Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Clark i Meloy smatraju da bi svi "nastavnici trebali neko vrijeme raditi na poslovima
upravljanja" (Marsh, 1994.: 66). Neki sociolozi smatraju da u uvjetima tržišta skupina nižih
profesija uključujući i nastavnike u zaradama ne prolazi bitno bolje od KV radnika. Ali stoga
ta skupina uživa tržišne prednosti (opet uključujući nastavnike) preko boljih mogućnosti
napredovanja, do stalnih godišnjih povećanja plaća i drugih povlastica. Tako je u "svijetu", a
kako je u Hrvatskoj? Da li naši ispitanici pokazuju spremnost za profesionalnu pokretljivost i
kakva je motivacija pokazanih aspiracija?
Preko jedne trećine učitelja (36 posto) mijenjali bi sadašnje zaposlenje ako bi se
ukazala prilika. Iznad polovine takvih (52%) smatralo je da bi to uradili zbog sadašnjih slabih
zarada (niskih plaća), a svaki sedmi zbog prenapornog rada. Mobilnost radne snage, inače,
uzima se kao značajna komponenta fleksibilnosti tržišta rada (Crnković-Pozaić, 1994.).
Kakva je međunarodna profesionalna pokretljivost nastavnika? Duže od jedne godine
u inozemstvu je radilo svega dva posto današnjih nastavnika osnovnih škola.
Gaje li naši nastavnici očekivanja glede profesionalne promocije? Četiri od deset
nastavnika izjavili su da u nekoliko sljedećih godina nemaju nikakve stvarne mogućnosti za
napredovanje. Tri (od deset) ne znaju imaju li kakve mogućnosti. Jedna petina je smatrala da
ima nekakvih mogućnosti, dok svega 4 posto drži da ima sve mogućnosti napredovanja u
poslu.
To se doduše u sociologiji i psihologiji smatra subjektivnom procjenom mogućnosti
vertikalne pokretljivosti. No, istraživanja su pokazala da mogućnosti napredovanja u struci
imaju utjecaj na odgojno-obrazovni rad nastavnika, a time i na uspjeh učenika i kvalitetu
škole.
4. UMJESTO ZAKLJUČKA
U međuratnom razdoblju (od kraja 2. svj. rata do Domovinskog rata 1991.-1995.)
hrvatsko je društvo, kao što smo vidjeli kod akademika Županova, stvaralo modernu
industrijsku stratifikaciju. Odgovarajući na pitanja postavljena u uvodu ovoga rada čini se da
su nastavnici (u granicama našega uzorka) ostvarili i obrazovnu i profesionalnu vertikalnu
uzlaznu pokretljivost. A time i društvenu u odnosu na roditeljsku pozadinu, dakle
međugeneracijsku. Bio je to put djevojaka i mladića, pretežno iz seoskih i mješovitih naselja i
iz nižih slojeva do ostvarenja aspiracija za boljom kvalitetom života.
Međutim, ratna pustošenja ubrzala su proces osiromašenja i deklasiranja srednjih
slojeva (započet prije 90-ih) pa tako i degradaciju nastavničkih zanimanja. Nastavnički posao
16