Program studija - Filozofski fakultet u Splitu

Sveučilište u Splitu 

Filozofski fakultet 

POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI 

SVEUČILIŠNI STUDIJ 

HUMANISTIČKIH ZNANOSTI 

Split, 2012.

Naziv studija: 

Poslijediplomski doktorski studij humanističkih znanosti 

Znanstveno područje: Humanističke znanosti 

Znanstveno polje: Interdisciplinarne humanističke znanosti 

Moduli unutar studija: Filozofija, Povijest, Povijest umjetnosti, 

Opće jezikoslovlje (lingvistika), Književnost i kultura, Mediteranski 

interdisciplinarni kulturološki studij 

Nositelj studija: 

Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu 

2

Razlozi za otvaranje studija 

Odjel za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu osnovan je 2001. godine s tri 

humanistička matična studija (kao dvopredmetni studiji) – Hrvatski jezik i književnost, 

Engleski jezik i književnost i Talijanski jezik i književnost. Dislocirani Studij povijesti 

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrenut je od akademske godine 2003./2004. na 

temelju ugovora Sveučilišta u Splitu i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dana 6. 

listopada 2005. osnovan je Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu na kojem se razvijaju novi 

studijski programi i odsjeci: Sociologija, Filozofija, Povijest umjetnosti i Pedagogija. Godine 

2008. pri Fakultetu je osnovan znanstveno-istraživački centar za interdisciplinarna 

istraživanja u području humanističkih znanosti pod nazivom Centar Studia Mediterranea. 

Godine 2010. u proceduru odobravanja upućeni su i studijski planovi i programi Geografije i 

Psihologije. Iste godine pokrenut je i e-learning program Centra za hrvatske studije s 

umrežavanjem desetak sveučilišta u Europi, Sjevernoj Americi, Australiji i na Novom 

Zelandu. 

Filozofski fakultet u Splitu želi opravdati svoje mjesto u razvoju humanističkih znanosti u 

regiji i značajnu ulogu u razvoju Sveučilišta u cjelini, s posebnim naglaskom na 

poslijediplomske studije utemeljene na istraživačkom Centru, interdisciplinarnosti, vezama s 

umreženim sveučilištima i orijentaciji na mediteransku komponentu hrvatske i regionalne 

humanistike. Godine 2010. će diplomirati prva generacija doktoranada diplomskih studija 

našega fakulteta, od kojih je dio zainteresiran za bavljenje znanstveno-istraživačkim radom u 

području humanističkih znanosti. Njima je ova sredina obvezna osigurati njihovo daljnje 

obrazovanje. 

Postoje, dakle, znanstvene i stručne potrebe za otvaranjem poslijediplomskih studija u 

području proučavanja, tumačenja i posredovanja humanističkih znanosti. Isto se odnosi i na 

pitanja očuvanja, promocije, usustavljivanja i brige za kulturnu baštinu u regiji. Postoje dakle 

dva temeljna razloga za otvaranje studija: prvi se odnosi na potrebu za osiguravanjem 

obrazovne vertikale i zadovoljenjem znanstveno-istraživačkih potencijala u regiji. S druge 

strane, riječ je o praktičnim potrebama u regiji i u zemlji na području turizma, zaštite 

okoliša, zaštite i tumačenja, očuvanja i prezentacije baštine, doprinosu na područjima 

istraživačkog novinarstva, medija, novih medija, medijske kulture, kao i u muzejima, 

kulturnim ustanovama, knjižnicama i drugdje. Doktorski studij humanističkih znanosti koji 

obuhvaća tradicionalne humanističke discipline i interdisciplinarnu komponentu znatno će 

doprinijeti boljem razumijevanju i napretku regije te njezinu uklapanju u europske integracije. 

Osim navedenih, treći razlog otvaranja studija jest njegov doprinos na područjima razvoja, 

očuvanja i promicanja tradicije, lokalne identifikacije u globalnom okružju, boljem 

razumijevanju tradicije i edukaciji edukatora na najvišem stupnju obrazovanja. 

Uz to, važno je napomenuti kako je danas svako studijsko istraživanje i primjena znanja 

iz područja humanističkih znanosti nužno multidisciplinarno i interdisciplinarno. Stoga studij 

humanističkih znanosti u Splitu, a na temelju tradicije interdisciplinarnih istraživačkih 

Centara koji u okviru humanističkih znanosti djeluju, postaje mjestom susretišta različitih 

disciplina i novih istraživačkih projekata. Istovremeno, u praktičnom smislu, time dolazi do 

još sustavnijih objedinjavanja brojnih studijskih disciplina koje se bave očuvanjem, zaštitom i 

tumačenjem baštine u Dalmaciji, Hrvatskoj, ali i u cijelom mediteranskom bazenu. Njegova 

usmjerenost prema drugim sličnim studijima u zemlji i široj regiji također će doprinijeti boljoj 

komunikaciji i strateškom planiranju budućnosti u kojoj će humanističke discipline imati 

važno mjesto, što do sada često nije u našoj zajednici bio slučaj.

4 

OPIS PROGRAMA 

Cilj je studija pripremanje doktoranada za znanstveni i stručni rad u područjima 

filozofije, lingvističkih disciplina, kroatistike, povijesti, povijesti umjetnosti, talijanistike, 

književnosti i kulture, te na interdisciplinarnom studiju mediteranske kulture koji prelazi 

zatvorena područja pojedinih disciplina. 

U tom smislu doktorandi se osposobljavaju za rad na sveučilištima i institutima, 

muzejima, galerijama, znanstveno-istraživačkim centrima i drugim institucijama koje se bave 

zaštitom kulture, turističkim organizacija, tradicionalnim i novim medijima, uključujući i 

privatni sektor u onim dijelovima gdje se u središte stavlja kulturalni turizam i upravljanje 

kulturnim dobrima. 

Inovativnost doktorskog studijskog plana i programa 

Inovativnost poslijediplomskog interdisciplinarnog studija humanističkih znanosti i svih 

njegovih modula je u izrazitoj interdisciplinarnosti, fleksibilnosti i prilagodljivosti 

doktorandima. Studij je većim svojim dijelom organiziran kroz mentorske kolegije (osim 

zajedničkih obaveznih metodoloških i interdisciplinarnih kolegija), tako da doktorandi 

tijekom studija u sustavu mentorski organizirane nastave surađuju s više mentora. Potrebe 

doktoranda su u samom središtu, a inovativnost se temelji na mogućnostima koje nudi 

međunarodna razmjena i komentorstvo međunarodno priznatih stručnjaka te raspoloživosti 

gostiju predavača iz zemlje i inozemstva. Ona se također sastoji u stalnom otvaranju novih 

istraživačkih i kulturoloških područja, u propitivanju etičkih dvojbi današnjice i dijalogu sa 

sličnim institucijama i područjima te u živoj interakciji s kulturnim i znanstvenim 

institucijama u regiji. Središnji kredo programa sastoji se u poticanju istraživačkog rada i 

praćenju suvremenih metodoloških postavki svih humanističkih disciplina obuhvaćenim 

studijem. Već od prvog semestra studij ima namjeru osposobiti doktorande za samostalni 

istraživački rad uz podršku privremenog mentora, mentora doktorske disertacije i mentora u 

pojedinim područjima obuhvaćenim navedenim kolegijima. 

Uz propitivanje i praćenje postignuća na sličnim studijima (unutar pojedinih disciplina i 

interdisciplinarnih) na vodećim sveučilištima u zemlji i inozemstvu, posebna pozornost 

posvetit će se i pragmatičkim aspektima studija, njihovoj aplikaciji u lokalnoj i široj zajednici, 

reprezentaciji lokalne identifikacije na globalnom kulturalnom i znanstveno-istraživačkom 

tržištu te profiliranju kadrova koji su traženi na tržištu rada, kako na visokoškolskim 

ustanovama tako i šire u zajednici i lokalnom tržištu rada općenito. 

Predviđeno je također da nastava bude što čvršće povezana sa znanstvenim radom i 

istraživačkim projektima na terenu, i to ne samo u sklopu nacionalnih istraživačkih projekata 

već i u procesu traženja i dobivanja međunarodnih projekata uz sudjelovanje većeg broja 

stranih doktoranada i stručnjaka. 

Pravo upisa imaju pristupnici 

Uvjeti upisa studija 

1. koji imaju završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, odnosno integrirani 

preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, u području humanističkih i društvenih znanosti s 

minimalno stečenih 300 ECTS 

ili

5 

OPIS PROGRAMA 

raniji četverogodišnji sveučilišni dodiplomski studij koji pripada nekom od društvenih ili 

humanističkih znanstvenih područja 

ili 

poslijediplomski sveučilišni studij za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti u 

području humanističkih i društvenih znanosti. 

Iznimno se na studij mogu upisati i pristupnici koji su završili jedan od spomenutih 

sveučilišnih studija iz drugih znanstvenih područja, a imaju dodatne stručne i/ili znanstvene 

reference u području humanističkih znanosti, koje ih prema prosudbi Vijeća poslijediplomskih 

studija kvalificiraju za upis, a o čemu Vijeće za svakog takvog pristupnika donosi odluku 

utvrđujući moguće dodatne/naknadne uvjete za upis. 

2. S minimalnim prosjekom ocjena na prethodno završenom studiju od 3,5. 

3. Znanjem jednog stranog jezika u mjeri koja omogućava praćenje znanstvene literature. 

Prednost pri upisu imaju pristupnici s objavljenim znanstvenim ili stručnim radovima u 

znanstvenim/stručnim časopisima. 

Konačan odabir pristupnika koji ostvaruju pravo upisa izvršit će se nakon obavljenog 

razgovora s pristupnicima, a što je obvezni dio upisnog postupka. 

