Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
kopnenom pojasu: Drniš, Knin, Sinj, Imotski, Vrgorac i Metković; te na otocima: Brač, Hvar,
Vis i Korčula.
Uzorak je koncipiran tako da osigurava reprezentativnost i s obzirom na obilježja
spola i s obzirom na činjenicu zastupljenosti različitih nastavnih predmeta u srednjim
školama.
Ovdje se iznose neki osnovni rezultati istraživanja o načinu regrutiranja (obrasci
regrutiranja) profesora srednjih škola koji rade u Dalmaciji i time se oni mogu uzeti kao
reprezentativni za ovu veliku hrvatsku regiju u kojoj danas živi gotovo četvrtina pripadnika
hrvatskog društva. Rezultati su, dakako, indikativni i za stanje nastavničke profesije u
cijelom hrvatskom društvu.
3. REZULTATI I RASPRAVA
Prvo ćemo ukratko iznijeti rezultate istraživanja o obrazovnom i profesionalnom
podrijetlu profesora srednjih škola u odnosu na njihove djedove po ocu. Ovi rezultati ujedno
otkrivaju međugeneracijsku pokretljivost.
3.1. Socioobrazovno podrijetlo profesora
Tablica 1. Obrazovanje djeda po ocu
OBRAZOVI STRATUMI %
1. Nepotpuna osnovna škola 259 44,2
2. Završena osnovna škola ili niža gimnazija 84 14,3
3. Dvogodišnja ili trogodišnja stručna škola 45 7,7
4. Srednja četverogodišnja škola 38 6,5
5. Viša škola i fakultet 13 2,2
6. Ne zna i bez odgovora 147 25,1
UKUPO: 586 100,0
Podaci iznijeti u Tablici 1. pokazuju da gotovo polovina djedova (po ocu), od kojih
većina nije više među živima, naših profesora nemaju završenu ni osnovnu školu (44,2 %
plus nepoznati dio iz 25 % "evazivnih" odgovora na ovo pitanje). Ako usporedimo podatak
da svega dva posto djedova ima završenu visoku školu, višu školu i fakultet (uzevši ih
zajedno) s činjenicom da srednjoškolski profesori, naravno, imaju završen fakultet, onda je -
u terminologiji pokretljivosti - vjerojatno 98 posto profesora ostvarilo uzlaznu
međugeneracijsku obrazovnu pokretljivost. Onih dva posto može se smatrati - opet u
22