati, strojevi, 

računala u školi i nastavi, internet u nastavi, didaktičko oblikovanje i 

vrednovanje medija u nastavi. Kriteriji za izbor nastavnih medija. (2 sata) 

9. Odgojno-obrazovna komunikacija u nastavi – metode i socijalni oblici rada 

u nastavi (samostalni rad učenika, rad u paru, grupni, frontalni rad).(1 sat) 

13

10. Struktura i etape nastavnog procesa: priprema i dogovor, realizacija, 

vrednovanje. (1 sat) 

11. Odgojno-obrazovni proces kao zajednički rad učenika i nastavnika. (1 sat) 

12. Planiranje, priprema i dogovor, planiranje i pripremanje nastavnika, 

planiranje i pripremanje učenika. (3 sata) 

13. Realizacija, stjecanje novih znanja, didaktički smisao i organizacija 

vježbanja, didaktički smisao i organizacija ponavljanja u nastavi, 

mikroartikulacija nastavnog sata, didaktička rješenja u odgoju i 

obrazovanju djece s posebnim potrebama. (2 sata) 

14. Evaluacija - vanjska i unutarnja evaluacija, modeli ocjenjivanja učenika i 

povezanost s ciljevima odgoja i modelima nastave. (2 sata) 




Nakon uredno odslušanih predavanja kandidat pristupa polaganju usmenog ispita, 

na kojemu se kroz razgovor utvrđuje u kojoj je mjeri svladao program uz kritičko 

razmatranje nekog od izvora navedene didaktičke bibliografije. 

Literatura 

a) Obvezna: 

1. Bognar, L. i Matijević, M.: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1993. ili: 

2. Bežen, A., Jelavić, F. i dr.: Osnove didaktike, NIRO, Školske novine, 

Zagreb, 1991. 


1. Gudjons, H.: Pedagogija – temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1993. 

2. Kyriacou, C.: Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb, 2001. 

3. Milat, J.: Pripremanje za nastavu – metodički priručnik – Hrvatska 

zajednica tehničke kulture, Zagreb, 1995. 

4. astavni plan i program za gimnazije i druge srednje škole. 

5. Rodek, S.: Kompjutor i suvremena nastavna tehnologija, Školska knjiga, 

Zagreb, 1986. 

6. Poljak, V.: Didaktičko oblikovanje udžbenika i priručnika, Školska knjiga, 

Zagreb, 1980. 


14

Svrha: 

METODIKA ASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA 

60 sati 

Osposobljavanje studenata za ostvarivanje ciljeva i zadataka nastave hrvatskoga 

jezika, književnosti, pismenoga i govornoga izražavanja, te medijske kulture u 

višim razredima osnovne škole i u srednjim školama. 

Zadaci: 

- upoznavanje studenata s teorijom i praksom nastave hrvatskoga jezika, 

književnosti, pismenoga i govornoga izražavanja, te medijske kulture u 

višim razredima osnovne škole i u srednjim školama; 

- osposobljavanje studenata za izvođenje nastave predmeta Hrvatski jezik; 

- osposobljavanje studenata za praćenje, vrjednovanje i ocjenjivanje učenika u 

nastavi hrvatskoga jezika; 

- osposobljavanje studenata za izradu i razradu osnovne metodičke 

dokumentacije za predmet Hrvatski jezik; 

- osposobljavanje studenata za uspješnu pripremu, vođenje i vrjednovanje 

nastavnoga rada. 


1. Metodika nastave hrvatskoga jezika. Hrvatski jezik kao nastavni predmet. (1 

sat) 

2. Svrha nastave hrvatskoga jezika, književnosti, govornoga i pismenoga 

izražavanja, te medijske kulture. (1 sat) 

3. Metodički pristupi i sustavi u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti. (2 

sata) 

4. Načela nastave hrvatskoga jezika. Nastava fonetike, fonologije, morfologije, 

tvorbe riječi i sintakse hrvatskoga jezika te leksikologije i hrvatske stilistike. 

(10 sati) 

5. Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika u nastavi. Nastava hrvatskoga 

pravopisa. (4 sata) 

6. Metodički pristupi književnom djelu. (8 sati) 

7. Vrste čitanja u nastavi književnosti. (4 sata) 

8. Metodički pristupi stvaralaštvu pisca. (2 sata) 

9. Metodički pristupi epohi, pravcu. (2 sata) 

10. Metodički pristupi filmu. (2 sata) 

11. Suvremena teorija i praksa nastave govornoga i pismenog izražavanja. 

Priprema i ustrojba predavanja (govora). Metodički pristupi pisanju. (8 sati) 

12. Stilsko-kompozicijsko vježbanje. Pripovijedanje. Opisivanje. Raspravljanje. 

Izlaganje. Tumačenje. Argumentacija. (8 sati) 

13. Ispravljanje, vrjednovanje i ocjenjivanje učeničkih pismenih uradaka. (4 

sata) 

14. Udžbenici i priručnici. Udžbenici hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja, 

udžbenici književnosti (čitanke), udžbenici hrvatskoga jezika i književnosti. 