Poslijediplomski doktorski studij za osobe sa stečenim stupnjem 'magistra znanosti' traje 

jednu godinu (dva semestra). Takvi pristupnici odmah dobivaju mentora i počinju pisati 

doktorsku disertaciju bez obaveze polaganja kolegija.

OPIS PROGRAMA 

Struktura i organizacija doktorskog programa 

6 

OPIS PROGRAMA 

U punom zaduženju doktoranda studij traje šest semestara i ukupan broj ECTS bodova je 

180, s dopuštenim prostorom da se doktorska disertacija obrani do kraja sedmog semestra. 

Struktura doktorskog humanističkog studija zasnovana je na balansu između općih 

predmeta, zajedničkih izbornih predmeta te obaveznih i izbornih predmeta pojedinih modula. 

Studij se dijeli na dva dijela: na Zajedničke osnove programa i na Program pojedinih 

modula. Zajedničke osnove programa sastoje se od tri Opća obavezna predmeta, jednog 

seminarskog kvalifikacijskog rada i Općeg izbornog kolegija. Za zajedničke osnove programa 

zaduženi su voditelji pojedinih Općih obaveznih predmeta, voditelj Općeg izbornog predmeta 

te voditelj i zamjenik voditelja studija koji zajednički organiziraju Seminare (Progression 

Reports) i sudjeluju u procesu izbora mentora (nakon što je doktorandu u prvom semestru 

dodijeljen privremeni mentor) i usmjeravanju doktoranada prema pojedinim modulima. 

U drugom semestru doktorandi u dogovoru s voditeljem studija i privremenim mentorom 

biraju modul i mentora te zajednički s njima verificiraju plan studija i oblik prohodnosti kroz 

pojedine predavačke, mentorske i znanstveno-istraživačke kolegije. Pojedini moduli sastoje se 

od Općeg obaveznog predmeta modula (s jednim ili dva kolegija), dva izborna predmeta 

modula (s jednim, dva ili tri kolegija) te dva samostalna kolegija modula od kojih se jedan u 

principu upisuje na drugom sveučilištu u zemlji ili inozemstvu (odnosno kod mentora s 

drugog sveučilišta ili iz inozemstva). Posebna se pozornost obraća mentorskom radu i 

samostalnom radu studenata na projektima vezanim uz temu doktorata, te na komentorstvo u 

pojedinim kolegijima koji se izabiru na drugim sveučilištima. Kolegiji s drugih sveučilišta 

odabiru se u suradnji s mentorom i voditeljem studija. 

Svi obavezni predmeti sastoje se od tri izabrana kolegija koji se biraju s ukupnog popisa 

kolegija. Svi kolegiji ne nude se svake godine, već njihova ponuda varira od godine do 

godine, ali se uvijek nudi više kolegija od broja potrebnog za ostvarivanje propisanog broja 

ECTS bodova u pojedinom predmetu.

Predmeti, broj sati i ECTS bodovi 

7 

OPIS PROGRAMA 

Studij se, dakle, dijeli na tri veće cjeline: Zajedničke osnove programa, programe pojedinog 

modula i znanstveno istraživačkog bloka s tri samostalna istraživačka rada s mentorom prije 

pristupanja izrade disertacije u V. semestru studija, a nakon što je predan i odobren sinopsis. 

U okviru zajedničkog programa studij se sastoji od tri opća obavezna predmeta te općeg 

izbornog predmeta. Program pojedinih modula sastoji se Obveznog predmeta modula, dva 

Izborna predmeta modula i dva Samostalna izborna kolegija koji su većinom organizirani 

kroz zajednički rad privremenih mentora i doktoranda. Njihova struktura izgleda ovako: 

a) Struktura Zajedničkih osnova programa: 

OPĆI OBVEZNI PREDMETI imaju po šesnaest sati nastave i sastoje se od jednog 

temeljnog kolegija sa šest kontakt sati i dva kolegija s pet kontakt sati te nose deset 

bodova (s literaturom za 240 sati samostalnog rada u predmetu uključujući radove i najmanje 

pet sati konzultacija u svakom kolegiju). Oni su zajednički za sve doktorande 

poslijediplomskog doktorskog studija humanističkih znanosti. U I. Općem obaveznom 

predmetu dva su kolegija obavezna, a jedan se bira u dogovoru s privremenim mentorom, a 

vezano uz budući izbor modula svakog pojedinog doktoranda. 

U okviru I. Općeg obveznog predmeta odvijaju se i zajednički Seminari (Progresson Reports) 

na kojima sudjeluju doktorandi i privremeni mentori, a gdje se raspravlja o pojedinačnim 

planovima prohodnosti kroz studij svakog pojedinačnog doktoranda, te o izboru teme 

doktorata, mentora i eventualnog komentora s drugog sveučilišta u zemlji ili u inozemstvu. 

OPĆI IZBORNI PREDMET: ima osam sati nastave i sastoji se od dva kolegija po četiri 

sata nastave (s literaturom za ukupno 120 sati samostalnog rada uključujući radove i 

najmanje tri sata konzultacija za svaki kolegij). Premda ih nude pojedini moduli i ovi su 

predmeti zajednički za sve doktorande poslijediplomskog doktorskog studija humanističkih 

znanosti i ravnopravno ih mogu upisati svi doktorandi, neovisno o tome koji su modul izabrali 

kao matični. 

U oviru zajedničkog programa humanističkog doktorskog studija piše se i Prvi seminarski rad 

kao kvalifikacijski rad za izabir određenog modula. 

b) Struktura Programa pojedinih modula 

Nakon završenog prvog semestra studija, doktorandi u suradnji s privremenim mentorom 

izabiru modul i mentora koji će ga voditi kroz modul, gdje će zajedno organizirati plan studija 

koji ima tri cilja: 

1. Zadržati interdisciplinarni uvid u druge discipline putem sudjelovanja u zajedničkom 

dijelu programa; 

2. Utvrditi interkulturalni uvid izabirom kolegija s drugih modula i sveučilišta u zemlji i 

inozemstvu, uz naglasak na važnost kvalitetnog komentorstva u pojedinim 

kolegijima/seminarima; 

3. Organizirati program tako da je u njegovom žarištu doktorska disertacija kao konačan 

cilj. Treba obratiti pozornost da pojedini privremeni mentori u izabranim 

kolegijima/seminarima doprinesu interdisciplinarnom uvidu, uvidu u različite

8 

OPIS PROGRAMA 

metodološke paradigme i otvore specijalizirano istraživanje prema drugim kulturama, 

disciplinama i metodologijama rada. 

U okviru modula doktorand upisuje dva Opća izborna predmeta modula, Izborni predmet I i II 

modula i Izborni samostalni kolegij modula u okviru kojih radi s više privremenih mentora. 

Izborni samostalni kolegij II modula obavezno se studira na drugom sveučilištu u zemlji ili 

inozemstvu uz angažiranje komentora i razmjenu kolegija i mentora. 

c) Prikaz strukture pojedinih grupa predmeta modula: 

OBVEZNI PREDMET MODULA ima osam sati nastave i sastoji se od dva kolegija po 

četiri sata ili jednog kolegija od osam sati te ukupno 5 ECTS bodova (s literaturom za 

ukupno 120 sati samostalnog rada uključujući najmanje tri sata konzultacija za kolegij s četiri 

sata nastave/radionica te šest sati konzultacija za kolegije s osam sati nastave/radionica i 

pisanje seminara i stručnih radova). 

IZBORNI PREDMETI MODULA se mogu sastojati od jednog obveznog kolegija sa šest 

sati i 4 ECTS boda i dva izborna kolegija od 3 ECTS boda. U dogovoru s mentorom može 

se organizirati i kao dva kolegija od pet bodova ili jedan istraživački kolegij s 15 kontaktsati 

s mentorom. Doktorandima se nudi najmanje četiri kolegija na izbor. Izborni predmeti 

nose po deset ECTS bodova (s literaturom za ukupno 240 sati samostalnog rada uključujući 

pisanje radova i najmanje petnaest sati individualnih konzultacija), a biraju se prema 

istraživačkim interesima doktoranda i temi doktorske disertacije. 

IZBORNI KOLEGIJI MODULA biraju se sa širokog popisa izbornih kolegija s po osam 

kontakt-sati s privremenim mentorom (radionice/rasprave/nastava), a nose pet bodova. 

Na popisu ovih izbornih kolegija nalaze se i kolegiji s drugih sveučilišta u zemlji i 

inozemstvu, a u dogovoru s drugim srodnim programima doktorskih studija (s literaturom za 

ukupno 120 sati samostalnog rada uključujući pisanje radova). Jedan izborni kolegij s drugog 

sveučilišta od 10 ECTS bodova može zamijeniti dva kolegija od 5 ECTS bodova. Kolegiji iz 

ove skupine mogu se u dogovoru s mentorom, voditeljima modula i voditeljem studija kreirati 

prema znanstveno-istraživačkim interesima doktoranda i mentora.

Semestar 

9 

OPIS PROGRAMA 

ZAJEDNIČKE OSNOVE PROGRAMA: TABELARNI PRIKAZ 

PREDMETA, KOLEGIJA, NOSITELJA I ECTS BODOVA 

Naziv predmeta 

I I. OPĆI OBVEZNI PREDMET 

Predmet se sastoji od dva temeljna kolegija, jednog od 6 sati 

i jednog od 5 sati te jednog izbornog kolegija od 5 sati 

nastave. U njegovu izvođenju sudjeluje voditelj i najmanje 

dvoje predavača iz različitih područja. 

