Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
1. UVOD
Kraj 20. stoljeća obilježavaju, uz ostalo, naglo širenje informatičke tehnologije
i raspad susjedskih veza, etnički sukobi i ratovi. Koliko bujanje informatičkih
tehnologija i telekomunikacijskih mreža (u proteklom desetljeću npr. I n t e r n e t
godišnje udvostručuje broj korisnika) poticajno djeluje na komunikaciju među
ljudima, pa i u najudaljenijim dijelovima svijeta, izgleda da toliko - kako već
upozoravaju međunarodna izvješća - "i jača tendencije povlačenja i osamljivanja".
Npr. telebankarstvo i kompjutorske "igrice" mogu "poremetiti druženje na radnom
mjestu" i izolirati "ljude ispred kompjutorskih ekrana" (Delors, 1998.:69).
Uzimajući u obzir da tehnološka revolucija stvara nove oblike socijalizacije,
da su nastavnici, kojih je više od 50 milijuna u svijetu, i jedan od agenasa
socijalizacije, te da je nastavnički posao u izvjesnom smislu "samotnjačka aktivnost"
pokazuje se opravdanim istraživati društvenost nastavnika. Utoliko više što će pitanje
utjecaja informatičkog društva na socijetalne odnose "postajati sve akutnije" (Delors,
1998.:174, 70). Uloga nastavnika kao nositelja promjena vjerojatno će postati još
važnija u 21. stoljeću. Stoga se u ovom radu govori o obrascima društvenosti u eri
informatičke tehnologije na primjeru najboljih prijatelja ("best friends") nastavnika.
Prijateljstva među ljudima nedovoljno su istražena (Abercrombie, 1994.). Pa
ipak, u literaturi se govori o prijateljstvu i mržnji (Tadić, 1989.), o omladinskim
prijateljstvima (Joksimović, 1987.), o dimenzijama prijateljstva kao osnovici za
suvremenije organiziranje nastave (Tomaš, 1998.), kao i o tome da je druženje utopija
u tehničkoj eri (Radojković, 1987.). Raspravlja se, zatim o prijateljstvu u različitim
sredinama (Fischer, 1982.), o najboljim prijateljima među studentima (Hallinan,
1976.) itd. 41
Na ljestvici vrijednosti prijateljstvu pripada visoko mjesto, smatra začinjavac
hrvatske književnosti Marko Marulić: "Neka drugi vole blago, časti i slasti, meni ne
može ništa biti draže od tog da imam prijatelje…" (Marulić, 1502. prema Benvin,
1993.:207). Zadovoljstvo odnosima s prijateljima (uz zadovoljstvo zdravljem i
41 Etnometodološki koncepti sadrže i princip "i tako dalje". Unatoč mnoštvu nejasnoća - kako navodi
Ritzer - "mi i dalje nastavljamo naš društveni život". Propuštanjem "nejasne informacije"
pretpostavljamo da će jednom biti "razjašnjena". "Svi moramo prakticirati princip "i tako dalje" ukoliko
želimo društveni život učiniti mogućim". (O osnovnom programu etnometodologije i njenim temeljnim
konceptima vidjeti u: Ritzer, 1997. : 242 - 261, kao i literaturu tamo navedenu).
99