eci/uciteljski/izvedbeni. - Filozofski fakultet u Splitu

Sveučilište u Splitu 

Filozofski fakultet – Odsjek za učiteljski studij 

IZVEDBENI PLAN NASTAVE INTEGRIRANOG PREDDIPLOMSKOG I DIPLOMSKOG STUDIJSKOG 

PROGRAMA 

MAGISTAR PRIMARNOG OBRAZOVANJA

Popis obveznih predmeta 

Predmet 

(Naziv, Kod, ECTS) 

Filozofija odgoja 

VUU109 

5 ECTS 

Razvojna psihologija 

VUU040 

5 ECTS 

Informatika 

VUU015 

5 ECTS 

Sociologija 

VUU042 

4 ECTS 

Notno pismo 

VUU031 

4 ECTS 

Engleski jezik 1 

VUU007 

5 ECTS 

Kineziološka rekreacija 

1 

VUU023 

Nastavnik i/ili 

suradnik 

dr. sc. Berislav 

Žarnić, 

dr. sc. Tonći 

Kokić 

dr. sc. Goran 

Kardum 

mr. sc. Lada 

Maleš 

dr. sc. Sanja 

Stanić, 

dr. sc. Zorana 

Šuljug Vučica 

dr. sc. Goran 

Sučić, 

mr. sc. Marijo 

Krnić 

dr. sc. Gloria 

Vickov, 

Siniša Ninčević 

I. semestar 

Nastava 

(satnica, početak i završetak, 

mjesto izvođenja, oblici 

nastave, mogućnost nastave 

na stranom jeziku, i drugo) 

Predavanja: 

45 sati 

Seminari: 

15 sati 

Predavanja: 

45 sati 

Seminari: 

15 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Vježbe: 

15 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Predavanja: 

15 sati 

Seminari: 

15 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Vježbe: 

30 sati 

Damir Jurko Vježbe: 

30 sati 

Ispit 

(način polaganja, 

ispitni rokovi) 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan

Izvedba nastave po predmetima 

Naziv predmeta FILOZOFIJA ODGOJA 

Kod VUU109 

ECTS 5 

Nastavnici i/ili 

suradnici 

Kompetencije 

koje se stječu 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

dr. sc. Berislav Žarnić, redoviti profesor 

dr. sc. Tonći Kokić, docent 

Predmet je usmjeren prema razvoju i usavršavanju većeg broja općenitih i 

posebnih sposobnosti i vještina. Samom prirodom filozofskog sadržaja i 

metoda, predmet potiče refleksiju, kritičko mišljenje i mišljenje višeg reda. 

U smislu specifičnih sposobnosti, predmet omogućuje prepoznavanje 

filozofskih pretpostavki u konkretnom pedagoškom stavu. Student postaje 

osposobljen za osnovnu logičku analizu teksta i za prepoznavanje 

filozofskih pretpostavki praktičnih pedagogija. 

Obvezna literatura obuhvaća četiri skupine izvora: (a) uvod u filozofiju, (b) 

odnos filozofije i znanosti o odgoju, (c) istraživanja u filozofiji odgoja 

[nekada i danas], (d) osnove logike i uloga logike u obrazovanju. Svi 

studenti biraju po jedno djelo iz skupine(a), (b), (c). U literaturi iz skupina 

(a) i (b) studenti su dužni temeljito proučiti samo ona poglavlja koja su 

izravno povezana sa sadržajem predmeta, a u ostalim poglavljima dovoljna 

je razina upoznatosti. Djelo iz skupine (c) namijenjeno je samostalnom radu 

studenata. Literaturu iz skupine (c) dužni su odabrati svi studenti čije 

prethodno obrazovanje nije obuhvaćalo logiku i filozofiju. 

(a) Uvod u filozofiju. 

Arno Anzenbacher (1992) Filozofija: uvod u filozofiju. Zagreb: 

Školska knjiga 

Nigel Warburton (1999) Filozofija: osnove. Zagreb: Kruzak 

(b) Odnos filozofije i znanosti o odgoju. 

Herbert Gudjons (1994) Pedagogija: temeljna znanja. Zagreb: Educa 

Eckard König i Peter Zedler (2001) Teorije znanosti o odgoju. Zagreb: 

Educa 

Dieter Lenzen (2002) Vodič za studij znanosti o odgoju - što može, što 

želi. Zagreb: Educa 

(c) Istraživanja u filozofiji odgoja [nekada i danas]. 

Bereiter, C. (2002). Education and Mind in the knowledge Age. 

Lawrence Erlbaum Associates 

Jerome Bruner (2000) Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa 

Filozofija odgoja: izbor tekstova hrvatskih pisaca. (1997) priredio Ivan 

Čehok. Zagreb: Školska knjiga 

(d) Osnove logike i uloga logike u obrazovanju. 

Srećko Kovač (2002) Logika . Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada 

Gajo Petrović (2002) Logika . Zagreb: Element 

(e) Seminarska literature. 

Veća I promjenjiva skupina odabranih članaka i poglavlja. 

Encyclopaedia of Philosophy of Education (urednici: Michael A. Peters,

literatura Paulo Ghiraldelli Jr., Paul Standish, Berislav Žarnić, 

http://www.ffst.hr/ENCYCLOPAEDIA) 

Filozofija odgoja: obrazovni portal (uređuje B. Žarnić, 

http://www.ffst.hr/~berislav/phed) 

Milan Polić. Filozofija odgoja: elektonički priručnik, 

(http://www.radionicapolic.ht/prirucnik/) 

Milan Polić (1997) Čovjek, odgoj, svijet: mala filozofsko-odgojna razložba. 

Hrvatski Leskovac: Kruzak. 

Berislav Žarnić (u tisku) Eseji iz filozofije odgoja. Split: Visoka učiteljska 

škola. 

Robert F. Hessong i Thomas H. Weeks (1987) Introduction in Education. 

New York: Macmillan Publishing Company 

Allan C. Ornstein I Daniel U. Levine (2000) Introduction in Education. 

Boston: Houghton Nifflin Company 

Časopis Metodički ogledi: časopis za filozofiju odgoja. Hrvatsko filozofsko 

društvo 

Seminarska literature: veća skupina članaka i poglavlja od kojih student bira 

Oblici 

provođenja 

nastave 

Način provjere 

znanja i 

polaganja ispita 

jedno kao osnovu svog eseja. 

Nastava obuhvaća 45 sati predavanja, 15 sati seminara, te najmanje 2 sata 

individualnih konzultacija. 

Predavanja se izvode frontalno uz primjenu „multimedijskih“ nastavnih 

sredstava. Seminari se provode u raznim oblicima među kojima 

prevladavaju dijaloški oblik, grupni rad i primjena obrazovnog „software“- 

a. Nastava u svrhu izrade eseja provodi se individualno, putem konzultacija. 

Praćenje studentskog rada ostvaruje se promatranjem studentovog 

sudjelovanja u radu seminara. Provjera dosegnute razine analitičkog i 

kritičkog mišljenja ostvaruje se vrednovanjem studentskog eseja. Pozitivno 

ocijenjeni esej preduvjet je usmenom ispitu. Završna ocjena proizlazi iz 

sudjelovanja u radu seminara (15-20%), ocjene eseja (30-35%) i ocjene na 

usmenom ispitu (50%). 

Nastavne jedinice Trajanje 

PREDAVANJA: 

1) Upoznavanje studenata s ciljevima, sadržajem i metodama 

nastave u kolegiju, te sa zahtjevima kolegija. 

3 sata 

2) Filozofija odgoja: Filozofija i znanost o odgoju 3 sata 

3) Posebnost znanosti o čovjeku: historicizam i egzistencijalizam 3 sata 

4) Hermeneutika 3 sata 

5) Wittgenstein 3 sata 

6) Popper, učenje i nastava 3 sata 

7) Popper: Znanje kao proces 3 sata 

8) Empirijska znanost o odgoju 3 sata 

9) Kritička teorija i društva i kritička pedagogija 3 sata 

10) Postmoderna i odgoj 3 sata 

11) Upute za pisanje eseja 3 sata 

12) Strukturalizam 3 sata 

13) Konstruktivizam 3 sata 

14) Moralni razvoj i moralni odgoj 3 sata 

15) Upute i dogovor za ispit, odgovori na nerazjašnjena pitanja 3 sata

UKUPNO sati: 45 sati 

SEMINARI: 

1) Međusobno upoznavanje, utvrđivanje prava i obveza sudionika 1 sat 

kolegija 

2) Uvod u filozofiju: neka od mogućih određenja 1 sat 

3) Rad na tekstovima: Platon, Država; Descartes, Rasprava o metodi 1 sat 

4) Osnovni logički pojmovi: pojam, sud, zaključak 1 sat 

5) L. Wittgenstein: Tractatus 1 sat 

6) Egzistencijalizam: E. Fromm, Čovjek za sebe 1 sat 

7) Hermeneutika: H. G. Gadamer i P. L. Berger 1 sat 

8) Uzročnost i indukcija: Hume, Mill 1 sat 

9) K. Popper: demarkacija znanosti 1 sat 

10) T. Kuhn: Struktura znanstvenih revolucija 1 sat 

11) Primjeri pisanja eseja 1 sat 

12) J. Piaget: genetska epistemologija 1 sat 

13) E. von Glesersfeld: spoznaja, konstrukcija znanja i podučavanje 1 sat 

14) Piaget i Kohlberg: stupnjevi moralnog razvoja 1 sat 

15) Završni razgovor, upute za ispit 1 sat 

Naziv predmeta RAZVOJNA PSIHOLOGIJA 

Kod VUU040 

ECTS 5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

dr. sc. Goran Kardum, docent 


Studenti će steći temeljna znanja o razvoju u različitim razdobljima života 

te o ovisnosti razvoja o biološkim, socijalnim, kulturnim i povijesnim 

faktorima. Upoznati pravce, principe i zakonitosti dječjeg razvoja i steći 

mogućnost razumijevanja djece u svakom razdoblju njihova života. 

Osposobiti se za primjenu opažanja kao i nekih specifičnih tehnika za 

ispitivanje i praćenje dječjeg razvoja. 

Vasta, R., Heith, M., Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija, Naklada Slap, 

Jastrebarsko 

Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu, Naklada Slap, 

Jasrebarsko. 

Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta, Naklada Slap, 

Jastrebarsko. 

Duran, M. (2004). Dijete i igra, Naklada Slap, Jastrebarsko. 

Lacković-Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata, Naklada Slap, 

Jastrebarsko.

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Thomas, R.M. (2000). Recent Theories of Human Development, SAGE 

Publications 

Internet izvori 

Kolegij će se realizirati kroz predavanja i seminare. 

Procjenjuje se seminarski rad, aktivnost studenata te pismeni i /ili usmeni 

ispit 


PREDAVANJA: 

Uvodno (upoznavanje s sadržajem kolegija, određenjem razvojne 

psihologije, shvaćanje razvoja, povijest razvojne psihologije) 

3 sata 

Teorijski pristupi u razvojnoj psihologiji (psihodinamski pristup i 

psihosocijalna teorija razvoja) 

3 sata 

Teorijski pristupi u razvojnoj psihologiji (biheviorističke teorije, 

kognitivne teorije) 

3 sata 

Teorijski pristupi u razvojnoj psihologiji (Piagetova teorija 

kognitivnog razvoja) 

3 sata 

Teorijski pristupi u razvojnoj psihologiji (ekološki model razvoja, 

teorija socijalizacije u grupi, Belskyeva teorija razvoja) 

3 sata 

Prenatalno razvojno razdoblje 3 sata 

Tjelesni rast i razvoj motorike 3 sata 

Razvoj kognitivnih sposobnosti (percepcija, pažnja, pamćenje, 

mišljenje) 

3 sata 

Emocionalni i socijalni razvoj 3 sata 

Razvoj temperamenta i privrženosti 3 sata 

Razvoj vršnjačkih odnosa 3 sata 

Agresivno ponašanje i razvoj 3 sata 

Prosocijalno ponašanje i razvoj morala 3 sata 

Razvoj pojma o sebi 3 sata 

Razvoj spolnih uloga i razlike među spolovima 3 sata 


SEMINARI: 

1. Razvoj privrženosti: privrženost majka-dijete, otac-dijete 1 sat 

2. Teorije razvoja: Psihodinamski pristup 1 sat 

3. Kognitivni razvoj 1 sat 

4. Razvoj pojma o sebi, socio-emocionalni razvoj 1 sat 

5. Vršnjački odnosi (vrste, teorije, istraživanja) 1 sat 

6. Odnos nastavnik-dijete 1 sat 

7. Tranzicija vrtić-škola, obitelj kao sustav 1 sat 

8. Teorije razvoja: Kognitivistički pristup 1 sat 

9. Teorije razvoja: Mehanicističke teorije razvoja 1 sat 

10. Mogućnosti suradnje nastavnik, škola, roditelj 1 sat 

11. Razvoj govora (teorije, istraživanja, poremećaji u školskoj 1 sat

dobi) 

12. Agresija u školskoj dobi (vrste, teorije, istraživanja) 1 sat 

13. Razvoj spolnih uloga i razlike među spolovima 1 sat 

14. Motorički razvoj djece predškolske i školske dobi 1 sat 

15. Razvoj osjetila, percepcije i pažnje u funkciji dobi 1 sat 


Naziv predmeta INFORMATIKA 

Kod VUU015 

ECTS 5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


mr. sc. Lada Maleš, viša predavačica 

Stjecanje znanja o računalu kao sustavu i njegovoj ulozi u suvremenoj 

informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji. Izjednačiti temeljna 

informatička znanja studenata bez obzir na vrstu srednjoškolskog 

predznanja. Osposobiti studenta za samostalno korištenje računala u praksi, 

te dati temelje za samostalno nadograđivanje znanja. 

- Budin, L. (1996) Informatika za I razred srednje škole, Element, Zagreb 

Maleš L. (2004.). Predavanja, PowerPoint prezentacije, 

http://www.pmfst.hr/~lada/nastava.htm 

- Priručnici programskih alata iz programa vježbi I udžbenici Informatike 

za 5,6,7 i 8 razred srednje škole. 

Predavanja i vježbe na računalu. 

Studentov rad se prati na vježbama. Kolokviji ili ispit koji se sastoji od 

praktičnog i usmenog dijela. 


PREDAVANJA: 

Pregled kolegija; ICT 4 sata 

Komponente današnjeg osobnog računala, povijesni pregled 4 sata 

Brojevni sustavi, pretvorba dec-bin, bin-dec, aritmetičke operacije 5 sati 

Binarni zapis u računalima 3 sata 

Digitalni kodovi 3 sata 

Računalo – sklopovska oprema 4 sata 

Von Neumannova arhitektra računala 4 sata 

Računalo – programska podrška 3 sata 


VJEŽBE: 

Osobno računalo, rad s datotekama i direktorijima 4 sata

Instalacija, deinstalacija programa 1 sat 

Obrada teksta – MS Word 6 sati 

Izrada prezentacija 4 sata 


Naziv predmeta NOTNO PISMO 

Kod VUU031 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


dr. sc. Goran Sučić, prof. visoke škole 

mr. sc. Marijo Krnić, asistent 

Glazbeno opismenjivanje studenata u svrhu stjecanja kompetencija glazbenog 

komuniciranja tijekom nastave glazbene kulture. Usvajati temelje glazbene 

pismenosti; razvijati sposobnost samostalnog čitanja i analize notnog materijala; 

razvijati sposobnost prepoznavanja i reproduciranja glazbenih sadržaja; razvijati 

samostalnost i sposobnost timskog rada; razvijati stvaralaštvo i kritičko 

promišljanje; razvijati želju i potrebu za permanentnim obrazovanjem i 

usavršavanjem u glazbenoj kulturi. 

1. Sam, R. (1998.). Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta, Rijeka: Glosa. 

2. Završki, J. (1999.). Teorija glazbe, Zagreb: Školska knjiga. 

1. Goran, Lj., Marić, Lj. (1987.). Zapjevajmo složno svi, Zagreb: Školska knjiga. 

2. Manasteriotti, V. (1990.). Zbornik pjesama i igara za djecu: priručnik 

muzičkog odgoja, Zagreb: Školska knjiga. 

Program predmeta realizira se u 1. semestru s fondom od 30 sati (1+1+0). 

Nastava se realizira kroz predavanja i seminare na fakultetu. 

Praćenje aktivnosti studenta tijekom predavanja i seminara. 

Ocjena predmeta bit će formirana na osnovi ocjene usmenog i pismenog ispita. 


PREDAVANJA I SEMINARI: 

Uvodno predavanje 1 P + 1 S 

Notno crtovlje 1 P + 1 S 

Abeceda, solmizacija, tonski sustav 1 P + 1 S 

Stanka (pauza), znakovi za produljenje trajanja tonova i stanki 1 P + 1 S 

Ritam; mjera 1 P + 1 S 

Predznaci; ključevi 1 P + 1 S 

Intervali 1 P + 1 S 

Obrati intervala 1 P + 1 S 

Enharmonija; dijatonski i kromatski polutonovi 1 P + 1 S 

Ljestvice (dur, mol) 1 P + 1 S 

Pentatonika 1 P + 1 S

Modusi (starocrkvene ljestvice) 1 P + 1 S 

Akordi (kvintakordi) 1 P + 1 S 

Akordi (septakordi) 1 P + 1 S 

Kolokvij 1 P + 1 S 

UKUPNO sati: 15 P + 15 S 

Naziv predmeta ENGLESKI JEZIK I 

Kod VUU007 

ECTS 5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


dr. sc. Gloria Vickov, docentica 

Siniša Ninčević, lektor 

Studenti će: osvježiti, produbiti i unaprijediti opću jezičnu kompetenciju u 

okviru četiriju osnovnih jezičnih vještina (govorenje, slušanje s razumijevanjem, 

čitanje s razumijevanjem i pisanje) formirajući tako osnovu za dalje jezično 

usavršavanje u nastavku studija; poboljšati fluentnost i točnost u uporabi jezika; 

obogatiti osobne resurse engleskih riječi novim leksičkim jedinicama i 

idiomima iz svakodnevnoga života, posebice iz područja od neposrednoga 

dječjeg interesa (igra, škola, život u kući); utvrditi i detaljno razraditi poznavanje 

temeljnih gramatičkih struktura i zakonitosti engleskoga jezika; produbiti svijest 

o potrebi postizavanja i njegovanja što kvalitetnijeg izgovora; upoznati se u 

općenitom smislu s važnošću i trendovima učenja stranoga (engleskoga) jezika 

od prvoga razreda primarnoga obrazovanja, poticanja kolegijalnosti i potrebe za 

kontinuiranom osobnom edukacijom na obrazovno-jezičnom planu. 

1. Marasović-Alujević, M. (2003.). English for Educators, texts and language 

points, Split, Visoka učiteljska škola Sveučilišta u Splitu, (skripta). 

2. Eastwood, J. (1994.). Oxford Guide to English Grammar, Oxford, OUP. 

Odabrana poglavlja iz: 

3. Scott, W. A. i Ytreberg, L. H. (1990.). Teaching English to Children, New 

York, Longman. 

4. iz časopisa Mary Glasgow Scholastic Magazines: Current. 

5. iz autentičnih materijala iz različitih izvora. 

Priručnik: Englesko-engleski rječnik po izboru. 