U okviru predmeta organiziraju se Seminari (Progression 

Reports) uz sudjelovanje svih privremenih mentora. 

I II. OPĆI OBVEZNI PREDMET 

Predmet se sastoji od jednog temeljnog kolegija od 6 sati i 

dva izborna kolegija od po 5 sati nastave te jednog okruglog 

stola uz sudjelovanje inozemnih gostiju. U njegovu 

izvođenju sudjeluje voditelj, najmanje dvoje predavača iz 

različitih područja i gosti iz inozemstva. 

I Prvi seminarski rad – rad s privremenim mentorom 

U suradnji s voditeljem ili zamjenikom voditelja studija 

doktorand dogovara angažiranje privremenog mentora i piše 

prvi seminarski rad koji će ga kvalificirati za određeni modul 

i dobivanje stalnog mentora. 

I OPĆI IZBORNI PREDMET 

Doktorand bira dva izborna kolegija od po 4 kontakt-sata ili 

jedan kolegij od 8 kontakt sati u dogovoru s privremenim 

mentorom, imajući na umu modul koji će izabrati i moguću 

temu doktorske disertacije. 

II III. OPĆI OBVEZNI PREDMET 

Predmet se sastoji od jednog temeljnog kolegija od 6 sati i 

dva izborna kolegija od po 5 sati nastave te najmanje dva 

seminara (Progression Reports) uz sudjelovanje mentora. U 

njegovu izvođenju sudjeluje voditelj, najmanje dvoje 

predavača iz različitih područja i najmanje jedan inozemni 

gost na jednom seminaru. 

II OBVEZNI PREDMET MODULA 

Predmet se sastoji od dva kolegija s 2,5 ECTS boda od po 

četiri sata nastave i ima do dva predavača ili od jednog 

kolegija od 8 sati s jednim ili više predavača. Može se 

Sati 

16 

ECTS 

10 

16 10 

16 

5 

8 5 

10 

8 5

izvoditi u obliku predavanja ili mentorskog rada sa 

doktorandima na konkretnom projektu, seminaru ili 

znanstveno-istraživačkom radu. 

II Prvi istraživački rad 

U suradnji s mentorom. 

II Individualna nastava s mentorom 

III I. IZBORNI PREDMET MODULA 

Predmet se može sastojati od jednog obveznog kolegija sa 

šest sati i 4 ECTS boda i dva izborna kolegija od 3 ECTS 

boda. U dogovoru s mentorom i voditeljem modula može se 

organizirati i kao dva kolegija od pet bodova ili jedan 

istraživački kolegij s 15 kontakt-sati s mentorom. 

Doktorandima se nudi najmanje četiri kolegija na izbor. 

III I . IZBORNI SAMOSTALNI KOLEGIJ MODULA 

Doktorand bira izborni kolegij modula s ukupno 8 ECTS 

bodova u dogovoru s mentorom iz popisa kolegija s 

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu ili popisa izbornih 

kolegija s drugih srodnih studija u Republici Hrvatskoj. 

Može biti i jedan kolegij s drugih studija. Kolegij se izvodi u 

obliku mentorskih konzultacija i/ili radionica 

10 

OPIS PROGRAMA 

10 

5 

16 10 

8 5 

III Drugi istraživački rad. 

U suradnji s mentorom. 

10 

III Individualan rad s mentorom 5 

IV II. IZBORNI PREDMET MODULA 

16 10 

Predmet se može sastojati od jednog obveznog kolegija sa 

šest sati i 4 ECTS boda i dva izborna kolegija od 3 ECTS 

boda. U dogovoru s mentorom ili voditeljem modula može 

se organizirati i kao dva kolegija od pet bodova ili jedan 

istraživački kolegij s 15 kontakt-sati s mentorom. 

Doktorandima se nudi najmanje četiri kolegija na izbor. 

IV SAMOSTALAN RAD U SURADNJI S MENTOROM 

ILI KOMENTOROM ILI RAD U NASTAVI 

Uvjeti zadovoljavanja predmeta (jedno od navedenog): 

Publiciranje rada u A1 ili A2 časopisu, Publiciranje rada u 

koautorstvu s mentorom u časopisu ili zborniku radova, 

Sudjelovanje na znanstvenom skupu s međunarodnim 

sudjelovanjem, Sudjelovanje u nastavi (30 sati), Boravak na 

znanstvenom projektu u inozemstvu i rad na Ustanovi 

(Sveučilište, Institut) uz rad s komentorom i suglasnost 

mentora (ocijenjeni seminarski rad na drugoj ustanovi), 

(15) 10

Publiciranje 2 stručna rada, Jedan stručni rad i 15 sati 

sudjelovanja u nastavi. 

IV II. IZBORNI SAMOSTALNI KOLEGIJ MODULA * 

Kolegij s drugog fakulteta, sveučilišta u zemlji ili 

inozemstvu u dogovoru s mentorom i ustanovom ili: 

Treći istraživački rad u komentorstvu s mentorom s drugog 

fakulteta ili fakulteta u inozemstvu, a u dogovoru s 

mentorom. 

*(Ukoliko doktorand izabere izborni kolegij drugog sveučilišta 

vrijednosti 10 ECTS bodova, priznat će mu se bodovi za Izborni 

samostalni kolegij I modula i Izborni samostalni kolegij II modula). 

11 

OPIS PROGRAMA 

8 5 

IV Individualne konzultacije s mentorom 5 

V 

DOKTORSKI ISPIT 

Utemeljen na temi doktorskog studija i dva područja iz 

struke u dogovoru s voditeljem studija, voditeljem modula i 

mentorom. 

10 

V 

V 

VI 

VI 

RAD S MENTOROM na izradi sinopsisa doktorske 

disertacije, Prezentacija sinopsisa doktorske disertacije 

Fakultetu, rasprava i prihvaćanje. Prezentacija sinopsisa na 

Seminaru (Progression Report) uz sudjelovanje svih 

doktoranada i mentora. 

Treći istraživački rad 

(Četvrti, ukoliko je ovo bila opcija u sklopu II. Izbornog 

samostalnog kolegija modula) 

10 

Izrada doktorske disertacije 20 

Individualan rad s mentorom 10 

10

Semestar 

12 

OPIS PROGRAMA 

ZAJEDNIČKE OSNOVE PROGRAMA: TABELARNI PRIKAZ 

PREDMETA, KOLEGIJA, NOSITELJA I ECTS BODOVA 

Naziv predmeta 

I I. OPĆI OBVEZNI PREDMET 

Uvod u znanstveno istraživački rad: 

metodologija humanističkih znanosti 

1. Uvod u metode istraživanja u 

humanistici: teorije, koncepti, logika, 

terminologija, praksa 

(temeljni kolegij) 

2. Logika i filozofija znanosti 


3. Metodologija znanstvenog rada: 

studij književnosti 

4. Metode istraživanja u lingvistici 

5. Metodologija povijesne znanosti 

I II. OPĆI OBVEZNI PREDMET 

Nematerijalna i materijalna kulturna baština 

1. Nematerijalna baština 


2. Dalmatinski gradovi 

3. Hrvatska filozofska baština 

4. Hrvatski arheološki spomenici na 

UNESCO-voj listi 

5. Antropološka lingvistika 

6. Muzeologija i održiv razvoj 

U okviru ovog predmeta održat će se i obavezni 

Okrugli stol 'Kulturni diverzitet i održivi 

razvoj' (na engleskom jeziku za sve polaznike). 

Nastavnik 

Koordinatorica: 

dr. sc. Silva 

Mežnarić 

S. Mežnarić 

D. Škarica 

L. Rafolt 

S. Čurković 

Kalebić 

A. Jakir 

Koordinator: 

dr. sc. 

Joško Božanić 

J. Božanić 

I. Babić 

I. Martinović 

J. Belamarić 

M. Bratanić 

A. Galla 

A. Galla 

D. L. Ratković 

Sati 

16 

ECTS 

10 

16 10

I Prvi seminarski rad – rad s privremenim 

mentorom 

I OPĆI IZBORNI PREDMET 

(doktorandi mogu birati predmete iz svih modula, ovisno o 

dogovoru s mentorom) 

1. Hrvatska filozofija u međunarodnom 

kontekstu: Europska recepcija 

Petrićeva i Boškovićeva djela 


kontekstu: Međunarodna recepcija 

hrvatske filozofije prakse 


kontekstu: Filozofska istraživanja – 

Synthesis philosophica 


kontekstu: Integrativna bioetika u 

kontekstu svjetske bioetike 

5. Epigrafika na istočnoj obali Jadrana 

6. Hrvatska kulturna baština u 

europskom kontekstu 

7. Imagološki pristup i povijest književne 

kulture 

8. More/ocean i kulturni imaginarij 

9. Sintaktostilistika Matvejevićeve 

mediteranske trilogije: Mediteranski 

brevijar, Druga Venecija, Kruh naš 

10. Suvremene teorije kulture 

11. Riječi i svjetovi 

12. Uvod u kulturalni studij: hibridizacija, 

identitet, dijaspora, multikulturalizam 

13 

Koordinatori: 

Voditelj studija i 

zamjenici 

voditelja studija. 

Privremeni 

mentori s FF u 

Splitu 

Koordinator: 

dr. sc. Hrvoje 

Relja 

I. Martinović 

M. Kukoč 

P. Barišić 

L. Tomašević 

M. Palameta 

M. Dragić 

D. Dukić 

S. Grgas 

J. Božanić 

V. Biti 

K. Bagić 

B. Škvorc 

OPIS PROGRAMA 

8 

5 

5

13. Jezik i komunikacija 

14. Crkva i novovjeko društvo uz Jadran 

(XVI.-XIX. st.) 

