Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
štrajkovima i drugim konfliktima. No, priznajemo da bi svakako bilo zanimljivo ustanoviti
ima li razlike u vrednovanju ugleda kod onih aktivnih štrajkača i onih koji to nisu
Neki autori dijele profesije - s obzirom na tržišnu situaciju - na dvije grupe: na više i
niže (viši i niži profesionalci). U više uvrštavaju npr. sveučilišne nastavnike, odvjetnike,
liječnike, suce itd., a u niže profesionalce smještaju primjerice učitelje i nastavnike u
školama, socijalne radnike, medicinske sestre, knjižničare i sl.
Nastavnike osnovnih i srednjih škola, jednako kao i odgojiteljice u dječjim vrtićima i
medicinske sestre, neki razvrstavaju u poluprofesije; za razliku od profesija gdje uključuju
inžinjere, pravnike, ekonomiste, liječnike i dr. (D. Treiman, 1977.).
Barber npr. dokazuje kako profesionalci umnogome pridonose društvenom
blagostanju i da njihove usluge uživaju "veliki ugled na ljestvici društvenih vrijednosti."
Ova se funkcionalistička argumentacija (o zaslugama za funkcioniranje društva i o
nužnim visokim nagradama) od strane mnogih sociologa smatra upitnom.
2. UGLED I PORAST ZAIMAJA/PROFESIJA
Određeno mjesto u pojedinačnoj podjeli rada, koje se izražava (iskazuje) u diobi po
zanimanjima (ili u diobi na zanimanja), višestruko je značajno za društveno-ekonomski
položaj (pojedinaca i skupina) glede materijalnih (plaće, ostvarena dobit i sl.) i nematerijalnih
vrednovanja. Nematerijalni efekti na društveni položaj zanimanja (i njihovih nositelja)
odnose se na ugled/prestiž, privilegije, deprivacije 8 i sl. Ugled/prestiž nije uvijek ni nužno ni
visoko povezan s materijalnim vrednovanjem, odnosno s materijalnim nadoknadama. Za
ilustraciju ove hipoteze navodimo primjer samostalnog obrtnika i nastavnika: materijalni
položaj obrtnika u konkretnom hrvatskom društvu još pred jedno desetljeće viši je od njegova
ugleda, za razliku od nastavnika čiji je materijalni položaj niži, a ugled viši. 9 Međutim, da li
je zadnjih godina još uvijek tako?
U okviru društvene stratifikacije i socio-kulturne diferencijacije zanimanje je i dalje
značajno za društveno-ekonomski položaj (pojedinaca i skupina), a unatoč porastu broja
zanimanja, odumiranju nekih i rađanju novih kao i specijalizaciji, integraciji i sl. nije bitnije
dokinuta hijerarhija zanimanja u društvu. 10
8 Deprivacija (apsolutna i relativna) u smislu raznih lišavanja, oskudice, siromaštva i bijede nasuprot zgrtanju
društveno cijenjenih dobara poput ekonomskog bogatstva, moći, ugleda … podudara se sa stupnjem
eksploatacije pojedinih društvenih slojeva.
9 Neovisno o tome da li je ugled nastavnika u porastu ili u opadanju.
10 Još 1942. godine jedan američki rječnik sadržavao je 22.028 definiranih zanimanja, koja se svode na osam
tisuća poznatih zanimanja.
40