HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu

trendovi najvidljiviji u područjima Slavonije, Banije, Korduna, Like i Dalmacije koja su
najviše bila pogođena Domovinskim ratom (1991.-1995.). Iako je većina izravnih ratnih šteta
uglavnom sanirana, ostali su neriješeni problemi gospodarske, društvene i demografske
obnove.
Novi administrativno-politički ustroj
Promjena političkoga sustava odredila je novu teritorijsko-prostornu organizaciju pri čemu
nisu primijenjeni jasni kriteriji, a glavnu su riječ imali politički. Novom je teritorijskom
organizacijom iz 1992. Hrvatska podijeljena na 20 županija i područje Grada Zagreba s
posebnim statusom i ovlaštenjima. Stari je sustav od 102 općine razbijen prostornim
usitnjavanjem te je do kraja prvog desetljeća 21. st. izdvojeno 556 gradova i općina, od kojih
se većina vrlo brzo našla pred problemima samofinanciranja i nedostatnih funkcija. Time je
stvoren glomazan i neučinkovit administrativni ustroj što upućuje na činjenicu kako nova
administrativna organizacija nije rezultat znanstvenoga i praktičnoga pristupa. To samo
potvrđuju naknadne korekcije pojedinih županijskih granica, kao i problemi u funkcioniranju
pojedinih županija i to zato što županijsko središte nema dovoljno jaku gravitacijsku snagu u
prostoru u kojem mu je dodijeljena glavna administrativna uloga. Zbog toga se vrlo brzo
pojavila potreba za decentralizacijom i smanjivanjem broja administrativnih jedinica da se
učinkovitije organizira prostor. Usto, potreba za novom regionalnom podjelom u skladu je i s
politikom Europske unije s kojom je Hrvatska 2011. završila pregovore o pridruživanju.
Suvremene tendencije urbanoga razvoja
Promjene u gospodarskom sustavu, kao i ratna razaranja, dovele su do promjena u urbanoj
mreži. Politička je i gospodarska centralizacija potaknula još jači razvoj Zagreba uz istodobno
smanjenje značaja ostalih triju makroregionalnih središta. Nadalje, zbog raspada zajedničke
jugoslavenske države smanjen je gravitacijski utjecaj pojedinih gradova (Dubrovnik, Osijek,
Slavonski Brod, Split) kojima se gravitacijsko područje pružalo na teritorij susjednih
federalnih jedinica: Bosne i Hercegovine, Vojvodine i Crne Gore. Sve izraženiji je proces
suburbanizacije – razvoja naselja u neposrednoj blizini većih gradova – odredio njihov jači
demografski razvoj. Riječ je o procesu koji najjaču dinamiku ima u području velikih
makroregionalnih središta, ponajprije Zagreba i Splita. S druge strane, problem smanjenja
značaja pojedinih centara zbog ratnih razaranja (Vukovar) i demografskoga pražnjenja
gravitacijskoga područja uslijed ratnih operacija (Karlovac, Sisak, Šibenik, Zadar, Gospić) još
uvijek nije riješen. Negativna obilježja gospodarskoga razvoja utjecala su na stagnaciju
85