15. Kulturna povijest Dubrovnika u 

srednjem i ranom novom vijeku 

16. Mentaliteti i senzibiliteti: Dimenzije 

žive povijesti sjevernojadranskoga 

prostora između 16. i početka 19. 

stoljeća 

17. Tetrarhija kao sustav decentralizacije 

i homogenizacije u kriznim 

vremenima 

18. Odabrana poglavlja teorije povijesti 

umjetnosti / Povijest umjetnosti i 

studiji vizualne kulture - prijepori i 

kontroverze 

19. Umjetnost u Dalmaciji od druge 

polovine 7. do početka 9. stoljeća u 

europskom kontekstu 

20. Geografski pojam i obilježja 

Sredozemlja 

21. Hrvatska maritimna baština u 

mediteranskom kontekstu 

22. Interkulturalizam i glazbena nastava 

23. Romanizmi, germanizmi i turcizmi u 

hrvatskoj alotropiji 

Uvjet za II semestar: 

Odslušan 1. semestar. Prihvaćen 1. seminarski rad. 

Doktorand bira modul studija i predlaže izbor mentora. 

II III. OPĆI OBVEZNI PREDMET 

Kulturna baština Mediterana 

1. Arhivska baština na istočnojadranskoj 

obali 


2. Hrvatska maritimna baština u 

14 

S. Ćurković 

Kalebić 

V. Kapitanović 

Z. Janeković 

Romer 

M. Bertoša 

N. Cambi 

Lj. Kolešnik 

A. Milošević 

N. Glamuzina 

J. Božanić 

S. Dobrota 

M. Ljubičić 

Koordinator: 

dr. sc. Josip 

Vrandečić 

S. Ćosić 

J. Božanić 

OPIS PROGRAMA 

16 

10

mediteranskom kontekstu 

3. Jadranski prostor između triju 

imperijalnih baština (Habsburška 

Monarhija, Mletačka Republika, 

Osmansko Carstvo) 

4. Sociolingvistika 

5. Mediteranski korijeni filozofije 

6. Talijanska književnost i slikarstvo u 

prvoj polovici XX. stoljeća 

15 

M. Trogrlić 

M. Nigoević 

H. Relja 

T. Maroević 

OPIS PROGRAMA

16 

OPIS PROGRAMA 

PROGRAMI MODULA: PREDMETI, BROJ SATI I ECTS BODOVI 

Svi doktorandi obavezni su upisati sve Obvezne predmete u I. i II. semestru te Opći izborni 

predmet u II. semestru. Na kraju prvog semestra doktorandi doktorandi u suradnji s 

voditeljem studija, privremenim mentorom i voditelja modula dobivaju stalnog mentora 

(kojeg u dogovoru doktoranda i mentora mogu promijeniti do kraja trećeg semestra). U 

suradnji s voditeljem studija i modula, mentor i doktorand biraju modul (Obvezni predmet 

modula je već u II. semestru) i rade plan studija koji prezentiraju na zajedničkom Seminaru 

(Progression Report), a u okviru kolegija u II. semestru Individualna nastava s mentorom.

Semestar 

Predmeti i kolegiji 

MODUL I.: FILOZOFIJA 


1. Suvremena hrvatska filozofija - 

Hrvatska filozofija prakse 

2. Suvremena hrvatska filozofija - 

Filozofska istraživanja i pravci 

suvremene filozofije 


17 

Nastavnik 

M. Kukoč 

P. Barišić 

OPIS PROGRAMA 

Broj ECTS 

sati bodovi 

8 5 

Rad s mentorom 10 


Rad s mentorom 

zajednički 

seminari 

doktoranada i 

mentora 

5 

Uvjet za III semestar 

Odslušan II. semestar. Prihvaćen Prvi istraživački rad. Položen ispit iz drugoga stranog jezika. 

Prikupljeno najmanje 45 od 60 ECTS bodova iz zajedničkih predmeta i predmeta modula. 

III I. IZBORNI PREDMET MODULA Koordinira 16 10 

(Preporuča se mentorski rad u kolegijima i zajedničke 

mentorske radionice i e-konzultacije na projektu 

vezanom za disertaciju.) 

voditelj modula 

u suradnji s 

Odsjekom 

1. Od antičke do suvremene demokracije 


2. Filozofija svijeta i globalizacija 


3. Od tomizma do marksizma – 

orijentacije u hrvatskoj filozofiji 

4. Filozofija Mediterana 

5. Hrvatska epistemološka baština 

6. Logika u suvremenoj hrvatskoj 

filozofiji, znanosti i obrazovanju 

III I. IZBORNI SAMOSTALNI KOLEGIJ 

MODULA 




P. Barišić 

M. Kukoč 

B. Dadić 

M. Kukoč 

D. Škarica 

B. Žarnić 

Koordinira 


8 5

III Drugi istraživački rad 

18 

OPIS PROGRAMA 


III Individualni rad s mentorom Rad s mentorom 

zajednički 

seminari 

doktoranada i 

mentora 

Uvjeti za IV semestar 

Odslušan III. semestar. Prihvaćen Drugi istraživački rad. Prikupljeno najmanje 70 od 90 ECTS 

bodova. 





1. Hrvatske filozofske škole – 

Korčulanska ljetna škola 



Lošinjska škola integrativne bioetike 


Dani Frane Petrića 


Mediteranski korijeni filozofije 


Filozofija na IUC: interdisciplinarnost u 

suvremenoj filozofiji 

6. Hrvatske filozofske škole – Analitička 

filozofija: zadarski i riječki krug 

IV SAMOSTALAN RAD U SURADNJI S 

MENTOROM ILI KOMENTOROM ILI 

RAD U NASTAVI. 

IV II. IZBORNI SAMOSTALNI KOLEGIJ 

MODULA 




Voditelji 

modula u 

suradnji s 

Odsjecima 

L. Veljak 

L. Tomašević 

P. Barišić 

M. Kukoč 

Z. Radman 

D. Jutronić 

Mentor u 

suradnji s 

voditeljem 

modula i 

voditeljem 

studija. 

Voditelji 

modula u 

suradnji s 

Odsjecima i 

komentorima s 

drugih 

institucija u 

zemlji i 

inozemstvu. 

16 10 

15 10 

5 

8 5

IV Individualne konzultacije s mentorom Rad s mentorom 

zajednički 

seminari 

doktoranada i 

mentora 

19 

OPIS PROGRAMA 

Uvjeti za V. semestar 

Odslušan IV. semestar i prihvaćen rad u časopisu A1 ili A2, ili rad u koautorstvu s mentorom, ili 

sudjelovanje na međunarodnom skupu, ili dva stručna rada, ili istraživački rad u komentorstvu s 

inozemnim mentorom. Uz navedeno ostvareno najmanje 105 od 120 ECTS bodova. 

V 


Voditelji 

modula i 

Odsjeci 

10 

V 

RAD S MENTOROM na izradi sinopsisa 

doktorske disertacije, prezentacija sinopsisa 

doktorske disertacije Fakultetu, rasprava i 

prihvaćanje 

Mentor 10 

V 

Treći istraživački rad 10 

Uvjeti za VI. semestar 

Uvjeti za VI semestar: odslušan V. semestar i ostvareno najmanje 130 od 150 ECTS bodova. 

VI 

VI 


Individualni rad s mentorom Rad s 

mentorom, 

doktorandska 

konferencija i 

prezentacija 

radova 

5 

10

Semestar 

MODUL II.: KNJIŽEVNOST I KULTURA 



1. Kanonizacija i povijesti hrvatske 

književnosti 



20 

Nastavnik 

M. Palameta 

OPIS PROGRAMA 

Broj ECTS 

sati 

8 5 

V. Biti 




zajednički 

seminari 

doktoranada i 

mentora 

Uvjet za III semestar: 

Odslušan II. semestar. Prihvaćen Prvi istraživački rad. Položen ispit iz drugog stranog jezika. 




mentorske radionice i e-konzultacije na projektu vezanom 

za disertaciju.) 

1. Stilistika književnog teksta 


2. Časopis i hrvatski književni kanon 

3. Mediteranski kontekst hrvatske 

književnosti 

4. Mediteranski literarni identiteti 

5. Suodnos književnosti i povijesti 


MODULA 




1. Gotski roman (1764.-1820.) 

Koordinira 


u suradnji s 

Odsjekom 

J. Božanić 

V. Brešić 

I. Bošković 

I. Bešker 

M. Dragić 

Koordinira 


B. Škvorc 

5 

16 10 

8 5

2. Hrvatsko usmeno pjesništvo u Dalmaciji i 

temeljna poetska djela drevnog 

Mediterana 

3. Imagološki pristup i povijest književne 

kulture 

4. Književna teorija za novo tisućljeće 

5. Književnost i identitet 

6. Krleža i drugi 

7. Mediteran u putopisima europskih 

autorica 


9. Multikulturalizam i roman 

10. Nikola Šop i hrvatsko pjesništvo 

11. Nova talijanska epika, teorije i tekstovi 


13. Talijanski dekandentizam u Marinkoviću 

14. Teorije komike, humora i smijeha u 

talijanskoj i hrvatskoj književnosti od 

XIX. do XXI. stoljeća 


21 

I. Mimica 

D. Dukić 

B. Škvorc 

B. Škvorc 

B. Škvorc 

E. Grubišić- 

-Pulišelić 

S. Grgas 

B. Škvorc 

M. Palameta 

S. Jurišić 

K. Bagić 

S. Jurišić 

S. Jurišić 

OPIS PROGRAMA 



zajednički 

seminari 

doktoranada i 

mentora 

Uvjeti za IV semestar: 


bodova. 





