Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Šime Pilić <strong>Knjiga</strong> o <strong>nastavnicima</strong><br />
obrazovnom stratumu, a unutar srednjeg stratuma prema onima s tzv. proizvodnim<br />
zanimanjima.<br />
7. Supružnici, prema zanimanju (radnom mjestu) dolaze podjednako (po 22 %) iz grupe<br />
službenika i iz grupe stručnjaka. Nastavnička je profesija zastupljena s oko 17 posto, a<br />
radništvo s oko 12 posto među supružnicima. Granica između profesorske grupe i drugih<br />
grupa nije potpuno zatvorena izuzev prema učenicima, poljoprivrednicima i velikim<br />
poduzetnicima (tj. vlasnicima pretvorbenih poduzeća, "tajkunima"), nešto je propusnija<br />
prema nezaposlenima, direktorima i umirovljenicima nego prema (slobodnim)<br />
profesionalcima, malim poduzetnicima i domaćicama.<br />
Socijalna distanca, između profesora kao sastavnog dijela inteligencije, odnosno<br />
između njih kao grupe i društvenih grupa koje sačinjavaju tajkuni i seljaci, mjerena<br />
posredstvom (već) sklopljenog braka, krajnje je velika, odnosno najveća moguća.<br />
8. Po svojim prebivališnim obilježjima srednjoškolski profesori koncentrirani su u urbanim<br />
središtima. "Starosjedioci" (autohtonost boravka) za nijansu prevladavaju nad "došljacima"<br />
(51 : 49). Među imigrantima opet većinu predstavljaju pridošli iz grada, a doseljenici iz<br />
ruralnih naselja čine jednu trećinu.<br />
9. Ovo istraživanje odgovorilo je na temeljno postavljeno pitanje: Iz kojih se društvenih<br />
grupa regrutiraju srednjoškolski profesori? U svom izrazito većinskom dijelu regrutiraju se iz<br />
manualnih društvenih grupa, a u manjinskom, tj. samo jednom četvrtinom, iz nemanualnih<br />
društvenih grupa. Profesionalno samoobnavljanje nađeno je samo kod jedne dvadesetine.<br />
Međutim, na pitanja o promjenama unutar socijalne strukture profesorskog tijela, kao<br />
i na pitanje koliko ono odgovara socijalnoj strukturi učenika srednjih škola, u ovom tekstu<br />
nije bilo moguće odgovoriti iz prostog razloga što istraživanja o tim strukturama naprosto<br />
nema. I rezultati ovdje prikazanog empirijskog istraživanja o obrascima regrutacije<br />
(socijalnom podrijetlu) srednjoškolskih profesora jedini su prilog u hrvatskoj sociologiji o<br />
tom značajnom, a do sada potpuno neistraženom, problemu.<br />
10. Podaci anketnog istraživanja kojima raspolažemo donekle omogućuju da sagledamo<br />
promjene u obrascima regrutiranja po dobnim skupinama profesora (npr. najmlađi -<br />
najstariji). Precizniju tipologiju podrijetla profesora, regrutiranje po dobnim skupinama kao i<br />
razlike prema spolnoj pripadnosti donijet ćemo na drugom mjestu.<br />
34
Change language