HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu

kontinent: slavenske, romanske i ugro-finske, a u neposrednoj je blizini i germanska skupina
naroda (koja je imala velik značaj za historijsko-geografski razvoj Hrvatske u novijem
razdoblju). Kontaktna se uloga hrvatskoga teritorija ogleda i u dodiru triju velikih religijskih
organizacija – katoličanstva, pravoslavlja i islama.
Suvremeni je geografski položaj Hrvatske neodvojiv od prometno-geografskoga značaja koji
je hrvatski teritorij imao u prošlosti, a koji je posebice istaknut u današnjem razdoblju
suvremenoga prometa. To proizlazi iz činjenice da je Jadransko more dio Sredozemlja koji je
nadublje uvučen u europsko kopno te je geografski najbliži srednjoeuropskomu prostoru. S
druge strane, Panonska je zavala najbliža Sredozemnomu moru upravo na području Hrvatske.
Odatle proizlazi velika prometno-geografska važnost hrvatskoga prostora koji su tijekom
antike uočili već stari Rimljani, a njegova sustavna valorizacija počela je tijekom habsburške
uprave (od početka 18. st.). Taj se prometni pravac u znanstvenoj literaturi naziva Hrvatskim
koridorom, a najuži je na potezu od jugozapadnoga ruba Panonske zavale (od Karlovca) do
Kvarnera (Rijeka, Bakar, Senj). Najveća je reljefna zaprjeka na tom prometnom koridoru na
području Gorskoga kotara (tzv. goranski prag). Ipak prosječna nadmorska visina goranskoga
praga (od 700 do 900 m), razvijenost riječnih dolina i prijevoja omogućuju razmjerno lako
prometno povezivanje (Pavić, 1975.). Hrvatski je koridor, uz vojnostrateški značaj, danas
pogotovo važan za prometno povezivanje Panonske zavale sa Sredozemljem, pa se stoga s
pravom kaže kako ima međunarodni značaj.
Sam se geografski položaj Hrvatske ponekad, rjeđe, određuje i pojmovima Srednje Europe i
Balkana koji se ne koriste toliko u znanstvenoj literaturi koliko u svakodnevnom životu, a
posebice u politici. Pojmom Srednje Europe označava se prijelazni prostor između
atlantskoga dijela Europe izrazitih maritimnih obilježja i kontinentskoga euroazijskoga
prostora. Problem pri definiranju Srednje Europe proizlazi iz činjenice da je riječ o području
bez izrazitih geografskih međa. Stoga se srednjoeuropski prostor može shvatiti na dva načina:
u užem i širem smislu riječi. Pod užim se pojmom podrazumijeva germanska srednja Europa
koja obuhvaća tri različite prirodne cjeline: sjevernu ravnicu, sredogorje i Alpe. Riječ je o
prostoru na kojem prevlada njemački etnički i kulturni element koji ima glavnu političku i
gospodarsku ulogu u tom dijelu europskoga kontinenta. Pod širim se pojmom razumijeva
germansko-slavensko-mađarski prostor koji obuhvaća čak i pojedine dijelove romanskoga
(rumunjskoga) područja. Tako definirana Srednja Europa dodatno obuhvaća i druge velike
prirodne cjeline: Poljsku nizinu, zapadne rubne dijelove istočnoeuropske nizine, Češku
zavalu, karpatski gorski sustav, Panonsku zavalu i prijelazni rub Vlaške nizine. Takvo je
poimanje Srednje Europe usko vezano s geopolitičkim konceptom utjecajnoga područja
15