Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

More documents

Recommendations

Info

Šime Pilić Knjiga o nastavnicima prijelazno mjesto boravišta iz seoskog u gradski tip naselja) svjedoči već o činjenici da (dalmatinsko) selo, zbog svoje izmijenjene demografske i socijalne strukture, nije više nepresušni izvor kadrova za prosvjetu. (Usporedi Tablicu 9.). 5. ZAKLJUČA RAZMATRAJA Istraživanje o tome iz kojih se društvenih grupa regrutiraju srednjoškolski profesori provedeno je u Dalmaciji (N=586) te se i rezultati odnose prvenstveno na tu regiju mediteranske Hrvatske, ali mogu poslužiti i više nego indikator i za ostale dijelove Hrvatske. Rezultati empirijskog istraživanja pokazali su: 1. Da su današnji zaposleni profesori srednjih škola u odnosu na njihove djedove (po očevoj liniji) ostvarili, u visokim stopama od nekoliko koraka, i obrazovnu (98 %) i profesionalnu (preko 80 %) međugeneracijsku uzlaznu pokretljivost. Značaj ove trogeneracijske pokretljivosti za same profesore ništa ne umanjuje činjenica da je u dobroj mjeri riječ o strukturalnoj mobilnosti kao rezultatu promjena u sastavu hrvatskog društva tijekom njegove modernizacije, uglavnom, u drugoj polovici 20. stoljeća. 2. Da je, sudeći prema obrazovnoj strukturi roditelja srednjoškolskih profesora današnje nastavničko tijelo u srednjim školama regrutirano: (a) po svojim očevima, iz srednjih (37 %) i nižih (35 %) te viših (25 %) obrazovnih stratuma. Pa ipak, na stratifikacijskoj ljestvici u dimenziji obrazovanja, 85 posto profesora obrazovnim kanalom postiglo je vertikalnu (uzlaznu) međugeneracijsku pokretljivost, ako je mjerimo usporedbom s obrazovanjem očeva; (b) po svojim majkama, regrutirani su iz nižih obrazovnih stratuma (58 %), iz srednjih (31 %) te iz viših (9 %). Ako za uporišne točke analize uzmemo obrazovanje očeva i majki te obrazovanje njihovih kćeri i sinova profesora onda, kao što smo vidjeli, proizlazi da su 85 posto profesora u odnosu na očeve ostvarili uzlaznu međugeneracijsku obrazovnu pokretljivost, a u odnosu na majke još i više - preko 95 posto. Ovakva međugeneracijska obrazovna pokretljivost izrazito velikog opsega rezultat je razvoja školstva, demokratizacije i dostupnosti obrazovanja, povećanog stupnja skolarizacije i povećanja obrazovnih šansi pripadnih svih socijalnih grupa hrvatskog društva, unatoč prisutnim nejednakostima i u obrazovanju i u društvu u proteklim desetljećima. 32
Šime Pilić Knjiga o nastavnicima 3. Za sociološku analizu još je značajnija spoznaja o obrascima regrutacije te disperziji i koncentraciji podrijetla nastavničke profesije po društvenim grupama. Preko trećine profesorskog tijela (34 %) regrutirano je iz radničkih i seljačkih obitelji (gledajući zanimanje, odnosno očevo radno mjesto). Nešto manje od trećine (30 %) sinovi su i kćeri umirovljenika, za koje smo pretpostavili da su, dok su bili zaposlenici pretežno obavljali manualne poslove. Pa ipak, oko četvrtine srednjoškolskih profesora regrutirano je iz nemanualnih društvenih grupa. Više od polovine profesora, po majci, dolazi iz grupe domaćica (53 %), zatim iz umirovljeničke (15 %), a tek onda iz službeničke (10 %) i radničke (8 %) grupe. 4. Empirijske činjenice pokazale su da se kod naših profesora radi i o međugeneracijskoj profesionalnoj pokretljivosti, dakako, vertikalnoj uzlaznoj, na pretpostavljenoj hijerarhijskoj ljestvici društvenih grupa. Zbog nedostatka drugih empirijskih istraživanja o procesima društvene stratifikacije, brojnosti, bogatstvu, moći i ugledu u društvu ostalih socijalnih stratuma, nije moguće preciznije zaključivanje o društvenim procesima i njihovoj dinamici, pa tako i o stvarnoj društvenoj pokretljivosti (o kojoj se inače u sociologiji najčešće zaključuje na temelju profesionalne pokretljivosti). Međutim, za sociološku konstrukciju zbilje hrvatskog društva u tranziciji možda i nije prijeko potrebna sociološka imaginacija. 5. Naša, više-manje arbitražna, hijerarhija društvenih grupa (naročito u tablicama 2., 4. i 6.) ipak kazuje da među roditeljima, kao ni među supružnicima profesora, nema "tajkuna". Jednako tako kazuje da se samoregrutiranje (samoreprodukcija) profesora kao društvene grupe odvijalo u samo pet posto slučajeva. Toliko je, naime, bilo i majki i očeva u nastavničkoj profesiji, tako da se po obrascu samoobnavljanja regrutira svega pet posto profesora. 6. Obrazovna struktura supružnika pružila je sliku po kojoj je gotovo jedna polovina profesora nastojala uskladiti rang obrazovanja bračnog druga sa svojim (kristalizirani položaji). Druga polovina je podijeljena na nešto brojniju grupu supružnika sa srednjom školom (29 %) i onu s višom (20 %). Granice između profesora i drugih obrazovnih stratuma uglavnom su propusne, prelazne, ali su potpuno zatvorene i neprelazne, što se braka tiče, prema stratumu bez osnovne škole i s nepotpunom osnovnom školom, pa i prema onima iz osnovnoškolskog stratuma. Otvorenost granice ima veću propusnu moć prema srednjem nego prema višem 33
Page 1 and 2: prof. dr. sc. ŠIME PILIĆ KJIGA O
Page 3 and 4: Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Page 31: Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Page 83 and 84:
Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
show all

Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?