HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu

komunikacijskih pravaca. Ključnu je ulogu imala longitudinalna cesta koja je vodila od
krajnjih istočnih dijelova imperija prema Apeninskom poluotoku, a njome su bili povezani
Sirmium – današnja Srijemska (Sremska) Mitrovica u Vojvodini – i Aquileia (Akvileja),
smještena na krajnjoj sjevernoj obali Jadranskoga mora. Druga je longitudinalna cestovna
prometnica također povezivala ta dva velika gradska središta koristeći se dravskim
koridorom. S druge strane, za komunikaciju između Panonskoga bazena i istočnojadranske
obale najvažniji su bili transverzalni pravci prema Saloni, kojima su ishodišta bili Siscia
(Sisak) i Servitium (Bosanska Gradiška). Sekundarni je značaj imao pravac prema Naroni,
ishodište kojega je bio Sirmium, a vodio je kroz doline Drine, Bosne i Neretve. Treća je
transverzalna prometnica bila Siscia-Jader (i dalje prema Scardoni), a pratila je dolinu Une do
središnje Like, odakle se jedan ogranak odvajao prema kvarnerskim lukama (Senia i
Tarsatica). Još su veću važnost imali pomorski i riječni promet kojim je bio transportiran
građevinski materijal i poljoprivredni proizvodi (posebno žitarice, ulje i vino), a služio je i za
prijevoz vojske. U tu su svrhu poduzimani opsežni hidrotehnički radovi na velikim rijekama
koji su obuhvaćali čišćenje i produbljivanje riječnih korita, podizanje obrambenih nasipa i
uređenje kopitnica (nasipa za kretanje konja koji su vukli brodove uzvodno). Ključnu su
ulogu imale tri velike tekućice – Dunav, Drava i Sava – preko kojih je područje Panonskoga
bazena povezivano sa sjevernojadranskim italskim lukama (Rogić, 1990.).
Upravno-teritorijalna organizacija prostora koji danas tvori Hrvatsku u razdoblju rimske
imperijalne organizacije mijenjala se tijekom stoljeća. Ipak, tijekom najvećega dijela vremena
na snazi je bila upravna podjela na četiri panonske i dvije jadranske provincije. Pritom je
važno istaknuti kako su panonske provincije imale veći značaj kako zbog gospodarske snage
(ratarstvo) tako i zbog strateško-političkoga značaja, definiranoga blizinom i izravnim
dodirom s utvrđenom granicom (limes) Rimskoga Carstva na Dunavu. O stalnom porastu
značaja Panonskoga bazena govori i činjenica kako je prvotno jedinstvena provincija
Pannonia (ustrojena na samom početku 1. st.) podijeljena na dvije provincije (početkom 2.
st.), a zatim na četiri (krajem 3. st.). Takvo je administrativno cijepanje tijekom vremena s
jedne strane pokazatelj sve izraženije potrebe za jačim nadzorom obrane u panonskom
području, kao i za boljim funkcioniranjem administracije u uvjetima sve veće naseljenosti i
gospodarskoga razvoja. Unutar Panonskoga bazena ključni je značaj imao savski prometni
koridor koji je povezivao sjeverni dio Italica s utvrđenom granicom na Dunavu. Stoga je tim
koridorom izgrađena cestovna komunikacija, a za promet je uređen i savski plovni put.
Upravo su u tom području podignuta tri velika urbana središta: Siscia (na području današnjega
Siska), Marsonia (Slavonski Brod) i Cibalae (Vinkovci). Sekundarnu je ulogu imao dravski
35