Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Poglavlje 10.
Sažetak
ČITALAČKA KULTURA ASTAVIKA
Čestota čitanja dnevnih i tjednih novina
U radu se iznose rezultati empirijskog istraživanja provedenog u Dalmaciji na
reprezentativnom uzorku nastavnika osnovnih škola ( = 368) i srednjoškolskih
profesora ( = 586). Dakle, ukupno 954 ispitanika. Učestalost čitanja dnevnih listova
i tjednih novina kod jednih i drugih nastavnika (osnovnih i srednjih škola), ispitivano
je ljestvicom u tri kategorije: nikada, povremeno i često. Podaci se analiziraju s
obzirom na neka sociodemografska obilježja nastavnika (spol, dob, tip naselja i dr.)
kao i s obzirom na neke druge varijable: zadovoljstvo poslom i plaćom, standard, broj
knjiga.
1. UVOD
"ČITAJTE DA BISTE ŽIVJELI"
G. Flaubert (prijateljici Luisi Collet)
Industrijsko društvo od 19. stoljeća širi i pismenost i navike čitanja. I u našem
stoljeću proširuje se čitalačko tržište. Tiskana knjiga, a i novina tipičan su proizvod
industrijalizacije, odnosno modernizacije društva. S masovnom pismenošću
značajnije nastupa i dnevni tisak.
Kako su i škole i mediji masovnih komunikacija agensi socijalizacije
znanstveno je zanimljivo i društveno opravdano postavljati pitanje, koliko nastavnici
čitaju?
To je pitanje još značajnije, ako se ima u vidu, da su danas "svi ljudi uvučeni u
razne mreže odnosa i utjecaja". (Perotto, 1995. : 2). Mreže odnosa i utjecaja su
povezane s obavljanjem posla i korištenjem slobodnog vremena i kulturnih sadržaja,
obiteljskim i socijalnim podrijetlom, mjestom i uvjetima stanovanja, životnom dobi
itd.
Problem, koji nas ovdje zanima jest učestalost (čestota) čitanja dnevnih i
tjednih novina. Fenomen čitanja novina ispitujemo kod jedne socioprofesionalne
skupine tj. kod nastavnika (od učitelja do profesora) osnovnih i srednjih škola u
129