1. Graver, B. D. (2003.). Advanced English Practice, Oxford, OUP. 

2. Thornbury, S. (2004.). Natural Grammar, Oxford, OUP. 

3. Walter, C., Swan, M. (1997.). How English Works, Oxford, OUP. 

4. Bujas, Ž. (1999.). Veliki hrvatsko-engleski rječnik, Zagreb: Globus. 

5. Brihta, J., Grgić, B. (1969.). Engleska gramatika za svakoga, Zagreb, Školska 

knjiga. 

Predavanja se izvode frontalno uz primjenu multimedijskih nastavnih sredstava. 

U vježbama prevladava dijaloški oblik rada, vođenje diskusija, razgovor, 

samostalne usmene prezentacije studenata. 

Obvezno redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi. Izrada 

portfolia sa zadaćama i projektima. Višeminutni testovi tijekom semestra. 

Usmeni ispit.

Nastavne jedinice 

PREDAVANJA: 

Trajanje 

Uvođenje nastavnog plana i programa u domove učenika (Extending 

the Curriculum into the Home) 

2 sata 

Upute za učinkovitu suradnju s roditeljima(Guidelines to working 

effectively with parents) 

2 sata 

Uporaba biljaka u razredu (Plants) 2 sata 

Mlade talentirane osobe (The High Flyer) 2 sata 

Razgovor o književnom djelu (The Bookseller of Kabul) 2 sata 

Razvoj i značaj jezika (Language Arts) 2 sata 

Ja i drugi ljudi (Myself and Other People) 2 sata 

Nasilje među maloljetnicima (Happy Slapping) 2 sata 

Životni stilovi javnih ličnosti 2 sata 

Učenje jezika u ranoj školskoj dobi (The Young Language Learner) 2 sata 

Motivacija (Motivation) 2 sata 

Avanture u igri (Adventures in play) 2 sata 

Kreativno podučavanje za bolje učenje (Creative teaching for better 

learning) 

2 sata 

Boje u nastavi (Colour) 2 sata 

Urbana legenda (Urban legend) 2 sata 


VJEŽBE: 

Derivacijski oblici 2 sata 

Sadašnja glagolska vremena u engleskom jeziku 2 sata 

Imperativ 2 sata 

Izražavanje budućnosti 2 sata 

Present Perfect Tense / Present Perfect Continuous 2 sata 

Prošlo svršeno vrijeme 2 sata 

Pluskvamperfekt 2 sata 

Pasiv 2 sata 

Pogodbene rečenice 2 sata 

Upravni i neupravni govor 2 sata 

Opisivanje osoba i predmeta 2 sata 

«Jezik mladih» 2 sata 

Iznošenje argumenata i protuargumenata 2 sata 

Spelling; analiza pogrešaka; interpunkcija 2 sata 

Pojam i glavne karakteristike žanra 2 sata 

UKUPNO sati: 30 sati


Predmet 


Pedagoška psihologija 

1 

VUU145 

4,5 ECTS 

Osnove pedagogije 

VUU032 

5 ECTS 

Računalni praktikum 

VUU039 

4 ECTS 

Geografija 

VUU010 

5 ECTS 

Hrvatski jezik 1 

VUU013 

5 ECTS 

Vokalni praktikum 

VUU056 

2 ECTS 

Engleski jezik 2 

VUU009 


suradnik 

dr. sc. Andreja 

Bubić 

dr. sc. Josip 

Milat, 

dr. sc. Tonća 

Jukić 

mr. sc. Lada 

Maleš 

dr. sc. Nikola 

Glamuzina 

dr. sc. Marijana 

Tomelić Ćurlin, 

dr. sc. Gordana 

Laco 

dr. sc. Snježana 

Dobrota, 


Krnić 


Vickov, 

II. semestar 

Nastava 





Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

15 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

30 sati 

Predavanja: 

15 sati 

Seminari: 

15 sati 

Vježbe: 

30 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

30 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

30 sati 

Vježbe: 

15 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Ispit 



lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan

4,5 ECTS Siniša Ninčević Vježbe: 

30 sati 

Kineziološka rekreacija Damir Jurko Vježbe: 

2 

VUU024 

30 sati


Naziv predmeta PEDAGOŠKA PSIHOLOGIJA I 

Kod VUU145 

ECTS 4,5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


dr. sc. Andreja Bubić, docentica 

Razumijevanje učenja kao kompleksnog i kontinuiranog procesa. 

Shvaćanje značenja učenja i poznavanje različitih mehanizama učenja. 

Prepoznavanje različitih pojava i zakonitosti koje prate proces učenja, moći 

će objasniti i primijeniti neke od strategija za povećanje učinkovitosti 

procesa učenja. 

Grgin, T. (2001). Edukacijska psihologija. Naklada Slap. Jastrebarsko 

Zarevski, P. (1995). Psihologija učenja i pamćenja. Naklada Slap. 

Jastrebarsko. 

Sternberg, R. J. (u pripremi). Kognitivna psihologija. Naklada Slap. 

Jastrebarsko. 

Howe, M. J.A. (1999). Psihologija učenja. Naklada Slap. Jastrebarsko 

Pletenac V. (2004). Put prema uspješnom učenju ili kako treba učiti. 

Naklada Slap. Jastrebarsko. 

Reed, S.K. (1996). Cognition: Theory and Applications. Brooks/Cole 

Publishing Company 

Schunk, D. (1999). Learning Theories: An Educational Perspective. 

Merill/Macmillan. NY. 

Steiner, G. (1999). Learning: nineteen scenarios from everyday life. 

Cambridge University Press. 

Internet izvori 

Kolegij će se realizirati kroz predavanja i seminare. 

Procjenjuje se seminarski rad, aktivnost studenata te pismeni i /ili usmeni 

ispit 


PREDAVANJA: 

1. Uvod, definiranje pojma učenja 2 sata 

2. Učenje klasičnim uvjetovanjem 2 sata 

3. Fenomeni vezani uz klasično uvjetovanje 2 sata 

4.Klasično uvjetovanje i ponašanje 2 sata 

5. Operantno uvjetovanje 2 sata 

6. Kondicioniranje i potkrepljenje 2 sata 

7. Fenomeni vezani uz operantno uvjetovanje 2 sata

8. Teorije ekscitacije 2 sata 

9. Teorije diskriminativnog učenja 2 sata 

10.Mehaničko učenje 2 sata 

11. Retencija 2 sata 

12. Transfer 2 sata 

13. Krivulje učenja 2 sata 

14. Vještine i razvoj vještina 2 sata 

15. Teorije učenja 2 sata 


SEMINARI: 

1. Metoda učenja klasičnim uvjetovanjem 1 sat 

2. Metoda učenja instrumentalnim uvjetovanjem 1 sat 

3. Socijalno učenje 1 sat 

4. Kognitivne teorije učenja 1 sat 

5. Transfer znanja 1 sat 

6. Modifikacija ponašanja 1 sat 

7. Bihevioralna terapija 1 sat 

8. Uspješno roditeljstvo 1 sat 

9. Mnemotehnike 1 sat 

10. Svakodnevno pamćenje 1 sat 

11. Varijeteti znanja 1 sat 

12. Subjektivna i objektivna procjena znanja 1 sat 

13. Motivacija i uspjeh u školi 1 sat 

14. Problemi discipline/nediscipline u razredu 1 sat 

15. Projektni rad u suvremenoj školi 1 sat 

Naziv predmeta OSNOVE PEDAGOGIJE 

Kod VUU032 

ECTS 5 

Nastavnici i/ili dr. sc. Josip Milat, profesor emeritus 

suradnici 

Kompetencije 


dr. sc. Tonća Jukić, viša asistentica 


Opće kompetencije: Ovladati osnovnim pojmovima iz pedagoške teorije i 

prakse, potrebnim za uspješno organiziranje i provođenje pedagoških 

aktivnosti i procesa u odgojno-obrazovnoj praksi. 

Specifične kompetencije: Spoznati razvojne tendencije alternativnih 

pedagoških teorija i prakse, uvođenje u metodologiju istražačkog rada u

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


izučavanju pedagoške teorije i prakse te spoznati osnovne karakteristike i 

razvoj školskih sustava. 

Milat, J.(2205): Pedagogija – teorija osposobljavanja, Školska knjiga, 

Zagreb. 

König, E., Zedler, P.(2001): Teorije znanosti o odgoju. Educa, Zagreb. 

Lenzen, D. (2002): Vodič za studij znanosti o odgoju. Educa, Zagreb. 

Brunner, J. (2000): Kultura obrazovanja. Educa, Zagreb. 

Delors, J. (1998): Učenje – blago u nama. Educa, Zagreb. 

Glasser, W. (1994): Kvalitetna škola. Educa, Zagreb. 

Legrand, L. (1993): Obrazovne politike. Educa, Zagreb. 

Lesourne, J. (1993): Obrazovanje i društvo. Educa, Zagreb. 

Giesecke, H. (1993): Uvod u pedagogiju. Educa, Zagreb. 

Gudjons, H. (1994): Pedagogija – temeljna znanja. Educa, Zagreb. 

Malić, J., Mužić, V. (1981): Pedagogija. Školska knjiga, Zagreb. 

Suhodolski, B.(1974): Tri pedagogije. Duga, Beograd. 

Ornestein, A.C., Lewine, D.U. (2000): Fundation of Educaion. Houghton 

Mifflin co., Boston. 

Nastava se odvija putem predavanja i seminara te sudjelovanjem u 

diskusijama na predavanjima i seminaru. 

Provjera znanja čini se tijekom akademske godine i to putem: seminarskih 

radova (individualnih i timskih – usmena prezentacija i pismeno izvješće), 

aktivnog sudjelovanja u nastavi i diskusijama. 

Način polaganja ispita: 

Uvjet za pristupanje ispitu jest redovitost pohađanja nastave i pravovremeno 

izvršavanje obveza koji proističu iz kolegija. U ovisnosti od zadovoljenih 

kriterija i kvalitete znanja i aktivnosti tijekom trajanja kolegija, student 

može ostvariti pravo na ocjenu i bez formalnog polaganja ispita. Studenti 

koji ne zadovolje kriterije ili nisu zadovoljni postignutom ocjenom, polažu 

usmeni ispit u redovnim rokovima. 



Uvodno predavanje u kolegij: 

Trajanje 

- predstavljanje plana rada i načina korištenja literature 

- dogovor sa studentima o postavljenim standardima 

(nazočnost, timski rad, aktivnost, izrada i prezentacija 

seminarskog rada). 

2 P + 2 S 

Tema: Pedagogija – određenje, osnovni pojmovi i dileme 2 P + 2 S 

Tema: Osnovni i temeljni pedagoški procesi 2 P + 2 S 

Tema: Epistemiološke osobine pedagogije i njen sustav 2 P + 2 S 

Tema: Pedagoške discipline (razrada) 2 P + 2 S 

Tema: Koncepti pedagogije (1) 2 P + 2 S 

Tema: Koncepti pedagogije (2) 2 P + 2 S 

Tema: Pedagogija kao praksa i teorija osposobljavanja 2 P + 2 S 

Tema: Pedagogija i razvoj ličnosti – teorije razvoja 2 P + 2 S 

Tema: Aspekti pedagoškog djelovanja 2 P + 2 S 

Tema: Aspekti pedagoškog djelovanja 2 P + 2 S 

Tema: Aspekti pedagoškog djelovanja 2 P + 2 S

Tema: Metode pedagoškog djelovanja 2 P + 2 S 

Tema: Opće osobine odgojno-obrazovnog sustava 2 P + 2 S 

Kooperativna procjena usvojenih znanja i vještina 2 P + 2 S 

UKUPNO sati: 30 P + 30 S 

Naziv predmeta RAČUNALNI PRAKTIKUM 

Kod VUU039 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



Stjecanje znanja o mrežnom sustavu internet i korištenje mrežnih usluga na 

internetu. Korištenje aplikacija na mreži. Izrada web stranica. 

- L.Maleš, S.Mladenović (2007), Osnove programiranja za web, 

Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu 

- Sušanj, D. & D. Petric (1996) Velika knjiga o World Wide Web. 

Zagreb: Znak. 

Kennedy, B., Musciano, C. (2000.). HTML & XHTML: The Definitive Guide, 

Fifth Edition. O’Reilly & Associates, Inc. 

- Maleš L., Materijali sa predavanja, http://www.pmfst.hr/~lada/, Fakultet 

prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u 

Splitu, 2003 

- Meyer, E. (2000.). Cascading Style Sheets: The Definitive Guide, 

O’Reilly & Associates, Inc. 

Predavanja, seminar i vježbe na računalu. 

Studentov rad se prati na vježbama. Studenti izrađuju seminare (web 

stranice i postavljaju ih na poslužitelj). Kolokviji ili ispit koji se sastoji od 

praktičnog i usmenog dijela. 


PREDAVANJA: 

Uvod - računalne mreže, internet (povijest, protokoli, usluge) 2 sata 

Model klijent/poslužitelj, adrese na internetu 1 sat 

Web usluga, web preglednici 1 sat 

Pretraživanje informacija na internetu 1 sat 

Elektronička pošta, FTP usluga 2 sata 

Društvene mreže, forumi, blogovi, chat 2 sata 

Pristup internetu (tehnologije koje se koriste) 2 sata 

Sigurnost na internetu (virusi, spam, hoax, …) 2 sata 

Izrada web stranica – HTML, CSS 2 sata 


SEMINARI: 

Izrada web stranica, postavljanje na poslužitelj (2 kolokvija) 15 sati 


VJEŽBE: 

Web usluga, web preglednici 2 sata 

Pretraživanje informacija na internetu, kolokvij 3 sata 

Download programa, instalacija 1 sat 

Elektronička pošta, kolokvij 3 sata 

FTP usluga 1 sat 

Društvene mreže, chat, forum, blog 2 sata 

Korištenje Google aplikacija na mreži (izrada dokumenata, 

4 sata 

prezentacija, kalendari, mape…) 

Izrada web stranica, postavljanje na poslužitelj 12 sati 

Osnove obrade slike, CSS 2 sata 


Naziv predmeta GEOGRAFIJA 

Kod VUU010 

ECTS 5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

dr. sc. Nikola Glamuzina, izvanredni profesor 

Osnovni cilj geografije kao jedne od osnovnih geoznanosti je stručno-metodičko 

osposobljavanje studenata za usvajanje i razumijevanje raširenosti, utjecaja i 

međuzavisnosti svih najvažnijih prirodnih i društvenih činitelja koji utječu na 

oblikovanje Zemljine površine kao i njenih manjih prostornih cjelina (regija). 

Kroz odabrana se poglavlja razvija sposobnost kritičke analize i to na osnovi 

upoznavanja aktualnih udžbenika geografije; razvijanja sposobnosti korištenja 

informacija putem analize i sinteze; razvijanja samostalnosti i sposobnosti 

timskog rada; razvijanja istraživačkih sposobnosti i kritičkog razmišljanja; 

razvijanja primjene stečenih znanja u svim vidovima budućeg stvaralačkog 

rada; razvijanja želje i potrebe za doživotnim učenjem i usavršavanjem u 

budućem radu. 

Student bira jedan od ponuđenih udžbenika: 

1. Benković, Piškorec, Lako i dr. (1986.). Terestrička i elektronska navigacija, 

Hidrografski institut RM, Split. 

2. Bilen, M. i Kurtek, P. (1988.). Ekonomska geografija svjetske trgovine, 

Školska knjiga, Zagreb. 

3. Bilen, M. i Bučar-Perić, K. (2002.). Ekonomska geografija Hrvatske, Školska 

knjiga, Zagreb. 

4. Bilen, M. i Bučar-Perić, K. (2003.). Geografija 4, Školska knjiga, Zagreb. 

5. Brazda, Derado, Kalođera i dr. (1991.). Prirodna osnova geoprostora, 


6. Crkvenčić, I. i Crkvenčić, M. (2003.). Geografija 2, Meridijani, Zagreb. 

7. Čokonaj, Feletar i Robotić (2003.). Geografija 1, Meridijani, Zagreb.

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


8. Feletar, D. (2003.). Geografija 4, Meridijani, Zagreb. 

9. Feletar, D. i Stiperski, Z. (2003.). Geografija 3, Meridijani, Zagreb. 

10. Feletar, Labazan i Stiperski (2003.). Geografija 4, Meridijani, Zagreb. 

1. Blažević, I.-Pepeonik, Z. (2003.). Turistička geografija,, Školska knjiga, 

Zagreb. 

2. Herak, M. (1987.). Geologija, Školska knjiga, Zagreb 

3. Kralj, Jukopila i Kuveždić (2003.). Geografija 4, Školska knjiga, Zagreb. 

4. Kurtek, Pavić, Šegota i dr. (1990.). Ekonomsko-geografska valorizacija 

geoprostora, Školska knjiga, Zagreb. 

5. Lipovac, M. (1981.). Astronomska navigacija, Hidrografski institut RM, 

Split. 

6. Marković, Vuk i Filipčić (2003.). Geografija Hrvatske, Znanje, Zagreb. 

7. Matas i Kozina (2001.). Opća geografija, Strukovne škole, Školska knjiga, 

Zagreb. 

8. Matas i Kozina (2001.). Opća geografija, Školska knjiga, Zagreb. 

9. Mirić, D. (2003.). Geografija 1, Meridijani, Zagreb. 

10. Riđanović, J. (1993.). Hidrogeografija, Školska knjiga, Zagreb. 

11. Stražičić, N. (1996.). Pomorska geografija svijeta, Školska knjiga, Zagreb. 

12. Šegota, T. i Filipčić, A. (1996.). Klimatologija za geografe, Školska knjiga, 

Zagreb. 

13. Vresk, M. (1997.). Uvod u opću geografiju, Školska knjiga, Zagreb. 

Program predmeta Geografija realizira se s fondom od 60 sati. Nastava 

obuhvaća predavanja i seminare na Fakultetu, a primjenjuju se frontalni, grupni 

i individualni oblici rada, te suvremena multimedijska nastavna tehnologija. 

Tijekom semestra studenti imaju obavezu izrade jednoga seminarskog rada o 

zadanoj temi, koji će multimedijski prezentirati studentima. Seminarski radovi 

trebaju biti od 5 do 10 kartica teksta (1 kartica ima 1800 znakova bez razmaka), 

s pravilnim citiranjem korištene literature. 

Studenti se kontinuirano prate tijekom izvođenja seminara, aktivno sudjeluju u 

raznim oblicima rasprava tijekom predavanja. Provjera znanja obavit će se 

pismeno usmeno u predviđenim ispitnim terminima, ako i u obliku kolokvija 

tijekom godine. 


