HISTORIJSKA GEOGRAFIJA HRVATSKE - Filozofski fakultet u Splitu

9. Analiza zračnih snimaka razvila se u novije vrijeme, a podrazumijeva znanstvenu
analizu i interpretaciju fotografija pojedinih dijelova Zemljine površine koje su, za
različite namjene, napravljene iz zrakoplova.
10. Metričke i kvantitativne metode zasnivaju se na statističko-matematičkoj analizi
brojčanih podataka iz prošlosti. Ti se metodološki pristupi u historijskoj geografiji
manje primjenjuju. Uzroke treba tražiti u činjenici što su statistički podatci iz prošlosti
vrlo rijetko kompletni, a mnogi su dokumenti u kojima su bili pohranjeni tijekom
povijesti uništeni ili oštećeni, pa je stoga kvantitativne metode moguće primjenjivati u
onim područjima u kojima su ostali sačuvani do danas.
Sve su navedene metode istraživanja definirane do početka 1970-ih godina i tvore osnovu
historijskogeografskoga rada sve do danas (Jäger, 1972.). Tim se klasičnim metodama
istraživanja u historijskoj geografiji mogu pridodati još neke koje su se počele razvijati
tijekom 1960-ih godina, a njihova se primjena pokazala pionirskom:
1. Morfogenetička analiza uzima kao polazišnu točku dokumente na osnovi kojih je
moguća analiza kulturnoga pejzaža u prošlosti, koji se promatra kao koherentni
vremensko-prostorni kompleks koji obuhvaća duga vremenska razdoblja i pruža se
izvan granica promatranoga područja. Kvantitativni se podatci, dobiveni na osnovi
analize povijesnih dokumenata, kartografski prikazuju, a zatim se interpretiraju s
historijskogeografskoga aspekta.
2. Fosfat-metoda razvijena je između dvaju svjetskih ratova, a temelji se na analizi
razlika u koncentraciji fosfata u tlu tijekom određenih vremenskih razdoblja.
Zahvaljujući njezinoj primjeni, može se identificirati lokacija naselja tijekom prošlosti.
3. Analiza peludi razvijena je početkom 20. st., a omogućuje određivanje geografske
raširenosti i udjela pojedinih biljaka (uključujući i poljoprivredne kulture) u ukupnom
biljnom pokrovu tijekom određenih razdoblja u prošlosti. Na taj se način dolazi i do
spoznaja o klimatskim promjenama, kao i o promjenama u vrjednovanju prostora.
4. Metoda daljinskih istraživanja temelji se na analizi i interpretaciji zračnih ili
satelitskih snimaka. Do zračnih se snimaka dolazi primjenom multispektralnih ili
hiperspektralnih senzora, termalnih infracrvenih multispektralnih senzora, infracrvenih
filmova u boji ili mikrovalnih radara. S druge strane, satelitski se snimci dobivaju
primjenom optičkih sustava koji rade na principu lasera ili radara.
5. Monte Carlo metoda naziv je za determinističku metodu simulacije kojom se uz
pomoć slučajnih brojčanih podataka dolazi do izračuna s pomoću kojih se predviđa
ponašanje složenih matematičkih sustava. Iako su tu metodu s malo uspjeha
11