Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

More documents

Recommendations

Info

Šime Pilić Knjiga o nastavnicima Prema rezultatima istraživanja socijalnog podrijetla osnovnoškolskih nastavnika (Pilić, 1996.) redoslijed visine podrijetla (rang) na pretpostavljenoj stratifikacijskoj ljestvici društva po društvenim je grupama jednak rangu podrijetla srednjoškolskih profesora. U strukturi djedova osnovnoškolskih nastavnika udio je poljoprivrednika i radnika veći, a udio službenika i obrtnika još manji nego u srednjoškolskih profesora. I jedni i drugi postigli su - u odnosu na djedove - značajnu profesionalnu uzlaznu pokretljivost. Možda naznačeni podaci nemaju danas veću važnost od slike stanja kako je nekad bilo. Zato je sociološki zanimljivije analizirati obrazovno podrijetlo profesora s obzirom na obrazovnu strukturu njihovih roditelja (što je vidljivo iz Tablice 3.). 3.2. Obrazovna struktura roditelja srednjoškolskih profesora Prije nego analiziramo obrazovnu i profesionalnu strukturu roditelja dužni smo jednu napomenu metodološke naravi. Dok smo, naime, obrazovanje djedova klasificirali u pet kategorija, a zanimanja u 11 društvenih grupa, dotle smo obrazovanje roditelja promatrali u šest, a zanimanja u 14 kategorija. Tu smo analitičku razliku, odnosno redukciju obrazovnih i profesionalnih kategorija kod generacije djedova, izvršili zbog razlika u razvijenosti društvene podjele rada i strukture zanimanja, kao i zbog razlika u stupnju razvoja školstva i skolarizacije u vremenskom rasponu koji razdvaja dvije, odnosno tri generacije u Hrvatskoj. U svim je tablicama još i posebna, tj. zajednička kategorija: "nepoznato i bez odgovora" (b.o.). Uostalom, sve će to biti vidljivo i iz samih tablica. Tablica 3. Obrazovanje roditelja srednjoškolskih profesora OBRAZOVI STRATUMI Očevi % Majke % 1 Nepotpuna osnovna škola 92 15,7 161 27,4 2 Završena osnovna škola 112 19,1 178 30,4 3 Srednja škola za proizvodna zanimanja 152 26,0 75 12,8 4 Srednja škola za administrativna zanimanja 64 10,9 106 18,1 5 Viša škola 74 12,6 36 6,1 6 Fakultet (umjetnička akademija) 71 12,1 18 3,1 7 Ne zna i bez odgovora 21 3,6 12 2,1 UKUPO: 586 100,0 586 100,0 Obrazovno podrijetlo profesora ukratko ćemo razmotriti posebno u odnosu na očeve a posebno u odnosu na majke. 24
Šime Pilić Knjiga o nastavnicima U današnjoj strukturi očeva najbrojnija je skupina sa završenom srednjom školom (37 %) i to tako da su unutar te grupe dva i pol puta brojniji očevi sa školom za tzv. proizvodna zanimanja od očeva sa srednjom školom za administrativna zanimanja. Također preko jedne trećine očeva (35 %) ima osnovnu školu i niže (manje) od osnovne škole. Na trećem je mjestu, po brojnosti, grupa očeva - jedna četvrtina (25 %) sa završenom višom školom i fakultetom (uzevši ih zajedno). Ako usporedimo fakultetski obrazovane profesore s oko dvanaest posto njihovih očeva koji su završili fakultet (usporedi Tablicu 3.), onda se može reći da ih je toliko - u međugeneracijskoj pokretljivosti - imobilno, a 85 posto uzlazno mobilno. Iako je samoregrutacija fakultetskog obrazovnog sloja šest puta brojnija u odnosu na očeve nego u odnosu na djedove, ipak se radi samo o nešto više od desetine profesora (12 %). Obrazovna struktura majki profesora hrvatskih srednjih škola niža je od obrazovne strukture očeva. Preko četvrtine majki nema ni osnovnu školu (27,5 %). A ako im pridodamo i one s osnovnom školom, tada više ni svaka druga majka nema više školovanje od osnovnog. Dakle, najbrojnija je skupina profesora čija majka ima osnovnu školu i niže od toga (58 %). Ispod jedne trećine majki ima završenu neku od srednjih škola (31 %), od čega su nešto zastupljenije administrativne škole, za razliku od očeva u kojih su češća "proizvodna" zanimanja. Tek svaki jedanaesti profesor ima majku koja je uspjela završiti višu školu ili fakultet (9 %). Kao što se u literaturi često govori o profesionalnoj pokretljivosti u društvu isto se tako može govoriti i o obrazovnoj pokretljivosti. U odnosu na svoje majke njihove su kćeri i sinovi (srednjoškolski profesori) postigli međugeneracijsku uzlaznu obrazovnu pokretljivost, najmanje u 95 posto slučajeva, i to pokretljivost od nekoliko koraka, kako u odnosu na majke, tako - kao što smo već naveli - i u odnosu na očeve, zahvaljujući niskom obrazovnom podrijetlu, s jedne strane, te povećanom stupnju skolarizacije i strukturalnim promjenama hrvatskog društva u drugoj polovini 20. stoljeća, s druge strane. 25
Page 1 and 2: prof. dr. sc. ŠIME PILIĆ KJIGA O
Page 3 and 4: Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Page 23: Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Page 75 and 76:
Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
show all

Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?