Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
u čijem je socijalnom prostoru dominantna neposredna interakcija - "zamijenjena je
masovnim društvom usamljenih jedinki" (Šiber, 1998. : 169).
Da društvenost, ustvari, izražava prirodu čovjeka smatra i istaknuti hrvatski
sociolog Rudi Supek: "Prije svega, samo proširenje simpatičkog odnosa prema
ljudima i svijetu nije prosto intelektualni proces, već ima svoju dublju nagonsku i
emocionalnu prirodu, kojom se izražava društvena priroda čovjeka" Supek izvodi
zaključak: "da je čovjek u samom korjenu proturječno biće", da se individualizacija
suprotstavlja socijalizaciji, a suverenitet čovjeka njegovu zajedništvu. Pojava
individualizma u građanskom smislu stavlja obveze pred pojedinca kako u izgradnji
vlastite ličnosti tako i na uspostavljanju "raznih oblika svoje društvene organizacije".
(Supek, 1996. : 138).
Zvonarević ističe da socijalni krug (kojega svakako čine i prijatelji) preuzima
određene funkcije od tradicionalne porodice, susjedstva i sl. Prvenstveno se to odnosi
na funkciju psihološkog oslonca gdje se pojedinac, u složenim psihološkim
momentima, može obratiti na drugoga u intimnim i moralnim pitanjima i gdje može
zatražiti savjet, otvoreno se povjeriti tome drugome itd. Za razliku od psihološkog
oslonca koji služi za rješavanje emocionalnih problema ljudi, socijalni oslonac je u
funkciji rješavanja socijalnih problema. Drugim riječima, uz pomoć socijalnog kruga
(kao socijalnog oslonca) ljudi nastoje (drugo je pitanje da li uspijevaju) riješiti svoje
praktične probleme poput upisa djece u škole i na fakultete, zaposlenja, posudbe
novca i dr. Često to pojedinci traže i od osoba s kojima nisu emocionalno vezani.
Tako npr. ni u snu ne pomišljaju da pripadnicima onoga segmenta svojega socijalnog
kruga od kojega očekuju socijalni oslonac (posudbe, intervencije za upis, posao, stan i
sl.) povjere recimo svoje ljubavne jade, bračne trzavice i druge emocionalne
probleme.
Treba još dodati da se razne neformalne grupe stvaraju unutar socijalnih
krugova, te nije rijetkost da su takve grupe u organizacijama ponekad i po nečemu i
moćnije od formalnih grupa. U literaturi se govori da socijalni krugovi ulaze u igru
društvene moći između pojedinaca i grupa.
Prijateljstvo je stvar izbora čovjeka, osim kad se dvije osobe nalaze na nekom
posve izoliranom mjestu kao npr. u zatvorskoj ćeliji. Koncept bliskosti može poslužiti
korisno za opisivanje izbora prijatelja. Na taj izbor utječe bliskost: fizička blizina
(susjedstvo), društvena bliskost (jednakost statusa) i psihološka bliskost (istovjetnost
stavova i vrijednosti).
117