Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Šime Pilić <strong>Knjiga</strong> o <strong>nastavnicima</strong><br />
Poglavlje 4.<br />
Sažetak<br />
MEĐUGEERACIJSKA I UUTARGEERACIJSKA<br />
PROFESIOALA POKRETLJIVOST ASTAVIKA:<br />
JEDA PRIMJER IZ DALMACIJE<br />
Autori su proveli istraživanje profesionalne pokretljivosti nastavnika biologije i<br />
kemije. Uzorak obuhvaća 200 nastavnica/ka biologije i kemije zaposlenih u osnovnim i<br />
srednjim školama u četiri dalmatinske županije: Dubrovačko-neretvanskoj, Splitskodalmatinskoj,<br />
Šibensko-kninskoj i Zadarskoj.<br />
Rezultati empirijskog istraživanja su pokazali da nastavnici biologije i kemije<br />
ostvaruju znatnu vertikalnu uzlaznu obrazovnu i profesionalnu međugeneracijsku<br />
pokretljivost. eznatan je udjel ispitanica/ka koji su tijekom radnog vijeka ostvarili<br />
međunarodnu profesionalnu pokretljivost (2,5 posto). Uspoređivanjem prvog zaposlenja sa<br />
sadašnjim nastavničkim poslom ustanovljena je profesionalna unutargeneracijska<br />
pokretljivost kod svakog sedmog nastavnika, odnosno nastavnice (13,5 posto). ajmanje<br />
dvije trećine ispitanica/ka pokazuje horizontalnu međuorganizacijsku pokretljivost, a nešto<br />
više od desetine unutargeneracijsku vertikalnu uzlaznu profesionalnu promociju/karijernu<br />
mobilnost (13 posto).<br />
Ključne riječi: međugeneracijska i unutargeneracijska pokretljivost, međunarodna<br />
profesionalna pokretljivost, unutarorganizacijska i međuorganizacijska pokretljivost,<br />
nastavnice/i biologije i kemije, profesionalna pokretljivost,<br />
1. UVOD<br />
Izraz društvena pokretljivost (socijalna mobilnost) označava kretanje u društvenom<br />
prostoru, pomicanje grupa ili pojedinaca između različitih socioekonomskih položaja. 17<br />
Haralambos i Holborn (2002.) iznose razloge interesa sociologa za društvenu<br />
pokretljivost. Prvo, stopa društvene pokretljivosti može bitno utjecati na formiranje klasa.<br />
Naprimjer, ako je stopa društvene pokretljivosti niska, klasna solidarnost i kohezija bit će<br />
visoki. Drugo, proučavanjem društvene pokretljivosti stječe se uvid u životne šanse<br />
pripadnika društva. Treće, važno je saznati kako ljudi reagiraju na iskustvo društvene<br />
pokretljivosti. Na primjer, jesu li oni koji se kreću prema dolje ogorčeni, i stvaraju li rezerve<br />
nezadovoljstva koje bi mogle ugroziti stabilnost društva?<br />
17 Članak je izvorno objavljen u V. Previšić, N. N. Šoljan i N. Hrvatić (ur.) Pedagogija. Prema cjeloživotnom<br />
obrazovanju u društvu znanja, sv. 2, Prvi kongres pedagoga Hrvatske, Hrvatsko pedagogijsko društvo, Zagreb<br />
2007., str. 550-558. (u koautorstvu s Renatom Čaljkušić). Ovdje objavljujemo nešto širu verziju toga teksta.<br />
55
Change language