Voditelji modula 

u suradnji s 

Odsjecima 

5 

16 10

1. Čitanje književnog teksta 


2. Hrvatska književnost u 20. stoljeću i 

njezina kritika 

3. Interferencije usmene i pisane 

književnosti 

4. Reference pripovjedačkog stava na stil 

novelistike Ranka Marinkovića 

5. Struktura pjesničkog teksta 



RAD U NASTAVI 


MODULA 




22 

B. Škvorc 

I. Bošković 

M. Dragić 

J. Božanić 

M. Palameta 

Mentor u 

suradnji s 

voditeljem 

modula i 

voditeljem 



u suradnji s 

Odsjecima i 

komentorima s 

drugih institucija 

u zemlji i 

inozemstvu. 


zajednički 

seminari 

doktoranada i 

mentora 

OPIS PROGRAMA 

(15) 10 

8 5 

Uvjeti za V. semestar: 



inozemnim mentorom. Prikupljeno najmanje 105 od 120 ECTS bodova. 

V 



i Odsjeci 

10 

V 


doktorske disertacije, Prezentacija sinopsisa 


prihvaćanje 

Mentor 10 

V 


Uvjeti za VI semestar: 

Odslušan V. semestar i ostvareno najmanje 130 od 150 ECTS bodova. 

VI Izrada doktorske disertacije 20 

5

VI 


mentorom, 

doktorandska 


prezentacija 

radova 

23 

OPIS PROGRAMA 

10

Semestar 


MODUL III.: LINGVISTIKA 

II I. OBVEZNI PREDMET MODULA 

1. Jezik kao sustav znakova i jezik kao 

proizvodni postupak 

2. Kognitivna lingvistika 



24 

Nastavnik 

M. Mihaljević 

M. Brdar 

OPIS PROGRAMA 

Broj ECTS 

sati 

8 5 



zajednički 

seminari 

doktoranada i 

mentora 


Odslušan II. semestar. Prihvaćen Prvi istraživački rad. Položen ispit iz drugoga stranog jezika. 



Koordinira 16 10 





u suradnji s 

Odsjekom 

1. Leksikologija i leksikografija 


2. Etimologija 

3. Urbana dijalektologija 

4. Usvajanje jezika 

5. Logika, jezik i komunikacija 


MODULA 





Lj. Šimunković 


D. Jutronić 

S. Čurković 

Kalebić 

B. Žarnić 

Koordinira 


5 

8 5 


III Individualni rad s mentorom Rad s mentorom 5

25 

zajednički 

seminari 

doktoranada i 

mentora 

OPIS PROGRAMA 



bodova. 





1. Analiza diskursa i konverzacijska analiza 


2. Vernakularna stilistika 

3. Stilistika književnih tekstova 

4. Jezik i mediji 

5. Empirijska analiza jezika 

6. Statistika za lingviste 





MODULA 





u suradnji s 

Odsjecima 

S. Čurković 

Kalebić 

J. Božanić 

J. Božanić 

M. Nigoević 

B. Bekavac 

B. Bekavac 

Mentor u 

suradnji s 

voditeljem 

modula i 

voditeljem 



u suradnji s 

Odsjecima i 

komentorima s 


u zemlji i 

inozemstvu. 


zajednički 

seminari 

doktoranada i 

mentora 

16 10 

(15) 10 

8 5 

Uvjeti za V semestar: 




V DOKTORSKI ISPIT Voditelji modula 10 

5

V 

V 

26 

OPIS PROGRAMA 




prihvaćanje 

i Odsjeci 

Mentor 10 

TREĆI ISTRAŽIVAČKI RAD 10 


Odslušan V. semestar i ostvareno najmanje 130 od 150 ECTS bodova. 

VI 

VI 

IZRADA DOKTORSKE DISERTACIJE 20 

INDIVIDUALNI RAD S MENTOROM Rad s 

mentorom, 

doktorandska 


prezentacija 

radova 

10

Semestar 


MODUL IV.: POVIJEST 


1. Srednjovjekovna društva u Dalmaciji: 

istraživački rezultati i perspektive 

2. Povijest komunističkog pokreta u 

Hrvatskoj 


27 

Nastavnik 

T. Raukar 

I. Banac 

OPIS PROGRAMA 

Broj ECTS 

sati 

8 5 



Rad s 

mentorom, 

zajednički 

seminari 

doktoranada i 

mentora 

Uvjet za III. semestar: 







1. Stara povijest istočne jadranske obale: 

metode i problemi istraživanja 


2. Seljaci, svećenici i mornari: 

mikropovijesni pristup korčulanskom 

društvu 15. stoljeća 


3. Crkveno-upravne ustanove u primorskootočkom 

i planinskom dijelu Hrvatske 

tijekom stoljeća 

4. Francuska uprava u Dalmaciji 

5. Dalmacija u prvoj polovici 20. stoljeća 

6. Povijest totalitarnih diktatura 

Koordinira 


u suradnji s 

Odsjekom 

B. Kuntić- 

Makvić 

O. Jens Schmitt 

S. Kovačić 

J. Vrandečić 

A. Jakir 

T. Cipek 

5 

16 10


MODULA 





28 

Koordinira 


III Individualni rad s mentorom Rad s 

mentorom, 

zajednički 

seminari 

doktoranada i 

OPIS PROGRAMA 

8 5 


mentora 

Uvjeti za IV. semestar: 


bodova. 





1. Vojna revolucija u Dalmaciji u ranom 

novom vijeku 

2. Tipologija preporodnih pokreta i modeli 

nacionalnih ideologija - na primjeru 

neposrednog pripremnog razdoblja 

Hrvatskog narodnog preporoda u 

Dalmaciji 1860./61. godine 


3. Dalmacija i Beč u 19. stoljeću 

4. Od Mediteranske Antante do 

dreadnoughta: vanjska politika Austro- 

Ugarske na području Mediterana 


5. Hrvatsko-francuski intelektualni odnosi 

između dva svjetska rata 

6. Hrvatski intelektualci i nacionalna 

ideologija u prvoj polovici 20. stoljeća 





u suradnji s 

Odsjecima 


N. Stančić 

M. Trogrlić 

A. Rahten 

E. Miloš 

N. Bartulin 

Mentor u 

suradnji s 

voditeljem 

modula i 

voditeljem 


16 10 

5 

(15) 10


MODULA 




IV INDIVIDUALNE KONZULTACIJE S 

MENTOROM 

29 


u suradnji s 

Odsjecima i 

komentorima s 


u zemlji i 

inozemstvu. 

Rad s 

mentorom, 

zajednički 

seminari 

doktoranada i 

mentora 

OPIS PROGRAMA 

8 5 





V 



i Odsjeci 

10 

V 


doktorske disertacije, prezentacija sinopsisa 


prihvaćanje 

Mentor 10 

V 



Odslušan V. semestar i prikupljeno najmanje 130 od 150 ECTS bodova 

VI 

VI 



mentorom, 

doktorandska 


prezentacija 

radova 

5 

10

Semestar 

MODUL V.: POVIJEST UMJETNOSTI 



1. Čovjekova okolina u antropološkom 

smislu 

2. Odnos javnog prostora i skulpture 



30 

Nastavnik 

I. Babić 

I. Šimat 

OPIS PROGRAMA 

Broj 

sati ECTS 

8 5 



zajednički 

seminari 

doktoranada i 

mentora 








1. Umjetnost Ilirskih zajednica i njihovih 

jadranskih susjeda u željezno doba 

2. Grčka kolonizacija na istočnom Jadranu 

3. Ranosrednjovjekovni spomenici 

nacionalnog značenja 

4. Odabrana poglavlja iz umjetnosti rane 

renesanse 

5. Umjetnički i politički identitet umjetnika 

Schiavona 

6. Mletačke utvrde u Hrvatskoj 

7. Problemi stila u domaćoj likovnoj 

umjetnosti 17. i 18. st. 

Koordinira 


u suradnji s 

Odsjekom 

B. Kirigin 

J. Jeličić 

Radonić 

A. Milošević 

R. Bužančić 

I. Prijatelj 

Pavičić 

A. Žmegač 

M. Repanić 

Braun 

5 

16 10

8. Graditeljstvo historicizma i njegov odraz 

u Splitu i okolici 

9. Arhitektura XX. stoljeća: moderna 

10. Prošireno polje umjetnosti – suvremena 

praksa Mediterana od 1980. do danas 

11. Osma umjetnost - Umijeće 

komuniciranja javne memorije 


MODULA 





31 

I. Šimat 

D. Ožić Bašić 

S. Križić 

Roban 

T. Šola 

Koordinira 


OPIS PROGRAMA 

8 5 



zajednički 

seminari 

doktoranada i 

mentora 



bodova. 





1. Protourbana i urbana naselja na 

Jadranu 

2. Umjetnost Grka na Jadranu od 

mikenskog do helenističkog doba 

3. Colonia Martia Iulia Valeria Salona 

Felix 

4. Arhitektonska dekoracija 

Dioklecijanove palače 

5. Istraživanje, obnova i prezentacija 

ranosrednjovjekovnog graditeljskog 

nasljeđa 

Voditelji 

modula u 

suradnji s 

Odsjecima 

J. Jeličić 

Radonić 

B. Kirigin 

J. Jeličić 

Radonić 

Ž. Peković 

Ž. Peković 

5 

16 10

6. Arhitektura 17. i 18. stoljeća u 

Dubrovniku 

7. Marijanska ikonografija u slikarstvu 

Dalmacije od XV. do XVIII. st 

8. "Eksploatacija mrtvih znakova". 

