HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu

primijenili švedski geografi u analizi kolonizacije i razvoja naselja u prošlosti, ipak je
na taj način dan prilog razvoju teorije kolonizacije.
Navedeni metodološki pristupi polaze od empirijskoga karaktera geografije kao znanosti, te
naglašavaju kako se u historijskogeografskim istraživanjima, uz izravne ili neizravne tragove
u kulturnom pejzažu, treba koristiti i pisanim dokazima u obliku relevantnih povijesnih
dokumenata (kao što su karte ili statistički podatci). Problem manjkavosti podataka rješava se
primjenom posebnih metodoloških postupaka kojima se nastoji premostiti postojeće praznine
(Helmfrid, 1972.).
Spoznaje do kojih se dođe, primjenom navedenih znanstvenih metoda, na kraju je potrebno
interpretirati te oblikovati odgovarajuće teorijske okvire. Ulazak u područje teorijskoga
razmatranja ima posebnu važnost jer je njegov cilj konačno razumijevanje Zemljine površine
(Baker, 1992.).
S obzirom na samo vremensko razdoblje u kojem se izvodi historijskogeografsko
promatranje, razlikuju se statički presjeci od dugovremenskih analiza. Statistički su presjeci
zapravo kratkoročne rekonstrukcije koje odgovaraju određenim povijesnim razdobljima od
kojih svako predstavlja posebnu etapu u oblikovanju kulturnoga pejzaža. S druge strane,
dugovremenske analize obuhvaćaju duža razdoblja tijekom kojih se analizira i interpretira
evolucija pojedinih pojava.
Suvremena historijskogeografska analiza također se posvećuje i istraživanju
historijskogeografskih (tradicijskih) regija pri čemu se polazi od analize i interpretacije triju
skupina kriterija:
1. Kriterij prirodne sredine (reljef, klima, vode)
2. Teritorijsko-organizacijski kriterij
3. Sociokulturni kriteriji
Pod kriterijem prirodne sredine podrazumijevaju se elementi prirodne sredine koji omeđuju
regije (geomorfološki i hidrogeografski elementi). Njihova je uloga u tome što oni ujedno
predstavljaju dominantan egzistencijalni element koji je, zbog ovisnosti čovjeka o prirodi u
prošlosti, obično imao determinirajuću ulogu u razvoju ljudskoga društva, a samim tim i na
oblikovanje kulturnoga pejzaža. Oni se mogu odraziti i na komplementarnost dviju različitih
prirodnih cjelina unutar regije koje mogu imati važnu ulogu za razvoj egzistencijalnoga
gospodarstva. Elementi prirodne sredine odražavaju se na tri elementa tradicijske regije:
prostorni obuhvat regije, tip gospodarstva i tip naselja.
Teritorijsko-organizacijski kriterij značajan je zbog toga što se unutar regije ustrojava
organizacija života i prostora te se oblikuje specifična struktura i hijerarhija. U tom pogledu
12