Stručni studij - Filozofski fakultet u Splitu
Stručni studij - Filozofski fakultet u Splitu Stručni studij - Filozofski fakultet u Splitu
Upisi Akademska godina 2010./2011.
- Page 2 and 3: SVEUČILIŠTE U SPLITU FILOZOFSKI F
- Page 4 and 5: PREDDIPLOmSKI STUDIjI: 1. Hrvatski
- Page 6 and 7: vršetku trogodišnjeg preddiplomsk
- Page 8 and 9: Stručni studij 1. Studij Predškol
- Page 10 and 11: živača na istraživačkom usmjere
- Page 12 and 13: Kriteriji za sastavljanje rang list
- Page 14 and 15: duciranje zadanih ritamskih i melod
Upisi<br />
Akademska godina 2010./2011.
SVEUČILIŠTE U SPLITU<br />
FILOZOFSKI FAKULTET<br />
Adresa: sinjska 2, 21 000 split<br />
Telefoni: Studentska služba<br />
(021) 38 40 68 (Teslina 12)<br />
(021) 49 01 50 (Radovanova 13)<br />
Fax: (021) 48 95 82 (Radovanova 13)<br />
(021) 38 55 67 (Teslina 12)<br />
E-mail: dekanat@ffst.hr<br />
URL: http://www.ffst.hr<br />
Žiro-račun: 2330003-1100066764<br />
Voditeljica studentske službe: Ksenija Guć, dipl. iur.<br />
Dekan: prof. dr. sc. Marko Trogrlić<br />
Prodekan za nastavu: prof. dr. sc. Aleksandar Jakir<br />
Prodekan za znanost: prof. dr. sc. Boris Škvorc<br />
Prodekan za financije i razvoj: prof. dr. sc. Nikola Glamuzina<br />
Tajnica: Maja Kuzmanić, dipl. iur.
Iz povijesti Sveučilišta u<br />
<strong>Splitu</strong> i Filozofskog <strong>fakultet</strong>a<br />
Humanistički i društveni <strong>studij</strong>i u <strong>Splitu</strong> postoje<br />
i prije osnivanja samog Sveučilišta u <strong>Splitu</strong><br />
1974. godine. Naime, Viša pedagoška škola u<br />
<strong>Splitu</strong>, najstarija visokoškolska ustanova koja je<br />
osnovana Odlukom povjerenstva prosvjete predsjedništva<br />
ZAVNOH-a od 24. ožujka 1945. godine,<br />
u svojoj je šezdesetogodišnjoj povijesti doživjela<br />
nekoliko programskih, ustrojbenih i statusnih<br />
promjena. Kao samostalna institucija s pravnom<br />
osobnošću djelovala je od osnutka do 1974.<br />
godine (pod nazivom Viša pedagoška škola i Pedagoška<br />
akademija), kada je udruživanjem nekoliko<br />
visokoškolskih institucija osnovano Sveučilište<br />
u <strong>Splitu</strong>. Od 1978. do 1990. godine, humanistički<br />
i društveni <strong>studij</strong>i izvode se u posebnoj<br />
ustrojbenoj jedinici Filozofskog <strong>fakultet</strong>a u Zadru<br />
Sveučilišta u <strong>Splitu</strong>, a od 1990. godine do 1998. na<br />
Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i<br />
odgojnih područja Sveučilišta u <strong>Splitu</strong>.<br />
Krajem 1998. godine Uredbom Vlade Republike<br />
Hrvatske Učiteljski <strong>studij</strong> i Studij predškolskog<br />
odgoja izdvajaju se iz sastava Fakulteta<br />
prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih<br />
područja Sveučilišta u <strong>Splitu</strong>. Tom Uredbom<br />
osnovana je Visoka učiteljska škola Sveučilišta<br />
u <strong>Splitu</strong> kao samostalna ustrojbena sastavnica<br />
Sveučilišta u <strong>Splitu</strong>.<br />
<strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong><br />
Odjel za humanističke znanosti osnovan je<br />
2001. godine kao podružnica Sveučilišta u <strong>Splitu</strong><br />
s tri matična <strong>studij</strong>a (kao dvopredmetni <strong>studij</strong>i) –<br />
Hrvatski jezik i književnost, Engleski jezik i književnost,<br />
Talijanski jezik i književnost te dislocirani<br />
<strong>studij</strong> Povijesti Filozofskog <strong>fakultet</strong>a Sveučilišta<br />
u Zagrebu od akademske godine 2003./2004.,<br />
a na temelju ugovora Sveučilišta u <strong>Splitu</strong> i Filozofskog<br />
<strong>fakultet</strong>a Sveučilišta u Zagrebu.<br />
Od 6. listopada 2005. Visoka učiteljska škola<br />
i Odjel za humanističke znanosti Sveučilišta u<br />
<strong>Splitu</strong> čine novu instituciju – <strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong><br />
u <strong>Splitu</strong> koji obilježava i početak novih <strong>studij</strong>skih<br />
programa i odsjeka: Sociologije, Filozofije<br />
i Povijesti umjetnosti. U akademskoj godini<br />
2007/08. upisana je prva generacija studenata<br />
sveučilišnog preddiplomskog <strong>studij</strong>a Pedagogije,<br />
a od akademske godine 2008/09. na Fakultetu<br />
je ustrojen samostalni sveučilišni <strong>studij</strong> Povijesti<br />
Filozofskog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Splitu</strong>.<br />
Prema svome programu, <strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong><br />
će ustrojiti i nove <strong>studij</strong>e iz područja društvenih<br />
i humanističkih znanosti i time opravdati svoje<br />
postojanje i značajnu ulogu u razvoju Sveučilišta<br />
u cjelini.<br />
3
PREDDIPLOmSKI STUDIjI:<br />
1. Hrvatski jezik i književnost<br />
(dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
2. Engleski jezik i književnost<br />
(dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
3. Talijanski jezik i književnost<br />
(dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
4. Povijest (dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
5. Sociologija (jednopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
6. Filozofija (dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
7. Povijest umjetnosti<br />
(dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
8. Pedagogija (dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
InTEgRIRAnI PREDDIPLOmSKI I<br />
DIPLOmSKI STUDIj<br />
1. Učiteljski <strong>studij</strong> (jednopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
STRUČnI STUDIj<br />
1. Studij predškolskog odgoja<br />
(jednopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
DIPLOmSKI STUDIjI:<br />
1. Hrvatski jezik i književnost<br />
(dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
2. Anglistika<br />
(jednopredmetni i dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
3. Talijanistika (dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
4. Povijest (dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
5. Sociologija (jednopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
6. Filozofija (dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
7. Povijest umjetnosti<br />
(dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
8. Pedagogija (dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
Preddiplomski <strong>studij</strong>i<br />
1. Hrvatski jezik i književnost<br />
(dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
<strong>studij</strong>ski program Hrvatski jezik i književnost<br />
na Filozofskom <strong>fakultet</strong>u Sveučilišta u <strong>Splitu</strong><br />
strukturiran je dvojako. Studentima je pružena<br />
mogućnost odabira <strong>studij</strong>a nastavničkog ili kulturološkog<br />
usmjerenja. Studentima omogućuje<br />
razvoj postojećih i usvajanje novih kompetencija<br />