Umjetnost i politika u jugoistočnoj 

Europi u razdoblju kasnoga socijalizma 

9. Suvremena umjetnost fotografije – 

diskurzivni prostori fotografske prakse 

od 1970-ih godina do danas 

10. Arhitektura XX. stoljeća: postmoderna 





MODULA 




32 

K. Horvat 

Levaj 

I. Prijatelj 

Pavičić 

Lj. Kolešnik 

S. Križić 

Roban 

D. Ožić Bašić 

Mentor u 

suradnji s 

voditeljem 

modula i 

voditeljem 


Voditelji 

modula u 

suradnji s 

Odsjecima i 

komentorima s 

drugih 

institucija u 

zemlji i 

inozemstvu. 

OPIS PROGRAMA 

(15) 10 

8 5 


zajednički 

seminari 

doktoranada i 

mentora 

5 

Uvjeti za V semestar: 




V 


Voditelji 

modula i 

Odsjeci 

10 

V 




prihvaćanje 

Mentor 10

V 

33 

OPIS PROGRAMA 



Odslušan V. semestar i prikupljeno najmanje 130 od 150 ECTS bodova 

VI 


VI 


mentorom, 

doktorandska 


prezentacija 

radova 

10

Semestar 

MODUL VI.: MEDITERANSKI INTERDISCIPLINARNI 

KULTUROLOŠKI STUDIJ 




2. Socijalna antropologija Mediterana 


34 

Nastavnik 

I. Bešker 

O. Žunec 

OPIS PROGRAMA 

Broj ECTS 

sati 

8 5 




zajednički 

seminari 

doktoranada i 

mentora 








1. Dinamika idiomskih identiteta na 

nacionalnom prostoru hrvatskoga jezika 

I. (temeljni kolegij) 



3. Uvod u kulturalni studij: hibridizacija, 

identitet, dijaspora, multikulturalizam 


4. Jezične interferencija na obalama 

Jadrana 

5. Romanizmi, germanizmi i turcizmi u 

hrvatskoj alotropiji 

6. Romanizmi u onomastici Dalmacije 

Koordinira 


u suradnji s 

Odsjekom 

J. Božanić 

V. Biti 

B. Škvorc 


M. Ljubičić 

M. Marasović 

Alujević 

5 

16 10

7. Talijanska i hrvatska frazeologija u 

kontaktu i kontrastu 

8. Talijanski putopisci na Jadranu 

9. Teritorijalni identitet i održivi razvoj 

hrvatskog arhipelaga 



12. Mediteranski kontekst hrvatske 

književnosti 

13. Hrvatska kulturna baština u europskom 

kontekstu 

14. Umjetnički i politički identitet umjetnika 

Schiavona 


MODULA 




1. Hrvatsko-talijanska leksikografija 

2. Komparativna povijest talijanskog i 

hrvatskog kazališta i izvedbenih 

umjetnosti 

3. Pomorska i ribarska terminologija 

romanskoga podrijetla 

4. Talijanski leksik i jezici Mediterana 

5. Talijanski jezik na obalama Mediterana 

6. Teorije komike, humora i smijeha u 

talijanskoj i hrvatskoj književnosti od 

XIX do XXI stoljeća 

7. Ženska strana mediteranskog univerzuma 

35 

M. Ljubičić 

M. Gianmarco 

Z. Roca 

J. Božanić 


I. Bošković 

M. Dragić 

I. Prijatelj 

Pavičić 

Koordinira 



S. Jurišić 


M. Marasović 

Alujević 

A. Sorella 

S. Jurišić 

S. Mežnarić 

OPIS PROGRAMA 

8 5 

III Drugi istraživački rad Rad s mentorom 10 


zajednički 

5

36 

seminari 

doktoranada i 

mentora 

OPIS PROGRAMA 



bodova. 





1. Dinamika idiomskih identiteta na 

nacionalnom prostoru hrvatskoga jezika 

II. (temeljni kolegij) 



3. Tipologija tradicijskog broda 


4. Antički Grci i Jadran - umijeće plovidbe, 

Diomed, razmjena dobara, naseljavanje 

5. Geografija okusa na Jadranu 

6. Književne teorije za novo tisućljeće 

7. Lingua franca u dalmatinskoj 

halijeutičkoj terminologiji 

8. Talijanska i hrvatska književnost i 

slikarstvo u prvoj polovici XX. stoljeća 





MODULA 





u suradnji s 

Odsjecima 

J. Božanić 

S. Grgas 

V. Salamon 

B. Kirigin 

A. Montanari 

B. Škvorc 

J. Božanić 

T. Maroević 

Mentor u 

suradnji s 

voditeljem 

modula i 

voditeljem 



u suradnji s 

Odsjecima i 

komentorima s 


u zemlji i 

inozemstvu. 


zajednički 

seminari 

16 10 

(15) 10 

8 5 

5

37 

OPIS PROGRAMA 

doktoranada i 

mentora 





V 



i Odsjeci 

10 

V 




prihvaćanje 

Mentor 10 

V 

TREĆI ISTRAŽIVAČKI RAD 10 


Odslušan V. semestar i prikupljeno najmanje 130 od 150 ECTS bodova. 

VI 

VI 

IZRADA DOKTORSKE DISERTACIJE 20 

INDIVIDUALNI RAD S MENTOROM Rad s 

mentorom, 

doktorandska 


prezentacija 

radova 

10

38 

OPIS PROGRAMA 

Obvezne i izborne aktivnosti (sudjelovanje na seminarima, konferencijama, 

okruglim stolovima i dr.) 

Obvezne aktivnosti tijekom studija sastoje se u zadovoljavanju uvjeta koji su zadani Općim 

predmetima, Općim izbornim predmetima, Obveznim i izbornim predmetima modula te 

samostalnim izbornim kolegijima. 

Uz te uvjete tu je i izrada tri samostalna znanstveno-istraživačka rada koji su u službi 

doktorata te čitav niz obveza, uključujući izborne aktivnosti sudjelovanja u nastavi, 

komentorstva na drugim sveučilištima ili u inozemstvu, izrade znanstvenih radova za A1 i A2 

publikacije, sudjelovanja na međunarodnim projektima i na međunarodnim konferencijama te 

publiciranje radova utemeljenih na tom sudjelovanju. 

Ritam studiranja i obaveze doktoranada 

Uvjeti za napredovanje kroz studij i upis na sljedeću godinu, kao i preduvjeti upisa pojedinih 

predmeta prikazani su u tablici studija. Tijekom studija i do obrane doktorata doktorand mora 

sakupiti 180 ECTS bodova, odnosno 30 ECTS bodova po semestru ili 60 ECTS bodova po 

godini studija. Doktorand može 15 bodova prenijeti u iduću godinu, a razliku treba 

nadoknaditi tijekom slijedećeg semestra. 

Uvjeti za napredovanje kroz studij 

Uvjet za 2. semestar: 

odslušan 1. semestar, prihvaćen 1. seminarski rad i položen 1. svjetski jezik. 

Doktorand dobiva stalnog mentora. 


odslušan 2. semestar, prihvaćen 1. istraživački rad ili sakupljeno najmanje 45 od 60 ECTS 

bodova. 


odslušan 3. semestar, prihvaćen 2. istraživački rad ili sakupljeno najmanje 75 ECTS bodova i 

položen 2. svjetski jezik. 


odslušan 4. semestar, prihvaćen Samostalni rad u suradnji s komentorom ili najmanje 105 

ECTS bodova od 120 ECTS bodova. 


prihvaćen kvalifikacijski rad i položen doktorski ispit te prikupljeno najmanje 140 ECTS 

bodova. 

Seminarski rad i istraživački radovi 

Prvi seminarski rad piše doktorand u prvom semestru kao kvalifikacijski rad za dobivanje 

stalnog mentora. U drugom i trećem semestru doktorand piše dva istraživačka rada koji su 

vezani uz pripremu i izradu doktorske disertacije, na primjer prikupljanje građe, temeljno 

istraživanje ili prikupljanje literature i obrada pojedinih aspekata problema. U Samostalnom

39 

OPIS PROGRAMA 

radu u suradnji s komentorom doktorand obrađuje aspekt problema vezan uz doktorsku 

disertaciju u kojoj je vanjski komentor ekspert. 

Uz istraživačke radove s mentorom, doktorandi rade i druge seminarske radove u pojedinim 

izbornim kolegijima i izbornim kolegijima modula, a u suradnji s mentorom i voditeljem tih 

kolegija odabiru se teme i problemi vezani uz temu doktorata. 

I. opći obvezni predmet: 

Opis predmeta / kolegija s imenima nositelja 

Opći i zajednički izborni predmeti 

Uvod u znanstveno istraživački rad: metodologija humanističkih znanosti 

KOLEGIJI: 

1. Uvod u metode istraživanja u humanistici - teorije, koncepti, logika, 

terminologija, praksa 


dr. sc. Silva Mežnarić, znanstvena savjetnica 

2. Logika i filozofija znanosti 


dr. sc. Dario Škarica, izv. prof. 

3. Metodologija znanstvenog rada - studij književnosti i kulture 

dr. sc. Leo Rafolt, doc. 

4. Metode istraživanja u lingvistici 

dr. sc. Sanja Čurković Kalebić, red. prof. 

5. Metodologija povijesne znanosti 

dr. sc. Aleksandar Jakir, izv. prof. 

II. opći obvezni predmet: 

Nematerijalna i materijalna kulturna baština 

KOLEGIJI: 

1. Nematerijalna baština 


dr. sc. Joško Božanić, red. prof. 

2. Dalmatinski gradovi 

dr. sc. Ivo Babić, red. prof.

