Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
gore list 32 do danas se prilično razgranalo i usavršilo, na američkim dodiplomskim i
poslijediplomskim studijima.
Pedeset godina poslije spomenutog jednosemestralnog predavanja tog predmeta ili 38
godina prije ovog Kolokvija u Splitu, XVII. međunarodna konferencija (Ženeva, 1957.
godine) preporučuje izučavanje psihologije, teorije odgoja, nastavnu praksu, sociologiju
odgoja i dr. Prema toj preporuci uloga je izučavanja sociologije odgoja/obrazovanja, na
nastavničkim studijima, doprinos razumijevanju društvene strukture kao sociološke osnovice
odgoja, odnosno doprinos nastavnikovu razumijevanju pedagoške prakse u sociološkom
kontekstu.
Stjecanje spoznaja o odnosu odgojno-obrazovnog podsustava i globalnog društvenog
sustava o odgoju kao društvenoj činjenici i o socijalnim temeljima vlastite struke te
osposobljavanje za ovladavanje metodama analitičko-sintetičkog promatranja odgojno-
obrazovnog procesa, doista zahtijeva studij više disciplina iz društveno-humanističkih
znanosti u obrazovanju nastavnika. 33
Pored navedena tri pitanja na koje sam pokušao ukratko odgovoriti, jer kolokvij u
visokoškolskoj terminologiji znači i ispit, još bih samo nabacio tri pitanja koja ne bih pobliže
obrazlagao. Iznosim ih više kao inicijativu za praktična rješenja u društvu:
1. Permanentno obrazovanje zaposlenih prosvjetnih radnika, ali ne samo kao njihovu
obavezu za stjecanje novih kompetencija nego i obavezu vlasnika školskih institucija da im
svako 5-6 godina omogući plaćeno odsustvo (od jednog mjeseca do jedne godine). 34
2. Metodičko osposobljavanje sveučilišnih nastavnika svih zvanja i struka. 35
3. Uspostavljanje sustava kreditiranja studenata i učenika te stipendiranje nadarenih
studenata i onih koji se pripremaju za nastavničku profesiju. 36
32
Profesor H. Suzzalo bio je i rektor Sveučilišta u Seatleu, odnosno predsjednik nekoliko sveučilišta u svojoj
karijeri, savjetnik predsjednika Wilsona, a nalazimo ga i u uredništvu prvoga broja u svijetu najpoznatijeg
časopisa ove discipline: Sociology of Eduction, godine 1927.
Prema istraživanjima Ivana Čizmića njegovi su se roditelji u SAD doselili iz Dubrovnika, vidi o tome:
I. Čizmić, Hrvati u životu Sjedinjenih Američkih Država, Globus, Zagreb 1982. str. 72 i 384.
33
O stanju i problemima obrazovanja i usavršavanja učitelja vidi u knjizi: Josip Pivac, Škola u svijetu promjena.
Institut za pedagoška istraživanja, Zagreb 1995. (posebice 10. odjeljak, str. 179-189).
34
Takvih iskustava imaju nastavnici u pojedinim zemljama. Riječ je o tome da se nastavnik oslobodi radnih
obveza za neko vrijeme i da se dalje usavršava prema unaprijed utvrđenom planu. Sve troškove snosi vlasnik
škole.
Ponešto smo o tome pisali još sedamdesetih godina (Š. Pilić, O nekim pitanjima nastave u sadašnjem
preobražaju odgoja i obrazovanja, Pogledi, Vol. IX. 1978.-79. No 24-25, str. 79-107).
O problematici permanentnog obrazovanja pogledati: B. Suchodolski, Permanentno obrazovanje i
stvaralaštvo, Školske novine, Zagreb 1988.
35
O tome je još 1972. pisao i iznosio neka iskustva iz Slovenije V. Schmit u knjizi: Visokoškolska didaktika,
Zagreb, PKZ, 1972.
36
U Hrvatskoj je svojevremeno postojao sustav kreditiranja studenata i učenika. Nema razloga da se danas
ponovno ne zasnuje, a ima više razloga da se time što prije počne.
80