(4 sata) 

15

Dodatno za polaznike koji ne rade u nastavi (2 svi + 2 sata po polazniku) 

1. Osnovne karakteristike odgojno-obrazovnog sustava. Sustav obrazovanja 

odraslih. Osnovna školska – razredna dokumentacija. (2 sata) 

2. Održavanje najmanje jednog uspješnog predavanja na osnovi izrađene 

pismene priprave (1 sat) s metodičkom analizom (1 sat) u realnim uvjetima (u 

razredu) u konkretnoj školi. 




Polaznici mogu pristupiti polaganju usmenog ispita nakon uredno odslušanih 

predavanja i seminara, te izvršenja sljedećih obveza: 

1. izrade seminarskog rada 

2. govorne interpretacije književnoumjetničkog teksta 

3. ispravka učeničkoga pismenog uratka 

4. izrade tri pismene priprave za nastavni sat (dvosat) 

5. održavanja dvaju uspješnih nastavnih sati – po jedan sat u osnovnoj i u 

srednjoj školi (praktični dio ispita). 

Literatura 

a) Obvezatna: 

1. Pandžić, Vlado (2001.), Govorno i pismeno izražavanje u srednjoj školi, 

Profil, Zagreb. 

2. Rosandić, Dragutin (2005.), Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, 

Zagreb. 

3. Težak, Stjepko (1996.), Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, 

Školska knjiga, Zagreb. 

4. Težak, Stjepko (1998.) Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2, 

Školska knjiga, Zagreb. 

*** Udžbenici i priručnici. 


3. Hrvatski, časopis za teoriju i praksu nastave hrvatskoga jezika, 

književnosti, govornoga i pismenoga izražavanja te medijske kulture, (ur. 

Vlado Pandžić), Hrvatsko filološko društvo, Zagreb. 

4. Peko, Anđelka, Pintarić, Ana (1999.), Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, 

Pedagoški fakultet, Osijek. 

5. Rosandić, Dragutin (2002.), Od slova do teksta i metateksta. Teorija i 

praksa pismenoga izražavanja u osnovnoj školi, Profil, Zagreb. 

6. Težak, Stjepko (1990.), Metodika nastave filma, Školska knjiga, Zagreb. 

7. Škarić, Ivo (2000.), Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb. 

Konzultacije: u terminima kao za redovite studente. 

16

Svrha: 

METODIKA ASTAVE EGLESKOGA JEZIKA 

60 sati 

Osposobiti polaznike za izvođenje nastave iz predmeta Engleski jezik u različitim 

vrstama škola i na različitim razinama učenja. 

Zadaci: 

- upoznati polaznike s osnovnim teorijama i pojmovima u nastavi stranih 

jezika; 

- upoznati polaznike s glavnim pristupima i metodama poučavanja stranog 

jezika; 

- upoznati polaznike sa strategijama poučavanja stranih jezika; 

- upoznati polaznike s tehnikama i postupcima u nastavi engleskoga kao 

stranoga jezika; 

- omogućiti polaznicima stjecanje sposobnosti odabira prikladnih strategija 

poučavanja; 

- osposobiti polaznike za uspješno praćenje elemenata nastavnog procesa; 

- osposobiti polaznike za planiranje nastavnog sata i poučavanje prema planu; 

- osposobiti polaznike za upravljanje razredom; 

- osposobiti polaznike za kritičko razmišljanje o održanim satima. 


1. Teorije usvajanja prvog jezika, teorije usvajanja i učenja drugog/stranog 

jezika. (4 sata) 

2. Faktori koji utječu na učenje drugog jezika, učenikov međujezik, analiza 

grešaka, strategije učenja, strategije komunikacije. (4 sata) 

3. Dijakronijski prikaz nastavnih metoda. (10 sati) 

4. Alternativne metode u poučavanju jezika. (5 sati) 

5. Razumijevanje slušanjem, osposobljavanje učenika za govornu 

komunikaciju na stranom jeziku, čitanje i razumijevanje pisanog teksta, 

razvijanje vještine pisanja. (10 sati) 

6. Nastava gramatike, poučavanje leksika. (4 sata) 

7. Provjeravanje i vrednovanje znanja stranog jezika. (1 sat) 

8. Materinski jezik u nastavi stranog jezika. (1 sat) 

9. Poučavanje kulture. (1 sat) 

10. Mediji u nastavi stranog jezika. (1 sat) 

11. Strategije poučavanja stranog jezika (planiranje sata, postavljanje pitanja, 

objašnjavanje, davanje uputa, davanje povratne obavijesti i ispravljanje 

grešaka). (6 sati) 

12. Praćenje verbalne interakcije na satu stranog jezika (nastavnik istraživač). 

(3 sata) 

13. Vježbe. (10 sati) 

17




4. Održavanje najmanje jednog uspješnog predavanja na osnovi izrađene pisane 

pripreme (1 sat) s metodičkom analizom (1 sat) u realnim uvjetima (u razredu) 

u konkretnoj školi. 




