Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
nikada 67,6 posto (žene 79,7 posto, a muškarci 56,4 posto). (Prema: Ayse Oncu, 1995.
: 276).
Neovisno o tome čita li netko zbog odmora, zabave ili razvoja osobnosti,
društvene se grupe razlikuju i po čitanju. Jedno istraživanje slobodnog vremena u
Hrvatskoj, rezultati kojega su publicirani pred puno desetljeće, pokazuju da politički
rukovodioci, direktori i intelektualci "čitaju dnevni tisak u gotovo 100 posto
slučajeva". Nasuprot njima, dnevni je tisak čitalo 35 posto seljaka i 54 posto NKV i
PKV radnika. Kod čitanja zabavnih tjednika zabilježena je manja razlika, dok se
znatna razlika pokazala u čitanju informativnih tjednika. Ove druge čitalo je preko tri
četvrtine političkih rukovodilaca, 65 posto direktora i samo 17,6 posto (VKV i KV)
radnika.(Čolić, 1986. : 127).
Prema rezultatima istraživanja interesa i slobodnog vremena omladine "oko 45
posto mladih u Hrvatskoj redovito čita neke dnevne i tjedne novine, 54 posto to čini
povremeno, a 1 posto nikada." "(Dakako, redovniji čitaoci novina jesu oni
obrazovaniji, stariji, članovi DPO i urbana omladina općenito" (Ilišin, 1988. : 129), je
ispitivala učestalost korištenja masovnih medija i kod radničke omladine u Hrvatskoj.
Samo 7 posto ispitanika nije odgovaralo na pitanje o vrstama novina koje oni
redovito čitaju. Dnevne novine čita 14,3 posto mladih radnika, informativno-političke
tjednike 6,7 posto, ali zato večernje novine čita 57,7 posto, revije i magazine 50,5
posto, sportske revije 9,1 posto itd.
Dnevne regionalne novine bile su najčitanije u Dalmaciji (66,5 posto), Istri i
Primorju (53,6 posto) te Slavoniji (32,9 posto) (V. Ilišin, 1986.).
Punoljetno stanovništvo, sredinom osamdesetih, redovito (svaki ili gotovo
svaki dan ili svaki broj) dnevne novine prati 72 posto, povremeno 13 posto, a ne čita
(ne prati) 15 posto. Revijalna izdanja redovito čita 41 posto, povremeno 31 posto, a ne
čita 23 posto. (Lamza, 1985. : 137, 139, prema Kroflin-Fišer, 1984.).
Početkom 1992. godine kod studenata Sveučilišta u Zagrebu po učestalosti
praćenja prevlast su imali audio-vizualni mediji nad tiskanim. To se objašnjava
"ekonomskim determinantama" (cijenom novina u odnosu na praćenje radio i TV
programa). Prema učestalosti praćenja različitih medija, razvidno je da dnevne listove
"ne prati": Vjesnik 41,67 posto, Večernji list 25,0 posto, Slobodnu Dalmaciju 54,49
posto, Glas Slavonije 87,82 posto, a povremeno Vjesnik 48,40 posto, Večernji list
53,53 posto, Slobodnu Dalmaciju 34,94 posto, a Glas Slavonije 11,54 posto. Stalno
134