iz kroatističke struke. U programu su ravnomjerno<br />
zastupljeni predmeti iz hrvatskoga jezika<br />
i iz književnosti. Nastavnički <strong>studij</strong>ski program<br />
obuhvaća trogodišnji preddiplomski i dvogodišnji<br />
diplomski <strong>studij</strong>. Obuhvaća sve temeljne<br />
sadržaje iz područja lingvistike i književnosti.<br />
Pruža mogućnost za rad u društvenim, kulturnim<br />
i upravnim institucijama, u nakladništvu,<br />
medijima, turizmu te osposobljenost za sve oblike<br />
nastavnog rada u osnovnim i srednjim školama.<br />
Diplomski nastavnički <strong>studij</strong>ski program<br />
također osposobljava za daljnji nastavak <strong>studij</strong>a<br />
na poslijediplomskoj razini kao i za znanstvenoistraživački<br />
rad. Kulturološki <strong>studij</strong>ski program<br />
obuhvaća trogodišnji preddiplomski i dvogodišnji<br />
diplomski <strong>studij</strong>. Preddiplomski kulturološki<br />
<strong>studij</strong> pruža studentu temeljne sadržaje iz<br />
područja lingvistike i književnosti. Po završetku<br />
preddiplomskog <strong>studij</strong>a prvostupniku hrvatskog<br />
jezika i književnosti pruža se mogućnost za rad<br />
u kulturnim i upravnim institucijama, nakladništvu,<br />
medijima, turizmu te na nekim suradničkim<br />
mjestima na projektima i zanimanjima u kojima<br />
se traži poznavanje hrvatskoga jezika i specijalističko<br />
znanje iz hrvatskoga jezika, književnosti<br />
i kulture. program <strong>studij</strong>a hrvatskog jezika i<br />
književnosti na preddiplomskoj razini usporediv<br />
je sa srodnim kroatističkim <strong>studij</strong>ima u Republici<br />
Hrvatskoj što će omogućiti nesmetanu pokretljivost<br />
studenata prema sličnim <strong>studij</strong>ima na drugim<br />
sveučilištima u zemlji i u inozemstvu. Završetkom<br />
preddiplomskog <strong>studij</strong>a hrvatskog jezika<br />
i književnosti ostvaruju se preduvjeti za diplom-<br />
4 <strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong>
ski <strong>studij</strong> Hrvatskog jezika i književnosti nastavnog<br />
i kulturološkog usmjerenja na Sveučilištu u<br />
<strong>Splitu</strong> te za slične <strong>studij</strong>e na drugim sveučilištima.<br />
Završetkom preddiplomskog <strong>studij</strong>a Hrvatskog<br />
jezika i književnosti stječe se akademski<br />
naziv:<br />
sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea)<br />
hrvatskog jezika i književnosti<br />
- univ. bacc. philol. croat.<br />
2. Engleski jezik i književnost<br />
(dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
preddiplomski <strong>studij</strong>ski program Engleski jezik<br />
i književnost strukturiran je tako da studentima<br />
omogućuje razvoj postojećih i usvajanje novih<br />
kompetencija iz anglističke struke. U programu<br />
su na uravnotežen način zastupljeni predmeti<br />
iz engleskog jezika i jezikoslovlja te književnosti<br />
na engleskom jeziku. Po završetku trogodišnjeg<br />
preddiplomskog <strong>studij</strong>a prvostupnik posjeduje<br />
visoku razinu jezičnog znanja i razvijene<br />
vještine komunikacije na engleskom jeziku te<br />
sposobnosti razumijevanja i interpretacije sadržaja<br />
iz područja proučavanja engleskog jezika i<br />
književnosti koje ih osposobljavaju za poslove<br />
jezičnog posredovanja u gospodarskim, upravnim<br />
i kulturnim institucijama, rad u medijima i<br />
izdavaštvu. Završetkom preddiplomskog <strong>studij</strong>a<br />
Engleskog jezika i književnosti ostvaruju se preduvjeti<br />
za diplomski <strong>studij</strong> Anglistike na Sveučilištu<br />
u <strong>Splitu</strong> te za slične <strong>studij</strong>e na drugim sveučilištima<br />
u zemlji i u inozemstvu.<br />
Završetkom preddiplomskog <strong>studij</strong>a Engleskog<br />
jezika i književnosti stječe se akademski<br />
naziv:<br />
sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea)<br />
engleskog jezika i književnosti<br />
- univ. bacc. philol. angl.<br />
<strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong><br />
3. Talijanski jezik i književnost<br />
(dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
preddiplomski dvopredmetni <strong>studij</strong>ski program<br />
Talijanski jezik i književnost omogućuje<br />
studentima razvijanje postojećih i usvajanje novih<br />
kompetencija iz talijanističke struke. Programi<br />
predmeta <strong>studij</strong>a sastavljeni su u skladu sa suvremenim<br />
promišljanjima organizacije <strong>studij</strong>a<br />
talijanskog jezika i književnosti. Interdisciplinarnim<br />
pristupom proučavanju jezika i književnosti<br />
<strong>studij</strong> stvara pretpostavke za bolje razumijevanje<br />
prirode stranoga jezika i načina njegova funkcioniranja.<br />
Završetkom trogodišnjeg preddiplomskog<br />
<strong>studij</strong>a prvostupnik posjeduje visoku razinu<br />
jezičnoga znanja i razvijene vještine komunikacije<br />
na talijanskom jeziku a program <strong>studij</strong>a provodi<br />
se kroz nastavu na talijanskom jeziku.<br />
Završetkom preddiplomskog <strong>studij</strong>a Talijanskog<br />
jezika i književnosti stječe se akademski<br />
naziv:<br />
sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea)<br />
talijanskog jezika i<br />
književnosti - univ. bacc. philol. ital.<br />
4. Povijest<br />
(dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
Ustroj i izvedba dvopredmetnoga preddiplomskog<br />
<strong>studij</strong>a povijesti određeni su nastavnim<br />
planom i programom sveučilišnog preddiplomskog<br />
<strong>studij</strong>a povijesti Odsjeka za povijest<br />
Filozofskog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Splitu</strong>. Težište programa<br />
je na hrvatskoj povijesti, uklopljenoj u širi<br />
kontekst regionalne, europske i svjetske povijesti.<br />
Studij povijesti u <strong>Splitu</strong> kroz izbornu nastavu<br />
stavlja naglasak i na dalmatinske i mediteranske<br />
teme hrvatske povijesti. Pruža znanja,<br />
metode i smjernice koje su neophodne za znanstveno<br />
promišljanje povijesti. Opis ustroja i sadržaja<br />
sveučilišnog preddiplomskoga dvopredmetnog<br />
<strong>studij</strong>a povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog<br />
<strong>fakultet</strong>a u splitu dostupan je i na internet<br />
stranicama Filozofskog <strong>fakultet</strong>a: http://<br />
www.ffst.hr/odsjeci/povijest/program.pdf po za-<br />
5
vršetku trogodišnjeg preddiplomskog <strong>studij</strong>a Povijesti<br />
prvostupnik je osposobljen za rad u novinarstvu,<br />
knjižnicama, turističkim agencijama i<br />
drugim sličnim ustanovama. Završetkom preddiplomskog<br />
<strong>studij</strong>a povijesti ostvaruju se preduvjeti<br />
za diplomski <strong>studij</strong> povijesti na sveučilištima<br />
