HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu

SUVREMENE RAZVOJNE TENDENCIJE
Potkraj 20. st., sa završetkom procesa raspada jugoslavenske federacije, na političkoj se karti
svijeta ponovno pojavljuje međunarodno priznana hrvatska država. Istovremeno su
turbulentni politički događaji gotovo posve promijenili međunarodne okolnosti i u
geopolitičkom i u gospodarskom pogledu. U skladu s njima, Hrvatska ulazi u sljedeću fazu
historijskogeografskog razvoja.
Političke promjene
Nova politička karta svijeta oblikuje se u zadnjem desetljeću 20. st. uslijed kraha političkoga
sustava pod komunističkim režimom. Time je ujedno okončana blokovska podjela svijeta, a
pojedine su se zemlje, usporedno sa slomom političkoga sustava, počele urušavati na
unutarnjem planu. Jedna od njih je bila i jugoslavenska država, raspadom koje se izdvaja
međunarodno priznata Republika Hrvatska u granicama određenim nakon Drugoga svjetskoga
rata. Sporovi sa susjednim bivšim članicama jugoslavenske federacije – Slovenijom, Bosnom
i Hercegovinom i Crnom Gorom – zbog razgraničenja na moru, proistječu iz činjenice kako
unutar Jugoslavije nisu bile precizno definirane pomorske granice. Iako sam smještaj na
dodiru Podunavlja i Sredozemlja, uz izlaz na najveći dio istočne obale Jadrana, Hrvatskoj daje
posebnu važnost, njezin je strateški značaj smanjen zbog promijenjenih političkih okolnosti
nakon završetka Hladnoga rata.
Problemi tranzicije
Neposredno po osnivanju pred Hrvatskom su se našli problemi tranzicije – prijelaza iz
jednopartijskoga sustava državne ekonomije u višepartijski demokratski sustav tržišne
ekonomije – baš kao i pred ostalim zemljama u kojima je došlo do sloma komunističkoga
režima. Sam je proces tranzicije u gotovo svim državama, pa tako i u Hrvatskoj, popraćen
velikim socijalnim potresima i kriminalnim djelima koje su uništile znatan dio gospodarstva i
društvenih stečevina. Posljedice takvih događaja vidljive su i u kulturnom pejzažu u
zatvaranju industrijskih pogona, zbog čega se sve veći dio stanovništva počeo okretati drugim
djelatnostima kao izvoru prihoda – turizmu, građevinarstvu i poljoprivredi. Promijenjene
društvene okolnosti, određene povećanjem nezaposlenosti i stope kriminala te sve
naglašenijim socijalnim razlikama, rezultirale su svojevrsnim „demografskim šokom” koji se
očituje u negativnom prirodnom prirastu i smanjenju broja stanovnika. Negativni su razvojni
84