Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Šime Pilić <strong>Knjiga</strong> o <strong>nastavnicima</strong><br />
2.2. Metode, postupci i instrumenti istraživanja<br />
Provedeno istraživanje obavljeno je anketnom metodom pomoću upitnika kao<br />
instrumenta. Ovdje se obrađuje samo nekoliko pitanja iz opsežnijeg upitnika. Provedba<br />
ankete čiji rezultati će biti objavljeni u ovom radu obuhvaćala je nastavnice/ke biologije i<br />
kemije u četiri dalmatinske županije (Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj,<br />
Šibensko-kninskoj i Zadarskoj), a anketiranje je trajalo od ožujka do srpnja 2006. godine.<br />
2.3. Uzorak<br />
Odabrani uzorak je probabilistički, kojim je obuhvaćeno 200 nastavnica/ka biologije i<br />
kemije: 84,5% žena i 15,5% muškaraca, zaposlenih u osnovnim i srednjim školama.<br />
Uzorkom je obuhvaćen svaki drugi nastavnik osnovne škole (N=146) i svaki četvrti iz<br />
srednje škole (N = 54). Prema tome ukupno 200.<br />
3. REZULTATI I RASPRAVA<br />
3.1. Međugeneracijska obrazovna pokretljivost<br />
Prema dobivenim rezultatima trećina nastavnica/ka (po ocu) potječe iz nižih<br />
obrazovnih slojeva, gotovo polovina iz srednjih, a četvrtina iz viših obrazovnih slojeva. Kod<br />
ove četvrtine radi se o samoobnavljanju obrazovnih slojeva. (Tablica 1.)<br />
Možemo zaključiti kako je u odnosu na očevo obrazovanje međugeneracijski uzlazno<br />
mobilno 74% nastavnica/ka. Oni nisu riskirali socijalnu degradaciju (Nordli Hansen, 1997).<br />
Prema novijim rezultlatima istraživanja, obrazovna struktura roditelja današnje studentske<br />
populacije u Hrvatskoj značajno je iznad prosjeka (Puzić, Doolan i Dolenec, 2006).<br />
U odnosu na svoje majke, nastavnice/i biologije i kemije postigle/i su<br />
međugeneracijsku uzlaznu obrazovnu pokretljivost u 84,5% slučajeva. Korelirajući dob<br />
ispitanica/ka i obrazovanje njihovih očeva (Tablica 2.) dobivene su statistički značajne<br />
razlike (χ 2 =42,381, df=20, p=0,002). Najmlađa dobna skupina ispitanica/ka ima<br />
najobrazovanije očeve. Dakle, povećavanjem starosne dobi ispitanica/ka povećava se udio<br />
neškolovanih očeva, a smanjuje udio školovanih.<br />
Uspoređujući dob ispitanica/ka i obrazovanje njihovih majki (Tablica 3.), jednako kao<br />
i kod očeva, postoje razlike (χ 2 =66,143, df=20, p=0,000). Uočeno je da porastom dobi<br />
ispitanica/ka, proporcionalno raste udio majki s nepotpunom i završenom osnovnom školom,<br />
58