3. Hrvatska filozofska baština 

dr. sc. Ivica Martinović, izv. prof., znan. savjetnik 

4. Hrvatski arheološki spomenici na UNESCO-voj listi 

dr. sc. Joško Belamarić, red. prof. 

5. Antropološka lingvistika 

dr. sc. Maja Bratanić, red. prof. 

6. Muzeologija i održiv razvoj 

dr. sc. Amareswar Galla, red. prof. 

7. Okrugli stol „Kulturni diverzitet i održivi razvoj“ 

dr. sc. Amareswar Galla, red. prof. 

Opći izborni predmet 

KOLEGIJI: 

1. Hrvatska filozofija u međunarodnom kontekstu: 

Europska recepcija Petrićeva i Boškovićeva djela 

dr. sc. Ivica Martinović, izv. prof., znan. savjetnik 


Međunarodna recepcija hrvatske filozofije prakse 

dr. sc. Mislav Kukoč, red. prof. 


Filozofska istraživanja – Synthesis philosophica 

dr. sc. Pavo Barišić, red. prof. 


Integrativna bioetika u kontekstu svjetske bioetike 

dr. sc. Luka Tomašević, red. prof. 

5. Epigrafika na istočnoj obali Jadrana 

dr. sc. Miroslav Palameta, red. prof. 

6. Hrvatska kulturna baština u europskom kontekstu 

dr. sc. Marko Dragić, red. prof. 

7. Imagološki pristup i povijest književne kulture 

dr. sc. Davor Dukić, red. prof. 


dr. sc. Stipe Grgas, red. prof. 


dr. sc. Krešimir Bagić, red. prof. 

40 

OPIS PROGRAMA

41 

OPIS PROGRAMA 

10. Sintaktostilistika Matvejevićeve mediteranske trilogije: Mediteranski brevijar, 

Druga Venecija, Kruh naš 



dr. sc. Vladimir Biti, red. prof. 

12. Uvod u kulturalni studij: hibridizacija, identitet, dijaspora, multikulturalizam 

dr. sc. Boris Škvorc, red. prof. 

13. Jezik i komunikacija 


14. Crkva i novovjeko društvo uz Jadran (XVI.-XIX. st.) 

dr. sc. Vicko Kapitanović, izv. prof. u mir. 

15. Kulturna povijest Dubrovnika u srednjem i ranom novom vijeku 

dr. sc. Zdenka Janeković Römer, red. prof., znan. savjetnik 

16. Mentaliteti i senzibiliteti: Dimenzije žive povijesti sjevernojadranskoga prostora 

između 16. i početka 19. stoljeća 

dr. sc. Miroslav Bertoša, red. prof. emer. u mir. 

17. Tetrarhija kao sustav decentralizacije i homogenizacije u kriznim vremenima 

akademik Nenad Cambi, red. prof. emer. u mir. 

18. Odabrana poglavlja teorije povijesti umjetnosti / Povijest umjetnosti i studiji 

vizualne kulture - prijepori i kontroverze 

dr. sc. Ljiljana Kolešnik, doc., viša znan. suradnica 

19. Umjetnost u Dalmaciji od druge polovine 7. do početka 9. stoljeća u europskom 

kontekstu 

dr. sc. Ante Milošević, izv. prof., viši znan. suradnik 

20. Geografski pojam i obilježja Sredozemlja 

dr. sc. Nikola Glamuzina, izv. prof. 

21. Hrvatska maritimna baština u mediteranskom kontekstu 


22. Interkulturalizam i glazbena nastava 

dr. sc. Snježana Dobrota, doc. 

23. Romanizmi, germanizmi i turcizmi u hrvatskoj alotropiji 

dr. sc. Maslina Ljubičić, red. prof. 

III. opći obvezni predmet 

Kulturna baština Mediterana

KOLEGIJI: 

1. Arhivska baština na istočnojadranskoj obali 


dr. sc Stjepan Ćosić, izv. prof., viši znanstveni savjetnik 

2. Hrvatska maritimna baština u mediteranskom kontekstu 


3. Jadranski prostor između triju imperijalnih baština (Habsburška 

Monarhija, Mletačka Republika, Osmansko Carstvo) 

dr. sc. Marko Trogrlić, izv. prof. 

4. Sociolingvistika 

dr. sc. Magdalena Nigoević, doc. 

5. Mediteranski korijeni filozofije 

dr. sc. Hrvoje Relja, doc. 

42 

OPIS PROGRAMA 

6. Talijanska i hrvatska književnost i slikarstvo u prvoj polovici XX. stoljeća 

akademik Tonko Maroević

Obvezni predmet modula 

KOLEGIJI: 

Opis predmeta po modulima: 

MODUL I: FILOZOFIJA 

1. Suvremena hrvatska filozofija - Hrvatska filozofija prakse 


43 

OPIS PROGRAMA 

2. Suvremena hrvatska filozofija - Filozofska istraživanja i pravci suvremene 

filozofije 

dr. sc. Pavo Barišić, red. prof 

I. izborni predmet modula 

KOLEGIJI: 

1. Od antičke do suvremene demokracije 



2. Filozofija svijeta i globalizacija 



3. Od tomizma do marksizma – orijentacije u hrvatskoj filozofiji 

dr. sc. Borislav Dadić, izv. prof. 

4. Filozofija Mediterana 


5. Hrvatska epistemološka baština 

dr. sc. Dario Škarica, izv. prof. 

6. Logika u suvremenoj hrvatskoj filozofiji, znanosti i obrazovanju 

dr. sc. Berislav Žarnić, red. prof. 

I. izborni samostalni kolegij modula 

Kolegiji u ovom modulu kreiraju se u dogovoru mentora, doktoranda i profesora, a prema 

potrebama doktoranda i temi njegove disertacije u obliku mentorskih konzultacija i izrade 

originalnog istraživačkog rada koji pokriva područje doktorske disertacije u kojem je voditelj 

modula ekspert.

II. izborni predmet modula 

KOLEGIJI: 

1. Hrvatske filozofske škole - Korčulanska ljetna škola 


dr. sc. Lino Veljak, red. prof. 

2. Hrvatske filozofske škole - Lošinjska škola integrativne bioetike 

dr. sc. Luka Tomašević, red. prof. 

3. Hrvatske filozofske škole - Dani Frane Petrića 


4. Hrvatske filozofske škole - Mediteranski korijeni filozofije 


5. Hrvatske filozofske škole - Filozofija na IUC: interdisciplinarnost u 

suvremenoj filozofiji 

dr. sc. Zdravko Radman, doc., znan. savjetnik 

44 

OPIS PROGRAMA 

6. Hrvatske filozofske škole - Analitička filozofija: zadarski i riječki krug 

dr. sc. Dunja Jutronić, red. prof. 

II. Izborni samostalni kolegiji modula 

Program izbornih mentorskih kolegija s drugih srodnih doktorskih studija suradničkih 

institucija u Republici Hrvatskoj (Zagreb, Rijeka) i inozemstvu (Slovenija, Austrija, Kanada, 

Australija, Poljska).


KOLEGIJI: 

MODUL II: KNJIŽEVNOST I KULTURA 

1. Kanonizacija i povijesti hrvatske književnosti 





KOLEGIJI: 

1. Stilistika književnog teksta 



2. Časopis i hrvatski književni kanon 

dr. sc. Vinko Brešić, red. prof. 

3. Mediteranski kontekst hrvatske književnosti 

dr. sc. Ivan Bošković, izv. prof. 


dr. sc. Inoslav Bešker, viši znanstveni suradnik 

5. Suodnos književnosti i povijesti 


I. Izborni samostalni kolegij modula 

KOLEGIJI: 

1. Gotski roman (1764-1820) 


45 

OPIS PROGRAMA 

2. Hrvatsko usmeno pjesništvo u Dalmaciji i temeljna poetska djela drevnog 

Mediterana 

dr. sc. Ivan Mimica, red. prof. emerit. 

3. Imagološki pristup i povijest književne kulture 

dr. sc. Davor Dukić, red. prof. 

4. Književna teorija za novo tisućljeće 

dr. sc. Boris Škvorc, red. prof.

5. Književnost i identitet 


6. Krleža i drugi 


7. Mediteran u putopisima europskih autorica 

dr. sc. Eldi Grubišić-Pulišelić, doc. 



9. Multikulturalizam i roman 


10. Nikola Šop i hrvatsko pjesništvo 


11. Nova talijanska epika, teorije i tekstovi 

dr. sc. Srećko Jurišić, doc. 


dr. sc. Krešimir Bagić, red. prof. 

13. Talijanski dekandentizam u Marinkoviću 


46 

OPIS PROGRAMA 

14. Teorije komike, humora i smijeha u talijanskoj i hrvatskoj književnosti od 




KOLEGIJI: 

1. Čitanje romana 


dr.sc. Boris Škvorc, red. prof. 

2. Hrvatska književnost u 20. stoljeću i njezina kritika 


3. Interferencija usmene i pisane književnosti 


4. Reference pripovjedačkog stava na stil novelistike Ranka Marinkovića 

dr. sc. Joško Božanić, red. prof.


47 

OPIS PROGRAMA 



Australija, Poljska). 


KOLEGIJI: 

MODUL III: LINGVISTIKA 

1. Jezik kao sustav znakova i jezik kao proizvodni postupak 

dr. sc. Milan Mihaljević, red. prof. 

2. Kognitivna lingvistika 

dr. sc. Mario Brdar, red. prof. 


KOLEGIJI 

1. Leksikografija i leksikologija 


dr. sc. Ljerka Šimunković, red. prof. emer. u mir. 

2. Etimologija 


3. Urbana dijalektologija 

dr. sc. Dunja Jutronić, red. prof. 