u zemlji i inozemstvu.<br />
Završetkom preddiplomskog <strong>studij</strong>a Povijesti<br />
stječe se akademski naziv:<br />
sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea)<br />
povijesti - univ. bacc.<br />
hist.<br />
5. Sociologija (jednopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
Studij afirmira društvena pitanja i probleme,<br />
kao što su razvitak znanosti kao uvjet i rezultat<br />
društvenog razvoja, etički problemi koje nameću<br />
znanstvena istraživanja, mjesto i uloga novih informacijskih<br />
i komunikacijskih tehnologija, demografski<br />
rast i promjene, agresija nad okolišem,<br />
nasilje među mladima, razvoj turizma, mediteranska<br />
društva, odljev mozgova, položaj žena...<br />
sve su to teme koje zahtijevaju krajnju ozbiljnost<br />
i maksimalnu znanstvenu osjetljivost, što<br />
i jesu temeljna obilježja koncepcije ovog sociološkog<br />
<strong>studij</strong>a. Njegov opći cilj bio bi – promicanje<br />
načela demokracije, pravde i mira. Preddiplomski<br />
<strong>studij</strong> je koncipiran kao <strong>studij</strong> istraživačke<br />
i metodološke orijentacije, s naglaskom na<br />
posebne sociologije i radionički tip istraživačke<br />
nastave, s planiranim mogućnostima udovoljavanja<br />
izazovima modernih tehnologija, komunikacija<br />
i, uopće, brzine protoka informacija u suvremenom<br />
društvu. Završetkom trogodišnjeg preddiplomskog<br />
<strong>studij</strong>a sociologije moguće je zapošljavanje<br />
na brojnim stručnim, pretežno analitičkim<br />
poslovima u nizu društvenih područja i djelatnosti.<br />
Nakon preddiplomskog <strong>studij</strong>a moguće<br />
je na Filozofskom <strong>fakultet</strong>u u <strong>Splitu</strong> nastaviti<br />
diplomski jednopredmetni <strong>studij</strong> sociologije,<br />
a nastavak <strong>studij</strong>a je moguć također na svim diplomskim<br />
<strong>studij</strong>ima sociologije u Hrvatskoj i u<br />
inozemstvu te na drugim diplomskim <strong>studij</strong>ima<br />
društvene orijentacije u zemlji i izvan nje. Zavr-<br />
šetkom preddiplomskog <strong>studij</strong>a Sociologije stječe<br />
se akademski naziv:<br />
sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea)<br />
sociologije - univ. bacc.<br />
soc.<br />
6. Filozofija (dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
preddiplomski <strong>studij</strong>ski program Filozofija<br />
na Filozofskom <strong>fakultet</strong>u u <strong>Splitu</strong> traje 3 godine<br />
(6 semestara) i nosi 90 od ukupnih 180 ECTs<br />
bodova preddiplomskog <strong>studij</strong>a. Može se kombinirati<br />
sa svim dvopredmetnim <strong>studij</strong>ima na Filozofskom<br />
<strong>fakultet</strong>u. Namijenjen je obrazovanju<br />
stručnjaka humanističkih znanosti iz područja filozofije<br />
u opsegu koji je neophodan preduvjet za<br />
nastavak obrazovanja na diplomskom <strong>studij</strong>u filozofije,<br />
ali i drugih srodnih humanističkih disciplina,<br />
kao i za izobrazbu budućih znanstvenika s<br />
tog područja.<br />
Studente se uvodi u osnove svih glavnih filozofskih<br />
disciplina, upoznaje se s povijesnim razvojem<br />
filozofije kao izvorišta svih znanosti te<br />
se osposobljava za promišljanje i analizu filozofskih<br />
problema putem proučavanja relevantnih filozofskih<br />
izvora i razvoja kritičkog filozofskog<br />
mišljenja.<br />
Završetkom preddiplomskog <strong>studij</strong>a Filozofije<br />
stječe se akademski naziv:<br />
sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea)<br />
filozofije - univ. bacc.<br />
phil.<br />
7. Povijest umjetnosti (dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
Split, grad bogat povijesnim spomenicima,<br />
nastao unutar Dioklecijanove palače u neposrednoj<br />
blizini glavnog grada rimske provincije<br />
Dalmacije – Salone, koja je kasnije bila jedno<br />
od središta hrvatskih narodnih vladara, pruža<br />
izvanredno kulturno okružje za <strong>studij</strong> povijesti<br />
umjetnosti. preddiplomski <strong>studij</strong>ski program<br />
Povijest umjetnosti traje 3 godine (6 semestara)<br />
i nosi 90 ECTS bodova od ukupnih 180 ECTS<br />
6 <strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong>
odova preddiplomskog <strong>studij</strong>a. Može se kombinirati<br />
sa svim dvopredmetnim <strong>studij</strong>ima na Filozofskom<br />
<strong>fakultet</strong>u. preddiplomski <strong>studij</strong>ski program<br />
obuhvaća izučavanje najnovijih znanstvenih<br />
spoznaja s područja nacionalne i svjetske povijesti<br />
umjetnosti, urbanizma i dizajna, suvremenih<br />
likovnih fenomena i teorije umjetnosti. Završetkom<br />
preddiplomskog sveučilišnog <strong>studij</strong>a povijesti<br />
umjetnosti ostvaruju se preduvjeti za diplomski<br />
<strong>studij</strong> povijest umjetnosti u splitu ili na<br />
drugim visokim učilištima u Hrvatskoj.<br />
Završetkom preddiplomskog <strong>studij</strong>a Povijesti<br />
umjetnosti stječe se akademski naziv:<br />
sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea)<br />
povijesti umjetnosti -<br />
univ. bacc. hist. art.<br />
8. Pedagogija (dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
Studij se ostvaruje kao dvopredmetni što<br />
znači da studenti, po slobodnom izboru, uz <strong>studij</strong><br />
pedagogije biraju još jedan dvopredmetni <strong>studij</strong>i<br />
na Filozofskom <strong>fakultet</strong>u u <strong>Splitu</strong>. i to: hrvatski<br />
jezik i književnost, engleski jezik i književnost,<br />
talijanski jezik i književnost, povijest, povijest<br />
umjetnosti ili filozofiju. Preddiplomski <strong>studij</strong>ski<br />
program pedagogije traje 3 godine (6 semestara)<br />
i nosi 90 ECTS bodova od ukupnih 180<br />
ECTS bodova preddiplomskog <strong>studij</strong>a. Program<br />
je koncipiran tako da studente prvenstveno osposobljava<br />
za potrebe suvremene odgojno-obrazovne<br />
prakse, ali istodobno osigurava kvalitetnu<br />
osnovu za znanstveno-istraživački rad i nastavak<br />
studiranja u Republici Hrvatskoj i/ili izvan nje.<br />
Završetkom preddiplomskog <strong>studij</strong>a Pedagogije<br />
stječe se akademski naziv:<br />
sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea)<br />
pedagogije - univ. bacc.<br />
paed.<br />
<strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong><br />
Integrirani preddiplomski<br />
i diplomski <strong>studij</strong><br />
1. Učiteljski <strong>studij</strong><br />
Učiteljski <strong>studij</strong> jest integrirani preddiplomski<br />
i diplomski sveučilišni učiteljski <strong>studij</strong> u trajanju<br />
od pet godina (10 semestara). Učiteljski<br />
<strong>studij</strong> se provodi kroz temeljni <strong>studij</strong> i izabrano<br />