1. Izrada seminarskog rada 

2. Izrada tri pripreme za nastavni sat 

3. Držanje 1 oglednog sata 

4. Polaganje ispita 

Literatura 

a) Obvezna: 

1. Harmer, J. (1991). The Practice of English Language Teaching. Second edition. 

London: Longman. 

2. Lightbown, P. M., Spada, N. (1999). How Languages are Learned. Revised 

Edition. Oxford: Oxford University Press. 

3. Petrović, E. (1988). Teorija nastave stranih jezika. Zagreb: Školska knjiga. 

4. Prebeg-Vilke, M. (1977). Uvod u glotodidaktiku. Zagreb: Školska knjiga. 

5. Richards, J. C. & Rogers, T. S. (2001). Approaches and Methods in 

Language 7. Teaching. Second Edition. Cambridge: Cambridge University 

Press. 

8. Todd, R. W. (1997). Classroom Teaching Strategies. Hamel Hempstead: 

Prentice Hall. 

9. Ur, P. (1996). A Course in Language Teaching. Theory and Practice. Cambridge: 

Cambridge University Press. 

10. Odabrani članci iz časopisa ELT Journal i Strani jezici. 



18

Svrha: 

METODIKA ASTAVE TALIJASKOGA JEZIKA 

60 sati 

Osposobiti polaznike za izvođenje nastave iz predmeta Talijanski jezik u različitim 

vrstama škola te na različitim stupnjevima učenja. 

Zadaci: 

- upoznati polaznike s temeljnim teorijama te pojmovima u nastavi stranih 

jezika; 

- upoznati polaznike s osnovnim metodama i pristupima poučavanja 

talijanskog kao stranog jezika kroz povijest do danas; 

- uputiti polaznike u strategije poučavanja talijanskog kao stranog jezika; 

- uputiti polaznike u tehnike i postupke u nastavi talijanskog kao stranog 

jezika; 

- upoznati polaznike s čimbenicima koji utječu na usvajanje talijanskog kao 

stranog jezika u našoj sredini (ovisnima o učeniku, neovisnima o učeniku, 

kulturno-povijesno naslijeđe) ; 

- upoznati polaznike s pretpostavkama za uspješnu komunikaciju u razredu; 

- osposobiti polaznike za pravilno planiranje nastavnog sata i njegovu 

realizaciju prema planiranom; 

- uputiti polaznike u mogućnosti i načine upravljanja razredom tijekom 

nastavnog procesa te u uspješno praćenje elemenata nastavnog procesa. 


1. Opća glotodidaktička teorija: glotodidaktika kao samostalna 

interdisciplinarna znanost. (4 sata) 

2. Teorije usvajanja jezika: materinskog, drugog i stranog. (4 sata) 

3. Temeljni aspekti i specifični problemi u učenju stranih jezika. (2 sata) 

4. Osnovni glotodidaktički termini. (2 sata) 

5. Čimbenici koji utječu na usvajanje talijanskog kao stranog jezika. (2 sata) 

6. Neke pretpostavke uspješne komunikacije u razredu u kojem se usvaja 

talijanski kao strani jezik. (2 sata) 

7. Dijakronijski prikaz metoda. (16 sati) 

8. Nastava gramatike, poučavanje leksika. (4 sata) 

9. Materinski jezik u nastavi stranog jezika. (2 sata) 

10. Elementi vrednovanja i ocjenjivanja učenika. (2 sata) 

11. Elementi kulture i civilizacije u nastavi talijanskog jezika. (2 sata) 

12. Suvremena sredstva priopćavanja i internet u nastavi talijanskog jezika. (2 

sata) 

13. Artikulacija nastavnog sata, neposredna priprema i realizacija. (4 sata) 

14. Vježbe. (12 sati) 

19




2. Održavanje najmanje jednog uspješnog predavanja na osnovi izrađene pisane 

pripreme (1 sat) s metodičkom analizom (1 sat) u realnim uvjetima (u 





1. Izrada seminarskog rada 

2. Izrada tri pripreme za ogledni nastavni sat 

3. Održavanje jednog oglednog sata (praktični dio ispita) 

4. Polaganje teorijskog dijela ispita 

Literatura 

a) Obvezna: 

1. Prebeg-Vilke, M. (1997). Uvod u glotodidaktiku. Zagreb: Školska knjiga. 

2. Petrović, E. (1988.). Teorija nastave stranih jezika. Zagreb: Školska knjiga. 

3. Balboni, E. P. (1994). Didattica dell'italiano a stranieri. Siena: Bonacci 

editore. 

