Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Prema utilitarističkoj teoriji pojedinac bira partnera prema kriterijima najvećeg
zadovoljenja i prema najmanjoj naplati. Sličnost, odnosno istovjetnost, stavova dva
pojedinca djeluje povoljno na sklapanje prijateljstva jer i jedan i drugi profitira od
"odobravanja" onoga drugoga (Thibaut and Kelley, 1959., prema Stoetzel, 1966.).
Sociometrijska istraživanja pokazuju kako - u pravilu - socijalne krugove
sačinjavaju pojedinci jednakog ili sličnog socioekonomskog statusa, sličnog (stupnja i
tipa) obrazovanja te približno sličnih političkih uvjerenja i stavova. (Zvonarević,
1981.).
Neka istraživanja pokazuju da se suburbana srednja klasa više druži s
prijateljima nego s rođacima (Willmott and Young, 1960.). Općenito govoreći, obrasci
prijateljstva razlikuju se prema klasnoj i spolnoj pripadnosti aktera. Tako, primjerice,
pripadnici radničke klase održavaju učestalije kontakte s rođacima nego što to čine
pripadnici srednje klase. Premda prijateljstva pripadnika srednjih slojeva počinju pod
određenim uvjetima odnosno društvenim situacijama, kao npr. na poslu ili na
teniskom igralištu, istinska se prijateljstva razvijaju samo onda ako se odnos započet
na takvim mjestima nastavlja i izvan njih i u drugim situacijama. Govori se još da su
ljudi iz srednje klase (srednjih slojeva) skloni planiranju prijateljskih susreta, zabava i
druženja u svojim domovima (stanovima).
Različiti putovi organizacije prijateljstava odgovaraju socijalno klasnoj
diferencijaciji društva (Allan, 1979.). U svim socijalnim slojevima ili klasama žene
imaju manje kontakata s prijateljima nego muškarci, što se obično objašnjava
povlačenjem žena u privatnost te njihovom željom za potvrđivanjem u domu i obitelji.
Premda je prijateljstvo još uvijek nedovoljno istraženo ipak postoje studije o
prijateljstvi iz različitih sredina (Fischer, 1982.), dok studije o obrascima prijateljstva
u razredu (npr. Hallinan, 1976.; Hallinan and Williams, 1990.) pokazuju da
prijateljstva variraju ovisno o tome je li razred strukturiran na otvoreni ili tradicionalni
način.
Odnosi poznanstva i prijateljstva - smatra Popović - ne nastaju prvenstveno
zbog zajedničkog obavljanja neke djelatnosti, a ni na temelju grupnog podrijetla, iako
se "često javljaju" baš u okviru zajedničke djelatnosti i grupnog podrijetla. Prijateljske
veze spadaju, naime, u "stabilne socijalne kontakte" tijesno utkane u "strukturu
ličnosti" (Popović, 1988.:134).
Prijateljstvo se može istraživati u okviru proučavanja: ljudskih potreba,
vrijednosti i vrijednosnih orijentacija, interakcije među akterima, interpersonalnih
118