usmjerenje. Temeljni <strong>studij</strong> obuhvaća <strong>studij</strong> odgojnih<br />
znanosti te <strong>studij</strong> nastavnih predmeta i posebnih<br />
nastavnih umijeća. Usmjerenja mogu biti:<br />
smjer za rano učenje stranog jezika, smjer za<br />
primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije<br />
u učenju i poučavanju te smjer za ostvarivanje<br />
i osmišljavanje posebnih odgojnih i obrazovnih<br />
programa u primarnom obrazovanju. Magistar<br />
primarnog obrazovanja osposobljen je za<br />
izvođenje nastave i cjelokupnog programa u primarnom<br />
obrazovanju iz svih predmeta za prve<br />
četiri godine školovanja. Ovisno o odabranom<br />
usmjerenju stječu se dodatne kompetencije za<br />
vođenje nastave iz stranog jezika u primarnom<br />
obrazovanju, za vođenje nastave iz informatike<br />
u primarnom obrazovanju i za primjenu računalnih<br />
tehnologija u učenju i poučavanju te kompetencije<br />
iz drugih odgojnih i obrazovnih programa<br />
koji se mogu provoditi u primarnom obrazovanju.<br />
Pored toga stječu se sposobnosti za izradu<br />
didaktičkih pomagala i sredstava namijenjenih<br />
djeci, sposobnosti za organiziranje i vođenje<br />
odgojno-obrazovnih aktivnosti u različitim ustanovama<br />
i udrugama, kompetencije za rad u javnim<br />
medijima i slično. Završetkom <strong>studij</strong>a magistri<br />
primarnog obrazovanja su osposobljeni za<br />
nastavak školovanja radi obavljanja znanstvenoistraživačkog<br />
rada u područjima društvenih i humanističkih<br />
znanosti, a posebno u polju odgojnih<br />
znanosti za metodike nastave.<br />
Završetkom integriranog preddiplomskog i<br />
diplomskog Učiteljskog <strong>studij</strong>a stječe se akademski<br />
naziv: magistar/magistra primarnog obrazovanja<br />
– mag. paed.<br />
7
<strong>Stručni</strong> <strong>studij</strong><br />
1. Studij Predškolskog odgoja (stručni <strong>studij</strong>)<br />
Studijski program obuhvaća <strong>studij</strong> odgojnih<br />
znanosti, koje su temelj profesionalnog obrazovanja<br />
odgojitelja predškolske djece: psihološku,<br />
pedagošku, metodološku, filozofsku i sociološku<br />
izobrazbu studenata. Tijekom <strong>studij</strong>a studenti<br />
se, kroz različite sadržaje navedenih znanstvenih<br />
disciplina, osposobljavaju za ulogu medijatora<br />
i mentora (posrednika i voditelja) u poticanju<br />
cjelovitog razvoja djeteta. pored toga stječu<br />
sposobnosti za planiranje, vođenje i vrednovanje<br />
procesa napredovanja djeteta u okviru integriranog<br />
predškolskog kurikula. Prvostupnik<br />
predškolskog odgoja osposobljen je za rad u odgojno-obrazovnim<br />
ustanovama predškolskog odgoja.<br />
Odgojni rad obuhvaća dobne skupine djece<br />
od navršenog šestog mjeseca života do polaska<br />
u školu. Prvostupnici predškolskog odgoja mogu<br />
nastaviti <strong>studij</strong> na specijalističkom <strong>studij</strong>u te na<br />
odgovarajućem diplomskom <strong>studij</strong>u.<br />
Opis zvanja: Prvostupnici predškolskog odgoja<br />
stječu pravo neposrednog zapošljavanja u<br />
odgojno-obrazovnim ustanovama predškolskog<br />
odgoja za odgojni rad s djecom od navršenog trećeg<br />
mjeseca života do polaska u školu. Mogućnosti<br />
nastavka <strong>studij</strong>a: studenti mogu nastaviti<br />
<strong>studij</strong> na specijalističkom <strong>studij</strong>u te na odgovarajućem<br />
diplomskom <strong>studij</strong>u.<br />
Završetkom stručnog <strong>studij</strong>a Predškolskog<br />
odgoja stječe se stručni naziv:<br />
stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea)<br />
predškolskog odgoja - bacc.<br />
paed.<br />
Diplomski <strong>studij</strong>i<br />
1. Hrvatski jezik i književnost<br />
(dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
<strong>studij</strong>ski program Hrvatski jezik i književnost<br />
na Filozofskom <strong>fakultet</strong>u Sveučilišta u <strong>Splitu</strong><br />
strukturiran je dvojako. Studentima je pružena<br />
mogućnost odabira <strong>studij</strong>a nastavničkog ili<br />
kulturološkog usmjerenja. Diplomski nastavnički<br />
<strong>studij</strong>ski program koncipiran je kao dvogodišnji<br />
<strong>studij</strong>ski program. Obuhvaća sve temeljne sadržaje<br />
iz područja lingvistike i književnosti. Pruža<br />
mogućnost za rad u društvenim, kulturnim i<br />
upravnim institucijama, u nakladništvu, medijima,<br />
turizmu te osposobljenost za sve oblike nastavnog<br />
rada u osnovnim i srednjim školama. Diplomski<br />
nastavnički <strong>studij</strong>ski program također<br />
osposobljava za daljnji nastavak <strong>studij</strong>a na poslijediplomskoj<br />
razini kao i za znanstvenoistraživački<br />
rad. Na diplomskom kulturološkom <strong>studij</strong>u<br />
studentu se pruža mogućnost šireg obrazovanja<br />
za rad u kulturi i medijima te je osposobljen za<br />
obavljanje različitih poslova u nakladništvu, medijima<br />
i raznim društvenim i kulturnim ustanovama.<br />
Diplomski kulturološki <strong>studij</strong>ski program također<br />
osposobljava studenta za daljnji nastavak<br />
<strong>studij</strong>a na poslijediplomskoj razini kao i za znanstvenoistraživački<br />
rad.<br />
Završetkom diplomskog <strong>studij</strong>a Hrvatskog<br />
jezika i književnosti stječe se akademski naziv:<br />
magistar/magistra hrvatskog jezika i književnosti<br />
– mag. philol. croat.<br />
2. Anglistika<br />
(jednopredmetni i dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
Diplomski <strong>studij</strong>ski program Anglistika nastavnog,<br />
prevoditeljskog i lingvističkog usmjerenja<br />
omogućuje studentima stjecanje sposobnosti<br />
razumijevanja teorija, pojmova i načela različitih<br />
područja anglističke struke te sposobnost njihove<br />
primjene u jezičnom istraživanju i praktičnom<br />
radu. Po završetku diplomskog nastavnog <strong>studij</strong>a<br />
8 <strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong>
anglistike (dvopredmetni <strong>studij</strong>), magistar engleskog<br />
jezika i književnosti osposobljen je za organizaciju,<br />
izvođenje i vrednovanje procesa nastave<br />
engleskoga kao stranog jezika na različitim<br />
razinama učenja i u različitim obrazovnim<br />
institucijama. Po završetku diplomskog prevoditeljskog<br />
<strong>studij</strong>a anglistike (dvopredmetni <strong>studij</strong>),<br />
magistar engleskog jezika i književnosti osposobljen<br />
je za prevođenje stručnih i književnih tekstova<br />
te za usmeno prevođenje, konsekutivno i<br />
simultano. Po završetku diplomskog <strong>studij</strong>a anglistike<br />
Jezik i komunikacija (jednopredmetni<br />
<strong>studij</strong>), magistar engleskog jezika i književnosti<br />
osposobljen je za znanstveno-istraživački rad<br />
