Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Šime Pilić <strong>Knjiga</strong> o <strong>nastavnicima</strong><br />
U današnjoj strukturi očeva najbrojnija je skupina sa završenom srednjom školom (37<br />
%) i to tako da su unutar te grupe dva i pol puta brojniji očevi sa školom za tzv. proizvodna<br />
zanimanja od očeva sa srednjom školom za administrativna zanimanja. Također preko jedne<br />
trećine očeva (35 %) ima osnovnu školu i niže (manje) od osnovne škole. Na trećem je<br />
mjestu, po brojnosti, grupa očeva - jedna četvrtina (25 %) sa završenom višom školom i<br />
<strong>fakultet</strong>om (uzevši ih zajedno). Ako usporedimo <strong>fakultet</strong>ski obrazovane profesore s oko<br />
dvanaest posto njihovih očeva koji su završili <strong>fakultet</strong> (usporedi Tablicu 3.), onda se može<br />
reći da ih je toliko - u međugeneracijskoj pokretljivosti - imobilno, a 85 posto uzlazno<br />
mobilno. Iako je samoregrutacija <strong>fakultet</strong>skog obrazovnog sloja šest puta brojnija u odnosu<br />
na očeve nego u odnosu na djedove, ipak se radi samo o nešto više od desetine profesora (12<br />
%).<br />
Obrazovna struktura majki profesora hrvatskih srednjih škola niža je od obrazovne<br />
strukture očeva. Preko četvrtine majki nema ni osnovnu školu (27,5 %). A ako im pridodamo<br />
i one s osnovnom školom, tada više ni svaka druga majka nema više školovanje od osnovnog.<br />
Dakle, najbrojnija je skupina profesora čija majka ima osnovnu školu i niže od toga (58 %).<br />
Ispod jedne trećine majki ima završenu neku od srednjih škola (31 %), od čega su nešto<br />
zastupljenije administrativne škole, za razliku od očeva u kojih su češća "proizvodna"<br />
zanimanja. Tek svaki jedanaesti profesor ima majku koja je uspjela završiti višu školu ili<br />
<strong>fakultet</strong> (9 %).<br />
Kao što se u literaturi često govori o profesionalnoj pokretljivosti u društvu isto se<br />
tako može govoriti i o obrazovnoj pokretljivosti. U odnosu na svoje majke njihove su kćeri i<br />
sinovi (srednjoškolski profesori) postigli međugeneracijsku uzlaznu obrazovnu pokretljivost,<br />
najmanje u 95 posto slučajeva, i to pokretljivost od nekoliko koraka, kako u odnosu na<br />
majke, tako - kao što smo već naveli - i u odnosu na očeve, zahvaljujući niskom obrazovnom<br />
podrijetlu, s jedne strane, te povećanom stupnju skolarizacije i strukturalnim promjenama<br />
hrvatskog društva u drugoj polovini 20. stoljeća, s druge strane.<br />
25
Change language