4. Balboni, E. P. (2005). Le sfide di Babele. Torino: UTET Libreria. 

5. Ciliberti, A. (1997). Manuale di glottodidattica. Firenze: La Nuova Italia. 

6. Porcelli, G. (?). Principi di glottodidattica. Brescia: La Scuola. 

7. Katerinov, K. (1991). Rassegna dei principali metodi per l'insegnamento 

dell'italiano a stranieri. Perugia: Guerra edizioni. 

8. Titone, R. (1991). Orizzonti della glottodidattica. Perugia: Guerra edizioni. 



20

Svrha: 

METODIKA ASTAVE GLAZBEE KULTURE 

60 sati 

Osposobiti polaznike za uspješno realiziranje glazbene nastave u osnovnoj, 

srednjoj i glazbenoj školi. 

Zadaci: 

• Upoznati polaznike s predmetom Metodika nastave glazbene kulture. 

• Upoznati nastavne metode, didaktičke sustave, nastavne oblike, nastavna 

pomagala i sredstva, te didaktička načela glazbene nastave. 

• Upoznati polaznike s koncepcijom glazbene nastave u osnovnoj i srednjoj 

školi. 

• Upoznati polaznike s koncepcijom nastave u glazbenoj školi (zasebno s 

koncepcijom nastave instrumenata i nastave teorijskih glazbenih predmeta). 

• Osposobiti polaznike za pripremanje i izvođenje teorijske i praktične nastave u 

razredu i tijekom slobodnih aktivnosti. 

• Osposobiti polaznike za kontinuirano praćenje i vrednovanje rada učenika. 


• Metodika glazbene nastave kao znanstvena disciplina. (5 sati) 

• Retrospektivni pregled glazbene nastave. (5 sati) 

• Cilj i zadaci glazbene nastave u osnovnoj, srednjoj i glazbenoj školi. (5 sati) 

• Koncepcija glazbene nastave u osnovnoj, srednjoj i glazbenoj školi: analiza 

nastavnih programa glazbene nastave u osnovnoj, srednjoj i glazbenoj školi (10 

sati); područja glazbene nastave (pjevanje, sviranje, slušanje, glazbena 

kreativnost, elementi glazbene pismenosti, opći pojmovi iz glazbene 

umjetnosti). (10 sati) 

• Pisana priprema i organizacija sata glazbene kulture u osnovnoj, srednjoj i 

glazbenoj školi. (20 sati) 

• Organizacija slobodnih aktivnosti u osnovnoj i srednjoj školi. (5 sati) 

Dodatno za polaznike koji ne rade u nastavi (2 sata svi + 2 sata po polazniku): 

• Upoznati polaznike s osnovama obrazovnog sustava i temeljnom školskom - 

razrednom dokumentacijom. (2 sata) 

• Održati u razredu najmanje jedno uspješno predavanje (1 sat), s metodičkom 

analizom (1 sat). 


• Izraditi dvije pismene pripreme za dva nastavna sata (za osnovnu, srednju ili 

glazbenu školu, prema izboru polaznika). 

• Usmeni ispit iz metodike nastave glazbene kulture. 

21



Literatura 

Obvezna: 

1. Rojko, Pavel (1996.), Metodika nastave glazbe: teorijsko-tematski aspekti, 

Osijek: Pedagoški fakultet. 

2. Rojko, Pavel (2004.), Metodika glazbene nastave: praksa. 1. dio, Zagreb: 

Jakša Zlatar. 

3. Rojko, Pavel (2005.), Metodika glazbene nastave: praksa. 2. dio: Slušanje 

glazbe, Zagreb: Jakša Zlatar. 

Preporučena: 

1. Brdarić, Radovan (1986.), Pripremanje nastavnika za nastavu glazbene 

kulture: priručnik za nastavnike razredne nastave i glazbene kulture, Zagreb: 

Školska knjiga. 

2. Jurišić, Grozdana & Renata, Sam Palmić (2001.), Brojalica – snažni glazbeni 

poticaj, Rijeka: Adamić. 

3. Dobrota, Snježana: "Glazbena nastava u razrednoj nastavi. 1. dio", Tonovi: 

časopis glazbenih i plesnih pedagoga, 39(2002)1, 67-79. 

4. Dobrota, Snježana: "Glazbena nastava u razrednoj nastavi. 2. dio", Tonovi: 

časopis glazbenih i plesnih pedagoga, 40(2002)2, 35-48. 

5. Rojko, Pavel: "Ocjenjivanje u glazbenoj nastavi", Tonovi: časopis glazbenih i 

plesnih pedagoga, 30(1997)2, 11-14. 