i stručni rad na području svih predmeta iz programa<br />
<strong>studij</strong>a. Završetkom diplomskog <strong>studij</strong>a anglistike<br />
svih usmjerenja magistar engleskog jezika<br />
i književnosti je također osposobljen za poslove<br />
jezičnog posredovanja i savjetovanja u izdavaštvu,<br />
medijima, znanstvenim, kulturnim i<br />
gospodarskim ustanovama te u diplomatskim<br />
predstavništvima. Magistar engleskog jezika i<br />
književnosti koji je završio ovaj diplomski <strong>studij</strong>,<br />
može upisati poslijediplomski doktorski <strong>studij</strong><br />
iz znanstvenog područja humanističkih znanosti,<br />
polja jezikoslovlja ili iz interdisciplinarnih<br />
lingvističkih, književnih i kulturoloških područja<br />
na sveučilištima u zemlji i u inozemstvu koja<br />
organiziraju odgovarajuće poslijediplomske doktorske<br />
<strong>studij</strong>e.<br />
Završetkom diplomskog <strong>studij</strong>a Anglistike<br />
stječe se akademski naziv:<br />
magistar/magistra engleskog jezika i književnosti<br />
– mag. philol. angl.<br />
3. Talijanistika (dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
Diplomski <strong>studij</strong> talijanistike stvara pretpostavke<br />
za bolje razumijevanje prirode stranoga<br />
jezika i načina njegova funkcioniranja. Programi<br />
predmeta obuhvaćaju fundamentalne sadržaje<br />
iz pojedinih znanstvenih disciplina kao i recentne<br />
znanstvene spoznaje. Oblici nastave i nastavne<br />
tehnike koje su predviđene u provođenju <strong>studij</strong>skih<br />
programa stvaraju pretpostavke za razvoj<br />
kritičkoga mišljenja koje je nužan preduvjet za<br />
<strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong><br />
poticanje kreativnosti i stručno i/ili znanstveno<br />
usavršavanje studenata. Na diplomskom <strong>studij</strong>u<br />
talijanistike student, ovisno o usmjerenju, stječe<br />
opća i specifična, specijalistička znanja iz talijanističke<br />
struke. Završetkom nastavnog usmjerenja<br />
stječe se mogućnost zapošljavanja u osnovnim<br />
i srednjim školama i školama za strane jezike.<br />
Završetkom prevoditeljskog usmjerenja<br />
student je osposobljen za sve oblike usmenog i<br />
pismenog prevođenja. Završetkom nastavnog<br />
usmjerenja student je osposobljen za sve oblike<br />
rada u nastavi Talijanskog jezika i književnosti<br />
u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim<br />
školama te školama stranih jezika. Završetkom<br />
prevoditeljskog usmjerenja student je osposobljen<br />
za sve oblike usmenog i pismenog prevođenja<br />
pri gospodarskim, upravnim, znanstvenim<br />
i kulturnim institucijama te diplomatskim predstavništvima,<br />
kao i za prevođenja specijaliziranih<br />
i književnih tekstova. Oni koji se žele dalje specijalizirati<br />
na području struke, odnosno znanosti,<br />
mogu upisati odgovarajući poslijediplomski specijalistički<br />
odnosno doktorski <strong>studij</strong> na drugim<br />
sveučilištima u zemlji ili u inozemstvu.<br />
Završetkom diplomskog <strong>studij</strong>a Talijanistike<br />
stječe se akademski naziv:<br />
magistar/magistra talijanskog jezika i književnosti<br />
– mag. philol. ital.<br />
4. Povijest (dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
Program dvopredmetnog sveučilišnoga diplomskog<br />
<strong>studij</strong>a povijesti kao svoju temeljnu<br />
svrhu ima proširiti povijesna znanja i spoznaje<br />
onih studenata koji su završili preddiplomski<br />
dvopredmetni <strong>studij</strong> povijesti te ih ugraditi u šire<br />
povijesne procese, posebice na jadranskome prostoru.<br />
Na toj razini osobito je zasnovan na načelima<br />
izbornosti i interdisciplinarnosti te, sukladno<br />
europskoj praksi i ECTS bodovnom sustavu,<br />
nudi studentima mogućnost samostalnog<br />
oblikovanja <strong>studij</strong>a putem izbornih modula i kolegija.<br />
Kao takav osmišljen je u nakani obrazovanja<br />
studenata kao vrsnih pedagoga na nastavničkom<br />
usmjerenju, ili pak kao znanstvenika-istra-<br />
9
živača na istraživačkom usmjerenju. Istraživačko<br />
usmjerenje pod imenom Jadranske <strong>studij</strong>e –<br />
Studia Hadriatica, grana se na tri modula – starovjekovna,<br />
srednjovjekovna te novovjekovna i suvremena<br />
povijest – u kojima stavlja naglasak na<br />
širu zavičajnu prošlost i naglašava programsku<br />
specifičnost u odnosu na ostale <strong>studij</strong>e povijesti<br />
u Hrvatskoj. U nakani stvaranja vlastitog prepoznatljivog<br />
identiteta polazi od vezanosti sredine<br />
za jadranski prostor, povezanosti odsjeka i njegovih<br />
nastavnika sa srodnim institucijama na njegovim<br />
obalama i naglašenim jadransko-mediteranskim<br />
inicijativama u okviru Hrvatske i Europske<br />
unije. program dvopredmetnoga diplomskog<br />
<strong>studij</strong>a povijesti temelji se također na suradnji<br />
s nacionalnim i međunarodnim sveučilišnim<br />
odsjecima za povijest, znanstvenim i kulturnoznanstvenim<br />
institucijama u gradu <strong>Splitu</strong> i šire,<br />
te predviđa sudjelovanje članova tih institucija u<br />
njegovu ostvarivanju. program ovog <strong>studij</strong>a potiče<br />
i mobilnost studenata i profesora te teži stvaranju<br />
obrazovne posebnosti u nacionalnim okvirima,<br />
imajući za cilj privući studente i profesore<br />
iz drugih naših i stranih sredinâ, te tako pridonijeti<br />
promociji naše nacionalne i lokalne sredine.<br />
Opis ustroja i sadržaja diplomskog dvopredmetnog<br />
<strong>studij</strong>a povijesti na Odsjeku za povijest<br />
Filozofskog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Splitu</strong> dostupan je i na<br />
internet stranicama Filozofskog <strong>fakultet</strong>a: http://<br />
www.ffst.hr/odsjeci/povijest/program_d.pdf<br />
Završetkom diplomskog <strong>studij</strong>a Povijesti<br />
stječe se akademski naziv:<br />
magistar/magistra povijesti – mag. hist.<br />
5. Sociologija (jednopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
Diplomski <strong>studij</strong> Sociologija pokreće se po<br />
prvi puta u povijesti splitskog Sveučilišta, što<br />
ocjenjujemo posebno važnim, jer upravo sociološka<br />
struka čini značajan aspekt osiguravanja<br />
kritične mase (visoko) stručnih i obrazovanih ljudi.<br />
Ulaskom u europsko okružje, sociolozi će biti<br />
jedna od važnijih karika u interdisciplinarnim<br />
timovima, kao nositeljima društvenog razvoja.<br />
Lokalna splitska sredina (gospodarski subjekti,<br />
gradska vlast, mediji, itd.) predstavlja skoro četvrtinu<br />
demografskog potencijala Hrvatske, zbog<br />
čega izražava intenzivnu potrebu za stručnjacima<br />
društvenoga profila, koji bi na kompetentan<br />
način mogli objašnjavati prošle i sadašnje događaje<br />
