Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Šime Pilić <strong>Knjiga</strong> o <strong>nastavnicima</strong><br />
Današnji profesori hrvatskih srednjih škola žive uglavnom u urbanim naseljima što se<br />
moglo i očekivati s obzirom na mrežu srednjih škola u prostoru. Iako su sve škole smještene<br />
u gradskim središtima i koncentrirane u velikim gradovima, ipak je svaki jedanaesti profesor<br />
stalno nastanjen na selu. Srednjoškolski profesori, kao društvena grupa, po mjestu stanovanja<br />
disperzirani su, doduše, u sva tri tipa naselja, ali su izrazito koncentrirani u gradskima (70<br />
%).<br />
Tablica 8. Struktura doseljenih i nedoseljenih<br />
MIGRATI - AUTOHTOOST BORAVKA %<br />
1. Doseljenici 285 48,6<br />
2. Nisu doselili 300 51,2<br />
3. Bez odgovora 1 0,2<br />
UKUPO: 586 100,0<br />
Odnos autohtonog i doseljenog profesorskog tijela otprilike je podjednak, s laganom<br />
prevagom domicilnih profesora (što pokazuje Tablica 8.).<br />
I posljednje pitanje koje smo u ovom radu obradili jest pitanje koje je postavljeno<br />
samo onima koji su se doselili u današnje stalno mjesto boravka (teritorijalna ili geografska<br />
pokretljivost) a odnosilo se na tip naselja iz kojega su se doselili u sadašnje.<br />
Tablica 9. Tip naselja iz kojega su se doselili (u sadašnje mjesto boravka)<br />
TIP ASELJA IZ KOJEG SU DOSELILI %<br />
1. Gradsko naselje 152 53,3<br />
2. Prigradsko naselje 35 12,3<br />
3. Seosko naselje 97 34,1<br />
4. Bez odgovora 1 0,3<br />
UKUPO: 285 100,0<br />
Tablica 8. pokazala je da gotovo polovicu današnjih profesora srednjih škola (tj.<br />
gimnazija, tehničkih i drugih stručnih škola, obrtničkih i industrijskih, te umjetničkih škola)<br />
ili točnije 49 posto čine migranti. Ta je migrantska populacija natpolovično (53 posto) - u<br />
svojoj strukturi - pristigla iz gradskog tipa naselja (najčešće iz manjih i srednjih gradova u<br />
velike) a jednom trećinom (34 %) iz ruralnih naselja. Determinante ovih migracijskih procesa<br />
svakako su zapošljavanje, ali i prethodno mjesto školovanja profesora, mogućnosti<br />
školovanja njihove djece i sl. Trećina profesora podrijetlom sa sela među "došljacima", čak<br />
kad im se pridoda i dio emigranata iz prigradskih naselja (koja su nekima poslužila kao<br />
31