1. Geografija kao znanstvena disciplina 2 sata 

2. Položaj Zemlje u svemiru i Sunčevu sustavu 2 sata 

3. Određivanje položaja na Zemlji – orijentacija, stupanjska mreža, 

vremenske zone 

2 sata 

4. Predočavanje Zemljine površine – kartografija, povijesni pregled, 

geografska karta, sadržaj i vrste karata, projekcije, globus i reljef 

2 sata 

5. Reljef i građa Zemlje – opće značajke, građa Zemlje, geološka 

razdoblja, endogeni procesi 

2 sata 

6. Reljef i građa Zemlje – egzogeni procesi 2 sata 

7. Vode na Zemlji – osnovni pojmovi, svjetsko more, vode na kopnu 2 sata 

8. Klima – vrijeme i klima, struktura i značenje atmosfere za 

klimatske procese, klimatski elementi, zračne mase, predviđanje 

vremena 

2 sata 

9. Tlo i vegetacija 2 sata 

10. Stanovništvo i naselja – razmještaj i razvoj naseljenosti, kretanje 

stanovništva 

2 sata 

11. Stanovništvo i naselja – Strukture stanovništva, populacijska 2 sata

politika, stanovništvo i okoliš, naselja 

12. Gospodarstvo – primarni, sekundarni i tercijarni sektor 

djelatnosti 

2 sata 

13. Prirodno-geografska obilježja Hrvatske 2 sata 

14. Stanovništvo i naselja Hrvatske 2 sata 

15. Gospodarstvo i regionalizacija Hrvatske 2 sata 


Naziv predmeta HRVATSKI JEZIK 1 

Kod VUU013 

ECTS 5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


dr. sc. Marijana Tomelić Ćurlin, docentica 

dr. sc. Gordana Laco, viša asistentica 

Sanda Ham: Hrvatska školska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 2003. 

Stjepan Babić: Tvorba riječi u hrvatskome književnome jeziku, HAZU – 

Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2002. 

Predavanja i seminari 

Pismeni i usmeni ispit 

Nastavne jedinice - Trajanje 


Fonologija 5 sati 

Morfologija 20 sati 

Tvorba riječi 20 sati 

Sintaksa 10 sati 


Naziv predmeta VOKALNI PRAKTIKUM 

Kod VUU056 

ECTS 2 


dr. sc. Snježana Dobrota, docentica

suradnici mr. sc. Marijo Krnić, asistent 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Osposobljavanje studenata za samostalno vokalno reproduciranje jednostavnih 

glazbenih primjera. Razvijanje osjećaja za tonalitet kao sintaktičke osovine 

glazbenog jezika; razvijanje sposobnosti glazbene percepcije, njezine vokalne 

realizacije i zamišljanja njezina zvučanja na temelju notnog zapisa; pjevanje 

jednostavnih primjera u duru i molu; pjevanje a vista zadanih primjera; izrada 

jednostavnih melodijsko-ritamskih i ritamskih diktata; pjevanje dječjih pjesama. 

1. Njirić, N. (1994.). Pjevanka, Zagreb: Školska knjiga. 

2. Njirić, N. (2001.). Put do glazbe, Zagreb: Školska knjiga. 

1. Adamić, T. (1983.). Solfeggio, Zagreb: Muzička naklada. 

2. Golčić, I. (1998.). Pjesmarica: za osnovne škole, Zagreb: Hrvatsko književno 

društvo sv. Jeronima. 

3. Lhotka-Kalinski, I. (1975.). Umjetnost pjevanja, Zagreb: Školska knjiga. 

4. Manasteriotti, V. (1981.). Prvi susreti djeteta s muzikom, Zagreb: Školska 

knjiga. 

5. Marković, A. (1991.). 555 izabranih tema za solfeggio, Zagreb: Školska 

knjiga. 


Nastava se realizira kroz vježbe (do 10 studenata u grupi) na fakultetu. 

Studenti polažu kolokvij, koji se sastoji od jednog melodijsko-ritamskog diktata, 

te pjevanja dva pripremljena i dva a vista primjera. 

Praćenje aktivnosti studenta tijekom vježbi. 

Ocjena predmeta bit će formirana na osnovi ocjene kolokvija. 


VJEŽBE: 

Uvodno predavanje 1 sat 

Ljudsko tijelo kao pjevački instrument (građa vokalnog aparata) 1 sat 

Disanje u pjevanju (kosto-abdominalno disanje) 1 sat 

Dikcija 1 sat 

Pjevanje vokala (vokalize) 1 sat 

Pjevanje dječjih pjesama u rasponu kvinte (c¹ -g¹) 1 sat 

Pjevanje dječjih pjesama u rasponu sekste (c¹ -a¹) 1 sat 

Upotreba ritamskih instrumenata uz pjevanje 1 sat 

Pjevanje dječjih pjesama u rasponu septime (c¹ -h(b)¹) 1 sat 

Pjevanje dječjih pjesama u rasponu oktave (c¹ -c²) 1 sat 

Pjevanje dječjih pjesama sa širenjem opsega u visinu (do e²) 1 sat 

Pjevanje dječjih pjesama sa širenjem opsega u dubinu (do g) 1 sat 

Pjevanje jednostavnih dvoglasnih pjesama 1 sat 

Pjevanje a vista primjera 1 sat 

Ponavljanje i priprema za kolokvij 1 sat 


Naziv predmeta ENGLESKI JEZIK 2 

Kod VUU009 

ECTS 4,5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 




Studenti će: 

- intenzivno razvijati četiri osnovne jezične vještine (govorenje, slušanje i 

čitanje s razumijevanjem, pisanje) u cilju izgradnje stabilne jezične podloge 

za daljnje jezično usavršavanje i nastavak studija, 

- poboljšati fluentnost i točnost u uporabi jezika, 

- usvojiti dio stručnoga vokabulara vezanog uz odgoj i obrazovanje djece, 

kao i uz edukaciju djece na planu učenja engleskoga kao stranog jezika, 

- upoznati rječnik, frazeologiju i rečenične izričaje iz područja razredne 

komunikacije (classroom language), 

- utvrditi i proširiti znanje iz područja osnova engleske gramatike, 

- razviti svijest o potrebi postizavanja i njegovanja što kvalitetnijeg 

izgovora, 

- upoznati mogućnosti dodatnoga samostalnog educiranja na planu 

engleskoga jezika putem Interneta i stručnih časopisa, 

- razvijati samopouzdanje pri uporabi engleskoga jezika i razvijati svijest o 

potrebi razbijanja eventualnog straha od jezika. 

Marasović-Alujević, M. (2003.) English for Educators, texts and language 

points. Split, Visoka učiteljska škola Sveučilišta u Splitu, (skripta). 

Eastwood, J. (1994): Oxford Guide to English Grammar, Oxford, OUP. 

Odabrana poglavlja iz: 

- Scott, W. A. i Ytreberg L. H. (1990): Teaching English to Children, New 

York, Longman, 

- časopisa Mary Glasgow Scholastic Magazines: Current. 

- autentičnih materijala iz različitih izvora. 

Priručnik: Englesko-engleski rječnik po izboru. 

Graver, B. D. (2003): Advanced English Practice, Oxford, OUP. 

Thomson, A. J. & Martinet, A. V. (1994), A Practical English Grammar, 

Exercises 1 & 2, Oxford: OUP. 

Thornbury, S. (2004): Natural Grammar, Oxford, OUP. 

Walter, C. I Swan, M. (1997): How English Works, Oxford, OUP. 

Bujas, Ž. (1999.): Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb: Globus. 

Brihta, J. I Grgić, B. (1969): Engleska gramatika za svakoga, Zagreb, 

Školska knjiga. 

Predavanja se izvode frontalno uz primjenu «multimedijskih» nastavnih 

sredstava. U vježbama prevladava dijaloški oblik rada, vođenje diskusija, 

razgovor, usmene samostalne prezentacije studenata. 

Obvezno redovno prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. Izrada 

portfolia sa zadaćama i projektima. Višeminutni testovi tijekom semestra. 

Usmeni ispit. 


PREDAVANJA: 

Intervju na engleskom jeziku – usmeno prepričavanje 2 sata 

Problemi teenagera 2 sata

Životinje u nastavi 2 sata 

Uloga medija 2 sata 

Svrha ranoga učenja 2 sata 

Oblici u nastavi 2 sata 

Učitelj kao zanimanje 2 sata 

Utjecaj roditelja na djetetovo poimanje kurikuluma 2 sata 

Classroom language 2 sata 

Internet kao medij u nastavi stranoga jezika 2 sata 

Pisma i pozivnice na engleskom jeziku 2 sata 

Idiomi 2 sata 

«Kompjutorski» jezik 2 sata 

Jezični registri 2 sata 

Strah od jezika 2 sata 


VJEŽBE: 

Derivacijski oblici 2 sata 

Revizija glagolskih vremena 2 sata 

Pasivne konstrukcije 2 sata 

Pogodbene rečenice 2 sata 

Upravni i neupravni govor 2 sata 

Kondicional 2 sata 

Gerund 2 sata 

Odnosne rečenice 2 sata 

Stručna terminologija 2 sata 

Argumentiranje i protuargumentiranje 2 sata 

Pisanje pozivnica 2 sata 

Formalna i neformalna pisma 2 sata 

Uvježbavanje izgovora 2 sata 

Vođenje zabilješki na engleskom jeziku 2 sata 

Poruke i telefonski razgovori na engleskom jeziku 2 sata 



Predmet 


Pedagoška psihologija 

2 

VUU146 

4 ECTS 

Didaktika 

VUU105 

5 ECTS 

Uvod u povijest 

VUU054 

2 ECTS 

Hrvatski jezik 2 

VUU014 

5 ECTS 

Osnove kineziologije 

VUU140 

5 ECTS 

Instrumentalni 

praktikum 

VUU113 

3 ECTS 

Engleska fonetika i 

fonologija 


suradnik 


Bubić, 

dr. sc. Darko 

Hren 

dr. sc. Sonja 

Kovačević 

dr. sc. Mladenko 

Domazet, 

Tonija Andrić 

dr. sc. Marijana 

Tomelić Ćurlin, 


Laco 

dr. sc. Nenad 

Rogulj 


Dobrota, 


Krnić 


Vickov, 

III. semestar 

Nastava 





Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

15 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

30 sati 

Predavanja: 

15 sati 

Seminari: 

15 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

30 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

15 sati 

Vježbe: 

15 sati 

Seminari: 

15 sati 

Vježbe: 

15 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Ispit 



veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

siječanj/veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj

VUU004 

4 ECTS 

Osnove programiranja 

VUU033 

4 ECTS 

Hidrogeografija i 

hidrogeografske 

posebnosti Hrvatske 

VUU012 

4 ECTS 


3 

VUU063 

dr. sc. Nataša 

Stojan 

mr. sc. Lada 

Maleš 

dr. sc. Nikola 

Glamuzina 

Vježbe: 

30 sati 

Predavanja: 

15 sati 

Vježbe: 

30 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

30 sati 


30 sati 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan


Naziv predmeta PEDAGOŠKA PSIHOLOGIJA 2 

Kod VUU146 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


dr. sc. Andreja Bubić, docentica 

dr. sc. Darko Hren, docent 

Student će moći primijeniti spoznaje iz pedagoške psihologije u školskoj 

praksi u svrhu unapređenja procesa poučavanja, organizacije nastave i 

drugih oblika rada u razredu. Upoznati će različite pristupe poučavanju, 

njihove prednosti i nedostatke. Studenti će se upoznati s različitim 

tehnikama evaluacije znanja i učeničkih postignuća, te osposobiti se za 

izradu kriterijskih testova, kao i primjenu ostalih evaluacijskih tehnika. 

1. Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. 

(2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP. 

2. Grgin, T. (2001). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada 

Slap. 

3. Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko: Naklada 

Slap. 

1. Andrilović, V., Čudina, M. (1985). Psihologija učenja i nastave. 

Zagreb: Školska knjiga. 

2. Desforges, C. (ur.) (2001). Uspješno učenje i poučavanje: 

psihologijski pristupi. Zagreb: Educa. 

3. Howe, M.J.A. (1999). Psihologija učenja. Jastrebarsko: Naklada 

Slap. 

4. Jensen, E. (2003). Super-nastava. Zagreb: Educa. 

5. Slavin, R. (2002). Educational Psychology (Theory and Practice. 

Allyn&Bacon. 

Predmet će se realizirati kroz predavanja i seminare. Pojedine teme će se u 

okviru seminara obraditi kroz radionice i grupne rasprave, a studenti će 

samostalno izraditi i kriterijski test znanja. 

Ocjena će se formirati na temelju seminarskog rada – (kriterijskog testa 

znanja), aktivnosti studenata u grupnim raspravama i radionicama te dva 

kolokvija u pisanom obliku (po potrebi - usmeni ispit nakon odslušanog 

predmeta.) 


1. Uvodno predavanje; upoznavanje sa sadržajem predmeta i 

1 sat 

obavezama studenata 

2. Zadaci objektivnog tipa 2 sata 

3. Testovi znanja (kriterijski i normativni) 3 sata 

4. Procjenjivanje i vrednovanje znanja, vrste 

ocjenjivanja; izvori pogrešaka u ocjenjivanju 

i načini 

3 sata 

5. Motivacijski efekti ocjenjivanja – strukturiranje motivirajuće 2 sata

povratne informacije 

6. Motivacija, kognitivne teorije motivacije za učenje i 

motivacija za postignućem 

2 sata 

7. Metode i strategije poučavanja; modeli učenja 4 sata 

8. Samoregulirano učenje 2 sata 

9. Timovi i suradničke grupe 2 sata 

10. Vještine izlaganja i vještine slušanja 2 sata 

11. Psihologijski aspekti poučavanja čitanja i pisanja 2 sata 

12. Psihologijski aspekti poučavanja matematike i prirodnih 

znanosti 

2 sata 

13. Specifične teškoće čitanja, pisanja i računanja 3 sata 


Naziv predmeta DIDAKTIKA 

Kod VUU105 

ECTS 5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


dr. sc. Sonja Kovačević, docentica 

Upoznati studente s osnovnim didaktičkim spoznajama o nastavi i obrazovanju; 

demonstrirati suvremene metode i strategije rada u nastavi, te razvijati 

sposobnosti za njihovu efikasnu primjenu; razvijati kompetencije za kritičko 

propitivanje recentne nastavne prakse u nas; osposobljavati studente za 

organizaciju nastave u kojoj dominiraju strategije aktivnog učenja. 

1. Bognar, L., Matijević, M. (2002.). Didaktika, Zagreb: Školska knjiga. 

2. Klafki, W. i dr. (1992,). Didaktičke teorije, Zagreb: Educa. 

3. Kyriacou, C. (1995.). Temeljna nastavna umijeća, Zagreb: Educa. 

1. Bežen, A. i dr. (1991.). Osnove didaktike, Zagreb: Školske novine. 

2. Jelavić, F. (1998.). Didaktika, Jastrebarsko: Naklada Slap. 

3. Poljak, V. (1991.). Didaktika, Zagreb: Školska knjiga. 

4. March, J.C. (1994.). Kurikulum, Zagreb: Educa. 

5. Matijević, M. (2001.). Alternativne škole, Zagreb: Tipex. 

6. Matijević, M. (2004.). Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Zagreb: Tipex. 

Program se realizira na predavanjima, seminarima i konzultacijama. 

Seminari se organiziraju kao aktivne studentske radionice u kojima se 

izrađuju vježbe i kritički razmatraju odabrane teme iz didaktike. 

Nakon odslušanih predavanja i ispunjenih seminarskih obveza kandidati 

pristupaju polaganju pismenog i/ili usmenog ispita. Na konačnu ocjenu 

utječe i kvaliteta kritičkog razmatranja jednog od izvora iz popisa dopunske 

literature. 


PREDAVANJA: 

Trajanje 

Didaktika – teorija obrazovanja i nastave. Osnovni pojmovi 

didaktike. 

2 sata

Nastava - ciljevi i zadaci 2 sata 

Zadaci odgoja i obrazovanja (Taksonomija) - Bloom 2 sata 

Planiranje i programiranje nastave 2 sata 

Nastavni plan i program 4 sata 

Teorijsko-metodološki pristupi izradi nastavnih planova i programa 2 sata 

Artikulacija (strukturiranje) i faze nastavnog procesa 2 sata 

Priprenamje nastavnika i učenika za nastavu, ostvarivanje nastavnog 

procesa 

2 sata 

Evaluacija u procesu nastave i učenja 2 sata 

Principi u procesu nastave i učenja 4 sata 

Pojam i klasifikacija metoda nastave i učenja 2 sata 

Oblici (forme) rada u nastavi i učenju 2 sata 

Mediji u nastavi i učenju 2 sata 


SEMINARI: 

Radionice u kojima se kritički razmatraju odabrane teme iz 

didaktike 

4 sata 

Izvedbeni program - priprema, izrada, analiza 8 sati 

Priprema za izvođenje nastave ili drugog oblika odgojno 

obrazovnog rada 

4 sata 

Priprema za izvođenje nastave ili drugog oblika odgojno 

obrazovnog rada (koncept) 

2 sata 

Zadaci objektivnog tipa 4 sata 

Priprema za izvođenje nastave za grupni obik rada 4 sata 

Priprema i analiza didaktičke prakse 4 sata 


Naziv predmeta UVOD U POVIJEST 

Kod VUU054 

ECTS 2 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

dr. sc. Mladenko Domazet, docent 

Tonija Andrić, znanstvena novakinja-asistentica 

Kolegij ima za svrhu uvesti studente u osnovna znanja o povijesti ako 

znanosti, od njenih početaka pa do razdoblja humanizma i renesanse te, u 

tom okviru, apsolviranje temeljnih spoznaja o hrvatskoj povijesti od 

njezinih početaka pa sve do konca srdenjovjekovnog razdoblja odnosno do 

godine 1526. Studenti će biti upoznati s temeljnim povijesnim zbivanjima i 

tijekovima te izvorima za hrvatsku povijest ovoga razdoblja. 

Mirjana Gross, Suvremena Historiografija, Novi Liber, Zagreb, 2001., str. 

21-72; 

Ludwig Steindorff, Povijest Hrvatske. Od srednjeg vijeka do danas, 

Jesenski i Turk-Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2006.

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Ivo Goldstein, Hrvatska povijest , Novi Liber, Zagreb 2003. 

Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske, Naklada Pavičić, Zagreb 2002 3 . 

Program predmeta realizira se u 1. semestru s fondom od 15 sati predavanja i 15 

sati seminara. Nastava se realizira kroz predavanja i seminare na fakultetu. 