22

Svrha: 

METODIKA ASTAVE LIKOVE KULTURE 

60 sati 

Osposobiti polaznike za uspješno ostvarivanje ciljeva, zadataka i programa 

pojedinih nastavnih predmeta iz područja vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja. 

Zadaci: 

- osposobiti polaznike za kritičku i kreativnu analizu sadržaja nastavnog 

predmeta iz područja vizualno–likovnog odgoja i obrazovanja s 

metodičkog stajališta (prema potrebama polaznika); 

- upoznati polaznike s likovnim jezikom djece, s njegovim simbolima, sa 

strukturom i značenjima, te sa zakonitostima razvoja likovnih sposobnosti; 

- osposobiti polaznike za poticanje i razvijanje percepcijskih, oblikovnih i 

stvaralačkih sposobnosti djece i mladih u kontekstu likovnog izražavanja; 

- upoznati i znati primijeniti didaktička načela, nastavne metode i metodičke 

oblike rada u nastavi likovne kulture; 

- upoznati i znati primijeniti suvremena nastavna sredstva i pomagala u 

nastavi likovne kulture; 

- osposobiti polaznike za planiranje, pripremanje i izvođenje nastave (prema 

potrebama polaznika za pojedine nastavne predmete iz područja vizualnolikovnog 

odgoja i obrazovanja); 

- osposobiti polaznike za vrednovanje likovno-stvaralačkih postignuća 

učenika; 

- osposobiti polaznike za korelacijski pristup u planiranju i izvođenju 

nastave; 

- razvijati sposobnost primjenjivanja stečenih znanja održavanjem 

samostalnih nastavnih sati polaznika; 

- razvijati želju i potrebu za permanentnim usavršavanjem u metodici 

likovne kulture. 


1. Određenje, cilj, zadaci i interdisciplinarnost metodike nastave likovne 

kulture. (2sata) 

2. Odnos između likovne umjetnosti i likovnog odgoja. (2 sata) 

3. Povijesni razvitak teorije i prakse vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja 

u nas i u svijetu. (2 sata) 

4. Zadaci i bit nastave vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja. (2 sata) 

5. Proces spoznavanja u nastavi likovne kulture (kriteriji i funkcija 

razlikovanja vizualnog od likovnog mišljenja). (2sata) 

6. Estetski odgoj i nastava likovne kulture (estetsko–likovne komponente 

zadataka likovne kulture). (3 sata) 

23

7. Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece (optičko tematski razvoj, 

oblikovni razvoj - ovladavanje likovno–izražajnim sredstvima, semiotički 

razvoj). (6 sati) 

8. Likovni razvoj djece na pojedinim likovnim područjima. (2 sata) 

9. Nastava likovnog oblikovanja u funkciji promicanja kreativnosti. (4 sata) 

10. Negativne pojave u dječjem stvaralaštvu i ometanje dječjeg likovnog 

razvoja (stereotipi, šablone, kič). (2sata) 

11. Psihološke osnove recepcije umjetničkih djela - razvoj sposobnosti 

promatranja i doživljavanja umjetničkih djela u učenika. (2 sata) 

12. Likovno nadareni učenici. (1 sat) 

13. Motivacija u likovnoj nastavi. (1sat) 

14. Upoznavanje i raščlamba nastavnog programa u osnovnim i srednjim 

školama (analiza programa likovnog područja koje polaznik predaje u 

školi). (3 sata) 

15. Nastavne metode, didaktička načela, oblici rada i njihova primjena u nastavi 

likovne kulture. (4 sata) 

16. Korelacija u nastavi likovne kulture. (4 sata) 

17. Izvori znanja, nastavna sredstva i suvremena nastavna pomagala u nastavi 

likovne kulture. (2 sata) 

18. Metodičko oblikovanje nastave likovne kulture – priprema za izvođenje 

nastave 

(crtanje, slikanje, grafika, trodimenzionalno oblikovanje, dizajn – prema 

potrebama polaznika u nastavi). (10 sati) 

19. Vrednovanje, praćenje i ocjenjivanje u likovnoj nastavi. (2 sata) 

20. Projektni pristup u nastavi likovne kulture. (1 sat) 

21. Dječje likovne izložbe. (1 sat) 

22. Muzejska pedagogija i nastava likovne kulture. (2 sata) 





pisane pripreme (1 sat) s metodičkom analizom (1 sat) u realnim uvjetima 

(u razredu) u konkretnoj školi. 


Svaki student dobiva određene zadatke iz programa koji realizira u školi. 

Te zadatke treba metodski razraditi i provesti s učenicima. Na osnovi tako 

izvedenih zadataka provodi se konzultacija i polaže usmeni ispit. 

ačin realizacije programa: predavanja i seminari. 

Literatura 

a) Obvezna: 

1. Jakubin, Marijan & Nada, Grgurić (1996.), Vizualno–likovni odgoj i 

obrazovanje. Zagreb: Educa. 

