Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

More documents

Recommendations

Info

Šime Pilić Knjiga o nastavnicima ne bavimo 58 . Prijateljske veze i kontakti imaju utrjecaj na zadovoljstvo pojedinca, a time utječu i na kvalitet života 59 . Prema literaturi, postoji povezanost između prijateljstva i procesa društvene pokretljivosti. Tako Macionis tvrdi da su "prijateljstva labavija među pokretljivijim ljudima" i da su pokretljiviji ljudi nespremni vezivati se za druge ljude na tradicionalan način. On skorašnje imigrante sa sela u grad naziva "gradskim seljacima" dodajući kako su njihova prijateljstva bliža tradicionalnom tipu prijateljstva. Šiber ističe da je proučavanje grupa i važnosti grupa i za pojedinca i za društvo zajednički predmet interesa i socijalne psihologije i sociologije. Potreba za društvom, tj. univerzalna potreba čovjeka da u interakciji s drugim ljudima doživi sebe, da ima podršku itd., u literaturi se naziva "gregarni motiv". Za razliku od radnih organizacija, političkih stranaka i drugih sličnih grupa, gdje su odnosi među ljudima formalni, u prijateljskim grupama odnosi su "potpuno neformalni". Grupe prijatelja su istovremeno male grupe, primarne i neformalne ali su isto tako fleksibilne, stabilne i zatvorene grupe. (Šiber, 1998.). Grupe prijatelja, uz obitelj, jesu primarni (nestrukturirani, personalizirani) osnovni nosioci procesa političke socijalizacije (Šiber, 1998.). Upravo potreba za prihvaćanjem, u vrijeme puberteta služi kao kohezijska snaga prijateljskih grupa (koje grupe zamjenjuju dotadašnji roditeljski i nastavnički utjecaj). I one omladinske prijateljske grupe i one radne grupe u nešto kasnijoj životnoj dobi predstavljaju oblik kontinuuma u djelovanju položaja pojedinaca u socijalnoj strukturi. Stoga se "čini opravdanim" nazvati ih "prijenosnicima" više nego stvarnim nosiocima političke socijalizacije, jer samo reflektiraju društvene suprotnosti i "služe kao socijalni prostor" (Šiber, 1998. : 135). Budući da je politička socijalizacija "mix" organiziranih i neorganiziranih procesa, razgovori s prijateljima navode se u literaturi kao primjer neorganiziranih procesa u prihvaćanju sadržaja "iz neposredne socijalne okoline pojedinca" (Šiber, 1998. : 136). Razvojem urbanizacije nekadašnja seoska zajednica - 58 O svemu tome, kao i o tome kako psiholozi mjere međuljudsku privlačnost (npr. Byrneova skala međuljudskih prosudbi) pobliže vidjeti u Pennington, 1997. posebice 8. poglavlje: Međuljudska privlačnost, str. 186-212. 59 Više o kvaliteti života u Medicinskoj sociologiji vidjeti u: S.Orešković, Novi društveni ugovor, posebice IX poglavlje - Svetost kvalitete života i kvaliteta svetosti života, str. 153-164. 116
Šime Pilić Knjiga o nastavnicima u čijem je socijalnom prostoru dominantna neposredna interakcija - "zamijenjena je masovnim društvom usamljenih jedinki" (Šiber, 1998. : 169). Da društvenost, ustvari, izražava prirodu čovjeka smatra i istaknuti hrvatski sociolog Rudi Supek: "Prije svega, samo proširenje simpatičkog odnosa prema ljudima i svijetu nije prosto intelektualni proces, već ima svoju dublju nagonsku i emocionalnu prirodu, kojom se izražava društvena priroda čovjeka" Supek izvodi zaključak: "da je čovjek u samom korjenu proturječno biće", da se individualizacija suprotstavlja socijalizaciji, a suverenitet čovjeka njegovu zajedništvu. Pojava individualizma u građanskom smislu stavlja obveze pred pojedinca kako u izgradnji vlastite ličnosti tako i na uspostavljanju "raznih oblika svoje društvene organizacije". (Supek, 1996. : 138). Zvonarević ističe da socijalni krug (kojega svakako čine i prijatelji) preuzima određene funkcije od tradicionalne porodice, susjedstva i sl. Prvenstveno se to odnosi na funkciju psihološkog oslonca gdje se pojedinac, u složenim psihološkim momentima, može obratiti na drugoga u intimnim i moralnim pitanjima i gdje može zatražiti savjet, otvoreno se povjeriti tome drugome itd. Za razliku od psihološkog oslonca koji služi za rješavanje emocionalnih problema ljudi, socijalni oslonac je u funkciji rješavanja socijalnih problema. Drugim riječima, uz pomoć socijalnog kruga (kao socijalnog oslonca) ljudi nastoje (drugo je pitanje da li uspijevaju) riješiti svoje praktične probleme poput upisa djece u škole i na fakultete, zaposlenja, posudbe novca i dr. Često to pojedinci traže i od osoba s kojima nisu emocionalno vezani. Tako npr. ni u snu ne pomišljaju da pripadnicima onoga segmenta svojega socijalnog kruga od kojega očekuju socijalni oslonac (posudbe, intervencije za upis, posao, stan i sl.) povjere recimo svoje ljubavne jade, bračne trzavice i druge emocionalne probleme. Treba još dodati da se razne neformalne grupe stvaraju unutar socijalnih krugova, te nije rijetkost da su takve grupe u organizacijama ponekad i po nečemu i moćnije od formalnih grupa. U literaturi se govori da socijalni krugovi ulaze u igru društvene moći između pojedinaca i grupa. Prijateljstvo je stvar izbora čovjeka, osim kad se dvije osobe nalaze na nekom posve izoliranom mjestu kao npr. u zatvorskoj ćeliji. Koncept bliskosti može poslužiti korisno za opisivanje izbora prijatelja. Na taj izbor utječe bliskost: fizička blizina (susjedstvo), društvena bliskost (jednakost statusa) i psihološka bliskost (istovjetnost stavova i vrijednosti). 117
Page 1 and 2:
prof. dr. sc. ŠIME PILIĆ KJIGA O
Page 3 and 4:
Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Page 53 and 54:
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66: Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
Page 115: Šime Pilić Knjiga o nastavnicima
show all

Knjiga o nastavnicima - Filozofski fakultet u Splitu

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?