Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

More documents

Recommendations

Info

Šime Pilić Knjiga o nastavnicima konkretnom društvu. 64 Pa, ipak, ima zemalja u kojima gotovo da i nema nepismenog stanovnika, a čitateljska kultura je vrlo niska. "Ne čita se gotovo ništa" ili malo, tek možda "službene obavijesti i novine" (Zalar, 1995. : 35). Čitanje općenito, pa i čitanje novina, ovisi posebno i o slobodnom vremenu i materijalnim prilikama pojedinca i društvenih skupina, te o strukturi korištenja budžeta slobodnog vremena. Možda bi još bolje bilo reći da čitanje ovisi o dokolici, jer je dokolica samo dio slobodnog vremena. 65 Njene su funkcije odmor, razonoda i razvoj ličnosti. U literaturi nalazimo tvrdnje da je vrijeme praznih, neiskorištenih, trenutaka kao što su trenuci prijevoza, vrijeme za objede i sl. najčešće posvećeno čitanju novina. U neradnom vremenu (razdoblje neaktivnosti: nedjelja, godišnji odmori, vrijeme bolesti i mirovine) već spominjani Escarpit izdvaja (1) čitanje umirovljenika i (2) čitanje nedjeljom (dodajući da se ono "zadovoljava" nedjeljnim novinama). neka istraživanja pokazuju, s obzirom na vjersku pripadnost čitatelja, da više čitaju protestanti nego katolici, a s obzirom na spol, više muškarci od žena (Stajnberg, 1973.). Dr. Don Ivan Grubišić u, upravo izišloj (listopad 1996.) knjizi Katolici u Dalmaciji, donosi i rezultate istraživanja koji se odnose i na čitanje. (Uzorak reprezentativan i odnosi se na katoličke vjernike Dalmacije, N = 1535). Redovito čita novine 35,6 posto vjernika, ponekad 57,1 i nikada 5,1 posto (1,3 posto ispitanika bez odgovora). Ukoliko apstrahiramo čitanje s ciljem učenja i istraživanja kod učenika, studenata i istraživača, čitanje se novina odvija uglavnom u slobodnom vremenu. Ako slobodno vrijeme iznosi 50 sati tjedno - kako nam govori jedno istraživanje u Švedskoj iz 70-ih godina - onda 25-30 sati ljudi koriste za slušanje radija, gledanje 64 Godine 1948. Hrvatska je, među stanovništvom u dobi iznad 10 godina imala 15,6 posto nepismenih, a Dalmacija još i znatno više - 24 posto. Ne zalazeći u pitanje funkcionalne nepismenosti, iznosimo samo kako prema posljednjem popisu stanovništva 1991. godine u Republici Hrvatskoj ima tri posto nepismenih iznad 15 godina. (I to 1,2 posto muških i 4,8 posto ženskih stanovnika). Grad Split je 1991. godine imao 2.337 nepismenih građana (od čega 327 muških). I ministri obrazovanja u Evropskoj su zajednici još u lipnju 1984. godine raspravljalii zaključivali o borbi protiv nepismenosti. 65 Međutim, ima i drukčijih stanovišta. Tako npr. D. Prennac, profesor književnosti i književnik, istraživač "modernog duha, onog otpora prema čitanju što se sve više javlja". (S. Škrinjarić, 1996.) ukazuje kako čitanje ne ovisi o organizaciji vremena. Jer, čitanje je "kao ljubav, način življenja" (Pennac, 1996. : 127). On upozorava na to da hoće li netko sebi podariti radost čitanja ne ovisi samo o društvenim djelatnostima nego i o crtama ličnosti. "A zašto ova žena koja radi, ide u kupovinu, odgaja djecu, vozi auto, voli tri čovjeka, ide zubaru, seli slijedećeg tjedna, nalazi vremena za čitanje, a ovaj kreposni samac koji živi od rente, ne? (Pennac, 1996. : 126). I dalje: "Jesmo li, međutim, ikada vidjeli zaljubljenog koji ne nalazi vremena za ljubav" (str. 127). 132
Šime Pilić Knjiga o nastavnicima TV, čitanje dnevnog i tjednog tiska, te knjiga. Od toga vremena posvećenog masovnim medijima, oko 10 sati pripada čitanju novina. (Prema: Čitalačke navike u Švedskoj). Sredinom osamdesetih godina, u bivšoj Jugoslaviji, ljudi su, tijekom radnog dana prosječno uz TV provodili dva i pol, a vikendom tri i pol sata. u naredne dane, u zimskom periodu gotovo trećina gledatelja provodilo je uz TV preko pet sati dnevno. Novinska, dnevna i revijalna izdanja mogla su se naći u oko 70 posto domaćinstava. (Lamza, 1985., prema Kroflin-Fišer, 1984.). Istraživanja, također, pokazuju povezanost između socioprofesionalnih kategorija i motivacije za čitanje. Tako, primjerice, učitelji i profesori na prvom mjestu čitaju radi obavijesti, na drugom da se obrazuju, a tek na trećem mjestu zbog zabave (Robine, 1973.). Treba još dodati da i situacija s knjigama postaje razumljivija ako se promatra u odnosu na ostale masovne medije, a ne izolirano. Knjige, dakako, ulaze i u djelokrug istraživanja sociologije masovnih komunikacija, a ne samo sociologije kulture odnosno u užem smislu sociologije književnosti. 2. EKA RELEVATA ISTRAŽIVAJA 2.1. Čitanje novina U duhu je vremena, a u hrvatskoj k tome i u modi, uspoređivati se s Amerikom i Evropom. Zaista koliko se čitaju novine u SAD? Prema istraživanju slobodnog vremena u SAD, 70 posto Amerikanaca čita novine, a 24 posto knjige, dok 72 posto gleda TV (Hess, Markson, Stein, 1988. : 560). Kako se novine čitaju u Europi, a koliko u Turskoj (kao euro-azijskoj zemlji)? Prema PIAR - GALLUP-ovom istraživanju navika čitanja novina, provedenom 1991. godine u 17 zemalja Evrope, 43 posto ispitanika svakodnevno čita novine, četiri posto manje često, a 14 posto nikada. Kako je pitanje bilo formulirano: "Koliko često u tjednu čitate dnevne novine?" rezultati istraživanja pokazuju još da šest dana tjedno čita dnevne novine 11 posto Europljana, pet dana 4 posto, četiri dana 3 posto, tri dana 6 posto, dva dana 5 posto i jedan dan u tjednu 8 posto. Prema istom izvoru, u Turskoj (N=2136) svega 21,0 posto svakodnevno čita dnevne novine (pri čemu žene 11,7 posto, a muškarci 29,5 posto), manje često 3,4 a 133
Page 1 and 2:
prof. dr. sc. ŠIME PILIĆ KJIGA O
Page 3 and 4:
Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Page 53 and 54:
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82: Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Page 131: Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
show all

Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?