Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Šime Pilić <strong>Knjiga</strong> o <strong>nastavnicima</strong><br />
Poglavlje 7.<br />
Sažetak<br />
VRJEDOVAJE ODOSA ASTAVIK-UČEIK<br />
SA STAJALIŠTA UČEIKA<br />
U radu se razmatra društveni odnos u obrazovnom procesu, na osnovi empirijskog<br />
istraživanja. U sociološkoj i pedagoškoj literaturi ističe se kako je narav društvenih odnosa<br />
između aktera obrazovnog procesa povezana s dominantnim odnosima u društvu, te kako su<br />
odnosi između nastavnika i učenika ključni za razvoj i uspjeh učenika.<br />
Analiziraju se interakcijski procesi u razrednom odjelu, u istraživačkoj tradiciji<br />
interakcionizma u sociologiji, koje stajalište smatra bitnim spoznati kako nastavnici i učenici<br />
interpretiraju situacije u školovanju. Odnosi između nastavnika i učenika ispitivani sa<br />
stajališta učenika, onako kako učenici doživljavaju i vrednuju taj odnos. Istraživanje je<br />
provedeno na uzorku učenika osmog razreda osnovne škole i četvrtog razreda gimnazije (<br />
= 141), u jednom većem gradu i jednom manjem, otočkom. Podaci su prikupljeni metodom<br />
ankete, a upitnik je sadržavao i trostupanjsku ljestvicu procjene zasnivanja odnosa<br />
nastavnika i učenika: (1) na međusobnom poštivanju i povjerenju, (2) na strogoj stezi i (3) na<br />
pomalo anarhičnim odnosima. Analizom su utvrđena tri tipa odnosa. Rezultati pokazuju da<br />
demokratski odnosi (zasnovani na međusobnom poštivanju i povjerenju aktera) variraju od<br />
49 do 83 posto u osnovnim školama (veći grad: manji grad) te u srednjim od 41 do 47 posto.<br />
Autokratski odnosi (stroga disciplina i kontrola) u obrazovnom procesu čine se izrazitijim u<br />
urbanim središtima. Anarhični međusobni odnosi u osnovnim školama prisustniji su u<br />
velikom urbanom središtu dok u srednjim školama suprotno, - u manjem gradu. U članku se<br />
još kompariraju dobiveni rezultati s drugima (npr. u Zagrebu 1990) te se u zaključcima ističe<br />
potreba demokratizacije nastavnog procesa, obrazovanja i društva.<br />
1. UVOD<br />
Narav društvenih odnosa u obrazovanju, odnos među sudionicima obrazovnoga<br />
procesa "ima bliske veze" s onim društvenim odnosima koji su vladajući u društvu kao<br />
globalnoj zajednici (Flere, 1976. : 269). Uz manifestne funkcije obrazovanja (prenošenje<br />
znanja …) tu su i latentne funkcije ("društvena supstanca"), tj. "učenje društveno<br />
prihvatljivih" oblika ponašanja. Drugim riječima odgoj i obrazovanje protkani su određenim<br />
tipom društvenih odnosa. Kao nit provlači se u izvjesnoj mjeri povezanost između<br />
nejednakosti u društvu i društvenih odnosa u obrazovanju. Oštroj hijerarhijskoj podjeli<br />
društva odgovara autoritarno obrazovanje. u žarištu različitih pristupa sociologije<br />
obrazovanja sedamdesetih godina jest tema o ulozi škole u sustavu društvene nadmoći 37 .<br />
Bowles i Gintis govore o izrazitoj podudarnosti između društvenih odnosa na radnim<br />
37 U školi ipak sav subjektivitet učenika i nastavnika nije ugušen niti se "nadmoć i priprema za nadmoć u<br />
velikom društvu" ostvaruje bez sukoba (Flere, 1986., 110).<br />
84
Change language