2. Karlavaris, Bogomil (1991.), Metodika likovnog odgoja 1, Rijeka: Hofbauer. 

24

3. Karlavaris, Bogomil (1991.), Metodika likovnog odgoja 2, Rijeka: Hofbauer. 

4. Roca, Josip (1998.), Likovni odgoj u osnovnoj školi, Zagreb: Školska knjiga. 

5. Tanay, Emil Robert (1990.), Likovna kultura u nižim razredima osnovne škole, 

Zagreb: Školska knjiga. 


1. Grgurić, Nada: "Kreiranje metodike likovne kulture na principima 

vizualnog, likovnog i kognitivnog razvoja djeteta", u knjizi Likovna 

kultura, Zavod za prosvjetno-pedagošku službu SRH, (1985.), 146-150. 

2. Grgurić, Nada: "Karakteristika i analogija verbalnog i likovnog pojmovnog 

sistema", Umjetnost i dijete. Dvomjesečnik za estetski odgoj, dječje 

stvaralaštvo i društvene probleme mladih, 20(1988)4, 163-173. 

3. Huzjak, Miroslav: "Korelacija u metodici likovne kulture", Zbornik 

Učiteljske akademije u Zagrebu, 1 (2) (2000), 225-231. 

4. Huzjak, Miroslav: "Korelacija u nastavi: strukturalni prijevod", Metodika: 

časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i 

visokoškolskoj izobrazbi, Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu, 2 

(2001), 2-3, 39-43. 

5. Karlavaris, Bogomil: "Pristupi likovnom odgoju kao nastavnom predmetu i 

istraživačkom području" Zbornik Pedagoškog fakulteta u Rijeci, 12(1992), 

155-162. 

6. Kuščević, Dubravka: "Kreativno–stvaralački pristup u nastavi likovne 

kulture", Metodika: časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom 

odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi, 5(2004)8, 76-84. 

7. Kuščević, Dubravka: "Likovna umjetnost kao instrument odgojno– 

obrazovnog djelovanja", Djetinjstvo, razvoj i odgoj: Zbornik radova sa 

znanstveno–stručnog skupa Zadar, in, Sveučilište u Zadru, Stručni odjel 

za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Zadar, (2003), 111- 

118. 

Konzultacije: prema dogovoru s profesorom metodike. 

25

Svrha: 

METODIKA ASTAVE PREDMETA DRUŠTVEOG PODRUČJA 

(pravo, politologija, sociologija...) 

60 sati 

Osposobiti polaznike za uspješnu realizaciju cilja, zadataka i programa pojedinih 

nastavnih predmeta iz društveno ekonomskog odgojno-obrazovnog područja. 

Zadaci: 

- upoznati polaznike s prirodom i genezom metodike; 

- osposobiti polaznike za pripremanje i izvođenje teorijske i praktične 

nastave; 

- osposobiti polaznike za programiranje obrazovnih sadržaja prema 

zahtjevima rada u pojedinim strukama; 

- osposobiti polaznike za kontinuirano praćenje i vrednovanje rada učenika, 

te njihovo uključivanje u stvaralački rad. 

Program: 

1. Pojam metodike, njezina priroda, geneza i struktura (2 sata) 

2. Metodičko djelovanje nastavnika kao centralni problem metodike. 

Čimbenici koji utječu na izgradnju metodičke kompetencije djelovanja: 

struktura ličnosti nastavnika, verbalne i neverbalne sposobnosti 

izražavanja, profesionalna i stručna socijalizacija, teorijsko znanje, 

instituciolni okvirni uvjeti itd. (4 sata) 

3. Teorije nastavnikova djelovanja: kognitivni pristup, interakcionistički 

pristup, pristup teorije razvoja (2 sata) 

4. Definiranje i razrada ciljeva nastave. Operacionalizacija zadataka (2 sata) 

5. Primjena nastavnih metoda, socioloških oblika i nastavnih sustava 

(4 sata) 

6. Nastavnik kao organizator i moderator kooperativnog učenja, učenja putem 

otkrivanja, integrativnog učenja, receptivnog učenja (4 sata) 

7. Metodička priprema za nastavu (4 sata) 

8. Artikulacija nastavnog sata (2 sata) 

9. Vježbe i praktični rad (36 sati ) 

Dodatno za kandidate koji ne rade u nastavi (2 svi + 2 sata po polazniku) 


odraslih. Osnovna škola – razredna dokumentacija (2 sata) 


pismene pripreme (1 sat) s metodičkom analizom (1 sat) u realnim 

uvjetima (u razredu) u konkretnoj školi 


Predavanja, vježbe, praktičan rad, konzultacije 

26

Obveze studenata 

1. Izraditi izvedbeni program za nastavni predmet 

2. Izraditi tri pripreme za nastavni sat 

3. Održati jedan uspješan nastavni sat 

4. Usmeni ispit 

Literatura: 

a) obavezna 

1. *** Metodika u sustavu znanosti i obrazovanja, Institut za pedagoška 

istraživanja i Školske novine, Zagreb, 1986. 

