Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

More documents

Recommendations

Info

Šime Pilić Knjiga o nastavnicima Poglavlje 2. Sažetak REGRUTIRAJE SREDJOŠKOLSKIH PROFESORA U POSTSOCIJALISTIČKOJ HRVATSKOJ U radu se iznosi samo dio rezultata (ulomak) iz šireg empirijskog istraživanja nekih obilježja nastavničke profesije. Istraživanje je obavljeno, metodom sociološke ankete, na reprezentativnom uzorku ( = 586) nastavnika srednjih škola, u tri dalmatinske županije (dubrovačkoj, splitskoj i šibenskoj) i to u sva četiri tipa srednjih škola (gimnazije, srednje tehničke i druge stručne, obrtničke (industrijske) i umjetničke škole). Razmatra se pitanje iz kojih se društvenih grupa regrutiraju srednjoškolski profesori u hrvatskom društvu Analiza pokazuje da se najveći broj srednjoškolskih profesora regrutira iz radničkih, službeničkih i poljoprivredničkih obitelji (i to baš tim redom). Usporedba sa socijalnim podrijetlom osnovnoškolskih nastavnika pokazuje neke razlike. Ključne riječi: regrutiranje profesora, obrazovanje roditelja, zanimanje roditelja, obrazovanje i zanimanje supružnika, tip naselja. 1. UVOD Prije četiri desetljeća - 1956./57. školske godine - u Hrvatskoj je, u redovnim srednjim školama, djelovalo šest tisuća nastavnika (preciznije 6 187). U dvadesetak godina njihova je brojnost postupno rasla tako da se već pred dva desetljeća, tj. 1978./79. godine, njihov broj udvostručio (12 398). Najveći broj profesora srednjih škola javlja se 1981./82. kada ih je bilo 13 472; zatim njihovo gibanje stagnira i 1989./90. kreće se nešto ispod trinaest tisuća (12 885). I broj srednjoškolaca porastao je u istom razdoblju oko tri puta: od 73 384 u 1956./57. školskoj godini na 205 860 učenika u 1989/90. godini. Također je i broj učenika na tisuću stanovnika u porastu i kretao se od osamnaest u početku naznačenog razdoblja do četrdeset i četiri u 1989./90. školskoj godini. (Podaci prema SLJH-92:367). Prema tome, u navedenom se razdoblju za više od dva puta povećao broj srednjoškolskih nastavnika, za oko tri puta broj učenika (redovnih) srednjih škola i za dva i po puta broj učenika na tisuću stanovnika. Svi ti uzlazni trendovi u skladu su s istovremenim europskim kretanjima (Cacouault et Oeuvrad 1995., Lesourne 1993., Vuković 1995., Pilić 1996.). Pustimo "eksploziju brojki", ona je više-manje poznata u kontekstu ekspanzije školstva i "booma" obrazovanja. A sam razvoj obrazovanja može se u širem društvenom 20
Šime Pilić Knjiga o nastavnicima kontekstu objašnjavati teorijom modernizacije (Flere 1990., Županov 1995.). Ratna zbivanja od 1991. do 1995. u Hrvatskoj, uključujući i okupaciju značajnog dijela njena teritorija, svakako su utjecala i na rad srednjih škola. Školske godine 1996./97. bilo je u Hrvatskoj u 554 redovne srednje škole 12 003 nastavnika s punim radnim vremenom (full-time teachers) i 199 018 učenika (SLJH-98:417). Vratimo se našim temeljnim pitanjima, iz kojih se struktura regrutiraju (javljaju) srednjoškolski profesori? Iz kojih struktura (socijalnih slojeva, stratuma, socioprofesionalnih skupina) odnosno društvenih grupa? (već prema tome koji se kriterij strukturiranja stratifikacijskog sistema suvremenih društava želi u analizi primijeniti). Je li porast nastavničkog tijela u hrvatskom društvu doveo i do promjena u socijalnom podrijetlu srednjoškolskih profesora? Odgovorima na ova odgovaramo i na njima slična pitanja, npr. je li socijalno podrijetlo nastavnika podudarno sa socijalnom strukturom učenika, kakva je fleksibilnost tržišta rada u dijelu obrazovanja, koliko su zanimanja nastavničke profesije privlačna za mlade ljude. Što je sociološki još zanimljivije, važno je znati je li stratifikacijski sustav društva otvorenog ili zatvorenog karaktera. Budući da nam to danas nije poznato, barem ne u odnosu na nastavnike srednjih škola, problem našeg istraživanja jest socijalno podrijetlo (regrutiranje) srednjoškolskih profesora. 2. METODOLOŠKA APOMEA Cilj je ovom radu da iznese rezultate istraživanja o tome iz kojih se društvenih grupa regrutiraju srednjoškolski profesori u hrvatskom društvu. Istraživanje je obavljeno metodom ankete, a instrument je upitnik. Prostorni obuhvat je tri dalmatinske županije: Dubrovačka, Splitska i Šibenska. Iz osnovnog skupa metodom slučajnog izbora anketirano je 600 nastavnika u sva četiri tipa srednjih škola (gimnazijama, srednjim stručnim, obrtničkim i umjetničkim školama) tamo gdje ove institucije djeluju. U ovom članku obrađeni su odgovori 586 profesora(ica). • Škole su izabrane također metodom slučajnog izbora, uz prethodno grupiranje na primorski, zagorski i otočki pojas. U ta tri karakteristična područja Dalmacije anketirani su profesori u srednjim školama u obalnom pojasu: Dubrovnik, Ploče, Makarska, Omiš, Split, Kaštela, Trogir i Šibenik; u • Dalje ćemo u tekstu pisati "profesor" iako pod tim podrazumijevamo srednjoškolske nastavnike i muškog i ženskog spola. Unutar te profesije žene su u izrazitoj većini. 21
Page 1 and 2: prof. dr. sc. ŠIME PILIĆ KJIGA O
Page 3 and 4: Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Page 19: Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Page 71 and 72:
Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
show all

Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?