HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Novi kulturni pejzaž<br />
Preobrazba kulturnoga pejzaža u prvom je redu bila rezultat procesa industrijalizacije te s<br />
njom usko povezanih procesa deagrarizacije i deruralizacije. Zbog toga je razvoj urbanih<br />
središta neodvojiv od populacijskoga pražnjenja i gospodarskoga zaostajanja ruralnih<br />
područja. Ti su procesi ostavili svoj trag u pejzažu u pojavi sve većega broja zapuštenih<br />
zemljišnih posjeda (tzv. socijalni ugar), ponajprije u zapadnim krškim krajevima. S druge<br />
strane, u panonskom i peripanonskom području oblikovan je suvremeni agrarni pejzaž<br />
usmjeren na komercijalnu tržišnu proizvodnju. Osim fizičkoga širenja gradskoga naselja,<br />
najveće je fizičke promjene u pejzažu uzrokovala gradnja velikih hidroenergetskih sustava (u<br />
prvom redu na Dravi i Cetini), brana i vodenih akumulacija (gorska Hrvatska, Kvarner,<br />
srednja i južna Dalmacija) te opsežni hidromelioracijski zahvati (delta Neretve). Početkom<br />
1960-ih godina počinje značajniji razvoj turizma koji 1980-ih godina postaje iznimno<br />
dinamičan, a u geografskom se pogledu očitovao u masovnom doseljavanju stanovništva na<br />
obalu i urbanizaciju obalne zone. Riješeni su problemi prometnoga povezivanja najvećega<br />
dijela Hrvatske u sklopu jedinstvenih prometnih mreža i prometnoga sustava na razini<br />
Jugoslavije. Gradnju željezničke mreže u prvoj fazi, od početka 1960-ih godina pratila je<br />
izgradnja moderne cestovne mreže i dinamičan proces automobilizacije. Ipak, koncentracija<br />
stanovništva u pojedinim dijelovima zemlje te naglašena gospodarska dinamika, do početka<br />
su 1980-ih godina pokazali očigledan manjak autocesta te nedovoljnu razvijenost zračnoga<br />
prometa (Rogić, 1990.). Značajan porast životnoga standarda omogućio je modernizaciju<br />
života i prihvaćanje brojnih inovacija koje su dolazile iz zapadnih zemalja.<br />
Nova administrativna organizacija prostora<br />
Demografske i gospodarske promjene te ubrzani proces urbanizacije u socijalističkom su<br />
razdoblju odredili novu teritorijsko-prostornu organizaciju. Nova je organizacija prostora bila<br />
u skladu s politikom federalizacije i decentralizacije koju je provodila Komunistička partija na<br />
razini zajedničke jugoslavenske države. Takva je politika bila izraz potrebe za društveno-<br />
-ekonomskom preobrazbom i rješenjem nacionalnoga pitanja. Politika decentralizacije<br />
provođena je i u pojedinim federalnim jedinicama, a Hrvatska je, nakon više reforma<br />
administrativno-političkoga ustroja, podijeljena na 11 zajednica općina (ZO). Te su se<br />
prostorno veće cjeline sastojale od općina, osnovnih teritorijskih jedinica (u trenutku raspada<br />
jugoslavenske federacije Hrvatska je imala 102 općine). Davanje velikih političkih ovlasti<br />
jedinicama lokalne samouprave izazvalo je pojavu „općinskog monocentrizma” koji je<br />
provođen pod okriljem lokalnih političkih krugova. Taj se fenomen u prostornom pogledu<br />
82
Change language