2. Marinković, J. Metodika nastave filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1983. 

3. Vrbetić, M. Nastava povijesti u teoriji i praksi, Školska knjiga, Zagreb, 

1968. 

4. Terhart, E. Metode poučavanja i učenja, Educa, Zagreb, 2001. 

5. Kyriacou, C. Temeljna naszavna umijeća, Educa, Zagreb, 1995. 

b) Literatutra koja se preporuča: 


METODIKA ASTAVE TEHIČKO-TEHOLOŠKOG PODRUČJA 

(RTP) 

60 sati 

27

- dodatno za nastavnike praktične nastave.........10 sati 

- za sve polaznike koji ne rade u nastavi dodatno 2 sata i 

po 2 sata za pojedinačna pokusna predavanja u realnim 

uvjetima za polaznike koji ne rade u nastavi 

Za nastavnike teorijske nastave različitih predmeta tehničkih struka (VII. 

stupanj SS) iz područja: strojarstva, brodogradnje, metalurgije, elektrotehnike, 

elektronike, računarstva, graditeljstva, geodezije, prerade drva, tekstila, 

kožarstva, prometa… 

Svrha: 

Postići osposobljenost polaznika za uspješno ostvarivanje ciljeva i zadataka 

programa u nastavi pojedinih nastavnih predmeta radno-tehničkog područja u 

osnovnoj školi i srednjim strukovnim školama. 

Zadaci - polaznici trebaju: 

- spoznati osnove metodike kao pedagoške i sintetske (interdisciplinarne) 

znanosti; osnovne pojmove i specifičnosti metodike RTP u odnosu prema 

metodikama drugih područja; 

- razviti sposobnost za uspješnu primjenu općih zakonitosti pedagogijskih, 

psihologijskih i drugih društveno-humanističkih i tehničkih disciplina u 

različitim oblicima nastavnog rada u RTP; 

- razviti sposobnost utvrđivanja i formuliranja obrazovnih, funkcionalnih i 

odgojnih zadataka za pojedine nastavne predmete i pojedine metodičke 

jedinice u nastavi pojedinih predmeta RTP; 

- razviti sposobnost za uspješno projektiranje, planiranje i pripremanje 

nastave; 

- uspješno izraditi - razraditi osnovnu metodičku dokumentaciju za određeni 

nastavni predmet; 

- steći sposobnost za uspješan izbor, strukturiranje, oblikovanje i vrednovanje 

sadržaja potrebnih za osposobljavanje učenika pojedinih struka i zanimanja; 

- steći sposobnost za uspješnu pripremu, vođenje i vrednovanje nastavnog 

rada; 

- steći sposobnost za uspješno praćenje napredovanja, kontrolu i ocjenjivanje 

učenika u pojedinim oblicima nastavnog rada. 


A) za sve polaznike 

1. Određenje metodike kao znanstvene i nastavne discipline; uloga metodike u 

profesionalnom osposobljavanju nastavnika, specifičnosti metodike nastave 

predmeta radno-tehničkog (radno-tehnološkog) područja u odnosu na 

metodike drugih predmeta i područja. (6 sati) 

2. Određenje tehnike i radno-tehničkog područja kao konstitutivnog područja 

sadržaja općeg (predprofesionalnog) i profesionalnog osposobljavanja, 

opće-tehnički (politehnički) i specijalno tehnički predmeti; politehnički 

princip i korelativne veze u nastavi radno-tehničkog područja. (4 sata) 

28

3. Utvrđivanje i formuliranje ciljeva i zadataka nastave tehničkih predmeta; 

što je cilj (svrha), a što su zadaci nastave; utvrđivanje, formuliranje i 

ostvarivanje zadataka u procesu osposobljavanja učenika - provjeravanje 

ostvarenosti utvrđenih zadataka – vježbe s konkretnim primjerima. (8 sati) 

4. Metode nastavnog rada – izbor i specifičnosti metoda u nastavi tehničkih 

predmeta; izbor metodičkih oblika i postupaka, primjena didaktičkih 

sustava u radno-tehničkom osposobljavanju - tradicionalni pristup, 

programirana nastava, problemska nastava, modularno-strukturirana 

nastava. (8 sati) 

5. Projektiranje, planiranje i pripremanje nastave RTP - stručno-teorijska, 

organizacijska, materijalna i “administrativna” priprema nastave metodičke 

jedinice; analiza i popunjavanje obrasca “Priprema za izvođenje nastave” 

za jednu metodičku jedinicu - vježbe na konkretnim primjerima. (8 sati) 