te predviđati buduće. S obzirom na potrebe<br />
tržišta rada, svakodnevno se iskazuje hitna potreba<br />
snaženja i demarginaliziranja društvenih znanosti,<br />
posebno u sveučilišnim okvirima. Naime,<br />
nezaposlenih sociologa u <strong>Splitu</strong> i u široj u regiji<br />
uopće nema. Oni zbog širine svoje naobrazbe<br />
pronalaze posao u različitim društvenim područjima<br />
– u prosvjeti, znanosti, kulturi, vlasti, politici,<br />
medijima i drugdje, što posebno iskazuje<br />
prilagodljivost struke raznolikim profesionalnim<br />
uvjetima i zahtjevima. Diplomski <strong>studij</strong> jednopredmetne<br />
sociologije se programski bitno razlikuje<br />
od postojećih <strong>studij</strong>a sociologije u Republici<br />
Hrvatskoj. Splitski je <strong>studij</strong> koncipiran kao<br />
<strong>studij</strong> istraživačke i metodološke orijentacije, s<br />
naglaskom na posebne sociologije i radionički<br />
tip istraživačke nastave. Moguć je nastavak <strong>studij</strong>a<br />
na poslijediplomskim (stručnim i znanstvenim)<br />
<strong>studij</strong>ima društvene orijentacije u Hrvatskoj<br />
i u inozemstvu.<br />
Završetkom diplomskog <strong>studij</strong>a Sociologije<br />
stječe se akademski naziv:<br />
magistar/magistra sociologije – mag. soc.<br />
6. Filozofija (dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
Diplomski <strong>studij</strong>ski program Filozofija na Filozofskom<br />
<strong>fakultet</strong>u u splitu traje 2 godine (4 semestra)<br />
i nosi 60 od ukupnih 120 ECTS bodova<br />
diplomskog <strong>studij</strong>a. Može se kombinirati sa svim<br />
dvopredmetnim <strong>studij</strong>ima na Filozofskom <strong>fakultet</strong>u.<br />
Program je izrađen u skladu sa suvremenim<br />
promišljanjima organizacije <strong>studij</strong>a filozofije,<br />
u koji su organski ugrađena dostignuća bogate<br />
filozofske baštine, isprepletena s najnovijim<br />
svjetskim dostignućima filozofskih istraživanja,<br />
u skladu s načelima Bolonjske deklaracije. Program<br />
predviđa uporabu najsuvremenijih metoda<br />
obrazovanja, koje će biti primjenjivane pri izučavanju<br />
i kritičkom prosuđivanju novih teorija,<br />
10 <strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong>
kako s područja filozofije i drugih humanističkih<br />
područja, tako i onih s područja drugih znanosti,<br />
u specifičnom interdisciplinarnom pristupu. Završetkom<br />
diplomskog <strong>studij</strong>a, magistar filozofije<br />
je osposobljen, s jedne strane za nastavnu aktivnost<br />
u srednjim školama i to za predmete etiku,<br />
logiku i filozofiju, a s druge strane, otvara mu se<br />
širok spektar zapošljavanja u društvenim institucijama,<br />
u svim vrstama medija, raznim analitičkim<br />
timovima i znanstveno-istraživalačkim institutima,<br />
bibliotekama, nakladničkim kućama i sl.<br />
Magistar filozofije koji je završio ovaj diplomski<br />
<strong>studij</strong>, može upisati poslijediplomski doktorski<br />
<strong>studij</strong> iz filozofije na srodnim poslijediplomskim<br />
<strong>studij</strong>ima iz filozofije u domovini i u inozemstvu,<br />
a može i, ne s velikim razlikama, nastaviti<br />
i neki drugi poslijediplomski <strong>studij</strong> humanističkog<br />
i društvenog usmjerenja.<br />
Završetkom diplomskog <strong>studij</strong>a Filozofije<br />
stječe se akademski naziv:<br />
magistar/magistra filozofije – mag. phil.<br />
7. Povijest umjetnosti (dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
Diplomski <strong>studij</strong> Povijest umjetnosti nastavničkog<br />
smjera traje 2 godine (4 semestra) i nosi<br />
60 od ukupnih 120 ECTS bodova diplomskog<br />
<strong>studij</strong>a. Može se kombinirati sa svim dvopredmetnim<br />
<strong>studij</strong>ima na Filozofskom <strong>fakultet</strong>u. Diplomski<br />
<strong>studij</strong> obuhvaća odabrana poglavlja najnovijih<br />
znanstvenih spoznaja s područja nacionalne<br />
povijesti umjetnosti, urbanizma i dizajna,<br />
suvremenih likovnih fenomena i teorije umjetnosti<br />
u kontekstu svjetske povijesti umjetnosti.<br />
Kroz odabrane teme, naglasak je na nacionalnoj<br />
povijesti umjetnosti i specifičnostima u odnosu<br />
na ostale <strong>studij</strong>e povijesti umjetnosti u Hrvatskoj.<br />
Završetkom diplomskog <strong>studij</strong>a stječe<br />
<strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong><br />
se osposobljenost za izvođenje nastave povijesti<br />
umjetnosti/likovne kulture u gimnazijama i srednjim<br />
stručnim školama, rad u muzejskim i galerijskim<br />
ustanovama, a budući da se u njegovom<br />
nastavnom programu nalaze i kolegiji iz područja<br />
zaštite spomenika i kulturnog managmenta,<br />
mogućnost uključivanja u različite vidove rada<br />
na razvijanju svijesti lokalne zajednice o važnosti<br />
zaštite kulturne baštine. Magistar povijesti<br />
umjetnosti koji je završio ovaj diplomski <strong>studij</strong>,<br />
može upisati poslijediplomski doktorski <strong>studij</strong> na<br />
<strong>studij</strong>ima povijesti umjetnosti kako u Hrvatskoj<br />
tako i u inozemstvu.<br />
Završetkom diplomskog <strong>studij</strong>a Povijesti<br />
umjetnosti stječe se akademski naziv:<br />
magistar/magistra povijesti umjetnosti –<br />
mag. hist. art.<br />
8. Pedagogija (dvopredmetni <strong>studij</strong>)<br />
Diplomski <strong>studij</strong>ski program pedagogija na<br />
Filozofskom <strong>fakultet</strong>u u <strong>Splitu</strong> traje 2 godine (4<br />
semestra) i nosi 60 od ukupnih 120 ECTS bodova<br />
diplomskog <strong>studij</strong>a. Može se kombinirati sa<br />
svim dvopredmetnim <strong>studij</strong>ima na Filozofskom<br />
<strong>fakultet</strong>u.<br />
Sa stečenim zvanjem studenti stječu stručne<br />
i znanstvene kompetencije potrebne za zapošljavanje<br />
u odgojno-obrazovnim i drugim ustanovama<br />
koje imaju potrebu za stručnim suradnicima<br />
– pedagozima/pedagoginjama. Istodobno, stječe<br />
i kompetencije potrebne za znanstveno-istraživački<br />
rad u praksi ili znanstveno usavršavanje<br />
na doktorskim <strong>studij</strong>ima.<br />
Završetkom diplomskog <strong>studij</strong>a Pedagogije<br />
stječe se akademski naziv:<br />
magistar/magistra pedagogije – mag. paed.<br />
11
Kriteriji za sastavljanje rang liste za upis<br />
na sveučilišne preddiplomske, integrirani<br />
te stručni <strong>studij</strong>ski program u akad. god. 2010./2011.<br />
Za upis na 1. godinu <strong>studij</strong>a mogu se prijaviti<br />
pristupnici koji su završili četverogodišnju srednju<br />
školu.<br />
Kandidati koje nisu do 31. siječnja 2010. godine<br />
navršili 24 godine, a koji su završili srednje<br />
obrazovanje prije 2010. godine dužni su polagati<br />
