HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
NOVOVJEKOVNO RAZDOBLJE POTISKIVANJA OSMANLIJSKE<br />
VLASTI<br />
Prijelaz iz razvijenoga u novi vijek obilježen je usporavanjem teritorijske ekspanzije<br />
Osmanlijskoga Carstva. Usporavanje prostornoga širenja osmanlijske države bilo je vidljivo<br />
već tijekom prve polovine 16. st., a prijelomnu je točku dosegnulo početkom 17. st. sa<br />
završetkom Petnaestogodišnjega rata (1606.). Iako je prema odredbama mirovnoga<br />
sporazuma, sklopljenoga po završetku rata, područje osmanlijskoga imperija prošireno na<br />
sjeverozapadnu Bosnu, istočni Kordun i južnu Baniju, bila je riječ o vrlo skromnim<br />
teritorijskim dobitcima. S druge strane, prema odredbama istoga mirovnoga sporazuma,<br />
Osmanlije su prepustili Moslavinu Hrvatskoj u sklopu habsburške države. Te su činjenice<br />
govorile o posustajanju osmanlijske osvajačke snage. Usporavanje teritorijske ekspanzije<br />
navještava unutarnju degeneraciju društvenoga i političkoga sustava u Osmanlijskom Carstvu<br />
kao i napretka kršćanskih zemalja u svim segmentima života.<br />
Unutarnja degeneracija osmanlijske države<br />
Unutarnja je degeneracija Osmanlijskoga Carstva posljedica više međusobno povezanih i<br />
neodvojivih činitelja. Na prvom mjestu treba istaknuti kako je neprestano ratovanje na<br />
području jugozapadne Azije (Perzija), istočne Europe (Rusija) te jugoistočne Europe<br />
(Habsburška Monarhija, Mletačka Republika) financijski i gospodarski iscrpilo osmanlijsku<br />
državu. Usporavanjem i zaustavljanjem teritorijske ekspanzije, u krizu dolazi pljačkaška<br />
ratnička ekonomija. Smanjivanje prihoda od ratnih pljačkaških pohoda dovelo je u krizu<br />
trgovinu i ujedno je otvorilo pitanje potrebe za jačim razvojem drugih grana gospodarstva, na<br />
koje osmanlijske vlasti nisu mogle pronaći odgovor. Upravo zbog problema manjka prihoda<br />
tijekom 16. st., timarski sustav pada u krizu uslijed brojnih prisvajanja i nezakonitih<br />
privatizacija državnoga zemljišta i prava na ubiranje prihoda. Taj je proces vidljiv u naglom<br />
porastu broja posjednika koji nastoje povećati bogatstvo i moć na osnovi povećanja prihoda<br />
od zemljišnih posjeda, što je na kraju rezultiralo povećavanjem pritiska na seosko<br />
stanovništvo. Time je državno poljoprivredno zemljište pretvarano u privatni posjed, čifluk<br />
(čitluk), na kojem su seljaci bili dužni ispunjavati obveze prema vlasniku (čitluk-sahibiji).<br />
Proces čiftlučenja rezultirao je oblikovanjem nove zemljoposjedničke klase koja je živjela u<br />
gradovima te je težila maksimalnoj parazitskoj akumulaciji prihoda čime je taj društveni sloj<br />
monopolizirao sve prihode i uveo izrazitu eksploataciju podložnih seljaka. Izlaz iz takve<br />
64
Change language