6. Održavanje najmanje tri predavanja polaznika u simuliranim uvjetima na 

osnovi izrađene “Pripreme...”, a prema slobodno odabranim metodičkim 

jedinicama iz različitih područja tehničkog predmeta s analizom uz 

sudjelovanje svih polaznika – seminarski rad (8 sati) 

7. Praćenje napredovanja, kontrola i ocjenjivanje učenika, elementi praćenja 

napredovanja i ocjenjivanje, vođenje dokumentacije za praćenje, 

vrednovanje i ocjenjivanje polaznika. (6 sati) 

8. Izbor, strukturiranje, oblikovanje i vrednovanje sadržaja nastavnog rada - 

školskog kurikula; izrada /razrada programa nastavnog predmeta - izrada 

izvedbenih i operativnih programa. Praktična primjena pedagoške analitike, 

izrada i razrada dokumentacije programa. (10 sati) 

9. Organizacija i metodika rada u slobodnim tehničkim (izvannastavnim) 

aktivnostima - klubovi mladih tehničara, organizacija rada i praćenje 

učenika u poduzećima. (2 sata) 

B) Dodatno za nastavnike praktične nastave IV., V. i VI. stupnja SS (10 sati) 

1. Oblici i sistemi osposobljavanja za praktičan rad, specifične metode 

praktične izobrazbe - instruktaža i TWI sistem (1 sat) 

2. Izrada instruktažnih i laboratorijskih lista, dokumentacije za praćenje 

učenika u praktičnoj nastavi – vježbe na praktičnim primjerima. (4 sata) 

3. Izvođenje jedne metodičke jedinice na osnovi izrađene “Pripreme ...” 

prema slobodnom izboru s analizom u kojoj sudjeluju svi polaznici. (4 

sata) 

4. Praćenje učenika na proizvodnom radu u poduzećima i pogonima izvan 

škole. (1 sat) 

C) Dodatno za polaznike koji ne rade u nastavi (2 + 2 sata po polazniku) 

1. Osnove obrazovnog sustava, redoviti i dvojni sustav. Sustav obrazovanja 



pisane pripreme iz jednog predmeta struke prema slobodnom izboru 

polaznika (1 sat), s metodičkom analizom (1 sat) u realnim uvjetima (u 


29

ačin realizacije: 

Nastava se izvodi predavanjima i seminarima uz konkretne primjere 

sadržaja iz različitih struka. Seminar izvode i pojedini polaznici, a u analizi 

aktivno sudjeluju svi polaznici. 

Polaznici bez nastavnog iskustva izvode nastavu u realnim uvjetima u 

školama prema operativnim programima konkretnih nastavnih predmeta. Nastavu 

u školama obvezno polaze svi polaznici ove skupine. 


Nakon uredno odslušanih predavanja i seminara polaznici mogu pristupiti 

polaganju usmenog ispita. 

Da bi pristupio ispitu, svaki je polaznik dužan prethodno izvršiti sljedeće obveze: 

1. Izraditi/razraditi operativni plan i program za jedan nastavni predmet i jedan 

razred po slobodnom izboru. 

2. Izraditi pripremu za izvođenje nastave jedne metodičke jedinice prema 

slobodnom izboru polaznika. 

3. a - Izraditi dokumentaciju za izvođenje laboratorijske vježbe. 

b - Izraditi instruktažnu listu za izvođenje određenog radnog ciklusa. 

4. Održati jedno uspješno predavanje u školi (polaznici koji ne rade u školi). 

Literatura 

a) Obvezna: 

1. Kyriacou, C.: Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb, 2001. 

2. Milat, J.: Pripremanje za nastavu - metodički priručnik, Hrvatska zajednica 

tehničke kulture, Zagreb, 1995. 

3. Milat, J.: Zbirka tekstova za pripremanje ispita iz metodike radnotehničkog 

područja, Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i 

odgojnih područja Sveučilišta u Splitu – skripta, Split, 2006. 

- Bilješke s predavanja. 


1. ***: „Jedinstvena metodologija za izradu nomenklature zanimanja“, 

Obrazovanje i rad, br.:1/82, Zagreb, 1982. (odabrana poglavlja). 

2. Milat, J.: Teorijske osnove metodike politehničkog osposobljavanja, 

Školske novine, Zagreb, 1990. (poglavlja: I., II. i IV.). 

3. Milat, J. i suradnici: Modeli razrade sadržaja tehničke kulture – izborna 

nastava i slobodne aktivnosti, HSPTK, Zagreb, 1997. 

4. Mužić, V., Rodek, S.: Kompjutor u preobražaju škole, Školska knjiga, 

Zagreb, 1987. 

5. Petričević, D.: Radna pedagogija, HPKZ, Zagreb, 1998. 

30

Studij za dopunsko pedagoško-psihološko i didaktičko-metodičko

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?