HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu

More documents

Recommendations

Info

Novi kulturni pejzaž Preobrazba kulturnoga pejzaža u prvom je redu bila rezultat procesa industrijalizacije te s njom usko povezanih procesa deagrarizacije i deruralizacije. Zbog toga je razvoj urbanih središta neodvojiv od populacijskoga pražnjenja i gospodarskoga zaostajanja ruralnih područja. Ti su procesi ostavili svoj trag u pejzažu u pojavi sve većega broja zapuštenih zemljišnih posjeda (tzv. socijalni ugar), ponajprije u zapadnim krškim krajevima. S druge strane, u panonskom i peripanonskom području oblikovan je suvremeni agrarni pejzaž usmjeren na komercijalnu tržišnu proizvodnju. Osim fizičkoga širenja gradskoga naselja, najveće je fizičke promjene u pejzažu uzrokovala gradnja velikih hidroenergetskih sustava (u prvom redu na Dravi i Cetini), brana i vodenih akumulacija (gorska Hrvatska, Kvarner, srednja i južna Dalmacija) te opsežni hidromelioracijski zahvati (delta Neretve). Početkom 1960-ih godina počinje značajniji razvoj turizma koji 1980-ih godina postaje iznimno dinamičan, a u geografskom se pogledu očitovao u masovnom doseljavanju stanovništva na obalu i urbanizaciju obalne zone. Riješeni su problemi prometnoga povezivanja najvećega dijela Hrvatske u sklopu jedinstvenih prometnih mreža i prometnoga sustava na razini Jugoslavije. Gradnju željezničke mreže u prvoj fazi, od početka 1960-ih godina pratila je izgradnja moderne cestovne mreže i dinamičan proces automobilizacije. Ipak, koncentracija stanovništva u pojedinim dijelovima zemlje te naglašena gospodarska dinamika, do početka su 1980-ih godina pokazali očigledan manjak autocesta te nedovoljnu razvijenost zračnoga prometa (Rogić, 1990.). Značajan porast životnoga standarda omogućio je modernizaciju života i prihvaćanje brojnih inovacija koje su dolazile iz zapadnih zemalja. Nova administrativna organizacija prostora Demografske i gospodarske promjene te ubrzani proces urbanizacije u socijalističkom su razdoblju odredili novu teritorijsko-prostornu organizaciju. Nova je organizacija prostora bila u skladu s politikom federalizacije i decentralizacije koju je provodila Komunistička partija na razini zajedničke jugoslavenske države. Takva je politika bila izraz potrebe za društveno- -ekonomskom preobrazbom i rješenjem nacionalnoga pitanja. Politika decentralizacije provođena je i u pojedinim federalnim jedinicama, a Hrvatska je, nakon više reforma administrativno-političkoga ustroja, podijeljena na 11 zajednica općina (ZO). Te su se prostorno veće cjeline sastojale od općina, osnovnih teritorijskih jedinica (u trenutku raspada jugoslavenske federacije Hrvatska je imala 102 općine). Davanje velikih političkih ovlasti jedinicama lokalne samouprave izazvalo je pojavu „općinskog monocentrizma” koji je provođen pod okriljem lokalnih političkih krugova. Taj se fenomen u prostornom pogledu 82
iskazao u oblikovanju jednoga urbanoga središta unutar općine, u kojem su bile koncentrirane gotovo sve industrijske i uslužne funkcije, uz istovremeno poticanje izgradnje stambenoga fonda. Otvaranje radnih mjesta i mogućnost rješavanja stambenoga pitanja odredile su pozitivne smjernice populacijskoga razvoja općinskih središta. Zbog izraženih migracijskih kretanja općinska su središta bilježila veliku razvojnu dinamiku, koja je bila posebice istaknuta u slučajevima kada su ona istovremeno imala i funkciju makroregionalnih centara. Prostorni i urbani razvoj usmjeravani su putem jačanja institucija urbanističkoga, lokalnoga i regionalnoga planiranja te donošenjem prostornih planova na razini kotara, a od 1960-ih na općinskoj razini (Vresk, 1990.) 83
Page 1 and 2:
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE Nik
Page 3 and 4:
SADRŽAJ HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRV
Page 5 and 6:
„Geografija“. Budući da je to
Page 7 and 8:
Dihotomije u geografiji Dihotomija
Page 9 and 10:
Naime, krajem 1970-ih godina, osnut
Page 11 and 12:
9. Analiza zračnih snimaka razvila
Page 13 and 14:
glavnu ulogu imaju politička i crk
Page 15 and 16:
kontinent: slavenske, romanske i ug
Page 17 and 18:
Savom, Krkom, Postojnskim vratima i
Page 19 and 20:
područjima polja u kršu. Riječ j
Page 21 and 22:
PRAPOVIJEST Tijekom prapovijesnoga
Page 23 and 24:
počinje širiti šumska vegetacija
Page 25 and 26:
kulturi neiskorištenoga zemljišta
Page 27 and 28:
Metalno doba - razdoblje indoeurops
Page 29 and 30:
više pojačava. Tek će u kasnijoj
Page 31 and 32: odredila starogrčku ekspanziju i p
Page 33 and 34: upravljanja današnjim hrvatskim te
Page 35 and 36: komunikacijskih pravaca. Ključnu j
Page 37 and 38: području dalmatinske provincije ne
Page 39 and 40: izbjeglica iz panonskih provincija
Page 41 and 42: primorske romanske gradovi dolazili
Page 43 and 44: ograničena na uže zaleđe u kojem
Page 45 and 46: uduće kraljevske uloge). Uzroke pr
Page 47 and 48: tom kraju pokazatelj je jačega gos
Page 49 and 50: jugozapadnoj Aziji. Naime, za pomor
Page 51 and 52: HISTORIJSKOGEOGRAFSKI RAZVOJ SUSJED
Page 53 and 54: klisure. Upravo se tu stvaraju prvi
Page 55 and 56: RAZDOBLJE OSMANLIJSKE EKSPANZIJE Ra
Page 57 and 58: 4. Vojna se snaga Osmanlijskoga Car
Page 59 and 60: krajine te su napade nastavili kraj
Page 61 and 62: unutrašnjosti, ponajprije zato št
Page 63 and 64: predstavlja dodatnu poteškoću. Na
Page 65 and 66: situacije dio seoskoga ratarskoga s
Page 67 and 68: atarskih površina, pa čak i šuma
Page 69 and 70: sjeveru te njihovim naseljavanjem u
Page 71 and 72: (Fürst-Bjeliš, Zupanc, 2007b.). P
Page 73 and 74: produžena prema Drnišu do Knina (
Page 75 and 76: Ipak, razvoj pojedinih gradskih sre
Page 77 and 78: lijevoj obali Rječine, željeznico
Page 79 and 80: prevladava srpsko stanovništvo, a
Page 81: Trendovi demografskoga razvoja Demo
Page 85 and 86: trendovi najvidljiviji u područjim
Page 87 and 88: LITERATURA Alexander, J., 1977: The
Page 89 and 90: demografska pitanja Hrvatske (gl. u
show all

HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?