Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Postoje - u svjetskim relacijama - različita istraživanja ugleda zanimanja i profesija.
U modernim industrijskim društvima utvrđeno je postojanje umnogome jednoobrazne
strukture tipa rangiranja zanimanja prema njihovu ugledu. Nacionalne varijacije uvjetovane
su općim vrijednosnim sistemima pojedinih društava koji se opet razlikuju od sistema
vrijednosti u poduzećima (Inkeles i Rossi, 1956.). 11
Neki istraživači pretpostavljaju jednu općesvjetsku važeću hijerarhiju zanimanja
glede ugleda/prestiža (Treiman, 1977.).
Međutim, ima i komparativnih analiza koje su pokazale da postoje razlike u položaju
profesija između različitih društava, a onda postoje i razlike "i u prestižu koji te profesije
imaju u svojim društvima" te će neke profesije "u jednom sistemu imati viši prestiž, a u
drugom niži" (Šporer, 1990. : 120). Željka Šporer tvrdi da najveći prestiž u SAD imaju
pravnici, dok u dva sad već bivša socijalistička društva (jednom državnom i drugom
samoupravnom - n.n.), tj. ondašnjem SSSR-u imaju liječnici i u iščezloj Jugoslaviji -
inženjeri. 12
Dakle, određene razlike u rangiranju zanimanja i profesija između pojedinih društava
(nacija, država, zemalja) moguće je objašnjavati različito rangiranim vrijednostima u
pojedinim društvima. Rang vrijednosti može govoriti i o prioritetima funkcionalne važnosti
nekih usluga i djelatnosti.
Neka su istraživanja pokazala da je visina primanja (plaće) po zanimanjima
poprilično slična mjestu određenog zanimanja na ljestvici ugleda zanimanja u društvu.
Drugim riječima, postoji povezanost dviju hijerarhija: hijerarhija plaća i hijerarhija ugleda.
Prethodno smo pripomenuli samo da to ne mora biti nužno i uvijek tako.
Hijerarhija ugleda zasniva se na moralnim ocjenama statusa određenog zanimanja od
strane onih "koji zauzimaju deminantne pozicije u klasnoj strukturi" (F. Parkin) jer
kontroliraju značajne mehanizme socijalizacije poput škola i mas-medija. Očekuje se da će
društvo prihvatiti predodžbe o ugledu zanimanja onakve kakve ih (putem škole, javnih
medija i na druge načine) šire i rasprostranjuju dominantne skupine u socijalnoj strukturi
društva.
F. Parkin smatra da se ugled određenog zanimanja u društvu izvodi iz klasne
pripadnosti i da klasna nejednakost dovodi i do nejednakosti u ugledu, dok velik ugled rađa
visoke nagrade.
11
A. Inkeles i P. H. Rossi, "National Comparisons of Occupational Prestige", American Journal of Sociology,
Vol. LXI, 1956.
12
Autorica upozorava na ovisnost ugleda profesije o širem okviru kao što je ekonomski razvoj, vladajuća
ideologija, društvena matrica (kulturno-historijsko nasljeđe, tradicije…). Vidjeti posebno poglavlje 6:
Determinante prestiža profesija, u knjizi Ž. Šporer, Sociologija profesija.
41