državnu maturu kao uvjet za upis na <strong>Filozofski</strong><br />
<strong>fakultet</strong>.<br />
Za kandidate koji su 31. siječnja 2010. godine<br />
navršili 24 godine ne postoje posebni uvjeti upisa i<br />
posebna kvota za upis te za njih vrijede ista pravila<br />
kao i za kandidate mlađe od 24 godine.<br />
Rang-lista za upis na <strong>studij</strong> sastavlja se prema<br />
bodovima koje ostvare prijavljeni kandidati.<br />
Pristupnici stječu pravo na upis prema postignutim<br />
bodovima, a na temelju vrednovanja:<br />
a) uspjeha u prethodnom srednjoškolskom<br />
obrazovanju,<br />
b) položenih ispita na državnoj maturi,<br />
c) dodatne provjere znanja i sposobnosti,<br />
d) posebnih postignuća.<br />
a) Vrednovanje uspjeha u prethodnom<br />
srednjoškolskom obrazovanju<br />
Provodi se na temelju prosjeka općeg uspjeha<br />
iz sva četiri razreda srednje škole.<br />
Za sve <strong>studij</strong>ske programe utjecaj vrednovanja<br />
uspjeha u prethodnom srednjoškolskom<br />
obrazovanju na konačne bodove je ukupno najviše<br />
40 %.<br />
b) Vrednovanje ispita iz predmeta državne<br />
mature<br />
Upis na preddiplomski sveučilišni <strong>studij</strong><br />
Hrvatski jezik i književnost<br />
podrazumijeva položene obvezne ispite državne<br />
mature, i to osnovnu razinu za matematiku<br />
(utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 5<br />
%) te višu razinu za hrvatski jezik (utjecaj vrednovanja<br />
na konačne bodove je do 40 %) i višu razinu<br />
za strani jezik (utjecaj vrednovanja na konačne<br />
bodove je do 15 %).<br />
Engleski jezik i književnost<br />
podrazumijeva položene obvezne ispite državne<br />
mature, i to osnovnu razinu za matematiku<br />
(utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 5<br />
%) te višu razinu za hrvatski jezik (utjecaj vrednovanja<br />
na konačne bodove je do 15 %) i višu<br />
razinu za engleski jezik (utjecaj vrednovanja na<br />
konačne bodove je do 40 %).<br />
Talijanski jezik i književnost<br />
podrazumijeva položene obvezne ispite državne<br />
mature, i to osnovnu razinu za matematiku<br />
(utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 5<br />
%) višu razinu za hrvatski jezik (utjecaj vrednovanja<br />
na konačne bodove je do 15 %) i višu razinu<br />
za strani jezik (utjecaj vrednovanja na konačne<br />
bodove je do 15 %) te položen talijanski jezik<br />
kao izborni predmet (utjecaj vrednovanja na konačne<br />
bodove je do 20 %). Položen izborni predmet<br />
je uvjet za upis.<br />
Povijest<br />
podrazumijeva položenu osnovnu razinu<br />
za obvezne ispite državne mature: matematika<br />
(utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 10<br />
%) i osnovnu razinu za strani jezik (utjecaj vrednovanja<br />
na konačne bodove je do 10 %), a višu<br />
razinu za hrvatski jezik (utjecaj vrednovanja na<br />
konačne bodove je do 20 %) te položen izborni<br />
predmet državne mature. Izborni predmet državne<br />
mature je povijest (utjecaj vrednovanja na konačne<br />
bodove je do 20 %). Položen izborni predmet<br />
je uvjet za upis.<br />
12 <strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong>
Filozofija<br />
podrazumijeva položenu osnovnu razinu za<br />
sve obvezne ispite državne mature. Obvezni ispiti<br />
državne mature su: hrvatski jezik (utjecaj vrednovanja<br />
na konačne bodove je do 20 %), matematika<br />
(utjecaj vrednovanja na konačne bodove<br />
je do 20 %) i strani jezik (utjecaj vrednovanja na<br />
konačne bodove je do 20 %).<br />
Povijest umjetnosti<br />
podrazumijeva položenu osnovnu razinu za obvezne<br />
ispite državne mature: matematika (utjecaj<br />
vrednovanja na konačne bodove je do 10 %) i osnovnu<br />
razinu za strani jezik (utjecaj vrednovanja na konačne<br />
bodove je do 10 %), višu razinu za hrvatski jezik<br />
(utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 20<br />
%) te položen izborni predmet državne mature. Izborni<br />
predmet državne mature je likovna umjetnost<br />
(utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 20 %).<br />
Položen izborni predmet je uvjet za upis.<br />
Pedagogija<br />
podrazumijeva položenu osnovnu razinu za<br />
sve obvezne ispite državne mature. Obvezni ispiti<br />
državne mature su: hrvatski jezik (utjecaj vrednovanja<br />
na konačne bodove je do 20 %), matematika<br />
(utjecaj vrednovanja na konačne bodove<br />
je do 15 %) i strani jezik (utjecaj vrednovanja na<br />
konačne bodove je do 20 %).<br />
Sociologija<br />
podrazumijeva položene obvezne ispite državne<br />
mature, i to osnovnu razinu za matematiku<br />
(utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 10<br />
%), a višu razinu za hrvatski jezik (utjecaj vrednovanja<br />
na konačne bodove je do 15 %) i višu razinu<br />
za strani jezik (utjecaj vrednovanja na konačne<br />
bodove je do 10 %), te položen ispit iz sociologije<br />
kao izbornog predmeta (utjecaj vrednovanja<br />
na konačne bodove je do 25 %). Položen<br />
izborni predmet je uvjet za upis.<br />
Upis na integrirani preddiplomski i diplomski<br />
sveučilišni<br />
Učiteljski <strong>studij</strong><br />
podrazumijeva položene obvezne ispite državne<br />
mature, i to osnovnu razinu za matematiku<br />
<strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong><br />
(utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 10<br />
%), osnovnu razinu za strani jezik (utjecaj vrednovanja<br />
na konačne bodove je do 10 %) te višu<br />
razinu za hrvatski jezik (utjecaj vrednovanja na<br />
konačne bodove je do 10 %).<br />
Upis na stručni<br />
Studij predškolskog odgoja<br />
podrazumijeva položene obvezne ispite državne<br />
mature, i to osnovnu razinu za matematiku<br />
(utjecaj vrednovanja na konačne bodove je do 5<br />
%), osnovnu razinu za strani jezik (utjecaj vrednovanja<br />
na konačne bodove je do 15 %), a višu<br />
razinu za hrvatski jezik (utjecaj vrednovanja na<br />
konačne bodove je do 20 %) te položen izborni<br />
predmet državne mature. Izborni predmet državne<br />
mature je psihologija (utjecaj vrednovanja<br />
na konačne bodove je do 10 %). Položen izborni<br />
predmet je uvjet za upis.<br />
c) Vrednovanje dodatne provjere znanja i<br />
sposobnosti<br />
Pristupnik može steći bodove na osnovi<br />
uspjeha na provedenim dodatnim provjerama<br />
znanja i sposobnosti.<br />
Dodatne provjere znanja i sposobnosti obavljaju<br />
se za upis na sveučilišni integrirani preddiplomski<br />
i diplomski <strong>studij</strong>ski program;<br />
Učiteljski <strong>studij</strong><br />
Dodatna provjera znanja i sposobnosti podrazumijeva<br />
provjeru sposobnosti glazbenog i likovnog<br />
izražavanja, kinezioloških sposobnosti i<br />
komunikativnosti.<br />
Utjecaj vrjednovanja rezultata na dodatnoj<br />
provjeri znanja i sposobnosti na konačne bodove<br />
