HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu

More documents

Recommendations

Info

pruge zbog ostvarenja strateških ciljeva. Bosanska je uskotračna pruga imala izlaz u Dalmaciji (pomorsko-riječna luka u Metkoviću), a na nju je jednim odvojkom povezan i Dubrovnik i to spojem na prugu koja je povezivala Bosnu i Hercegovinu s vojnom lukom u Boki kotorskoj. Težnje dalmatinskih lokalnih vlasti, ponajprije onih u <strong>Splitu</strong>, u kojima su glavnu riječ vodili narodnjački političari, bile su usmjerene prema željezničkom povezivanju sa Zagrebom kao glavnim hrvatskim nacionalnim središtem. Budući da je ta pruga morala prolaziti i kroz mađarski dio Monarhije, njezina izgradnja nije ostvarena sve do raspada Austro-Ugarske i to zbog nemogućnosti dogovora između austrijskih i mađarskih vlasti. S druge strane, svi pokušaji da se uspostavi željeznička veza Dalmacije s Bosnom i Hercegovinom, te nadalje sa Srbijom, ostali su neostvareni također zbog političkih razloga. Upravo zbog toga su propala sva nastojanje Splita da se potvrdi kao važna jadranska luka (Novak, 2005b.). Uvođenje parobrodarske plovidbe trebalo je djelomice ublažiti prometnu izolaciju Dalmacije povezivanjem dalmatinskih luka (Split, Šibenik, Metković, Dubrovnik) s onim sjevernojadranskim lukama koje su bile povezane na željezničku mrežu (Rijeka, Pula, Rovinj i Poreč). Ipak, razvoj lučkoga prometa bio je skroman, s izuzetkom Rijeke koja se počela oblikovati kao važno lučko središte. Oblikovanje nove mreže gradova Razvoj urbane mreže u razdoblju austro-ugarske uprave temeljio se na osnovi razvoja industrije koja se podiže u gradovima povezanim na željezničku mrežu. Upravo je zbog čvorišne uloge Zagreb zabilježio najdinamičniji razvoj te je do 1914. dosegnuo red veličine od 100 000 stanovnika. Populacijski su napredak zabilježili i drugi gradovi smješteni na magistralnim prugama, iako nijedan drugi hrvatski grad nije dosegnuo broj od 20 000 stanovnika. Željeznička je mreža promijenila i ulogu pojedinih gradova u prostoru te je povećala gravitacijsku snagu nekih od njih. Tipičan je primjer austrijski Graz koji je postao glavno središte za sjeverozapadnu Hrvatsku, dosegnuvši broj od 50 000 stanovnika. Istodobno su lučki gradovi snažno gravitirali prema Trstu, željezničkom i parobrodarskom čvorištu koji se oblikuje u najveće primorsko središte (broj od 100 000 stanovnika do 1914. se udvostručio). Izrazitiji su razvoj zabilježili Rijeka i Pula, a znatno slabiji imao je Split. Upravo nagli rast Pule pokazuje ulogu državne politike i željezničkoga povezivanja za urbani razvoj. Naime, zbog preuzimanja uloge velike vojne luke, Pula se brzo preobrazila iz zapuštenoga gradskog naselja pretežno agrarnih funkcija, s manje od 3 000 stanovnika sredinom 19. st., u treći po veličini hrvatski grad (1910. jedino su Zagreb i Rijeka imali više stanovnika). Tako je Pula preuzela ulogu glavnoga središta u Istri, koju je do tada imao Poreč. 74
Ipak, razvoj pojedinih gradskih središta u primorju nije pružao uvjete za oblikovanje urbanih sustava jer je slaba prometna povezanost sputavala jačanje interakcija između gradova u okolici s glavnim urbanim središtima (Rogić, 1975.). Nove tendencije demografskoga razvoja Demografske je promjene u istom razdoblju moguće vrlo dobro rekonstruirati, zahvaljujući početku popisa stanovništva (od 1857.). Prosječna gustoća od oko 30 st/km 2 te udjel gradskoga stanovništva od svega 10 % ukazuju na demografsko zaostajanje u odnosu na razvijene dijelove Europe. Demografske analize pokazuju pad stope nataliteta u peripanonskom dijelu Hrvatske (gdje se početkom 19. st. kretao od 43-47 ‰) te Istri i Dalmaciji (od 38-42 ‰) na vrijednosti od ispod 30 ‰, koliko je također zabilježeno u Slavoniji, Podravini i većim gradskim središtima. Budući da hrvatsko gospodarstvo nije pratilo demografski razvoj, u 19. st. započinje iseljavanje iz Hrvatske u prekomorske zemlje (Rogić, 1990.). 75
Page 1 and 2:
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE Nik
Page 3 and 4:
SADRŽAJ HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRV
Page 5 and 6:
„Geografija“. Budući da je to
Page 7 and 8:
Dihotomije u geografiji Dihotomija
Page 9 and 10:
Naime, krajem 1970-ih godina, osnut
Page 11 and 12:
9. Analiza zračnih snimaka razvila
Page 13 and 14:
glavnu ulogu imaju politička i crk
Page 15 and 16:
kontinent: slavenske, romanske i ug
Page 17 and 18:
Savom, Krkom, Postojnskim vratima i
Page 19 and 20:
područjima polja u kršu. Riječ j
Page 21 and 22:
PRAPOVIJEST Tijekom prapovijesnoga
Page 23 and 24: počinje širiti šumska vegetacija
Page 25 and 26: kulturi neiskorištenoga zemljišta
Page 27 and 28: Metalno doba - razdoblje indoeurops
Page 29 and 30: više pojačava. Tek će u kasnijoj
Page 31 and 32: odredila starogrčku ekspanziju i p
Page 33 and 34: upravljanja današnjim hrvatskim te
Page 35 and 36: komunikacijskih pravaca. Ključnu j
Page 37 and 38: području dalmatinske provincije ne
Page 39 and 40: izbjeglica iz panonskih provincija
Page 41 and 42: primorske romanske gradovi dolazili
Page 43 and 44: ograničena na uže zaleđe u kojem
Page 45 and 46: uduće kraljevske uloge). Uzroke pr
Page 47 and 48: tom kraju pokazatelj je jačega gos
Page 49 and 50: jugozapadnoj Aziji. Naime, za pomor
Page 51 and 52: HISTORIJSKOGEOGRAFSKI RAZVOJ SUSJED
Page 53 and 54: klisure. Upravo se tu stvaraju prvi
Page 55 and 56: RAZDOBLJE OSMANLIJSKE EKSPANZIJE Ra
Page 57 and 58: 4. Vojna se snaga Osmanlijskoga Car
Page 59 and 60: krajine te su napade nastavili kraj
Page 61 and 62: unutrašnjosti, ponajprije zato št
Page 63 and 64: predstavlja dodatnu poteškoću. Na
Page 65 and 66: situacije dio seoskoga ratarskoga s
Page 67 and 68: atarskih površina, pa čak i šuma
Page 69 and 70: sjeveru te njihovim naseljavanjem u
Page 71 and 72: (Fürst-Bjeliš, Zupanc, 2007b.). P
Page 73: produžena prema Drnišu do Knina (
Page 77 and 78: lijevoj obali Rječine, željeznico
Page 79 and 80: prevladava srpsko stanovništvo, a
Page 81 and 82: Trendovi demografskoga razvoja Demo
Page 83 and 84: iskazao u oblikovanju jednoga urban
Page 85 and 86: trendovi najvidljiviji u područjim
Page 87 and 88: LITERATURA Alexander, J., 1977: The
Page 89 and 90: demografska pitanja Hrvatske (gl. u
show all

HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?