Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Izvan je granica ovoga rada zalaženje u bilo kakvu kritičku analizu takvih procesa.
No, u znanstvenoj, a i široj javnosti, nije sporno da je i suvremeno hrvatsko društvo - kao i
niz srednjo - i istočnoevropskih društava - društvo u tranziciji.
Društvenu stratifikaciju definiramo kao poseban oblik društvene nejednakosti koje
uključuje hijerarhiju slojeva ili društvenih skupina (koje su rangirane jedne iznad drugih, tj.
jedne su više, druge niže). Rangirane su, najčešće, na osnovi količine moći, ugleda 6 i
bogatstva. Pritom se pretpostavlja da pripadnici određene skupine - u ovom slučaju
socioprofesionalne skupine nastavnika - imaju sličan (ili jednak) društveni položaj, svijest o
zajedničkom identitetu, sličan način i stil života, zajedničke interese itd.
- Nejednake pozicije zanimanja i profesija u društvu mogu se sociološki interpretirati
i kao jedan aspekt ili jedna dimenzija stratifikacije koja postoji u društvenoj stvarnosti.
- S obzirom na situaciju na tržištu rada pojedine profesije nemaju dovoljno kontrole
nad tržišnom situacijom vlastite struke. Posljedica toga jesu niža primanja. Znači, neke
(skupine zanimanja koje imaju kakav-takav status) profesije nisu u stvari temeljito
profesionalizirane, za razliku od drugih koje su jače profesionalizirane. To se može ilustrirati
odnosom učiteljske i liječničke profesije (Parry and Parry 1976.).
- Postoji u literaturi više različitih definicija učitelja. Tako npr. najmanje jedan pun
tucet definicija pojma učitelj donosi V. Strugar u knjizi: Biti učitelj (Strugar, 1993. : 10-11).
- Dakako da je i ugled poput moći i bogatstva nejednako raspodijeljen među
"društvenim stratama" koji se definira kao količina poštovanja ili časti što ih društvo iskazuje
prema - u ovom slučaju - zanimanju ili profesiji (a ne ličnosti).
- Nastavnički, odnosno učiteljski poziv sve se više profesionalizira u suvremenim
(industrijskim i postindustrijskim društvima) ali istodobno i feminizira 7 te uživa različit ugled
kod pripadnika različitih društvenih skupina.
Status učitelja - bar jednim dijelom - povezan je i s društvenim ugledom (kao npr. i s
nagrađivanjem i sl.).
"Ugled profesije skupni je indikator općeg položaja neke profesije u društvu" (Ž.
Šporer, 1985. : 186).
Za razliku od poštovanja koji ovisi o pojedincu, društveni ugled zanimanja/profesije -
u sociološkoj terminologiji - odnosi se zapravo na to kako na određeno zanimanje ili
profesiju gleda društvo.
6 "Ali ugled ovisi o dohocima, potrošnji, zaposlenju, profesiji, stanu ukratko o skupu determinanata koje
simboliziraju položaj subjekta u proizvodnom procesu." (F. Bourricaud, 1966. : 383).
7 Žene sve više dominiraju u tzv. profesijama osobnih usluga. Međutim, istraživanja pokazuju da postoji - kao
što ukazuje Željko Šporer - "negativna korelacija između prestiža profesije i zastupljenosti žena u profesijama"
(Šporer, 1990. : 128).
38