Historiografija Antike I.: De historiae vocabulo; Grčka 

Trajanje 

historiografija; 

1 sat 

Historiografija Antike II.: Rimska historiografija 

Historiografija Srednjeg vijeka I: Značaj historiografije latinskog 

1 sat 

kršćanstva; Mjesto historiografije u sustavu srednjovjekovnih 

znanja; 

1 sat 

Historiografija Srednjeg vijeka II: Historiografija latinskoga i 

1 sat 

grčkog kršćanstva 

Humanistička historiografija: značaj humanističke historiografije; 

1 sat 

humanistički povjesničari 

Reformacija i protureformacija: Martin Luther; Matija Vlačić; Jean 

Calvin; Erazmo Rotterdamski; Caesar Baronius; Jacques-Benigne 1 sat 

Bossuet; Gottfried Arnold 

Historijska erudicija: Jean Mabillon; Jean Bolland; Charles Dufresne 

1 sat 

Du Cange; Ludovico Antonio Murtorio; Ivan Lučić 

Hrvatska povijest u europskom kontekstu: Izvori za staru hrvatsku 

1 sat 

povijest; Bizantska Dalmacija; Hrvati prije Hrvatske 

Rano Srednjovjekovlje I. (od 9. do 11. stoljeća):Hrvatska i susjedne 

slavenske države; Doba Karla Velikoga; Pokrštavanje; Doba 1 sat 

hrvatskih knezova 

Rano Srednjovjekovlje II. (od 9. do 11. stoljeća): Prvi hrvatski kralj 

Tomislav; Doba četvorice Krešimira; Zvonimir – kralj hrvatski; 

1 sat 

Smjena dinastija; Hrvatsko društvo, gospodarstvo i kultura u doba 

knezova i kraljeva 

Razvijeno i kasno srednjovjekovlje I. (od 12 stoljeća do 1526. 

godine): političko ustrojstvo Slavonije od kraja 11. stoljeća; 

1 sat 

Hrvatska i dalmatinski gradovi od 12. do sredine 14 stoljeća; 

Stvaranje gradskih komuna i jačanje pravnog sustava 

Razvijeno i kasno srednjovjekovlje II. (od 12 stoljeća do 1526. 

godine): Jadranska politika pod Anžuvincima Gospodarska podloga 

1 sat 

obalnih gradova; Kolonizacija sela i gradova u Slavoniji; Dinastička 

kriza nakon 1382. godine 

Razvijeno i kasno srednjovjekovlje III. (od 12 stoljeća do 1526. 

godine): O povijesti Bosne u srednjem vijeku; Uspon Dubrovnika; 1 sat 

Ekspanzija osmanske vlasti do 1526. godine 

Kultura glagoljske pismenosti: Djelovanje Konstantina i Metoda; 

1 sat 

Benediktinci u hrvatskim krajevima; Glagoljica u Hrvatskoj 

Terenska nastava: Arheološki muzej u Splitu; Dioklecijanova 1 sat

palača; Katedrala sv. Dujma; Muzej hrvatskih arheoloških 

spomenika 


Naziv predmeta HRVATSKI JEZIK 2 

Kod VUU014 

ECTS 5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


dr. sc. Marijana Tomelić Ćurlin, docentica 


Poznavanje gramatike hrvatskoga standardnoga jezika; poznavanje 

najosnovnijih činjenica iz povijesti hrvatskoga jezika i dijalektologije 

Zlatko Vince: Putovima hrvatskoga književnog jezika, SNL, Zagreb, 1978. 

Božidar Finka: Čakavsko narječje, Čakavska rič, sv. 1., Split, 1971., str. 

11.-71. 

Sanda Ham: Hrvatska školska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 2003. 

Stjepan Babić: Tvorba riječi u hrvatskome književnome jeziku, HAZU – 

Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2002. 

Marko Samardžija: Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, 2. 

prošireno izdanje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2004 

Predavanja i seminari, a ako bude mogućnosti i nekoliko sati terenske 

nastave (iz povijesti hrvatskoga jezika i dijalektologije) 

Pismeni i usmeni ispit 

Dva kolokvija koja studenti polažu pismeno 



Predavanja iz tvorbe riječi u standardnom jeziku 10 sati 

Predavanje i seminari iz sintakse standardnoga jezika 34 sata 

Predavanja iz povijesti hrvatskoga jezika i dijalektologije 15 sati 

Tvorba riječi u suvremenom hrvatskom književnom jeziku 5 sati 

Povijest hrvatskoga jezika 15 sati 

Hrvatska narječja i dijalekti 20 sati 

Hrvatski jezik u dijaspori 5 sati 


Naziv predmeta OSNOVE KINEZIOLOGIJE 

Kod VUU140

ECTS 5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


dr. sc. Nenad Rogulj, izvanredni profesor 

Kompetencije i znanja o metodama, metodologiji i postupcima za analizu i 

upravljanje kineziološkim aktivnostima, kao polazišta za planiranje, 

programiranje, kontrolu i provedbu kinezioloških transformacijskih procesa, 

posebno s djecom u razrednoj nastavi. 

1. Findak, V., D. Metikoš, M. Mraković (1992). Kineziološki priručnik 

za učitelje, Zagreb. 

2. Findak, V., D. Metikoš, M. Mraković (1996). Primjenjena 

kineziologija u školstvu-norme, Zagreb. 

3. Mraković, M. (1997). Uvod u sistematsku kineziologiju. 

Kineziološki fakultet u Zagrebu, Zagreb. 

4. Katić, R., N. Rogulj (2005). Osnove kineziologije-priručnik za 

praćenje nastave i pripremanje ispita.Visoka učiteljska škola u 

Splitu, Split. 

1. Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije. Visoka učiteljska škola u 

Petrinji, Petrinja. 

2. Katić, R., D. Bonacin (2001). Kineziologija za sva vremena, Split. 

3. Rogulj, N., V. Papić, V. Srhoj (2002). Proposal of a novel 

methodological approach to the tactics analysis in sport games. 

Zbornik radova 3 rd International scientific conference “Kinesiology 

new perspectives”, Opatija, str. 628-631. 

4. Rogulj, N., I. Banović, S. Petrić (2004). Razlike motoričkih 

sposobnosti spram razine motoričkih znanja iz sportskih igara. 

Zbornik radova 13. Ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, 

Rovinj, str. 178-183. 

5. Rogulj, N., V. Srhoj, I. Šimunović (2003). Promjene u motoričkim 

sposobnostima djece predškolske dobi nakon jednogodišnjeg 

programiranog kineziološkog tretmana. Zbornik radova Fakulteta 

prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu, 

Split, str. 165-173. 

6. Rogulj, N., I. Banović, T. Jelić (2004). Latentna struktura motoričkih 

sposobnosti studenata kineziologije. Školski vjesnik, 53 (1-2): 73-80. 

Praktična nastava u vidu metodsko-pokaznih predavanja, vježbi i seminara i 

teoretska nastava. 

Provjera praktičnog (motorička znanja) i teoretskog znanja provodi se 

kontinuirano tijekom semestra u vidu 2 kolokvija i 2 seminarska rada, a 

konačna ocjena daje se na kraju semestra. 


PREDAVANJA: 

Trajanje 

Kineziologija – znanost o pokretu, pojam, definicija, ciljevi i 

struktura 

2 sata 

Kretanje kao biotička potreba čovjeka 2 sata 

Anatomske i fiziološke osnove kretanja 2 sata 

Struktura kinezioloških aktivnosti 2 sata 

Motoričko učenje i motorička znanja u kineziološkim aktivnostima 2 sata

Utjecaj kinezioloških aktivnosti na zdravlje + kolokvij 2 sata 

Kinezološki sustavi i upravljanje kineziološkim aktivnostima 2 sata 

Analiza kinezioloških aktivnosti 2 sata 

Metodologija istraživanja u kineziologiji s kineziometrijom 2 sata 

Kineziološki tretmani – transformacijski procesi (definiranje cilja i 2 sata 

uvjeta, dijagnostika antropoloških obilježja, planiranje i 

programiranje, provedba i analiza učinkovitosti tretmana) + kolokvij 

Planiranje i programiranje kinezioloških transformacijskih procesa 

(organizacijske postavke, periodizacija, modeliranje opterećenja i 

kinezioloških operatora) 

2 sata 

Utjecaj kinezioloških aktivnosti na antropološka obilježja 2 sata 

Bio-psiho-sociološke značajke djece u razrednoj nastavi 2 sata 

Osnove kineziološke metodike u nastavi tjelesne i zdravstvene 

culture 

2 sata 

Osnove kineziterapije u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture u 

razrednoj nastavi 

2 sata 


SEMINARI: 

Mjerenje antropoloških značajki u kineziologiji 2 sata 

Metodički postupci za usvajanje motoričkih znanja bez rekvizita 2 sata 

Metodički postupci za usvajanje motoričkih znanja s rekvizitima 2 sata 

Provedba kinezioloških sadržaja u učionici 2 sata 

Dijagnostički postupci i praćenje učinaka kinezioloških tretmana 2 sata 

Artikulacija sata te programiranje kinezioloških sadržaja s djecom 2 sata 

Programiranje opterećenja u kineziološkim aktivnostima s djecom 2 sata 

Otkrivanje talenata u kineziološkim aktivnostima 1 sat 


VJEŽBE: 

Primjena igara u kineziologiji 2 sata 

Bitotička motorička znanja u kineziologiji 2 sata 

Kineziološki operatori za razvoj koordinacije 2 sata 

Kineziološki operatori za razvoj jakosti 2 sata 

Kineziološki operatori za razvoj fleksibilnosti 2 sata 

Kineziološki operatori za razvoj brzine 2 sata 

Kineziološki sadržaji u prirodnom okruženju 2 sata 

Motoričke priče 1 sat 


Naziv predmeta INSTRUMENTALNI PRAKTIKUM 

Kod VUU113 

ECTS 3


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


dr. sc. Snježana Dobrota, docentica 


Osposobljavanje studenata za samostalno instrumentalno reproduciranje 

jednostavnih glazbenih primjera. Upoznavanje instrumenata; razvijanje vještine 

sviranja melodije; razvijanje vještine sviranja akordičke pratnje; razvijanje 

sposobnosti istodobnog sviranja s obje ruke. 

1. Goran, LJ., Marić, Lj. (1989.). Zapjevajmo složno svi: zbirka pjesama i igara 

za djecu predškolske dobi, Zagreb: Školska knjiga. 

2. Goran, Lj., Marić, LJ. (1991.). Spavaj, spavaj zlato moje: zbirka uspavanki i 

skladbi mirnog ugođaja, Zagreb: Školska knjiga. 


2. Završki, J. (1992.). Tratinčice. Susreti s glazbom u prva četiri razreda 

osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga. 


Nastava se realizira kroz vježbe (do 10 studenata u grupi) na fakultetu. 

Studenti polažu kolokvij, koji se sastoji od sviranja dvije pripremljene pjesme, te 

jednog a vista primjera. 


Ocjena predmeta bit će formirana na osnovi ocjene kolokvija. 



Podjela glazbala (skupine i karakteristike) 1 sat 

Glazbala sa žicama 1 sat 

Puhačka glazbala 1 sat 

Udaraljke (ritamske i melodijske) 1 sat 

Glazbala s tipkama 1 sat 

Povijesni pregled razvoja klavira 1 sat 

Građa klavira i tehnika sviranja 1 sat 

Literatura za klavir 1 sat 

Postava desne i lijeve ruke 1 sat 

Jenostavne tehničke vježbe za desnu ruku 1 sat 

Jednostavne tehničke vježbe za lijevu ruku 1 sat 

Složenije tehničke vježbe za desnu ruku 1 sat 

Složenije tehničke vježbe za lijevu ruku 1 sat 

Sviranje jednostavnih meloritmičkih primjera desnom rukom 2 sata 

Sviranje ljestvica objeručno (C-dur) 1 sat 

Sviranje ljestvica objeručno (G-dur) 1 sat 

Sviranje ljestvica objeručno (F-dur) 1 sat 

Sviranje ljestvica objeručno (D-dur) 1 sat 

Sviranje ljestvica objeručno (B-dur) 1 sat 

Obrada dječje pjesme u C-duru (sviranje desnom rukom) 1 sat 

Izrada akordske pratnje u lijevoj ruci 1 sat 

Sviranje jednostavne dječje pjesme objeručno 1 sat 

Taktiranje (dvodobne, trodobne i četverodobne mjere) 1 sat

Zajedničko muziciranje uz taktiranje 1 sat 

Obrada dječje pjesme u a-molu 1 sat 

Obrada dječje pjesme u G-duru 1 sat 

Obrada dječje pjesme u e-molu 1 sat 



Naziv predmeta ENGLESKA FONETIKA I FONOLOGIJA 

Kod VUU004 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



dr. sc. Nataša Stojan, viša asistentica 

Završetkom predmeta studenti/ce stječu znanje i razumijevanje temelja 

artikulacijske fonetike i sposobnost da primjene stečeno znanje na 

rješavanje fonoloških problema. Od njih se očekuje da znaju fonetskim 

simbolima prikazati engleske tekstove. Također stječu razumijevanje 

temeljnih pravila i postupaka u fonologiji, te ih znaju upotrijebiti u analizi 

jezičnih podataka 

Roach, P. (2000). English Phonetics and Phonology. A Practical Course. 

Cambridge: Cambridge University Press. 

Josipović, V. (1999). Phonetics and Phonology for Students of English 

A. C. Gimson (2001). Gimson's Pronunciation of English, Cruttenden, A. 

ur. 

Predavanja uz sudjelovanje studenata. 

Vježbe (rješavanje zadataka u grupi, rad u paru, itd.) 

1. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (sudjelovanje u vježbama, 

provjera domaćih radova, testovi postignuća). 

2. Ispit: pismeni. 


1. Uvodno predavanje; phonetics and phonology 2 sata 

1. Uvodne vježbe izgovora, intonacije i ritma 2 sata 

2. Speech chain; voicing; organs of speech 2 sata 

2. Introduction into phonemic symbols and transcription 2 sata 

3. The phoneme; vowels - monophthongs 2 sata 

3. English short vowels 2 sata 

4. Vowels – diphthongs, triphthongs 2 sata 

4. English long vowels, diphthongs, triphthongs 2 sata 

5. Consonants involving closure 2 sata 

5. Plosives, fricatives and affricates 2 sata 

6. Consonants – voiced non-fricative 2 sata

6. Nasals, laterals, approximants 2 sata 

7. Prosody: the syllable, strong and weak 2 sata 

7. Consonant clusters 2 sata 

8. Syllabic consonants; Levels of stress 2 sata 

8. Syllabic consonants; the ə vowel 2 sata 

9. Placement of stress within the word; complex and compound 

words 

2 sata 

9. Word stress; complex word stress 2 sata 

10. Weak and strong forms of words 2 sata 

10. Weak forms 2 sata 

11. Connected speech 2 sata 

11. Connected speech 2 sata 

12. Rhythm and foot 2 sata 

12. Revision 2 sata 

13. Assimilation; elision; linking 2 sata 

13. Elisions 2 sata 

14. Intonation; tone and the structure of the tone-unit 2 sata 

14.Tones; the tone-unit 2 sata 

15. Functions of intonation – grammatical, attitudinal, accentual, 

discourse 

2 sata 

15. Intonation; extracts from conversation, transcription of 

connected speech 

2 sata 


Naziv predmeta OSNOVE PROGRAMIRANJA 

Kod VUU033 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



Studenti moraju savladati osnove programiranja na nekom od programskih 

jezika i naučiti algoritamske strukture. 

Stankov. S. (2000), Osnove programiranja s primjenama u QBASICu. Fakultet 

prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu. 

Predavanja i vježbe na računalu. 

Studentov rad se prati na vježbama. Kolokviji ili ispit.


PREDAVANJA: 

Programiranje – temeljni pojmovi 2 sata 

Osnove razvoj programske podrške 1 sat 

Algoritamske strukture 4 sata 

Metode programiranja 1 sat 

QBASIC 7 sati 


VJEŽBE: 

Algoritmi 2 sata 

Strukture podataka 2 sata 

QBASIC – upoznavanje s sučeljem, input-print 2 sata 

QBASIC – if-case 6 sata 

QBASIC – petlje 8 sati 

QBASIC – funkcije 2 sata 

QBASIC – nizovi 6 sati 

QBASIC – datoteke 2 sata 


Naziv predmeta HIDROGEOGRAFIJA I HIDROGEOGRAFSKE POSEBNOSTI 

HRVATSKE 

Kod VUU012 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

dr. sc. Nikola Glamuzina, izvanredni profesor 

Osposobljavanje studenata za usvajanje i razumijevanje raširenosti, utjecaja i 

međuzavisnosti svih najvažnijih prirodnih i društvenih čimbenika, koji utječu na 

oblikovanje Zemljine površine i njenih manjih dijelova (regija), a posebice vode 

koja je izravno ili posredno sastavni dio svakog krajolika. 

Razvijati sposobnost korištenja relevantnih informacija; razvijati samostalnost i 

sposobnost timskog rada; razvijati istraživačke sposobnosti i kritičko 

promišljanje; razvijati primjenu stečenih znanja u svim vidovima budućeg 

stvaralačkog rada; razvijati želju i potrebu za doživotnim učenjem i 

usavršavanjem u budućem radu. 

1. Riđanović, J. (1993.). Hidrogeografija, Školska knjiga, Zagreb. 

2. Riđanović, J. (2003.) Geografija mora, Meridijani, Zagreb. 

3. Šegota, T. i Filipčić, A. (1996.). Klimatologija za geografe, Školska knjiga, 

Zagreb. 

1. Benković, Piškorec, Lako i dr. (1986.). Terestrička i elektronska navigacija, 

Hidrografski institut RM, Split. 

2. Bilen, M. i P. Kurtek (1988.). Ekonomska geografija svjetske trgovine,

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



3. Bilen, M. i Bučar Perić, K. (2002.). Ekonomska geografija Hrvatske, Školska 


4. Bilen, M. i Bučar Perić, K. (2003.). Geografija 4, Školska knjiga, Zagreb. 

5. Brazda, Derado, Kalođera i dr. (1991.). Prirodna osnova geoprostora, Školska 


6. Crkvenčić, I. i Crkvenčić, M. (2003.). Geografija 2, Meridijani, Zagreb. 

7. Čokonaj, Feletar i Robotić (2003.). Geografija 1, Meridijani, Zagreb. 

8. Feletar, D. (2003.). Geografija 4, Meridijani, Zagreb. 

9. Feletar, D. i Stiperski, Z. (2003.). Geografija 3, Meridijani, Zagreb. 

10. Feletar, Labazan i Stiperski (2003.). Geografija 4, Meridijani, Zagreb. 

11. Herak, M. (1987.). Geologija, Školska knjiga, Zagreb. 

13. Kralj, Jukopila i Kuveždić (2003.). Geografija 4, Školska knjiga, Zagreb. 

14. Kurtek, Pavić, Šegota i dr. (1990.). Ekonomsko-geografska valorizacija 

geoprostora, Školska knjiga, Zagreb. 

15. Lipovac, M. (1981.). Astronomska navigacija, Hidrografski institut RM, 

Split. 

16. Marković, Vuk i Filipčić (2003.). Geografija Hrvatske, Znanje, Zagreb. 

17. Matas i Kozina (2001.). Opća geografija, Strukovne škole, Školska knjiga, 

Zagreb. 

18. Matas i Kozina (2001.). Opća geografija, Školska knjiga, Zagreb. 

19. Mirić, D. (2003.). Geografija 1, Meridijani, Zagreb. 

20. Stražičić, N. (1996.). Pomorska geografija svijeta, Školska knjiga, Zagreb. 

Nastava će biti realizirana kroz predavanja i seminare na Fakultetu primjenom 

frontalnog, grupnog i individualnog rada uz primjenu suvremene multimedijske 

nastavne tehnologije. 

Tijekom semestra studenti imaju obvezu izrade jednoga seminarsko rada o 

zadanoj temi, što će prezentirati studentima uz multimedijsku prezentaciju. 

Seminarski radovi trebaju biti od 5 do 10 kartica teksta (1 kartica ima 1800 

znakova bez razmaka), s pravilnim citiranjem korištene literature. 

Studenti se kontinuirano prate tijekom izvođenja seminara, te aktivnim 

sudjelovanjem u raznim oblicima rasprave tijekom predavanja. Provjera znanja 

obavit će se pismeno i usmeno u predviđenim ispitnim terminima. 


