HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu

teritorija (Boban, 1995.). Granica sa Slovenijom oblikuje se spontano u srednjem vijeku kao
etnička razdjelnica, a pojedini su dijelovi granice poslije definirani razgraničenjem u okviru
Austro-Ugarske Monarhije između Hrvatske i Slavonije na jednoj te Kranjske i Štajerske na
drugoj strani. Hrvatsko-slovenska granica najvećim je dijelom definirana nakon Drugoga
svjetskoga rata i to 1954. kada je tadašnjoj Jugoslaviji pripojena zona B (koja je obuhvaćala
današnje slovensko primorje i sjeverozapadni dio Istre), a Italiji zona A (u koju je ulazio Trst
s okolicom). Iste je godine određena crta razgraničenja na Žumberku. Granica je definitivno
utvrđena manjim korekcijama iz 1956., kojima je Sloveniji naknadno pripojeno osam istarskih
sela, do tada unutar hrvatskoga teritorija (Klemenčić, 1991.). Granica s Mađarskom na Dravi
najstarija je prirodna granica koja se počela oblikovati već u 10. st. i to na etničkom načelu. U
današnjem obliku postoji od 1920., kada je mirovnim ugovorom potvrđena pripadnost
Međimurja, tri naselja u Prekodravlju (Gola, Ždala, Repeš), i Baranje Kraljevini Srba, Hrvata
i Slovenaca. Granica prema Srbiji (Vojvodina) oblikovana je nakon Drugoga svjetskoga rata i
najvećim je dijelom prirodna budući da pretežno, ali ne u potpunosti, prati korito Dunava i
njegovih rukavaca. Neposredno po završetku Drugoga svjetskoga rata, u lipnju 1945.
imenovano je peteročlano povjerenstvo koje je predvodio crnogorski političar Milovan Đilas,
jedan od tadašnjih čelnika Komunističke partije Jugoslavije. Povjerenstvo je, nakon obilaska
terena, uvažavajući etničko načelo, predložilo današnje razgraničenje između Hrvatske i
Vojvodine, pri čemu je najveći dio Srijema, s izuzetkom njegova zapadnoga dijela, pripao
Vojvodini, dok je Baranja pripala Hrvatskoj. Granica prema Crnoj Gori oslanja se na južnu
granicu Dubrovačke Republike (definiranu još u 15. st.) pri čemu su dio Dalmacije (Boka
kotorska) i Sutorinski koridor (izlaz Bosne i Hercegovine na more) pripojeni Crnoj Gori.
Današnja se hrvatska granica prema Crnoj Gori oslanja na granice Dubrovačke oblasti (prema
administrativnoj podjeli Kraljevine SHS iz 1922.). Pomorska je granica s Italijom određena
Osimskim ugovorom (1975.) kada je dogovoreno razgraničenje na Jadranskom moru između
Italije i tadašnje Jugoslavije (Boban, 1995.).
Fizičko-geografska sredina
Bez obzira na razmjerno manju površinu nacionalnoga teritorija, hrvatski se prostor odlikuje
značajnom prirodnom raznolikošću. U geološko-gemorfološkom pogledu mogu se izdvojiti
dvije velike reljefne cjeline:
1. Zapadni dinarski pojas izdignut je tijekom alpske orogeneze (od mezozoika do
tercijara), a građen je pretežno od karbonatnih stijena (vapnenac i dolomit) sa slabije
razvijenim naslagama tla koje su najbolje razvijene u dolinama i zaravnjenim
18