je ukupno do 25 %, i to na način da se vrjednovanjem:<br />
- glazbene sposobnosti – dodijeli maksimalno 7 %;<br />
- likovne sposobnosti – dodijeli maksimalno 7%;<br />
- bazične motoričke sposobnosti i znanja<br />
–dodijeli maksimalno 7 %;<br />
- razgovora s pristupnikom – dodijeli<br />
maksimalno 4 %.<br />
Provjera posebnih sposobnosti (glazbene<br />
sposobnosti – pjevanje naučene pjesme; repro-<br />
13
duciranje zadanih ritamskih i melodijskih fraza;<br />
likovne sposobnosti – crtanje po zadanom motivu;<br />
pristupnici moraju ponijeti B olovku i jedan<br />
list iz mape za 8 razred osnovne škole; bazične<br />
motoričke sposobnosti i znanja – osnove sportske<br />
gimnastike, osnove igara, motorička znanja<br />
s rekvizitima; provjera će se izvršiti u vidu poligona,<br />
a pristupnici su obvezni ponijeti sportsku<br />
odjeću i obuću; intervju-razgovor s pristupnikom)<br />
održat će se 7. lipnja 2010. godine u prostorijama<br />
Fakulteta, u Teslinoj 12, i to u sljedećim<br />
terminima:<br />
- 8-9 sati - provjera likovnih sposobnosti;<br />
- 9.30-14 sati – provjera glazbenih sposobnosti<br />
i intervju;<br />
- 15-20 sati - provjera bazičnih motoričkih<br />
sposobnosti i znanja.<br />
Pristupnik je dužan pristupiti svim dijelovima<br />
dodatne provjere znanja i sposobnosti.<br />
Pristupnici su dužni doći na razgovor i testiranje<br />
u oglašenom terminu bez posebne obavijesti.<br />
Popis i raspored pristupnika za testiranje bit<br />
će objavljeni na oglasnoj ploči i službenoj internet<br />
stranici Fakulteta www.ffst.hr.<br />
vanja do 10 %) i znanje trećeg svjetskog jezika<br />
kojega pristupnik nije učio u srednjoj školi (utjecaj<br />
vrjednovanja do 10%). Utjecaj vrjednovanja<br />
posebnih postignuća na konačne bodove je, neovisno<br />
o jednom ili više postignuća, ukupno najviše<br />
10 %.<br />
- Talijanski jezik i književnost<br />
Na način da se vrednuje jedno od prva tri mjesta<br />
na državnim natjecanjima iz znanja talijanskog<br />
jezika u srednjoj školi (utjecaj vrjednovanja do 5<br />
%) i znanje trećeg svjetskog jezika kojega pristupnik<br />
nije učio u srednjoj školi (utjecaj vrjednovanja<br />
do 5 %). Utjecaj vrjednovanja posebnih postignuća<br />
na konačne bodove je, neovisno o jednom<br />
ili više postignuća, ukupno najviše 5 %.<br />
- Povijest<br />
Na način da se vrednuje jedno od prva tri mjesta<br />
na državnim natjecanjima iz povijesti od 1.-<br />
4. razreda (utjecaj vrjednovanja do 10 %) i znanje<br />
trećeg svjetskog jezika kojega pristupnik nije<br />
učio u srednjoj školi (utjecaj vrjednovanja do<br />
10%). Utjecaj vrjednovanja posebnih postignuća<br />
na konačne bodove je, neovisno o jednom ili više<br />
postignuća, ukupno najviše 10 %.<br />
d) Vrednovanje posebnih postignuća<br />
- Filozofija<br />
Na način da se vrednuje jedno od prva tri mje-<br />
Pristupnik može steći bodove na temelju posebnih<br />
postignuća. Posebna postignuća vrednuju<br />
se za upis na sljedećim <strong>studij</strong>skim programima;<br />
sta na državnim natjecanjima iz logike ili filozofije<br />
od 1.-4. razreda (utjecaj vrjednovanja do 10 %)<br />
i znanje trećeg svjetskog jezika kojega pristupnik<br />
- Hrvatski jezik i književnost<br />
nije učio u srednjoj školi (utjecaj vrjednovanja do<br />
10%). Utjecaj vrjednovanja posebnih postignuća<br />
Na način da se vrednuje jedno od prva tri na konačne bodove je, neovisno o jednom ili više<br />
mjesta na državnim natjecanjima iz znanja hrvatskog<br />
jezika u srednjoj školi (utjecaj vrjednova-<br />
postignuća, ukupno najviše 10 %.<br />
nja do 10 %) i znanje trećeg svjetskog jezika ko- - Pedagogija<br />
jega pristupnik nije učio u srednjoj školi (utjecaj<br />
vrjednovanja do 10%). Utjecaj vrjednovanja posebnih<br />
postignuća na konačne bodove je, neovisno<br />
o jednom ili više postignuća, ukupno najvi-<br />
Na način da se vrednuje jedno od prvih pet<br />
mjesta na državnim natjecanjima, odnosno deset<br />
mjesta na međunarodnim natjecanjima iz hrvatskog<br />
ili stranog jezika 1.-4. razreda srednje škoše<br />
10 %.<br />
le (utjecaj vrjednovanja do 5 %) i znanje tre-<br />
- Engleski jezik i književnost<br />
ćeg svjetskog jezika kojega pristupnik nije učio<br />
u srednjoj školi (utjecaj vrjednovanja do 5 %).<br />
Na način da se vrednuje jedno od prva tri Utjecaj vrjednovanja posebnih postignuća na ko-<br />
mjesta na državnim natjecanjima iz znanja ennačne bodove je, neovisno o jednom ili više pogleskog<br />
jezika u srednjoj školi (utjecaj vrjednostignuća, ukupno najviše 5 %.<br />
14 <strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Splitu</strong>
- Učiteljski <strong>studij</strong><br />
Na način da se vrednuje jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima<br />
ili međunarodnoj olimpijadi iz nastavnih predmeta srednje škole 1.- 4. razreda<br />
(utjecaj vrjednovanja do 5 %), status sportaša I. ili II. kategorije (utjecaj vrjednovanja<br />
do 5 %), znanje trećeg svjetskog jezika kojega pristupnik nije učio u<br />
srednjoj školi (utjecaj vrjednovanja do 5 %) i završena još jedna četverogodišnja<br />
srednja škola u cjelovitom trajanju (utjecaj vrjednovanja do 5 %). Utjecaj<br />
vrjednovanja posebnih postignuća na konačne bodove je, neovisno o jednom<br />
ili više postignuća, ukupno najviše 5 %.<br />
- Studij predškolskog odgoja<br />
Na način da se vrednuje jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima<br />
(utjecaj vrjednovanja do 10 %) i znanje trećeg svjetskog jezika kojega pristupnik<br />
nije učio u srednjoj školi (utjecaj vrjednovanja do 10%). Utjecaj vrjednovanja<br />
posebnih postignuća na konačne bodove je, neovisno o jednom ili više<br />
postignuća, ukupno najviše 10 %.<br />
Dokumenti potrebni za upis u prvu godinu<br />
sveučilišnih preddiplomskih,<br />
integriranog i stručnog <strong>studij</strong>a<br />
Dokumenti koje su pristupnici<br />
dužni osobno priložiti za upis:<br />
- domovnicu (u izvorniku),<br />
- rodni list (u izvorniku),<br />
- presliku svjedodžbi sva četiri<br />
razreda srednje škole,<br />
- svjedodžbu o položenoj<br />
državnoj maturi (u izvorniku),<br />
- uvjerenje o položenom<br />
izbornom ispitu, ako ga je<br />
polagao (u izvorniku),<br />
- dvije fotografije (3,5x4,5 cm),<br />
- potvrdu o prebivalištu,<br />
- indeks, matični list, upisni<br />
list i statistički list,<br />
- dokaz o uplati školarine koju<br />
plaćaju studenti koji participiraju<br />
u troškovima <strong>studij</strong>a*,<br />
- dokaz o uplati troškova upisa,<br />
- dokaz o uplati troškova<br />
za izdavanje studentske<br />
iskaznice (X-ice).<br />
* Ako se ne ostvari namjera Rektorskoga zbora o besplatnoj školarini<br />
za pristupnike prve godine u 2010./2011. akademskoj godini
Change language