1. Objekt i aspekti proučavanja hidrogeografije 2 sata 

2. Posebna svojstva i količina vode na Zemlji 2 sata 

3. Odnos mora i kopna 2 sata 

4. Suvremena geografska klasifikacija mora 2 sata 

5. Suvremena struktura i geografska podjela podmorja 2 sata 

6. Svojstva mora 2 sata 

7. Gibanja mora 2 sata 

8. Život u moru i kakvoća mora 2 sata 

9. Značenja mora 2 sata 

10. Voda u podzemlju 2 sata 

11. Voda na površini kopna 2 sata 

12. Kakvoća vode na kopnu 2 sata 

13. Geografske specifičnosti opskrbe naselja vodom 2 sata 

14. Hidrogeografska obilježja Hrvatske 2 sata

15. Geografska obilježja hrvatskog Jadrana 2 sata 



Predmet 


Psihologija nastave 

VUU153 

4 ECTS 

Obiteljska pedagogija 

VUU138 

3 ECTS 

Logika 

VUU123 

4,5 ECTS 

Povijesna 

fenomenologija 

VUU036 

2 ECTS 

Književnost za mladež 

VUU118 

4 ECTS 

Kineziološka metodika 

1 

VUU051 

4 ECTS 

Vokalno-instrumentalni 

praktikum 

VUU166 

2 ECTS 


suradnik 

dr. sc. Ina Reić- 

Ercegovac 

dr. sc. Maja 

Ljubetić, 

Anita Mandarić 

Vukušić 

dr. sc. Berislav 

Žarnić, 


Kokić 

dr. sc. Mladenko 

Domazet, 

Nikša Varezić 

dr. sc. Ivan 

Bošković, 

Lucijana 

Armanda 

dr. sc. Josip 

Babin 


Dobrota, 


Krnić 

IV. semestar 

Nastava 





Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

15 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

15 sati 

Predavanja: 

45 sati 

Seminari: 

15 sati 

Predavanja: 

15 sati 

Seminari: 

15 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

15 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

15 sati 

Vježbe: 

15 sati 

Ispit 



lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan

Integrirane jezične 

vještine 

VUU016 

4 ECTS 

Vizualno modeliranje 

VUU055 

4 ECTS 

Mediji u odgoju i 

obrazovanju 

VUU124 

2 ECTS 

Scenska kultura 

VUU155 

2 ECTS 

Didaktička praksa 

VUU002 

0,5 ECTS 


4 

VUU064 

Željka Zanchi Predavanja: 

15 sati 

Vježbe: 

45 sati 

dr. sc. Slavomir 

Stankov, 

dr. sc. Ani 

Grubišić 

dr. sc. Stjepan 

Rodek, 

mr. sc. Morana 

Koludrović 

Predavanja: 

30 sati 

Vježbe: 

30 sati 

Predavanja: 

15 sati 

Seminari: 

15 sati 

Goran Golovko Predavanja: 

15 sati 

Seminari: 

15 sati 

dr. sc. Sonja 

Kovačević 

Vježbe: 

15 sati 


30 sati 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan


Naziv predmeta PSIHOLOGIJA NASTAVE 

Kod VUU153 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


dr. sc. Ina Reić-Ercegovac, docentica 

Studenti će se osposobiti za uključivanje u suvremenu nastavu, prihvaćanje 

suvremenih principa rada u nastavi i u ostalim aspektima života i rada u 

školi. Upoznat će ih se s važnošću cjeloživotnog obrazovanja, kontinuiranog 

usavršavanja kao i kompetencijama suvremenog učitelja. 

Studenti će se upoznati i sa specifičnostima rada s djecom s posebnim 

potrebama te darovitom i kreativnom djecom. 

4. Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. 

(2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP. 

5. Stoll, L., Fink, D. (2000). Mijenjajmo naše škole – kako unaprijediti 

djelotvornost i kvalitetu škola. Zagreb: Educa. 

6. Zarevski, P. (ur). (2000). Učitelji za učitelje: primjeri provedbe 

načela Aktivne/efikasne škole. Zagreb: IEP. 

6. Ajduković, M., Pečnik, N. (1998). Nenasilno rješavanje sukoba. 

Zagreb: Alinea. 

7. Bruner, J. S. (2000). Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa. Devjak, 

T. (2001). Europski ciljevi postizanja kvalitete u obrazovanju. 

Napredak, 3, 354-366. 

8. Kocijan-Hercigonja, D., Buljan-Flander, G., Vučković, D. (1999). 

Hiperaktivno dijete-uznemireni roditelji i odgajatelji. Jastrebarsko: 

Naklada Slap. 

9. Matijević, M. (2001). Alternativne škole. Zagreb: Tipex. 

10. Miljević-Riđički, R., Maleš, D., Rijavec, M. (2001). Odgoj za 

razvoj. Zagreb: Alinea. 

11. Zarevski, P. (ur). (2000). Učitelji za učitelje: primjeri provedbe 

načela Aktivne/efikasne škole. Zagreb: IEP. 

Predmet će se realizirati kroz predavanja i seminare. Pojedine teme će se u 

okviru seminara obraditi kroz individualne referate, a o pojedinima će se 

provesti grupna rasprava. 

Ocjena će se formirati na temelju seminarskog rada (prezentacija i pisani 

oblik), sudjelovanja studenta u radionicama i raspravama, te dva kolokvija u 

pisanom obliku (po potrebi usmeni ispit nakon odslušanog predmeta). 


1. Uvodno predavanje; upoznavanje sa sadržajem predmeta i 

1 sat 

obavezama studenata 

2. Teorijske osnove psihologije nastave: primjena teorija učenja i 

razvoja u nastavi 

2 sata

3. Planiranje obrazovnog procesa – postavljanje ciljeva i planiranje 

poučavanja 

2 sata 

4. Evaluacija rada nastavnika: svrha, vrste i način provođenja 2 sata 

5. Složenost učiteljske djelatnosti, osobine uspješnog učitelja 2 sata 

6. Kompetencije suvremenog učitelja 2 sata 

7. Nastavnički/učiteljski stres 2 sata 

8. Rad s roditeljima, komunikacija učitelj-roditelj 2 sata 

9. Razredna atmosfera i disciplina 2 sata 

10. Psihologijski aspekti rada s darovitom, kreativnom i 

talentiranom djecom 

3 sata 

11. Psihologijski aspekti rada s djecom s posebnim potrebama 

(ADHD, specifične smetnje u učenju, emocionalne poteškoće) 

3 sata 

12. Alternativni pristupi obrazovanju, alternativne škole, suvremeni 

programi u obrazovanju 

3 sata 

13. Humanistički principi obrazovanja 2 sata 

14. Emocije i motivacija u obrazovanju 2 sata 


Naziv 

predmeta OBITELJSKA PEDAGOGIJA 

Nastavnik dr. sc. Maja Ljubetić, izvanredna profesorica 

Anita Mandarić Vukušić, asistentica 

Kod VUU138 

Nastavni 

oblici 

P+S+V 30+15+0 

ECTS 3 

Preduvjeti nema 

Predavanja/seminari 

Jezik poduke Hrvatski (engleski) 

Sadržaj Obitelj – kretanja, problemi i perspektive (određenje obitelji, od modernih do 

vitalnih obitelji, obilježja suvremenih obitelji, obiteljska zajednica kao sustav, 

funkcionalne i disfunkcionalne obitelji, obiteljsko ozračje i funkcioniranje 

obitelji, suvremena obitelj u RH); Roditeljstvo – odnos, uloga i/ili proces? 

(roditeljstvo i čimbenici koji na njega utječu; roditeljski stilovi i ponašanja djece 

kao mogući odgovori na njih, utjecaj majke i oca na dječji razvoj i odgoj, 

pedagoško obrazovanje roditelja kao pretpostavka roditeljske pedagoške 

kompetentnosti (metarazina). 

Kompetencije Posjedovanje osnovnog, općeg znanja iz područja studija; sposobnost 

koje se stječu prepoznavanja, razumijevanja i uvažavanja osobitosti obiteljskih zajednica te 

sposobnost primjerenog i pravodobnog odgovaranja na specifične potrebe 

članova obitelji; usmena i pismena komunikacija te sposobnost prezentiranja 

vlastitih uradaka; vještine korištenja informacija iz različitih izvora te njihova 

iskoristivost u praktične svrhe; spremnost i sposobnost za timski rad.

Obvezna 

literatura 

Preporučena 

literatura 

Način 

provjere 

znanja i 

polaganja 

ispita 

Način 

praćenja 

kvalitete 

i uspješnosti 

izvedbe 

Čudina-Obradović, M. Obradović, J. (2006) Psihologija braka i obitelji. Zagreb, 

Golden Marketing - Tehnička knjiga (odabrana poglavlja). 

Janković, J. (1996) Pristupanje obitelji. Zagreb, Alinea. (odabrana poglavlja) 

Longo, I. (2000) Roditeljstvo se može učiti. Zagreb, Alinea. 

Ljubetić, M. (2007) Biti kompetentan roditelj. Zagreb, Mali profesor. 

Ljubetić, M. (2011) Stabilna obitelj i poželjno roditeljstvo u kaotičnom svijetu – 

(moguća) stvarnost ili iluzija? (Imaju li perspektivu i/ili alternativu?) U: Nove 

paradigme ranog odgoja (Maleš, D. ur.). Zagreb, Filozofski fakultet Sveučilišta 

u Zagrebu-Zavod za pedagogiju. 

Maleš, D., Kušević, B. (2011) Nova paradigma obiteljskog odgoja. U: Nove 

paradigme ranog odgoja (Maleš, D. ur.). Zagreb, Filozofski fakultet Sveučilišta 

u Zagrebu-Zavod za pedagogiju. 

Stričević, I. (2011) Jačanje roditeljskih kompetencija kroz programe obrazovanja 

roditelja. U: Nove paradigme ranog odgoja (Maleš, D. ur.). Zagreb, Filozofski 

fakultet Sveučilišta u Zagrebu-Zavod za pedagogiju. 

Benett, J., Grimley, L. K. (2001) Parenting in the Global Community: A Cross- 

Cultural International 

Perspective. In: Fine, M. J. & Lee, S. W. (Eds.) Handbook of Diversity in Parent 

Education. Accademic 

Press. (odabrana poglavlja) 

Covey, R.S. (1998) Sedam navika uspješnih obitelji – Kako izgraditi izvrsnu 

obiteljsku kulturu u uzburkanom svijetu? Zagreb, Mozaik knjiga. 

Maleš, D. (1984) Psihosocijalni elementi pedagoške atmosfere u obitelji.Split, 

Školski vjesnik, br. 3-4; (str. 187-197). 

Maleš, D. (1999) Uloga majke i oca u odgoju djeteta. U: Obitelj u suvremenom 

društvu. Zagreb, Državni zavod za zaštitu materinstva i mladeži. 

Milanović, M., Stričević, I., Maleš, D., Sekulić-Majurec, A. (2000) Skrb za 

dijete i poticanje ranog razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj. Zagreb, 

UNICEF-Ured za Hrvatsku i Ministarstvo prosvjete i športa RH, Targa. 

Collins, W. A., Russell, G. (1991) Mother-child and father-child relationships in 

middle childhood and adolescence: A developmental analysis. Developmental 

Review, 11, 99-136 

Žižak, A. (1997) Kompetentnost roditelja za odgoj djece. Pomozimo im rasti - 

priručnik za partnerstvo odgojitelja i roditelja. Zagreb, Ministarstvo prosvjete i 

športa RH, UNICEF, Kustoš. 

Provjera znanja čini se tijekom akademske godine i to putem: seminarskih 

radova, malih istraživanja, kolokvija, aktivnog sudjelovanja u nastavi i 

diskusijama. 

Način polaganja ispita: pismeni/usmeni. 

Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete 

izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i postavljene standarde te 

postavljene ciljeve i zadaće programa (procjena i samoprocjena 

student/profesor). Eksternu procjenu kvalitete izvršit će nezavisno tijelo 

Fakulteta. 


PREDAVANJA: 

Uvodno predavanje u predmet: Obitelj – kretanja, problemi i perspektive 

-predstavljanje, uključivanje, istraživanje očekivanja

-predstavljanje plana rada 

-dogovor sa studentima o postavljenim standardima (nazočnost, timski rad, 

aktivnost, izrada i prezentacija seminarskog rada) 

2 sata 

Samoprocjena – teorija i praksa 1 sat 

Određenje obitelji, 

Od modernih do vitalnih obitelji, 

Obilježja suvremenih obitelji 

Obiteljska zajednica kao sustav, 

Funkcionalne i disfunkcionalne obitelji 

2 sata 

2 sata 

Razvod i rastava braka – implikacije na djetetov cjeloviti razvoj 1 sat 

Obiteljsko ozračje i funkcioniranje obitelji, 

Slobodno vrijeme roditelja i njihove djece 

Suvremena obitelj u RH 

Idemo li istim putem do cilja? 

2 sata 

2 sata 

Roditeljstvo – odnos, uloga i/ili proces? 1 sat 

Roditeljstvo i čimbenici koji na njega utječu (radionica) 2 sata 

Roditeljski odgojni stilovi i ponašanja djece kao mogući odgovori na njih 

(radionica) 

2 sata 

Utjecaj majke i oca na dječji razvoj i odgoj 1 sat 

Sudjelovanje obitelji i zajednice u životu vrtića/i škole 1 sat 

Ustanova i roditeljski dom - Oblici suradnje s roditeljima 1 sat 

Kontinuum roditeljske pedagoške kompetencije 2 sata 

Pedagoško obrazovanje roditelja 2 sata 

Vođenje djelotvornog razgovora s roditeljima (predavanje s vježbom) 2 sata 

Roditeljska percepcija suradnje obitelji i dječjeg vrtića 1 sat 

Teorije potreba 

Odnosi i komunikacijski procesi (obitelj-škola-vrtić) 

Navike u komunikaciji koje ugrožavaju i unapređuju ljudske odnose 

SEMINARI: 

2 sata 


Seminarske radove studenti izrađuju u dogovoru s profesoricom birajući između 

teorijske obrade određenog pitanja iz područja Obiteljske pedagogije ili 

provođenja terenskog istraživanja (anketa za roditelje). 

Studenti su dužni pismeno i usmeno prezentirati svoj rad, dati svoj kritički osvrt 

te ponuditi slušateljstvu 1 – 3 pitanja za raspravu. 

15 sati 


Naziv predmeta LOGIKA 

Kod VUU123 

ECTS 4,5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 

dr. sc. Berislav Žarnić, redoviti profesor 


Predmet je usmjeren prema razvoju i usavršavanju analitičkih sposobnosti i 

vještina. Student se osposobljava za oblikovanje i izvođenje nastave logičkih 

sadržaja i vještina u primarnom i pred-primarnom obrazovanju. Na razini logike 

prvoga reda student postaje osposobljen za logičku analizu rečenica prirodnog 

jezika, za utvrđivanje ispravnosti zaključka, za izradu dokaza, za logičko 

strukturiranje nastavnog sadržaja, za primjenu logičkih načela u primarnom 

formalnom obrazovanju. 

[skripta] 

1. Žarnić, Berislav.(2004.). Simbolička logika, (skripta). 

(http://www.vusst.hr/~logika/skripta.pdf) [udžbenik] 

2. Barwise, Jon i Etchemendy, John (2001.). Language, Proof and Logic. 

(text/software package) Center for Study of Language and Information – 

Stanford. New York: Seven Bridges Press. [obrazovni software] Interaktivna 

logika.(20XX) Berislav Žarnić (ured.) [kolekcija interaktivnih sredstava i drugih 

izvora za učenje logike] http://www.vusst.hr/~logika/pilot 

1. Cauman, Leigh (2004.). Uvod u logiku prvog reda, Zagreb: Jesenski i Turk 

d.o.o. 

2. Havas, Katalin (1999.). It's Logical! Rodopi Philosophical Studies. 

3. Kalin, Boris (1982.). Logika i oblikovanje kritičkog mišljenja, Zagreb: 

Školska knjiga 

4. Lipman, Matthew, Sharp, Ann Margaret i Oscanyan, Frederick (ured.) 

(1984.). Philosophical Inquiry, Institute for the Advancement of Philosophy for 

Children. New York: University Press of America. 

5. Piaget, Jean (1972.). Psychology and epistemology: towards a theory of 

knowledge, Penguin University Books. 

6. Quine, Willard Van Orman (1978.). Methods of Logic, London: Routledge & 

Kegan Paul. 

7. Resnick, L.B. (1987.). Education and Learning to Think, Washington: 

National Academic Press. 

8. Šarić, Ljiljana (2002.). Kvantifikacija u hrvatskome jeziku, Zagreb: Institut za 

hrvatski jezik i jezikoslovlje. 

[Seminarska literatura] 

1. Basariček, Stjepan (1882.). Pedagogija. II. dio: Obće obukoslovlje, Zagreb: 

Hrvatski pedagoško-književni sbor. 

2. Udžbenici iz niza Master Skills, Grades K-6. McGraw-Hill Children's 

Publishing. 

3. Carroll, L. (1994., prvo izdanje: 1865.). Alice's Adventures in Wonderland, 

Penguin Books. 

4. Carroll, L. (1994., prvo izdanje: 1872.). Through the Looking Glass. Penguin 

Books. 

Nastava obuhvaća 45 sati predavanja, 15 sati seminara, te najmanje 2 sata 

individualnih konzultacija. 

Predavanja se izvode frontalno uz primjenu „multimedijskih“ nastavnih 

sredstava. Seminari se provode u raznim oblicima među kojima 

prevladavaju dijaloški oblik, grupni rad i primjena obrazovnog „software“-


znanja i 


a. Nastava u svrhu izrade eseja provodi se individualno, putem konzultacija. 

Praćenje studentskog rada ostvaruje se promatranjem studentovog 

sudjelovanja u radu seminara. Provjera dosegnute razine analitičkog i 

kritičkog mišljenja ostvaruje se vrednovanjem studentskog eseja. Pozitivno 

ocijenjeni esej preduvjet je usmenom ispitu. Završna ocjena proizlazi iz 

sudjelovanja u radu seminara (15-20%), ocjene eseja (30-35%) i ocjene na 

usmenom ispitu (50%). 



1) Upoznavanje sa sadržajima kolegija, pravima i obvezama 

sudionika kolegija 

3 sata 

2) Jezik logike prvog reda 3 sata 

3) Prirodni jezik i jezik logike prvoga reda 3 sata 

4) Predikati i individualne konstante. Predikat identiteta. 

3 sata 

Kvantifikatori 

5) Logika prvoga reda kao sustav prirodne dedukcije I. Pravila za 

istinosnofunkcionalne veznike (negacija, konjunkcija, 

disjunkcija, kondicional, bikondicional) i konstantu falsum. 

3 sata 

6) Sustav prirodne dedukcije za logiku prvog reda 3 sata 

7) Logika prvoga reda kao sustav prirodne dedukcije II. Pravila za 

3 sata 

predikat identiteta i pravila za kvantifikatore. 

8) Usporedba različitih deduktivnih sustava 3 sata 

9) Uvod u formalnu semantiku 3 sata 

10) Analiza zadataka i rezultata pismene provjere znanja 3 sata 

11) Sintaktički metateorijski pojmovi. Formalna konzistentnost. 

Formalna potpunost. 

