Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

More documents

Recommendations

Info

Šime Pilić Knjiga o nastavnicima Vertikalna pokretljivost znači pomicanje prema gore ili dolje na stratifikacijskoj ljestvici (povećanjem odnosno smanjenjem bogatstva, prestiža ili moći). Vertikalna pokretljivost može se promatrati unutargeneracijski i međugeneracijski. Horizontalna pokretljivost označava kretanje u prostoru, primjerice selidba sa sela u grad, ili neku drugu promjenu koja ne mijenja društveni položaj. Ta se dva osnovna oblika mobilnosti često kombiniraju. Dva su načina izučavanja vertikalne društvene pokretljivosti. Prvo, možemo se usredotočiti na karijeru pojedinca, odnosno kako se pomicao naviše ili naniže tijekom svog radnog vijeka. To je unutargeneracijska (intrageneracijska) pokretljivost ili još preciznije profesionalna pokretljivost (karijerna mobilnost). Ako se čovjek koji je počeo kao radnik školuje i postane inženjer, on je mobilan prema gore. Drugi način analize socijalne mobilnosti uspoređuje društveni status roditelja i djece, primjerice, u kojoj mjeri djeca imaju isti tip zanimanja kao njihovi roditelji. To se naziva međugeneracijskom (intergeneracijskom) pokretljivošću. Ako električarev sin postane liječnik, to je mobilnost prema gore. No, neke studije (Goyette i Mullen, 2006.) drže da je najviši stupanj obrazovanja oca najbolji indikator socioekonomskog statusa obitelji. Blanden, Gregg i Machin (2005.) tumače kako razinu međugeneracijske pokretljivosti u društvu mnogi vide kao mjeru povećanja ekonomskih i socijalnih šansi. U sociologiji obrazovanja i u drugim znanostima i disciplinama neobično je važno istraživanje populacije nastavnika u cilju istraživanja poželjnog općeg profila nastavnika, kao i njegovog stvarnog profila. Prirodoslovci u cijelom svijetu suglasni su da nakon razdoblja velikih otkrića u fizici prije 50 do 100 godina, u kemiji prije 30 do 50 godina, danas nastupa vrijeme biologije kao najpropulzivnije znanstvene discipline. Otkriće ljudskog genoma 2000. godine, postavlja biologiju kao znanost budućnosti ali otvara i brojna bioetička pitanja (Bryant i Baggott la Velle, 2003.). Ako uzmemo u obzir da u modernom društvu škola ima središnje mjesto u prijenosu društveno poželjnih vrijednosti na mlade, onda suvremene teme iz znanosti i tehnologije zahtijevaju osobito iskustvo u poučavanju koje se razlikuje od tradicionalnog. Pred nastavnicima prirodnih znanosti, prvenstveno biologije i kemije, ogroman je izazov ali i odgovornost 18 . 18 Danas je nastavni predmet Priroda u petom razredu osnovne škole zastupljen sa satnicom od 1,5 satom tjedno, a u šestom razredu s 2 sata tjedno. Biologija i Kemija u sedmom i osmom razredu imaju fond po 70 sati godišnje, odnosno 2 sata tjedno. Biologija je u četverogodišnjim gimnazijama zastupljena s fondom od 2 sata tjedno tijekom četiri godine, u većini strukovnih škola ovaj predmet je u potpunosti ukinut. U nekim srednjim stručnim školma, primjerice medicinskoj i kemijskoj, biologija se uči samo prve dvije godine sa satnicom od 2 sata tjedno. Biološki sadržaji inkomponirani su u druge predmete, primjerice, kroz biokemiju. 56
Šime Pilić Knjiga o nastavnicima Profesionalni je status podložan promjenama kroz vrijeme i kulture (Radeka i Sorić, 2006.). Možda je motiv povećanog interesa učitelja za upis na poslijediplomski studij o kojem se govori u literaturi (Pavin, Vizek Vidović i Miljević-Riđički, 2006) i u aspiracijama za društvenom promocijom. Uporište nalazimo u nekim istraživanjima nastavničke profesije (Baranović, 2006., Cindrić, 1995., Pilić i Vujević, 1998., Pilić, 2000., Pilić i Lovrić, 2000.,) te u istraživanjima čiji rezultati potvrđuju važnost sociokulturnih faktora u pristupu obrazovanju (Cooke et al., 2004., Flere i Lavrič, 2005.). Međutim, određeni literaturni podaci, u nas i u svijetu, svjedoče o neatraktivnosti nastavničke profesije. Ona se može, između ostalog, promatrati kroz prizmu socijalnog porijekla studenata nastavničkih studija i današnjih zaposlenih nastavnika, društvenog ugleda nastavničke profesije, zadovoljstva uvjetima rada i životnim standardom, sociodemografskim obilježjima nastavnika i sl. Relevantni podatci o nastavničkoj profesiji primjenjivi su i na nastavnike biologije i kemije, budući je nedostatan broj radova s ovom problematikom Diplomirani nastavnici biologije i kemije primarno se zapošljavaju kao učitelji u osnovnim školama, odnosno, kao profesori u srednjim školama. U ovom radu i za jedne i druge korišten je zajednički naziv nastavnik 19 . 2. METODOLOGIJA RADA 2.1. Osnovni cilj ovog rada bio je stjecanje spoznaja o profesionalnoj pokretljivosti nastavnica/ka biologije i kemije zaposlenih u osnovnim i srednjim školama u Dalmaciji. Zadatak koji proizlaze iz definiranog osnovnog cilja je: steći uvid u međugeneracijsku i unutargeneracijsku, vertikalnu i horizontalnu, pokretljivost nastavnica/ka biologije i kemije. 19 Iako, prema NKZ (nacionalna klasifikacija zanimanja) sva zanimanja su svrstana u rod, vrstu, podvrstu i skupinu zanimanja. Svako zanimanje ima svoju šifru. Tako zanimanje profesor kemije ima šifru 2322.17.7. Prvi broj predstavlja rod zanimanja - stručnjaci i znanstvenici, prva dva broja označavaju vrstu zanimanja - znanstveno-obrazovni, obrazovni i drugi stručnjaci za obrazovanje, prva tri broja označavaju podvrstu zanimanja stručnjaci za srednjoškolski odgoj i obrazovanje, a prva četiri broja označavaju skupinu – profesore prirodoslovno-matematičkih predmeta u srednjoj školi. Oznaka zanimanja u toj skupini je 17, a posljednji broj označava složenost zanimanja, sedmi stupanj obrazovanja. Zanimanje profesor biologije ima šifru 2322.18.7. Zanimanje učitelj biologije ima šifru 2331.55.7, a učitelj kemije 2331.54.7 gdje je podvrsta zanimanja - stručnjaci za osnovnoškolski i predškolski odgoj i obrazovanje, a skupina – učitelji u osnovnim školama (http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1998/1506.htm) 57
Page 1 and 2:
prof. dr. sc. ŠIME PILIĆ KJIGA O
Page 3 and 4:
Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Page 5 and 6: Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Page 55: Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
show all

Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?