Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Šime Pilić <strong>Knjiga</strong> o <strong>nastavnicima</strong><br />
Odgovori na ta i takva pitanja govore nam o tome odgovara li socijalno podrijetlo<br />
nastavnika socijalnoj strukturi učenika, kakva je fleksibilnost tržišta rada u segmentu<br />
obrazovanja, koliko su zanimanja nastavničke profesije privlačna za mlade ljude. I što je<br />
sociološki još zanimljivije i važno znati, kakav je karakter stratifikacijskog sistema društva:<br />
otvoreni ili zatvoreni.<br />
Budući da nam to danas nije poznato, barem ne u odnosu na nastavnike osnovnih<br />
škola, problem našeg istraživanja jest socijalno podrijetlo i pokretljivost u radu (karijerna<br />
mobilnost) nastavnika osnovnih škola.<br />
Istraživanje je obavljeno metodom ankete, a instrument je upitnik. Prostorni obuhvat<br />
je tri dalmatinske županije: Dubrovačka, Splitska i Šibenska u kojima je djelovalo 1992/93.<br />
god. ukupno preko 4 tisuće učitelja. Iz toga osnovnog skupa metodom slučajnog izbora<br />
anketirano je 368 nastavnika u dvadesetak škola. 1<br />
REZULTATI I RASPRAVA<br />
1. Socioobrazovno podrijetlo nastavnika i međugeneracijska pokretljivost<br />
1.1. Obrazovanje djeda po ocu<br />
Nastavnici osnovnih škola (razredne i predmetne nastave) po svom obrazovnom<br />
statusu u odnosu na trogeneracijski uzastopni razvoj u vlastitoj obitelji doživjeli su uzlaznu<br />
pokretljivost.<br />
Djedovi naših današnjih nastavnika (od kojih mnogi više nisu među živima) u preko<br />
polovinu slučajeva (53%) nisu imali završenu osnovnu školu. 2 Tek svaki deseti nastavnik ima<br />
djeda s nekom školom iznad osnovne. 3<br />
Udio onih s osnovnom školom predstavlja 13%, dok gotovo jedna četvrtina (24%)<br />
nastavnika ne zna ništa o obrazovanju djeda. 4 Podaci potvrđuju našu hipotezu. Ako pođemo<br />
1 Anketirano je, zapravo preko 400 nastavnika, ali je 368 upitnika uzeto ovdje u obradu jer imaju potpune<br />
odgovore na pitanja koja ovdje analiziramo. Upitnik sadrži 53 pitanja od kojih ovdje obrađujemo pet-šest. Ako<br />
se iz ukupnog broja nastavnika izdvoje oni koji neposredno izvode nastavu naš uzorak predstavlja približno<br />
10% takvih nastavnika.<br />
Škole su izabrane metodom slučajnog izbora uz prethodno grupiranje na otočki, primorski i zagorski pojas, te<br />
gradsko i seosko područje. I nastavnici su slučajno birani uz podjelu muški-ženski te predmetna i razredna<br />
nastava.<br />
2 U tom su broju sadržani ne samo oni s 1-3 i oni 4-7 razreda nego i oni nepismeni. Još 1981.godine u Hrvatskoj<br />
je bilo 6% nepismenog stanovništva (iznad 15 godina).<br />
3 Uključujući i dvo- i trogodišnje srednje, 4-godišnje srednje, više, visoke škole i <strong>fakultet</strong>e.<br />
4 Odgovori naših respodenata pokazuju da jedan dio nastavnika ne poznaje ne samo obrazovanja i zanimanja<br />
daljeg pretka (djeda) nego ni roditelja. Podaci su manje zazorni ako ih usporedimo s jednim drugim podatkom:<br />
9
Change language