Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

More documents

Recommendations

Info

Šime Pilić Knjiga o nastavnicima - nigdje, a naročito ne u visokorazvijenim zemljama svijeta ("klub sedmorice") kao ni u tranzicijskim društvima, nije zabilježen slučaj skraćivanja vremenskog trajanja obrazovanja učitelja. ( Nije ni u kakvim - inače učestalim - promjenama školskih sustava program obrazovanja učitelja vremenski skraćivan npr. s četiri godine na dvije.) 4. OBRAZOVAJE ASTAVIKA I POLITIKA OBRAZOVAJA "Akademska razina nastavnika" jedan je od elemenata koji određuju opće karakteristike odgojno-obrazovnih situacija. Izobrazba nastavnika kao jedan od glavnih problema školskih sustava značajna je komponenta obrazovne politike (Mialaret 1989.: 41- 126). A bit svake obrazovne politike jest u donošenju i ostvarivanju planova - uostalom planovi su zajednička crta svih politika - jer je izobrazba "u svojoj biti projekt". Obrazovna se politika očituje "u zakonima, uredbama, propisima, programima i uputama" (Legrand, 1993. : 9-10). Ali mnoge varijable školskog sustava od školske arhitekture, preko metoda i tehnika u nastavi do izobrazbe nastavnika umnogome ovise o "zamašnosti novca dodijeljenog edukaciji" (Mialaret, 1989. : 42). i sl. Politika obrazovanja u mnogim zemljama danas sadrži niz novih elemenata, inovacija Posebna novost jest uvođenje školskog predmeta znanost, za što je, posebice, potrebno obrazovati i učitelje. (Taj predmet je u nekim najrazvijenijim zemljama svijeta zastupljen, primjerice, već u 3. razredu osnovne škole.) U nekim najrazvijenijim zemljama svijeta kao npr. u Velikoj Britaniji učenici osnovnih škola imaju i nastavni predmet - znanost (jednako tako kao matematiku, povijest, zemljopis itd.). Znanstvenom obrazovanju - u posljednje vrijeme - u SAD poklanja se veoma značajna pažnja i to počev od najranijeg osnovnoškolskog obrazovanja. Riječ je, dakle, o znanosti za sve učenike - gdje je cilj postići opću znanstvenu pismenost, kako bi znanost postala "važan dio dječjeg obrazovnog iskustva". Naravno da učenici te obrazovne sadržaje školske znanosti upoznaju kroz primjenu obrasca znanstvenog mišljenja - na način primjeren njihovim mogućnostima - što pospješuje učenje u drugim predmetima, razvija sposobnost kritičkog mišljenja, donošenje boljih odluka 78
Šime Pilić Knjiga o nastavnicima itd. (Takve obrazovne sadržaje npr. o životu, o zemlji, o svemiru učenici upoznaju kroz definiranje predmeta istraživanja, promatranje, mjerenje, kontroliranje, zaključivanje i sl.). Dakle, iskustva najrazvijenijih zemalja svijeta kao primjerice Engleske i SAD (a zbog ubrzanog znanstvenog razvoja, naglih tehnologijskih promjena i zbog toga pojava zastarjelosti obrazovnih sadržaja te nemogućnosti rješavanja problema u 21. stoljeću samo gomilanjem znanja pomoću zapamćivanja gotovih činjenica) upozoravaju nas na potrebu uvođenja znanosti kao školskog predmeta i u osnovne škole). Razumije se da je već sada potrebno voditi računa i o tome kako osposobiti učitelje da proučavaju i podučavaju takve sadržaje (učiti učenike "kako se uči"). Da bi učitelji mogli podučavati učenike i takvim sadržajima, tj. razvijati znanstvene obrasce mišljenja, jednom rječju, da bi mogli biti učitelji za 21. stoljeće, moraju i sami prolaziti kroz obrazovni proces koji će ih osposobljavati za takve zadatke. To je, dakle, još jedan razlog više da se obrazovanje učitelja i dalje nastavi na četverogodišnjem studiju (kao što je to i praksa već tri godine u Hrvatskoj) i to na fakultetima u sastavu sveučilišta gdje se i odvija znanstveno-istraživački rad te znanstveno i stručno obrazovanje. Udovoljavanje takvim standardima u programiranju obrazovanja, pa i obrazovanja za učiteljsku profesiju, svakako je dugoročno korisno i s obzirom na uključivanje Hrvatske u europske asocijacije i moderne svjetske tokove. 5. SOCIJALI TEMELJI STRUKE Isticanje akademske razine i znanstvenog obrazovanja nastavničkih kadrova ne znači umanjivanje značaja suvremenog - u najširem smislu značenja - pedagoškog ili profesionalnog obrazovanja svih zanimanja nastavničke profesije. (Po tome se npr. izobrazba nastavnika, uz ostalo, i razlikuje od izobrazbe inženjera.). Više je sudionika u raspravi navodilo nužnost i važnost društveno-humanističkog obrazovanja nastavnika: pedagoškog, psihološkog, sociološkog itd. Podsjetio bih npr. da je predmet Sociologije odgoja i obrazovanja (Sociology of education) počeo još 1907. godine predavati Henry Suzzello na uglednom Yale sveučilištu (SAD). To što je započeo tadašnji istaknuti stručnjak za područje obrazovanja a eto i naše 79
Page 1 and 2:
prof. dr. sc. ŠIME PILIĆ KJIGA O
Page 3 and 4:
Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28: Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Page 77: Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
show all

Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?