4. Usvajanje jezika 


5. Logika, jezik i komunikacija 

dr. sc. Berislav Žarnić red. prof. 



potrebama doktoranda i temi njegove disertacije u obliku mentorskih konzultacija i izrade

48 

OPIS PROGRAMA 


modula ekspert. 


KOLEGIJI: 

1. Analiza diskursa i konverzacijska analiza 


dr. sc. Sanja Ćurković Kalebić, red. prof. 



3. Stilistika književnih tekstova 


4. Jezik i mediji 

dr. sc. Magdalena Nigoević, doc. 

5. Empirijska analiza jezika 

dr. sc. Božo Bekavac, doc. 

6. Osnove statistike za lingviste 

dr. sc. Božo Bekavac, doc. 






KOLEGIJI: 

MODUL IV: POVIJEST 

49 

OPIS PROGRAMA 

1. Srednjovjekovna društva u Dalmaciji: istraživački rezultati i perspektive 

akademik Tomislav Raukar, red. prof. 

2. Povijest komunističkog pokreta u Hrvatskoj 

dr. sc. Ivo Banac, red. prof. 


KOLEGIJI: 

1. Stara povijest istočne jadranske obale: metode i problemi istraživanja 


dr. sc. Bruna Kuntić-Makvić, red. prof. 

2. Seljaci, svećenici i mornari: mikropovijesni pristup korčulanskom društvu 15. 

stoljeća 


dr. sc. Oliver Jens Schmitt, red. prof. 

3. Crkveno-upravne ustanove u primorsko-otočkom i planinskom dijelu 

Hrvatske tijekom stoljeća 

dr. sc. Slavko Kovačić, red. prof. u mir. 


dr. sc. Josip Vrandečić, izv. prof. 

5. Dalmacija u prvoj polovici 20. stoljeća 

dr. sc. Aleksandar Jakir, izv. prof. 

6. Povijest totalitarnih diktatura 

dr. sc. Tihomir Cipek, red. prof. 





modula ekspert.


KOLEGIJI: 

1. Vojna revolucija u Dalmaciji u ranom novom vijeku 


50 

OPIS PROGRAMA 

2. Tipologija preporodnih pokreta i modeli nacionalnih ideologija - na primjeru 

neposrednog pripremnog razdoblja Hrvatskog narodnog preporoda u 

Dalmaciji 1860./61. godine 


akademik Nikša Stančić, red. prof. 

3. Dalmacija i Beč u 19. stoljeću 

dr. sc. Marko Trogrlić, izv. prof. 

4. Od Mediteranske Antante do dreadnoughta: vanjska politika Austro-Ugarske 

na područu Mediterana 


dr. sc. Andrej Rahten, doc. 

5. Hrvatsko-francuski intelektualni odnosi između dva svjetska rata 

dr. sc. Edi Miloš, doc. 

6. Hrvatski intelektualci i nacionalna ideologija u prvoj polovici 20. stoljeća 

dr. sc. Nevenko Bartulin, doc. 




Australija, Poljska). 


KOLEGIJI: 

MODUL V: POVIJEST UMJETNOSTI 

1. Čovjekova okolina u antropološkom smislu 

dr. sc. Ivo Babić, red. prof. 

2. Odnos javnog prostora i skulpture 

dr. sc. Ivan Šimat, red. prof.


KOLEGIJI: 

51 

OPIS PROGRAMA 

1. Umjetnost Ilirskih zajednica i njihovih jadranskih susjeda u željezno doba. 

dr. sc. Branko Kirigin, doc., znan. savjetnik 

2. Grčka kolonizacija na istočnom Jadranu 

dr. sc. Jasna Jeličić Radonić, red. prof. 

3. Ranosrednjovjekovni spomenici nacionalnog značenja 

dr. sc. Ante Milošević, doc., viši znan. suradnik 

4. Odabrana poglavlja iz umjetnosti rane renesanse 

dr. sc. Radoslav Bužančić, doc 

5. Umjetnički i politički identitet umjetnika Schiavona 

dr. sc. Ivana Prijatelj –Pavičić, red. prof. 

6. Mletačke utvrde u Hrvatskoj 

dr. sc. Andrej Žmegač, doc., znan. savjetnik 

7. Problemi stila u domaćoj likovnoj umjetnosti 17. i 18. st. 

dr. sc. Mirjana Repanić Braun, doc., znan. savjetnik 

8. Graditeljstvo historicizma i njegov odraz u Splitu i okolici 

dr. sc. Ivan Šimat, red. prof. 

9. Arhitektura XX. stoljeća: moderna 

dr. sc. Dina Ožić Bašić, znan. suradnica 

10. Prošireno polje umjetnosti – suvremena praksa Mediterana od 1980. 

do danas 

dr. sc. Sandra Križić Roban, doc., viši znan. suradnik 

11. Osma umjetnost - Umijeće komuniciranja javne memorije 

dr. sc. Tomislav Šola, red. prof. 





modula ekspert. 


KOLEGIJI: 

1. Protourbana i urbana naselja na Jadranu 


2. Umjetnost Grka na Jadranu od mikenskog do helenističkog doba 

dr. sc. Branko Kirigin, doc., znan. savjetnik

3. Colonia Martia Iulia Valeria Salona Felix 


4. Arhitektonska dekoracija Dioklecijanove palače 

dr. sc. Željko Peković, red. prof. 

52 

OPIS PROGRAMA 

5. Istraživanje, obnova i prezentacija ranosrednjovjekovnog graditeljskog 

nasljeđa 

dr. sc. Željko Peković, red. prof. 

6. Arhitektura 17. i 18. stoljeća u Dubrovniku 

dr. sc. Katarina Horvat Levaj, doc., znan. savjetnik 

7. Marijanska ikonografija u slikarstvu Dalmacije od XV. do XVIII. st 

dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić, red. prof. 

8. "Eksploatacija mrtvih znakova". Umjetnost i politika u jugoistočnoj Europi 

u razdoblju kasnoga socijalizma 

dr. sc. Ljiljana Kolešnik, doc., viša znan. suradnica 

9. Suvremena umjetnost fotografije – diskurzivni prostori fotografske prakse 

od 1970-ih godina do danas 

dr. sc. Sandra Križić Roban, doc., viši znan. suradnik 

10. Arhitektura XX. stoljeća: postmoderna 

dr. sc. Dina Ožić – Bašić, znan. suradnica 





53 

OPIS PROGRAMA 

MODUL VI: MEDITERANSKI INTERDISCIPLINARNI 

KULTUROLOŠKI STUDIJ 


KOLEGIJI: 


dr. sc. Inoslav Bešker, viši znanstveni suradnik 

2. Socijalna antropologija Mediterana 

dr. sc. Ozren Žunec, red. prof. 


KOLEGIJI: 

1. Dinamika idiomskih identiteta na nacionalnom prostoru hrvatskoga jezika I. 






3. Uvod u kulturalni studij: hibridizacija, identitet, dijaspora, 

multikulturalizam 



4. Jezične interferencija na obalama Jadrana 

dr. sc. Ljerka Šimunković, red. prof. 

5. Romanizmi, germanizmi i turcizmi u hrvatskoj alotropiji 


6. Romanizmi u onomastici Dalmacije 

dr. sc. Marina Marasović Alujević, izv. prof. 

7. Talijanska i hrvatska frazeologija u kontaktu i kontrastu 


8. Talijanski putopisci na Jadranu 

dr. sc. Marilena Gianmarco, izv. prof. 

9. Teritorijalni identitet i održivi razvoj hrvatskog arhipelaga 

dr. sc. Zoran Roca, red. prof.





12. Mediteranski kontekst hrvatske književnosti 


13. Hrvatska kulturna baština u europskom kontekstu 


14. Umjetnički i politički identitet umjetnika Schiavona 

dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić, red. prof. 


1. Hrvatsko-talijanska leksikografija 

dr. sc. Ljerka Šimunković, red. prof. 

54 

OPIS PROGRAMA 

2. Komparativna povijest talijanskog i hrvatskog kazališta i izvedbenih 

umjetnosto 


3. Pomorska i ribarska terminologija romanskoga podrijetla 


4. Talijanski leksik i jezici Mediterana 

dr. sc. Marina Marasović Alujević, izv. prof. 

5. Talijanski jezik na obalama Mediterana 

dr. sc. Antonio Sorella, red. prof. 

6. Teorije komike, humora i smijeha u talijanskoj i hrvatskoj književnosti od 



7. Ženska strana mediteranskog univerzuma 

dr. sc. Silva Mežnarić, znan. savjetnica


KOLEGIJI: 

55 

OPIS PROGRAMA 

1. Dinamika idiomskih identiteta na nacionalnom prostoru hrvatskoga jezika 

II. 






3. Tipologija tradicijskog broda 


dr. sc. Velimir Salamon, red. prof. 

4. Antički Grci i Jadran - umijeće plovidbe, Diomed, razmjena dobara, 

naseljavanje 

dr. sc. Branko Kirigin, doc., znan. savjetnik 

5. Geografija okusa na Jadranu 

dr. sc. Armando Montanari, red. prof. 

6. Književne teorije za novo tisućljeće 


7. Lingua franca u dalmatinskoj halijeutičkoj terminologiji 


8. Talijanska i hrvatska književnost i slikarstvo u prvoj polovici XX. stoljeća 

akademik Tonko Maroević 




Australija, Poljska) 

Svi mehanizmi namijenjeni unaprjeđenju kvalitete doktorskih programa na 

fakultetskoj i sveučilišnoj razini primjenjivat će se i na Poslijediplomskom sveučilišnom 

doktorskom studiju humanističkih znanosti.

Program studija - Filozofski fakultet u Splitu

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?