3 sata 

12) 3 sata 

13) Uvod u metateoriju logike prvog reda 

14) Semantika logike prvoga reda I. Osnovne ideje i pojmovi teorije 

3 sata 

skupova. Semantika logike prvoga reda II. Strukture prvoga 

reda. Semantički pojmovi metatoerijski pojmovi. 

3 sata 

15) Upute za ispit 3 sata 


Naziv predmeta POVIJESNA FENOMENOLOGIJA 

Kod VUU036 

ECTS 2 


suradnici 

Kompetencije 


dr. sc. Mladenko Domazet, docent 

Nikša Varezić, znanstveni novak-asistent 

Kolegij, kao logičan nastavak kolegija Uvod u povijest, ima za svrhu uvesti 

studente u osnovna znanja o povijesti kao znanosti, od razdoblja humanizma 

i renesanse pa do suvremenih historiografskih škola te, u tom okviru, 

apsolviranje temeljnih spoznaja o hrvatskoj povijesti od godine 1526. pa do

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


1991. Studenti će biti upoznati s temeljnim povijesnim zbivanjima i 

tijekovima te izvorima za hrvatsku povijest ovoga razdoblja. 

Mirjana Gross, Suvremena Historiografija, Novi Liber, Zagreb, 2001., str. 

77-294; 

Ludwig Steindorff, Povijest Hrvatske. Od srednjeg vijeka do danas, 

Jesenski i Turk-Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2006. 

Ivo Goldstein, Hrvatska povijest , Novi Liber, Zagreb 2003. 

Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske, Naklada Pavičić, Zagreb 2002 3 . 

Program predmeta realizira se u 1. semestru s fondom od 15 sati predavanja i 15 

sati seminara. Nastava se realizira kroz predavanja i seminare na fakultetu. 




Prosvjetiteljska historiografija: mjesto historije u sustavu 

prosvjetiteljskog znanja; Francuska, škotska i njemačka 1 sat 

prosvjetiteljska historiografija; Inovatori izvan prosvjetiteljstva 

Njemačka historiografija u 19. stoljeću: Filozofija povijesti i 

njemački romantizam; Historizam i Rankeovo djelo; Rankeovi 

nasljednici; Kritičari historizma 

Francuska te britanska i američka historiografija u 19. stoljeću: 

1 sat 

Liberalni i romantični povjesničari; Nastanak profesionalne 1 sat 

historiografije; Historiografija s pozitivističkom etiketom 

Poznanstvenjenje hrvatske historiografije u 19. stoljeću: Ljudevit 

Gaj, Ivan Kukuljević; Bogoslav Šulek; Ivan K. Tkalčić; Šime 

Ljubić; Tadija Smičiklas; Natko Nodilo; Vjekoslav Klaić; Ferdo 

Šišić 

Na prijelomu 19. i 20. stoljeća: Opravdanja i kritike historizma u 

1 sat 

Njemačkoj; Max Weber i historija, Poticaji za „novu historiju“ u 

Francuskoj; Američka „nova historija“ 

Između dva rata: Francuska „nova historija“; Kraj filozofije 

1 sat 

povijesti; Američki relativizam; Kriza historizma i nacizam u 

Njemačkoj 

1 sat 

Suvremena francuska i (zapadno) njemačka historiografija: 

Francuska: Braudelovo doba; Serijalna historija; Historija 

mentaliteta; Njemačka: nakon drugoga svjetskog rata; Historijska 

društvena znanost; Teorija i pripovijest; Historijska antropologija i 

svakodnevica 

1 sat 

Hrvatska povijest u europskom kontekstu: Izvori za novovjekovnu i 

modernu hrvatsku povijest 

Rano novovjekovlje I (od 16. do 18 stoljeća): Kraj osmanske 

1 sat 

ekspanzije; Imena „Hrvatska“ i „Slavonija“ mijenjaju značenja; 

Uskoci; Protestantizam u Hrvata; Vjerski odnosi u Bosni i 

Hercegovini; Uspostava Vojne Krajine; Pravoslavci i Grkokatolici 

Rano novovjekovlje II (od 16. do 18 stoljeća): Seljačke bune; 

1 sat 

Pobuna Zrinskog i Frankopana; Zlatno doba i suton Dubrovnika; 

Kulturni život; Potiskivanje Osmanskog Carstva i nastanak Vojne 

Krajine; Građanska Hrvatska u 18. stoljeću 

1 sat

Dugo 19. stoljeće I: Doba francuske vladavine (1805.-1813.); 

Ilirizam i njegova pretpovijest; Jezično pitanje u 19. i 20. stoljeću; 

Revolucija 1848./49. godine; Neoapsolutizam 

Dugo 19. stoljeće II: Od pada Neopsolutizma do Nagodbi; Nagodbe 

iz 1867. i 1868. Stvaranje političkih stranaka i nacionalni programi i 

Hrvatskoj i Slavoniji; Hrvatski nacionalni pokret u Dalmaciji i Istri; 

Bosna i Hercegovina nakon 1878; Demografski razvoj i 

urbanizacija; Izgradnja željezničke mreže 

Prvi svjetski rat i međuratno doba: Od Države Slovenaca, Hrvata i 

Srba do Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca; Mirovni ugovori 

1919./20. godine; Doba parlamentarizma; Kraljeva diktatura i 

autoritarna država; Banovina Hrvatska 1939. godine; Industrija i 

poljoprivreda i međuraću 

1 sat 

1 sat 

1 sat 

Drugi svjetski rat u Hrvatskoj i Hrvatska u Socijalističkoj 

Jugoslaviji: Uspostava NDH i njezin unutarnji ustroj; Pokreti otpora; 

politički program partizana, Kraj rata; Komunisti osiguravaju vlast; 

Federalne jedinice i njihove granice; Konflikt s Kominformom i 1 sat 

slučaj Hebrang; Politika prema Crkvi; Hrvatsko proljeće; Kriza 

Jugoslavenske države; Slobodni izbori i deklaracija o samostalnosti 

Hrvatske 1991. godine 

Terenska nastava: Muzej Grada Splita, Etnografski Muzej; Hrvatski 

1 sat 

pomorski muzej 


Naziv predmeta KNJIŽEVNOST ZA MLADEŽ 

Kod VUU118 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

dr. sc. Ivan Bošković, izvanredni profesor 

Lucijana Armanda, znanstvena novakinja-asistentica 

Osposobiti studente da na temelju primjera književnosti za mladež potiču 

mlade na oslobađanje vlastitih kreativnih potencija kako u oblikovanju 

priča, igara, stihova i igrokaza i sl. i tako i svih drugih oblika kreativnog 

izražavanja. 

Crnković, M. (1990.). Dječja književnost, Školska knjiga, Zagreb. 

Crnković, M.- Težak, D. (2002.). Povijest hrvatske dječje književnosti, 

Znanje, Zagreb. 

Crnković, M. (1987.). Sto lica priče, Školska knjiga, Zagreb. 

Hazard, P. (1970.). Knjige, djeca i odrasli, Stylos, Zagreb. 

Diklić, Z. –Težak,D.- Zalar, I. (1996.). Primjeri iz dječje književnosti, Divič, 

Zagreb. 

Betelheim, B. ( 1979.). Značenje bajki. Jugoslavija, Beograd.

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Umjetnost i dijete, brojevi od 1969. do 1997. 

Crnković, M. (1978.). Hrvatska dječja književnost do kraja XIX. Stoljeća, 


Zalar, I. (1991.). Pregled hrvatske dječje poezije, Zagreb. 

Skok, J. (1990.). Lijet Ikara. Antologija hrvatskog dječjeg pjesništva, 

Zagreb. 

Težak, D. (2001.). Bajke. Antologija, Zagreb. 

Težak, D. (2001.). Basne. Antologija, Zagreb. 

Biti, V. (1981.). Bajka i predaja. Liber, Zagreb. 

Pintarić, A. (1999.). Bajke. Pregled i interpretacija, Osijek. 

Težak, S. (1969.). Interpretacija bajke. Pedagoško-književni zbor, Zagreb. 

Hranjec.S. (1998.). Hrvatski dječji roman, Znanje, Zagreb. 

Idrizović, M. (1984.). Hrvatska književnost za djecu, Matica hrvatska, 

Zagreb. 

Odrastanje u zrcalu suvremene književnosti za djecu i mladež. Zbornik 

tekstova. Ur. R. Javor, Zagreb, 1998. 

Konsultirati i naslove o istoj problematici tiskane na stranim jezicima. 

Predavanja i seminari. Studenti se na seminarima aktivno uključuju u rad i 

svojom aktivnošću, prijedlozima i sugestijama obogaćuju iste te – kroz 

brojne oblike samostalnog i skupinskog rada – pridonose njegovoj 

zanimljivosti, relevantnosti spoznaja i poticajnosti. 

Pratiti rad studenata tijekom predavanja, vrednovati njihovo aktivno 

sudjelovanje u raspravama i komentarima na seminarima, kroz druge oblike 

rada (konzultacije…) te usmeni ispit nakon odslušanog predmeta. 


Uvodni sat - dogovor o radu 1 sat 

Dječja književnost / odnos prema ostaloj književnosti/Slikovnica i 

njezini oblici 

2 sata 

Priča: umjetnička i narodna; Bajka (Perault, Braća Grimm) 3 sata 

H. Cristian Andersen; Bajke Oscara Wildea. Bajke Ivane Brlić- 

Mažuranić 

3 sata 

Fantastična priča (Collodi, Carroll…) 3 sata 

James Barrie, Saint-Exupery, Lidgren : Pipi duga…; Fantastična 

priča sa životinjama u prvom planu (Lofting) 

3 sata 

Dječja poezija ( nonsensna poezija; Kuten, Vitez, Balog, Paljetak; 

regionalna i dijalektalna dječja poezija) 

3 sata 

Basne ( Ezop, La Fontaine, Lessing, Krilov) 2 sata 

Pripovijetke i romani o djetinjstvu (Alcot, Heusser-Spyri; de 

Amicis; Salten) 

2 sata 

Avanturistički romani; znanstveno-fantastična djela: Jules Verne; 

Louis Stevenson… Mark Twain: Pustolovine…; Lagerlof; Ferenc 

Molnar: Junaci Pavlove ulice; De Amicis: Srce… 

3 sata 

Pustolovna djela; putopisi, biografska djela i dnevnici 2 sata 

Igrokazi; Strip 1 sat 

Časopisi 1 sat 

Zaključno predavanje; razgovor o ispitu 1 sat 


Naziv predmeta KINEZIOLOŠKA METODIKA 1 

Kod VUU051 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

dr. sc. Josip Babin, redoviti profesor 

Osposobiti studente da usvoje osnovna teorijska znanja i zakonitosti 

tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog procesa; usvajati osnovne 

pojmove i stručne termine u kineziološkoj metodici; usvajati osnovne 

metodičke zakonitosti, te njihove teorijske i praktične aspekte; usvajati 

praktična znanja iz pojedinih nastavnih tema u tjelesnoj i zdravstvenoj 

kulturi. 

Findak, V. (1993). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Priručnik za 

nastavnike razredne nastave. Školska knjiga, Zagreb. 

Findak,V. (1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Priručnik 

za učitelje razredne nastave. Školska knjiga Zagreb. 

Findak, V., Prskalo, I. (2004). Kineziološki leksikon za učitelje. Visoka 

učiteljska škola u Petrinji. 

Kosinac, Z. (1998). Osnove anatomije i fiziologije. Razvoj pokreta i 

psihomotoričkih sposobnosti. Udruga za šport i rekreaciju djece i 

mladeži grada Splita. 

Pejčić, A. (2005). Kineziološke aktivnosti za djecu predškolske i rane 

školske dobi. Visoka učiteljska škola u Rijeci. 

Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006). Plan i program tjelesne i 

zdravstvene kulture. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike 

Hrvatske, Zagreb. 

Babin, J., Bavčević, T., Moretti, V. (2006). Kanoničke relacije latentne 

morfološke strukture i varijabli snage učenica u dobi od šest do sedam 

godina. Zbornik radova 15. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske. 

Kvaliteta rada u područjima edukacije, sporta i sportske rekreacije, Rovinj, 

62-66. 

Babin, J., Vlahović, L. (2002). Utjecaj programirane nastave tjelesne i 

zdravstvene kulture na promjene morfoloških karakteristika sedmogodišnjih 

učenica. Zbornik radova, 11. ljetne škole pedagoga fizičke kulture 

Republike Hrvatske. Programiranje rada u području edukacije, sporta, 

sportske rekreacije i kineziterapije, Rovinj, 50-52. 

Babin, J., Katić, R., Vlahović, L. (1999). Utjecaj posebno 

programirane nastave tjelesne i zdravstvene kulture na motoričke

Oblici 

provođenja 

sposobnosti sedmogodišnjih učenica. Zbornik radova, 2. međunarodne 

znanstvene konferencije, Kineziologija za 21. stoljeće, Dubrovnik, 

115-116. 

Bavčević, T., Babin, J., Prskalo, I. (2006). COMPLEX GROUP 

INSTRUCTION FORMS – AN OPTIMIZING FACTOR IN PHYSICAL 

EDUCATION INSTRUCTION. Kineziology, 38 (1); 1-13. 

Božinović Mađor, S., Babin, J., Vlahović L. (2006). Elementi i kriteriji 

ocjenjivanja – preduvjet kvalitete rada u nastavi tjelesne i zdravstvene 

kulture. Zbornik radova 15. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske. 

Kvaliteta rada u područjima edukacije, sporta i sportske rekreacije, Rovinj, 

277-281. 

Findak, V. (1993). Teorijski model klasifikacije motoričkih znanja. 

Zbornik radova 2. ljetne škole pedagoga fizičke kulture Republike 

Hrvatske. Motorička znanja u funkciji razvoja čovjeka. Rovinj, 3-17. 

Findak, V. (2002). Metode rada u području edukacije, sporta i 

sportske rekreacije. Zbornik Radova 12. ljetne škole kineziologa 

Republike Hrvatske. Metode rada u području edukacije, sporta i 

sportske rekreacije, Rovinj, 12-17. 

Findak, V. (2004). Vrednovanje u području edukacije, sporta i 

sportske rekreacije. Zbornik radova, 13. ljetne škole kineziologa 

Republike Hrvatske. Vrednovanje u području edukacije, sporta i 

sportske rekreacije. Rovinj, 4-10. 

Findak, V., Stella, I. (1988). Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u 

tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Školska knjiga, Zagreb. 

Mraković, M., Findak, V., Metikoš, D., Neljak, B. (1996). Razvojne 

karakteristike motoričkih i funkcionalnih sposobnosti učenika osnovnih i 

srednjih škola. Kineziologija, 28 (2); 57-65. 

Prskalo, I., Babin, J. (2006). Kvaliteta rada u području edukacije. Zbornik 

radova 15. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske. Kvaliteta rada u 

područjima edukacije, sporta i sportske rekreacije (koreferat), Rovinj, 26- 

34. 

Nastava se realizira kroz predavanja (30sati) i seminare (15 sati) na 

fakultetu. Kroz seminare studenti će se upoznati sa sadržajima pojedinih

nastave dijelova sata tjelesne i zdravstvene kulture. 


znanja i 



Ocjena kolegija bit će formirana na osnovi ocjene pismenog i usmenog 

ispita. 


PREDAVANJA: 

Pojam i definicija kineziološke metodike 1 sat 

Predmet, cilj i zadaće kineziološke metodike 1 sat 

Odnos metodike i drugih znanosti 1 sat 

Antropološka obilježja učenika i učenica mlađe školske dobi 1 sat 

Plan i program tjelesne i zdravstvene kulture 1 sat 

Organizacijski oblici rada 1 sat 

Metodički principi ili načela 1 sat 

Metodički organizacijski oblici rada 4 sata 

Metode rada i metodički postupci 2 sata 

Organizacija i tijek nastavnog procesa 2 sata 

Planiranje i programiranje 4 sata 

Pripremanje nastavnika 2 sata 

Praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje 4 sata 

Prostori, oprema i sredstva za rad 1 sat 

Anatomsko-fiziološke osobine učenika i učenica mlađe školske dobi 4 sata 


Naziv predmeta VOKALNO-INSTRUMENTALNI PRAKTIKUM 

Kod VUU166 

ECTS 2 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 



Osposobljavanje studenata za samostalno vokalno-instrumentalno 

reproduciranje složenijih glazbenih primjera. Razvijanje vještine sviranja 

složenih melodija; razvijanje vještine sviranja složene akordičke pratnje; 

razvijanje sposobnosti samostalnog harmoniziranja melodije; razvijanje 

sposobnosti simulatnog pjevanja i sviranja. 





2. Završki, J. (1980.). Izbor skladba za dječje zborove: priručnik za nastavnike 

glazbenog odgoja, Zagreb: Školska knjiga. 


Nastava se realizira kroz vježbe (do 10 studenata u grupi) na fakultetu.

nastave Studenti polažu ispit, koji se sastoji od pjevanja dvije pripremljene pjesme uz 

pratnju na instrumentu, jednog a vista primjera, te harmonizacije jednog 

glazbenog primjera. 


znanja i 



Ocjena predmeta bit će formirana na osnovi ocjene usmenog ispita. 


VJEŽBE: 


Sviranje složenih meloritmičkih primjera desnom rukom 1 sat 

Ritmizacija harmonijske pratnje u lijevoj ruci 1 sat 

Sviranje dječjih pjesama objeručno (D-dur) 1 sat 

Sviranje dječjih pjesama objeručno (h-mol) 1 sat 

Sviranje dječjih pjesama objeručno (F-dur) 1 sat 

Sviranje dječjih pjesama objeručno (d-mol) 1 sat 

Sviranje dječjih pjesama objeručno (B-dur) 1 sat 

Sviranje dječjih pjesama objeručno (g-mol) 1 sat 

Sviranje dječjih pjesama objeručno (A-dur) 1 sat 

Sviranje dječjih pjesama objeručno (fis-mol) 1 sat 

Sviranje dječjih pjesama objeručno (Es-dur) 1 sat 

Sviranje dječjih pjesama objeručno (c-mol) 1 sat 

Samostalno harmoniziranje jednostavnog melodijskog primjera 1 sat 



Naziv predmeta INTEGRIRANE JEZIČNE VJEŠTINE 

Kod VUU016 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


Željka Zanchi, viša predavačica 

Temeljem integriranog i raznolikog jezičnog inputa studenti će: 

- konsolidirati i proširiti jezična znanja i sposobnosti integracijom četiriju 

osnovnih jezičnih vještina (govorenje, čitanje i slušanje s razumijevanjem, 

pisanje) na naprednoj razini (razviti sposobnost pribavljanja, uporabe i 

prenošenja informacija u kontekstualnim varijetetima), 

- učvrstiti i unaprijediti znanje i sposobnosti funkcionalne uporabe jezika u 

semantičkom radijusu kako opće svakodnevnice tako i stručno orjentirane 

tematike (u govornom i pisanom jeziku), 

- upoznati zahtjevnije nijansirajuće gramatičke strukture u jeziku-cilju u 

svrhu efikasne (native-like) uporabe jezika, 

- intenzivno aktivirati i razviti opseg vokabulara i idiomatskih izričaja, 

- upoznati i usvojiti rječnik i frazeologiju vezanu uz karakteristične

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


povijesne i sociološko-kulturološke aspekte britanske i američke kulture, 

- osvještavati integraciju i primjenu stečenih jezičnih znanja i vještina u 

komunikaciji unutar i izvan razreda, 

- upoznati obilježja različitih stilova, žanrova i jezičnih registara, 

- osvijestiti potrebu za izmjenjivanjem korisnih praktičnih ideja, savjeta i 

strategija u podučavanju mlađih učenika engleskom kao stranom jeziku kao 

i potrebu za razvijanjem i očuvanjem suradničke atmosfere među kolegama, 

a u cilju općenitog unapređivanja nastave stranoga jezika u ranoj školskoj 

dobi. 

