HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu

More documents

Recommendations

Info

primijenili švedski geografi u analizi kolonizacije i razvoja naselja u prošlosti, ipak je na taj način dan prilog razvoju teorije kolonizacije. Navedeni metodološki pristupi polaze od empirijskoga karaktera geografije kao znanosti, te naglašavaju kako se u historijskogeografskim istraživanjima, uz izravne ili neizravne tragove u kulturnom pejzažu, treba koristiti i pisanim dokazima u obliku relevantnih povijesnih dokumenata (kao što su karte ili statistički podatci). Problem manjkavosti podataka rješava se primjenom posebnih metodoloških postupaka kojima se nastoji premostiti postojeće praznine (Helmfrid, 1972.). Spoznaje do kojih se dođe, primjenom navedenih znanstvenih metoda, na kraju je potrebno interpretirati te oblikovati odgovarajuće teorijske okvire. Ulazak u područje teorijskoga razmatranja ima posebnu važnost jer je njegov cilj konačno razumijevanje Zemljine površine (Baker, 1992.). S obzirom na samo vremensko razdoblje u kojem se izvodi historijskogeografsko promatranje, razlikuju se statički presjeci od dugovremenskih analiza. Statistički su presjeci zapravo kratkoročne rekonstrukcije koje odgovaraju određenim povijesnim razdobljima od kojih svako predstavlja posebnu etapu u oblikovanju kulturnoga pejzaža. S druge strane, dugovremenske analize obuhvaćaju duža razdoblja tijekom kojih se analizira i interpretira evolucija pojedinih pojava. Suvremena historijskogeografska analiza također se posvećuje i istraživanju historijskogeografskih (tradicijskih) regija pri čemu se polazi od analize i interpretacije triju skupina kriterija: 1. Kriterij prirodne sredine (reljef, klima, vode) 2. Teritorijsko-organizacijski kriterij 3. Sociokulturni kriteriji Pod kriterijem prirodne sredine podrazumijevaju se elementi prirodne sredine koji omeđuju regije (geomorfološki i hidrogeografski elementi). Njihova je uloga u tome što oni ujedno predstavljaju dominantan egzistencijalni element koji je, zbog ovisnosti čovjeka o prirodi u prošlosti, obično imao determinirajuću ulogu u razvoju ljudskoga društva, a samim tim i na oblikovanje kulturnoga pejzaža. Oni se mogu odraziti i na komplementarnost dviju različitih prirodnih cjelina unutar regije koje mogu imati važnu ulogu za razvoj egzistencijalnoga gospodarstva. Elementi prirodne sredine odražavaju se na tri elementa tradicijske regije: prostorni obuhvat regije, tip gospodarstva i tip naselja. Teritorijsko-organizacijski kriterij značajan je zbog toga što se unutar regije ustrojava organizacija života i prostora te se oblikuje specifična struktura i hijerarhija. U tom pogledu 12
glavnu ulogu imaju politička i crkvena organizacija, pri čemu treba istaknuti kako dugotrajnija i bolje ustrojena organizacija ostavlja dublje tragove u prostoru i životu ljudi. Sociokulturni kriterij polazi od kulturno-geografskih elemenata tipičnih za neki prostor (regiju). Središnja uloga ponajprije pripada kulturnomu pejzažu koji čovjek oblikuje u kulturnom djelovanju modificiranjem prirodne sredine. On se proučava analizom pojedinih elemenata: naselja, svjetovne arhitekture, sakralne arhitekture i elemenata agrarnoga pejzaža. Osim samoga kulturnoga pejzaža, koji se može nazvati elementom materijalnoga karaktera, također su bitni i pojedini elementi nematerijalnoga, npr. jezik, dijalekt, regionalna svijest, mentalitet (Fürst-Bjeliš, 1996.). 13
Page 1 and 2: HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE Nik
Page 3 and 4: SADRŽAJ HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRV
Page 5 and 6: „Geografija“. Budući da je to
Page 7 and 8: Dihotomije u geografiji Dihotomija
Page 9 and 10: Naime, krajem 1970-ih godina, osnut
Page 11: 9. Analiza zračnih snimaka razvila
Page 15 and 16: kontinent: slavenske, romanske i ug
Page 17 and 18: Savom, Krkom, Postojnskim vratima i
Page 19 and 20: područjima polja u kršu. Riječ j
Page 21 and 22: PRAPOVIJEST Tijekom prapovijesnoga
Page 23 and 24: počinje širiti šumska vegetacija
Page 25 and 26: kulturi neiskorištenoga zemljišta
Page 27 and 28: Metalno doba - razdoblje indoeurops
Page 29 and 30: više pojačava. Tek će u kasnijoj
Page 31 and 32: odredila starogrčku ekspanziju i p
Page 33 and 34: upravljanja današnjim hrvatskim te
Page 35 and 36: komunikacijskih pravaca. Ključnu j
Page 37 and 38: području dalmatinske provincije ne
Page 39 and 40: izbjeglica iz panonskih provincija
Page 41 and 42: primorske romanske gradovi dolazili
Page 43 and 44: ograničena na uže zaleđe u kojem
Page 45 and 46: uduće kraljevske uloge). Uzroke pr
Page 47 and 48: tom kraju pokazatelj je jačega gos
Page 49 and 50: jugozapadnoj Aziji. Naime, za pomor
Page 51 and 52: HISTORIJSKOGEOGRAFSKI RAZVOJ SUSJED
Page 53 and 54: klisure. Upravo se tu stvaraju prvi
Page 55 and 56: RAZDOBLJE OSMANLIJSKE EKSPANZIJE Ra
Page 57 and 58: 4. Vojna se snaga Osmanlijskoga Car
Page 59 and 60: krajine te su napade nastavili kraj
Page 61 and 62: unutrašnjosti, ponajprije zato št
Page 63 and 64:
predstavlja dodatnu poteškoću. Na
Page 65 and 66:
situacije dio seoskoga ratarskoga s
Page 67 and 68:
atarskih površina, pa čak i šuma
Page 69 and 70:
sjeveru te njihovim naseljavanjem u
Page 71 and 72:
(Fürst-Bjeliš, Zupanc, 2007b.). P
Page 73 and 74:
produžena prema Drnišu do Knina (
Page 75 and 76:
Ipak, razvoj pojedinih gradskih sre
Page 77 and 78:
lijevoj obali Rječine, željeznico
Page 79 and 80:
prevladava srpsko stanovništvo, a
Page 81 and 82:
Trendovi demografskoga razvoja Demo
Page 83 and 84:
iskazao u oblikovanju jednoga urban
Page 85 and 86:
trendovi najvidljiviji u područjim
Page 87 and 88:
LITERATURA Alexander, J., 1977: The
Page 89 and 90:
demografska pitanja Hrvatske (gl. u
show all

HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?