Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Šime Pilić <strong>Knjiga</strong> o <strong>nastavnicima</strong><br />
prijelazno mjesto boravišta iz seoskog u gradski tip naselja) svjedoči već o činjenici da<br />
(dalmatinsko) selo, zbog svoje izmijenjene demografske i socijalne strukture, nije više<br />
nepresušni izvor kadrova za prosvjetu. (Usporedi Tablicu 9.).<br />
5. ZAKLJUČA RAZMATRAJA<br />
Istraživanje o tome iz kojih se društvenih grupa regrutiraju srednjoškolski profesori<br />
provedeno je u Dalmaciji (N=586) te se i rezultati odnose prvenstveno na tu regiju<br />
mediteranske Hrvatske, ali mogu poslužiti i više nego indikator i za ostale dijelove Hrvatske.<br />
Rezultati empirijskog istraživanja pokazali su:<br />
1. Da su današnji zaposleni profesori srednjih škola u odnosu na njihove djedove (po očevoj<br />
liniji) ostvarili, u visokim stopama od nekoliko koraka, i obrazovnu (98 %) i profesionalnu<br />
(preko 80 %) međugeneracijsku uzlaznu pokretljivost. Značaj ove trogeneracijske<br />
pokretljivosti za same profesore ništa ne umanjuje činjenica da je u dobroj mjeri riječ o<br />
strukturalnoj mobilnosti kao rezultatu promjena u sastavu hrvatskog društva tijekom njegove<br />
modernizacije, uglavnom, u drugoj polovici 20. stoljeća.<br />
2. Da je, sudeći prema obrazovnoj strukturi roditelja srednjoškolskih profesora današnje<br />
nastavničko tijelo u srednjim školama regrutirano: (a) po svojim očevima, iz srednjih (37 %)<br />
i nižih (35 %) te viših (25 %) obrazovnih stratuma. Pa ipak, na stratifikacijskoj ljestvici u<br />
dimenziji obrazovanja, 85 posto profesora obrazovnim kanalom postiglo je vertikalnu<br />
(uzlaznu) međugeneracijsku pokretljivost, ako je mjerimo usporedbom s obrazovanjem<br />
očeva; (b) po svojim majkama, regrutirani su iz nižih obrazovnih stratuma (58 %), iz srednjih<br />
(31 %) te iz viših (9 %).<br />
Ako za uporišne točke analize uzmemo obrazovanje očeva i majki te obrazovanje<br />
njihovih kćeri i sinova profesora onda, kao što smo vidjeli, proizlazi da su 85 posto profesora<br />
u odnosu na očeve ostvarili uzlaznu međugeneracijsku obrazovnu pokretljivost, a u odnosu<br />
na majke još i više - preko 95 posto. Ovakva međugeneracijska obrazovna pokretljivost<br />
izrazito velikog opsega rezultat je razvoja školstva, demokratizacije i dostupnosti<br />
obrazovanja, povećanog stupnja skolarizacije i povećanja obrazovnih šansi pripadnih svih<br />
socijalnih grupa hrvatskog društva, unatoč prisutnim nejednakostima i u obrazovanju i u<br />
društvu u proteklim desetljećima.<br />
32