Cory, H. (1997): Advanced Writing, with English in Use, Oxford: OUP. 

Gude, K. (1997): Advanced Listening and Speaking. Oxford: OUP. 

McCarthy, M. i O´Dell, F. (1994): English Vocabulary in Use, Cambridge: 

CUP. 

Autentični materijali iz različitih izvora. 

Priručnici: Englesko-engleski rječnik po izboru. 

Priručna gramatika po izboru. 

Walter, C. I Swan, M. (1997): How English Works, Oxford, OUP. 

Maclin, A., (1994), Reference Guide to English: A Handbook of English as 

a Second Language, Washington: CBS College Publishing. 

Bujas, Ž. (1999.): Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb: Globus 

Bujas, Ž. (1999): Veliki englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Globus. 

Longman Dictionary of English Language and Culture. (1998): London, 

Longman. 

Cowie, A. P., Mackin, R. & McCaig, I. R. (1993), Oxford Dictionary of 

English Idioms, Oxford: OUP. 

Cowie, A. P. & Mackin, R., (1993), Oxford Dictionary of Phrasal Verbs, 

Oxford: OUP. 

Oxford Collocations Dictionary for Students of English, (2003), Oxford: 

OUP. 

Really learn 100 phrasal verbs, (2002), Oxford: OUP. 

Predavanja se izvode frontalno uz primjenu «multimedijskih» nastavnih 

sredstava. U vježbama prevladava dijaloški oblik rada, vođenje diskusija, 

razgovor, usmene samostalne prezentacije studenata. 

Obvezno redovno prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. Izrada 

portfolia (kraći oblici pismenog izražavanja). Zajednički projekti. Jedna 

dulja samostalna prezentacija. Usmeni ispit. 


PREDAVANJA: 


Skimming i scanning čitanje 1 sat 

Analiza sadržaja teksta 1 sat 

Parafraziranje 1 sat 

Diskusija: prednosti i nedostaci 1 sat 

Opis vizualnih referenata (sličnosti i razlike) 1 sat 

Prepoznavanje stila i registra u pisanju 1 sat 

Odabir odgovarajućeg vokabulara 1 sat 

Metaforički jezik 1 sat 

Iznošenje osobnoga mišljenja i stavova 1 sat

Pregovaranje 1 sat 

Točne/netočne tvrdnje 1 sat 

Identificiranje govornikovih osjećaja 1 sat 

Različiti oblici govornih činova 1 sat 

Završno predavanje, studentska evaluacija 1 sat 


VJEŽBE: 

Primjena strategija razvijanja vještine čitanja 3 sata 

Provjera razumijevanja pročitanoga teksta 3 sata 

Određivanje podnaslova, sažimanje odlomaka 3 sata 

Uporaba neodređene zamjenice it 3 sata 

Vođenje diskusija 3 sata 

Uporaba vokabulara u službi opisivanja 3 sata 

Formalnost/neformalnost u pisanju 3 sata 

Pisanje izvještaja 3 sata 

Uporaba kohezivnih sredstava 3 sata 

Strategije razvijanja vještine slušanja s razumijevanjem 3 sata 

Dijalog i turn-taking strategije 3 sata 

Evaluiranje i rangiranje na engleskom jeziku 3 sata 

Frazni glagoli i kolokacije 3 sata 

Vokabular iz područja dječje svakodnevnice i školskoga života 3 sata 

Vokabular iz područja britanske i američke kulture i civilizacije 3 sata 


Naziv predmeta VIZUALNO MODELIRANJE 

Kod VUU055 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

dr. sc. Slavomir Stankov, redoviti profesor 

dr. sc. Ani Grubišić, viša asistentica-novakinja 

Steći znanja o pristupu kao i metodama i tehnikama vizualnog modeliranja. 

Cilj se dostiže upoznavanjem i radom s jezikom za vizualno modeliranje te 

učenjem i poučavanjem: definicije i okruženja vizualnog modeliranja, 

sintaksom i semantičkom strukturom jezika za vizualno modeliranje. 

S. Stankov, A. Grubišić: Vizualno modeliranje, Nastavni sadržaj za studente 

Filozofskog fakulteta, studijska grupa učitelji – usmjerenje informacijska i 

komunikacijska tehnologija u učenju i poučavanju, Split, 2007. 

S. Stankov, A. Amižić, B. Žitko: Jezik za vizualno modeliranje – UML, 

Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja 

Sveučilišta u Splitu, Split 2003. 

S. Stankov, A. Amižić, B. Žitko: Rational Rose Tutorial, Fakultet 

prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u 

Splitu, Split 2004.

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


G. Booch, I. Jacobson, J. Rumbaugh: The Complete UML Training Course, 

Prentice Hall, 2001. 

Predavanja, vježbe i seminari. 

Praktični ispit, Usmeni ispit, Seminarski radovi, rad u timu, pomoću 

specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja. 


Objektno orijentirana paradigma 2 sata 

Definicija objekta, klase. Primjeri. 2 sata 

Veze među objektima. Primjeri. 2 sata 

Definicija i okruženje vizualnog modeliranja 2 sata 

Jezik vizualnog modeliranja 2 sata 

Dijagram korištenja, dijagram klasa, dijagram objekata. Primjeri. 2 sata 

Dijagram komponenti, dijagram postavljanja, dijagram sekvenci. 

Primjeri. 

2 sata 

Suradni dijagram, dijagram stanja, dijagram aktivnosti. Primjeri. 2 sata 

Alat za razvoj aplikacijske programske podrške (definicija, 

okruženje, elementi) 

2 sata 

Okruženje alata za razvoj aplikacijske programske podrške (linija s 

alatima, dijagrami, pretraživač, specifikacija) 

2 sata 

Primjer (studentska referada, videoteka) 2 sata 

Metodologija objektno orijentiranog programskog inženjerstva 2 sata 

Struktura metodologije (statički pogled, dinamički pogled) 2 sata 

Struktura metodologije (faze i discipline) 2 sata 

Primjer (studentska referada, videoteka) 2 sata 


Naziv predmeta SCENSKA KULTURA 

Kod VUU155 

ECTS 2 


suradnici 

Kompetencije 


Goran Golovko, docent 

Student će moći osvijestiti i razumjeti važnost predmeta Scenska kultura u 

obrazovnom programu i mogućnosti koje upoznavanje djeteta s kazališnom 

umjetnosti nudi u obrazovanju. Znat će primijeniti osnovnanačela, te nastavne 

metode i oblike rada u nastavi predmeta Scenskakultura, biti u stanju 

stimulirati i razvijati temeljne estetske porive kod djeteta, te moći organizirati 

aktivnosti vezane uz dramsku i lutkarsku radionicu i samostalno je voditi na 

primarnom stupnju. Upoznat će se s temeljima scenske umjetnosti, te 

osnovnim povijesnim pretpostavkama njezinoga razvoja, ali i s praktičnom

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

primjenom ovih znanja. Student će biti osposobljen za upoznavanje djeteta s 

osnovnim elementima kazališne umjetnosti, planiranje nastavnih sadržaja 

povezanih sa scenskom kulturom i pripremu djece za odlazak u kazalište. 

Upoznat će se s osnovama dramske pedagogije i mogućnostima njezine 

upotrebe u razrednoj nastavi, te shvatiti njezinu važnost u obrazovnom 

procesu, ali i kreativnom razvoju. Isto tako shvatit će da procesna drama - 

kojoj nije svrha predstava nego sam proces rada na njoj - može pomoći u 

usvajanju gradiva koje djeca uče u prvim godinama školovanja. Studenti će 

biti spremni pratiti, vrednovati i ocjenjivati vlastiti rad, ali i rad djece koja 

preko scenske umjetnosti stječu prve korake u usvajanju gradiva. 

[odabrana poglavlja]. 

Bolton, G.: Drama as Education, Longman, 1984. 

Fleming, M.: Starting Drama Teaching, David Fulton Publish, 2003. 

Gruić, I.: Prolaz u zamišljeni svijet, Golden Marketing, Zagreb, 2002. 

Ivanac, I.: Najljepši posao na svijetu: kako nastaje kazališna predstava, 

Školska knjiga 1988. 

Jackson, T.: Learning Through Drama. New Perspectives on Theatre in 

Education.Routledge, 1993. 

Ladika, Z.: Dijete i scenska umjetnost, Priručnik za dramski odgoj djece i 

omladine, Zagreb, Školska knjiga, 1970. 

Magliaccio-Čučak, N.: Igram se, a učim! : dramski postupci u razrednoj 

nastavi, Zagreb, Hrvatski centar za dramski odgoj : Pili poslovi, 2007. 

Mrkšić, B.: :Riječ i maska : pristup scenskoj umjetnosti, Školska knjiga, 

Zagreb, 1971. 

Readman, G.- Lamont, G.: Drama. A Handbook for Primary Teachers. 

BBC Educational Publishing, 1994. 

Scher, A. - Verrall, C. 100 + ideja za dramu. Hrvatski centar za dramski 

odgoj i Pili-poslovi d.o.o., 2005. 

Solar, M.: Teorija književnosti, Školska knjiga Zagreb, 1979. 

Škreb, Z., Stamać A.: Uvod u književnost, Globus, Zagreb, 1986. 

Bastašić, Z.: Lutka ima i srce i pamet, Školska knjiga, 1990. 

Booth, D.: Story Drama, Pembroke Publishers Limited, Markham, Canada 

2005. 

Bunčić, K. - Ivković, Đ. - Janković, J. - Penava, A.: Igrom do sebe, Alineja, 

1994. 

Duran M.: Dijete i igra, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001. 

Kroflin/Nola/Posilović/Supek: Dijete i kreativnost, Globus, Zagreb, 1987. 

Kunić, I.: Kultura dječjeg govornog i scenskog stvaralaštva, Školska knjiga, 

Zagreb, 1990. 

Ladika, Z.: Kazališne čarolije Zbirka igrokaza za kazališta za djecu i 

dramske grupe. Mala scena, 2000. 

Lewicki, T.: From 'Play Way' to 'Dramatic Art'. A Historical Survey about 

Drama in Education in Great Britain. LAS – Roma, 1996. 

McCaslin N.: Creative Drama in the Classroom, Longman,1984. 

Nikolić, S.: Svijet dječje psihe, Prosvjeta, Zagreb, 1996. 

Oaklander, V.: Put do dječjeg srca, Školska knjiga, Zagreb, 1996. 

O'Toole, J: The Process of Drama. Routledge, 1992. 

Schneider, W.: Kazalište za djecu, Mala scena, Zagreb 2002. 

Skok J.: Razigrane riječi, zbornik igrokaza, Zagreb, Školska knjiga 1994. 

Slade, P.: Child Drama, Univesrity of London Press, 1976. 

Spolin, V.: Theatre Games for the Clasroom: A Teacher's Handbook, 

Northern University Press, 1986.

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Stenzel, V.: Igramo se kazališta: od monologa do igrokaza. Izbor tekstova za 

dječju lutkarsku i živu scenu, Naša djeca, Zagreb 1995. 

Taylor, P.: The Drama Classroom: Action, Reflection, Transformation. 

Routledge/Falmer, 2000. 

Ward, W.:Playmaking With Children, Appleton-Century-Crofts Inc. 

Winston, J.: Drama, Narrative and Moral Education, Falmer Press, London- 

Washington, 1998. 

Predavanja i seminari. Predavanja uključuju Power Point prezentacije 

pojedinih cjelina, s istaknutim osnovnim tezama i ilustracijama materije koja 

se izlaže. Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u raspravi o osnovnim 

izloženim tezama, gledanje predstava različitih žanrova, u splitskim 

kazalištima i aktivno sudjelovanje u razgovoru/kritičkoj raspravi o njima. 

Seminari se – osim rasprave o pogledanim kazališnim predstavama iz 

perspective najmlađih gledatelja – sastoje od diskusije ili pismene elaboracije 

nekog od najmanje tri pročitana dramska teksta, te pismenih obrazlaganja i 

kritičkog izlaganja obrađenog gradiva i gledanih predstava kroz seminarski 

rad dužine od 4000-9000 slovnih znakova. 

Nastava osim predavanja, seminarskih radova i gore navedenog, obuhvaća i 

posjet kazalištu sa stražnje strane, upoznavanje s unutarnjim funkcioniranjem 

kazališta i samim procesom rada na predstavi; dovođenje gostiju, kazališnih 

umjetnika, glumaca, redatelja, kostimografa, lutkara, pisaca koji su stvarali 

predstave koje su studenti gledali s kojima se razgovara o procesu rada i 

umjetničkim mogućnostima kazališta; gostovanje stručnjaka iz područja 

scenske terapije lutkom; jednostavne lutkarsko-kazališne radionice koje se 

mogu primijeniti u radu s djecom u dobi od 7-11 godina. 

Praćenje rada studenta tijekom predavanja, seminarski radovi, aktivnost u 

zajedničkim raspravama, sposobnost analize kazališne predstave i dječjih 

reakcija na nju, interes izražen za goste i njihova izlaganja, stupanj 

spremnosti na sudjelovanje u radionicama i kreativnost u njima, gledanje 

kazališnih predstava i njihovo razumijevanje, te usmeni ispit nakon 

odslušanog predmeta. 


PREDAVANJA: 

Uvod. Scenska kultura kao pojam. Dijete i kazališna predstava. 2 sata 

Drama u obrazovanju. Procesna drama. 2 sata 

Dramska pedagogija. Dramski odgoj. 2 sata 

Kratak povijesni pregled drame i kazališta (Nastanak drame i 

kazališta) 

2 sata 

Kratak povijesni pregled drame i kazališta (Rimsko razdoblje i 

Srednji vijek) 

1 sat 

Kratak povijesni pregled drame i kazališta (Renesansa i novija 

razdoblja) 

1 sat 

Dramske vrste (tragedija, komedija, drama) i žanrovi (melodrama, 

opera, opereta, mjuzikl, recital, kabare, varijete...) 

1 sat 

Kako nastaje predstava. Gledatelj u kazalištu. Glumac. Redatelj. 

Dramaturg. Pozornica. 

2 sata 

Primjena predmeta Scenska kultura u obrazovnom procesu. 2 sata 


SEMINARI:

Seminari gledanje predstava i kritička obrada 6 sati 

Scenska radionica Astronauti 2 sata 

Scenska radionica Trnoružica 2sata 

Posjet kazališnoj zgradi (pozornica) 2 sata 

Razgovor s glumcima i lutkarima 2 sata 

Zaključni seminar - primjena kolegija u praksi 1 sat 


Naziv predmeta DIDAKTIČKA PRAKSA 

Kod VUU002 

ECTS 0,5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


dr. sc. Sonja Kovačević, docentica 

Student se osposobljava za razumijevanje organizacije škole, te primjenu 

stečenih znanja u predmetu didaktika, tijekom stručne prakse za vrijeme 

studiranja, tijekom pripravničkog staža, u nastavnoj praksi. 

Jednotjedna stručno-pedagoške izobrazba. 

Nakon završene stručno-pedagoške izobrazbe prakse student treba predati 

prikaz nastavniku didaktike. 


Ustroj škole 

Dokumente škole (spomenica, ljetopis, matična knjiga, razredna 

knjiga) 

Pravilnik o praćenju i ocjenjivanju učenika 

Rad stručno-pedagoške službe 

Rad razrednika 

Suradnja škole s roditeljima 

Suradnja škole s drugim ustanovama


Predmet 


Pedagogija djece s 

posebnim potrebama 

VUU143 

5 ECTS 

Matematika I 

VUU026 

5 ECTS 

Hrvatska dječja 

književnost 

VUU112 

4 ECTS 


2 

VUU134 

4 ECTS 

Likovna kultura 

VUU121 

3 ECTS 

Glazbena kultura 

VUU110 

3 ECTS 

Engleski jezik i 

lingvistika - uvod 

VUU008 

2 ECTS 


suradnik 

dr. sc. Esmeralda 

Sunko 

V. semestar 

Nastava 





Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

30 sati 

Nives Jozić Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

30 sati 

dr. sc. Ivan 

Bošković, 

Lucijana 

Armanda 

dr. sc. Josip 

Babin, 

Teo Bavčević, 

dr. sc. Lidija 

Vlahović 

dr. sc. Marija 

Brajčić 

dr. sc. Goran 

Sučić 

Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

15 sati 

Seminari: 

30 sati 

Vježbe: 

15 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Vježbe: 

15 sati 

Predavanja: 

30 sati 


15 sati 

Seminari: 

15 sati 

Ispit 



veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan

Jezične vježbe 1 

VUU019 

2 ECTS 

Sustavi za e-učenje 

VUU160 

4 ECTS 

Partnerstvo obitelji i 

škole 

VUU142 

2 ECTS 

Pravo u svakodnevici 

VUU037 

2 ECTS 

Siniša Ninčević Vježbe: 

30 sati 

mr. sc. Suzana 

Tomaš 

dr. sc. Maja 

Ljubetić, 

Anita Mandarić 

Vukušić 

dr. sc. Esmeralda 

Sunko, 

Ana Babić Pezo 

Predavanja: 

30 sati 

Vježbe: 

30 sati 

Predavanja: 

15 sati 

Seminari: 

15 sati 

Predavanja: 

15 sati 

Vježbe: 

15 sati 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan


Naziv predmeta PEDAGOGIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA 

Kod VUU143 

ECTS 5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 

dr. sc. Esmeralda Sunko, docentica 

Prihvaćanje inkluzijskih vrijednosti, osposobljenost za upotrebu 

emancipacijsko – komunikacijske koncepcije odgoja, usvajanje 

terminologije, opservacija i pomoć u dijagnosticiranju djece s posebnim 

potrebama, didaktičko strukturiranje odgoja djece s p. p. u integriranim 

odgojno - obrazovnim uvjetima, metodičko artikuliranje odgoja djece s 

posebnim potrebama, izrada programa uz pomoć tima (posebni i 

prilagođeni), osiguravanje uvjeta za ostvarivanje programa kroz timski rad s 

roditeljima i stručnjacima, vođenje administracije, prenošenje inkluzijskih 

vrijednosti na zajednicu, od odgojno – obrazovne integracije ka inkluziji. 

Buljan- Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D.: Zlostavljanje i zanemarivanje 

djece, Marko M., Zagreb, 2003. 

Buljan- Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D., Vučković, D.: Hiperaktivno dijete, 

Naklada Slap, Jastrebarsko, 1999. 

Cvetković- Lay, J: Darovito je, što ću sa sobom? Priručnik za obitelj, vrtić i 

školu, Alinea, Zagreb, (2002.) 

Dulčić, A Kondić, LJ., Djeca oštećena sluha, priručnik za roditelje i 

udomitelje, Alineja, Zagreb, 2002. 

Jensen, E.: Različita djeca različiti učenici, Educa, Zagreb,2004. 

