Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Šime Pilić <strong>Knjiga</strong> o <strong>nastavnicima</strong><br />
Ako uzmemo zajedno nastavničku profesiju [tj. oba zanimanja: učitelje (1,5 %) i<br />
profesore (3,1 %)] među očevima, tada vidimo da samoobnavljanje imamo u nešto ispod pet<br />
posto slučajeva. Drugim riječima, tek svakom dvadeset i drugom profesoru i otac je (bio)<br />
profesor ili učitelj. Dakle, malobrojni su oni profesori koji su slijedili zanimanje svojih očeva.<br />
Detaljnim pregledom Tablice 4. vidljivo je da su profesori u velikom broju regrutirani iz<br />
društvenih grupa koje su niže rangirane od njih samih na imaginarnoj stratifikacijskoj<br />
ljestvici hrvatskog društva.<br />
Što se tiče profesionalne pokretljivosti današnje generacije srednjoškolskih profesora<br />
u postsocijalističkoj Hrvatskoj u odnosu na generaciju njihovih očeva može se također<br />
ustvrditi da su profesori ostvarili profesionalnu međugeneracijsku uzlaznu pokretljivost. Za<br />
preciznije zaključivanje o stvarnoj socijalnoj promociji i socijalnoj mobilnosti nedostaju<br />
empirijska istraživanja o stvarnom današnjem materijalnom položaju (uključivo npr. i<br />
vlasništvo ne/unosnih dionica), društvenoj moći i društvenom ugledu pojedinih društvenih<br />
grupa, odnosno o procesima stratifikacije u tranzicijskom hrvatskom društvu. Bez takvih<br />
istraživanja mi možemo samo navesti ono što i većina drugih analitičara ističe da je na vrhu<br />
socijalne piramide hrvatskog društva u tranziciji mali postotak, tanki sloj "novopečenih"<br />
bogataša nasuprot masi osiromašenog stanovništva. Ako pođemo od te hipoteze, pitanje je<br />
jesu li npr. kćerka zidara zato što je profesorica ili pak sin seoskog trgovca stoga što je<br />
gimnazijski profesor - u današnjem socio-ekonomskom kontekstu - uopće ostvarili društvenu<br />
promociju ili silaznu društvenu pokretljivost.<br />
No, pogledajmo profesionalnu strukturu majki profesorskog tijela (što pokazuje<br />
ilustrira desni dio Tablice 4.). Među majkama najzastupljenija je skupina "najiracionalnijeg<br />
zanimanja na svijetu", tj. domaćica (Županov, 1995.). Više nego svaki drugi profesor ima<br />
majku domaćicu (53 %). Dakle, domaćice su najbrojnije u socijalnoj strukturi majki, potom<br />
slijede umirovljenice (15%) i službenice (oko jedne desetine) te radnice (8 %).<br />
I među majkama nastavnička je grupa zastupljena s oko pet posto.<br />
Ukratko: socioprofesionalno podrijetlo srednjoškolskih profesora s obzirom na<br />
zanimanje majke omogućilo je profesionalnu međugeneracijsku vertikalnu uzlaznu<br />
pokretljivost. Vrlo su rijetke majke - stručnjaci, direktori, pa i obrtnici, a među vlasnicima<br />
poduzeća nema ni jedna. Dakle, ni jedan profesor - iz našeg uzorka - nije kapitalističkog<br />
podrijetla, čak ni "sitnoburžujskog" ni po "babi" ni po majci!<br />
Rezultati istraživanja pokazuju da se srednjoškolski profesori - barem oni koji rade u<br />
Dalmaciji - regrutiraju iz nižih obrazovnih slojeva, pretežno iz manualnih društvenih grupa,<br />
ali (1/4) i iz nemanualnih, uglavnom iz donjih dijelova zamišljene ljestvice društvenih grupa.<br />
27
Change language