Luketin, D., Sunko, E. KAKO? Kreativnim aktivnostima kreiramo odgoj, 

Liga za prevenciju ovisnosti, Split (2006.) 

Nikolić, S.: Autistično dijete, Prosvjeta, Zagreb, 2000. 

Ribić, K.: Psihofizičke razvojne teškoće, Forum, Zadar, 1999. 

Sekulić–Majurec, A.: Djeca s teškoćama u razvoju u školi i dječjem vrtiću, 

Školska knjiga, Zagreb, 1989. 

Bujas-Petković, Z., Divčić,B.: Kreativnost autističnog djeteta 

Buljan Flander, G., Karlović, A.: Odgajam li dobro svoje dijete?, 

Marko M, Zagreb, 2004. 

Cvetković-Lay, J., Sekulić-Majurec, A.: Darovito je, što ću s njim? 

Priručnik za odgoj i obrazovanje darovite djece predškolske dobi, Alineja i 

Centar za poticanje darovite djece predškolske dobi „Bistrić“, Zagreb, 1998. 

Sakoman, S.: Doktore, je li istina da trava čisti pluća?, 1995, Zagreb 

Škarić, I: Govorne poteškoće i njihovo uklanjanje, Mladost, 1986, Zagreb 

Predavanja, vježbama, samostalan rad na projektu uz konzultacije. Na 

predavanjima i vježbama se očekuje aktivno uključivanje studenata 

iznošenjem vlastitih obrazovnih iskustava i mišljenja te raspravom o 

predloženim konceptima. Vježbe tematski slijede predavanja. Radi se


znanja i 


interaktivno (u malim grupama) i iskustveno (rješavanje problema, 

uvježbavanje vještina). Na vježbama će se studenti pripremiti za samostalan 

projektni rad. Samostalan projektni rad se odvija u zadnjem mjesecu 

održavanja nastave. Kao rezultat se očekuje pisano izvješće (uz javnu 

prezentaciju) koje se ocjenjuje. Klasične vježbe se zamjenjuju 

individualnim i grupnim konzultacijama. Rad se odvija na terenu u školama 

i referalnim ustanovama s autonomijom u organizaciji i izvedbi. Nakon 2 

dana promatranja i praćenja ciljanog djeteta u školi, intervju s najmanje 

dvije ključne osobe bliske djetetu (npr, učiteljica, roditelj, defektolog,..), 

poludnevni posjet jednoj referalnoj ustanovi (Juraj Bonači, Slava Raškaj, 

Dom za odgoj i obrazovanje i sl.) i intervju sa stručnjakom ustanove. 

Podrška i praćenje rada u okviru tjednih vježbi na fakultetu – 45 min po 

grupi). 

Projektni rad se procjenjuje temeljem tri elementa: zalaganja, kvalitete 

pisanog izvještaja i kvalitete prezentacije, svaki element se ocjenjuje 

ocjenom od 1 do 5. Konačna ocjena je prosjek svih elemenata. Svi članovi 

tima dobivaju istu ocjenu. Unutar tima na prijedlog članova tima moguće su 

korekcije. Timovi ili pojedinci koji odustanu od izvedbe projekta 

samostalno pišu esej na zadanu temu (šest do osam kartica) koje se 

ocjenjuju ocjenom od 1 do 5. Studenti koji uspješno obave praktični rad, 

pristupaju pismenom ispitu, koji se sastoji od 5 pitanja otvorenog tipa. 

Studenti koji u praktičnom dijelu postignu ocjenu 4 ili 5 mogu birati hoće li 

izaći na usmeni ispit. Ako izaberu usmeno polaganje ispita, nemaju obavezu 

polaganja pismenog ispita. Konačna ocjena se donosi temeljem ocjene 

praktičnog rada i ocjene ispita. 


PREDAVANJA I VJEŽBE: 

Znanstvene osnove inkluzijskih vrijednosti: Općenito o djeci s 

posebnim potrebama, pojam i sadržaj ljudskih prava i sloboda, 2 P + 2 V 

dječja prava) 

Koncepcije pedagogije djece s posebnim potrebama - izvori 

2 P + 2 V 

integrirane pedagogije 

Terminologija (pedagoški pojam: djeca s posebnim potrebama), 

2 P + 2 V 

etiologija medicinski, psihološki, sociološki, pedagoški činitelji 

klasifikacija djece s posebnim potrebama, prema WHO i zakonima 

R. Hrvatske : (mentalna retardacija, slušna disfunkcija, govorni 

poremećaji, vidna disfunkcija, tjelesni invaliditet, poremećaji u 

ponašanju, nadarenost ) 

2 P + 2 V 

Teorija i praksa odgoja djece s posebnim potrebama: integracija i 

inkluzija 

2 P + 2 V 

Preventivni programi 2 P + 2 V 

Poremećaji u ponašanju (poremećaj s prkošenjem i 

suprostavljanjem; poremećaj ophođenja) 

2 P + 2 V 

ADHD – Poremećaj pažnje hiparaktivni poremećaj – 

dijagnosticiranje i pedagoški rad 

2 P + 2 V 

Zlostavljanje i zanemarivanje djece. 2 P + 2 V 

Poremećaji ličnosti: ovisnost, anoreksija/bulimija, depresija, 

2 P + 2 V 

anksioznost, kronični stres, naučena bespomoćnost 

Poremećaji svijesti: epilepsija; poremećaji spavanja; shizofrenija 2 P + 2 V 

Poremećaji motoričkih vještina: senzorni motorički deficit 2 P + 2 V

Mentalna retardacija 2 P + 2 V 

Slušni deficit i oštećenje govora 2 P + 2 V 

Poremećaji akademskih vještina: disleksija, disgrafija. Diskalkulija. 

Didaktičko strukturiranje odgoja djece s posebnim potrebama: 

2 P + 2 V 

- timska i pedagoška dijagnostika, (opservacija, dijagnoza 

- 

posebnih edukativnih potreba ) 

načini ostvarivanja uvjeta za izvedbu programa, 

(organizacijski, fizički, objektivni uvjeti - akti i pravne 

2 P + 2 V 

osnove, i subjekti) 

- Izrada posebnih i prilagođenih programa (u timu sa 

stručnjacima i roditeljima), vanjska i unutarnja evaluacija i 

samoevaluacija 

Metodičke specifičnosti u odgoju djece s posebnim potrebama 

- pregled pedagoških mjera s terapijskim efektom i 

interakcijskih, participacijskih i anticipacijskih modela rada 

Naziv predmeta MATEMATIKA I 

Kod VUU026 

ECTS 5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Nives Jozić, predavačica 

2 P + 2 V 

2 P + 2 V 

Svladavanje osnovnog znanja iz matematike potrebnog za izvođenje nastave u 

nižim razredima osnovne škole, usvajanje razvijenih postupaka i stjecanje 

vještine primjene matematike; razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja 

potrebnog za druge znanosti i sam život; razvijanje preciznosti u izražavanju i 

radu; jačanje kombinatornih sposobnosti i povjerenja u vlastite sposobnosti. 

1. Paić, R. Matematika I (skripta u pripremi). 

2. Kurepa, S. (1970.). Uvod u matematiku, Tehnička knjiga, Zagreb. 

3. Pavković, B.,Veljan, D. (1992.). Elementarna matematika I, Tehnička knjiga, 

Zagreb. 

4. Elezović, N. (2000.). Matematika 2, Element, Zagreb. 

5. Veljan, D., Volenec, V. (1998.). Matematika 3, Školska knjiga, Zagreb. 

1. Srednjoškolski udžbenici koji obrađuju navedeni program. 

2. Visokoškolski udžbenici koji obrađuju navedeni program. 

Frontalna predavanja s naglaskom na primjerima i auditorne vježbe na kojima 

se uz zajedničku diskusiju rješavaju numerički zadaci. Studenti dodatno 

dobivaju brojne zadatke s rješenjima za samostalni rad. 

Kolokviji po potrebi, pismeni ispit i usmeni ispit. 


1. Struktura matematike: aksiomi, definicije, teoremi, dokazi 2 sata 

2. Matematička logika: izjave, operacije s izjavama, kvantifikatori 2 sata

3. Skupovi: pojam, označavanje, zadavanje, inkluzija, operacije sa 

skupovima, particija, Kartezijev umnožak 

2 sata 

4. Relacije: relacija ekvivalencije, kvocjentni skup, relacija uređaja 2 sata 

5. Funkcije: definicija (naivna i stroga), zadavanje, identiteta, konstanta 2 sata 

6. Injekcija, surjekcija, bijekcija, binarna operacija, konačni i beskonačni 

skupovi, prebrojivi i neprebrojivi 

2 sata 

7. Skup prirodnih brojeva: definicija (pomoću teorije skupova i 

Peanoovih aksioma), binarne operacije 

2 sata 

8. Prosti i složeni brojevi, teorem o dijeljenju, osnovni teorem 

aritmetike, zapisivanje i imenovanje prirodnih brojeva 

2 sata 

9. Skup cijelih brojeva: definicija, svojstva, brojevni pravac, diskretnost 

i prebrojivost 

10. Skup racionalnih brojeva: definicija, jednakost razlomaka, binarne 

2 sata 

operacije (računanje s racionalnim brojevima), svojstva, gustoća, 

prebrojivost, decimalni zapis 

2 sata 

11. Skup realnih brojeva: iracionalni brojevi, decimalni zapis, realni 

brojevi, neprebrojivost, veza s brojevnim pravcem, linearni kontinuum 

2 sata 

12. Skup kompleksnih brojeva: imaginarna jedinica, definicija, 

kompleksna ravnina, računanje s kompleksnim brojevima 

2 sata 

13. Realne funkcije: domena i kodomena, rast i pad, nultočka, graf, 

periodičnost 

2 sata 

14. Polinomi: konstanta, linearna funkcija, kvadratna funkcija, kubna 

funkcija, jednadžbe i nejednadžbe 

2 sata 

15. Opća potencija. Eksponencijalna i logaritamska funkcija. 

Trigonometrijske funkcije 

2 sata 


Naziv predmeta HRVATSKA DJEČJA KNJIŽEVNOST 

Kod VUU112 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 


Lucijana Armanda, znanstvena novakinja-asistentica 

Osposobiti studente da primjerima hrvatske dječje književnosti potiče dijete 

i mladog čitaoca na oslobađanje vlastitih kreativnih potencija kako kroz 

oblikovanje priča, igara, stihova i igrokaza i sl., tako i svih drugih oblika 

izražavanja. 

Crnković, M. (1990.) Dječja književnost, Školska knjiga, Zagreb. 

Crnković, M.- Težak, D. (2002.). Povijest hrvatske dječje književnosti, 

Znanje, Zagreb. 

Skok, J. (1990.). Sunčeva livada djetinjstva – antologijska čitanka dječjeg 

pjesništva, Zagreb. 

Hrvatski dječji pisci I-III (1991.). PSHK, MH, Zagreb. 

Hranjec, S. (1998.). Hrvatski dječji roman, Znanje, Zagreb. 

Biti, V. (1981.). Bajka i predaja, Liber, Zagreb.

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Umjetnost i dijete, brojevi od 1969. do 1997. 

Crnković, M. (1978.). Hrvatska dječja književnost do kraja XIX. 

stoljeća, Školska knjiga, Zagreb. 

Zalar, I. (1991.). Pregled hrvatske dječje poezije, Zagreb. 

Skok, J. (1990.). Lijet Ikara. Antologija hrvatskog dječjeg pjesništva, 

Zagreb. 

Težak, D. (2001.). Bajke. Antologija, Zagreb. 

Težak, D. (2001.). Basne. Antologija, Zagreb. 

More vedrine (2004.). Izbor pjesama za djecu 44 (splitska) autora, Split. 

Idrizović, M. (1984.). Hrvatska književnost za djecu, Matica hrvatska, 

Zagreb. 

Odrastanje u zrcalu suvremene književnosti za djecu i mladež. Zbornik 

tekstova. Ur. R. Javor, Zagreb, 1998. 

Predavanja i seminari. Studenti se na seminarima aktivno uključuju u rad i 

svojom aktivnošću, prijedlozima i sugestijama obogaćuju iste te – kroz 

brojne oblike samostalnog i skupinskog rada – pridonose njegovoj 

zanimljivosti, relevantnosti spoznaja i poticajnosti. 

Praćenje rada studenata tijekom predavanja, vrednovanje njihova aktivnog 

sudjelovanja u raspravama i komentarima na seminarima te uključenost u 

druge oblike individualnog rada (konzultacije…) i usmeni ispit. 


Uvodni sat - dogovor o radu 1 sat 

Dječja književnost ( kratki pregled svjetske dječje književnosti); 

Počeci hrvatske dječje književnosti i problemi periodizacije 

Ivan Filipović. Prvo razdoblje hrvatske dječje književnosti i dječji 

2 sata 

časopisi. Krunoslav Kuten. Narodna priča i pedagoška književnost. 

Prijevodi djela svjetske dječje književnosti. 

Doba Ivane Brlić-Mažuranić. Priče iz davnine. Vladimir Nazor. 

2 sata 

Jagoda Truhelka. Ostali pisci u razdoblju I. Brlić-Mažuranić. 

Lovrakovo doba. 

2 sata 

Dragutin Tadijanović. Ivan Goran Kovačić. Suvremena hrvatska 

dječja književnost. Suvremeno dječje pjesništvo. 

3 sata 

Vitez, Balog, Paljetak, Kanižaj, ostali autori…nonsensna i 

dijalektalna poezija; Basne. 

Hrvatski dječji roman: Povijesni dječji roman; Ratni dječji roman; 

3 sata 

Dječji roman u trapericama; socijalno-psihološki dječji roman; 

akcijski dječji roman 

3 sata 

Bajkoviti dječji roman; Kriminalistički dječji roman; animalistički 

dječji roman; dječji ljubavni roman; humoristički dječji roman 

3 sata 

Suvremeni hrvatski roman: tematsko i vrstovno bogatstvo (sažetak) 2 sata 

Časopisi hrvatske dječje književnosti 

2 sata 

Pustolovna djela; putopisi, biografska djela i dnevnici u hrvatskoj 

dječjoj književnosti 

2 sata 

Igrokazi i strip u hrvatskoj dječjoj književnosti 1 sat 

Povijesti hrvatske dječje književnosti; proučavatelji hrvatske dječje 

književnosti; književna kritika 

2 sata 

Zaključno predavanje; razgovor o ispitu 1sat

Razgovor o ispitu; literatura 1 sat 



Kod VUU134 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 


Teo Bavčević, predavač 

dr. sc. Lidija Vlahović, viša asistentica 

Stručno-metodičko osposobljavanje studenata za kvalitetno planiranje i 

pripremanje organizacijskih oblika rada u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture; 

usvojiti određeni fond motoričkih informacija prijeko potrebnih za uspješno 

realiziranje programskih sadržaja; upoznati i primijeniti metode rada, metodičke 

postupke i metodičke organizacijske oblike rada u nastavi tjelesne i zdravstvene 

kulture; osposobiti studente za praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje vlastitog 

rada; osposobiti studente za vrednovanje motoričkih znanja i motoričkih 

postignuća i ukupnog postignuća na osnovi napretka u pojedinim osobinama 

antropološkog statusa učenika; osposobiti studente za provjeravanje obrazovnih 

zadaća, motoričkih znanja, motoričkih postignuća, motoričkih i funkcionalnih 

sposobnosti učenika; razvijati samostalnost i sposobnost timskog rada; razvijati 

svijest o potrebi za permanentnim obrazovanjem i usavršavanjem u 

kineziološkoj metodici. 

Findak, V., Metikoš, D., Mraković, M. (1993). Kineziološki priručnik za 

učitelje. Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb. 

Findak, V. (1992). Metodički organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i 

sportskoj rekreaciji. Mentorex, Zagreb. 

Findak, V., Metikoš, D., Mraković, M., Neljak, B., Prot, F. (1998). Primijenjena 

kinezilogija u školstvu - motorička znanja. Fakultet za fizičku kulturu 

Sveučilišta u Zagrebu. 

Pejčić, A. (2002). Igre za male i velike. Visoka učiteljska škola u Rijeci. 




Babin, J., Bavčević, T., Vlahović, L. (2004). Rad s dopunskim vježbama u cilju 

poticanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture kod učenika prvih razreda 

osnovne škole. Zbornik radova 13. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske. 

Vrednovanje u području edukacije, sporta i sportske rekreacije, Rovinj, 218- 

221. 

Bavčević, T., Babin, J., Vlahović, L. (2004). Skupni metodički organizacijski 

oblici rada kao značajan čimbenik razvoja nekih antropoloških obilježja kod 

učenica najmlađe školske dobi. Zbornik radova 13. ljetne škole kineziologa 

Republike Hrvatske. Vrednovanje u području edukacije, sporta i sportske

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


rekreacije, Rovinj, 222-225. 

Prskalo, I., Findak, V., Babin, J. (2003). Uspješnost metoda učenja u nastavi 

tjelesne i zdravstvene kulture mlađe školske dobi. Napredak, 44 (4): 486-493. 

Stella, I., Juras, V. (1972). Poligoni prepreka u nastavi tjelesnog odgoja. 


Program predmeta realizira se s fondom od 45 sati (0+2+1). Nastava se realizira 

kroz seminare na fakultetu i metodičke vježbe na fakultetu (simulirana 

predavanja) i u osnovnim školama (uzorna predavanja mentora i individualna 

predavanja studenata). 

Student je obvezan izraditi i prezentirati pismenu pripravu od 1. do 4. razreda, 

biti nazočan dvama uzornim predavanjima, te održati najmanje jedno 

individualno predavanje. 

Praćenje aktivnosti studenta tijekom izrade, prezentacije i rasprave o 

seminarskim radovima. 

Ocjena studenta bit će formirana na osnovi ocjene seminarskih radova i 

ukupne aktivnosti studenta. 


SEMINARI: 

Izrada pokusne pripreme za sat TZK u prvom razredu 4 sata 

Izrada pokusne pripreme za sat TZK u drugom razredu 4 sata 

Izrada pokusne pripreme za sat TZK u trećem razredu 4 sata 

Izrada pokusne pripreme za sat TZK u četvrtom razredu 4 sata 

Mjerenja antropometrijskih karakteristika učenika i učenica 2 sata 

Mjerenja motoričkih sposobnosti učenika i učenica 4 sata 

Mjerenja funkcionalnih sposobnosti učenika i učenica 2 sata 

Prezentacija satova TZK od prvog do četvrtog razreda s raspravom 6 sati 

VJEŽBE: 


Simulirano predavanje sata TZK u prvom razredu i analiza 2 sata 

Simulirano predavanje sata TZK u drugom razredu i analiza 2 sata 

Simulirano predavanje sata TZK u trećem razredu i analiza 2 sata 

Simulirano predavanje sata TZK u četvrtom razredu i analiza 2 sata 

Uzorno predavanje u prvom ili drugom razredu i analiza 3 sata 

Uzorno predavanje u trećem ili četvrtom razredu i analiza 4 sata 


Naziv predmeta LIKOVNA KULTURA 

Kod VUU121 

ECTS 3 


dr. sc. Marija Brajčić, profesorica visoke škole

suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Opće kompetencije (cilj): 

Osposobiti studente za razumijevanje vizualnog jezika, likovnog jezika, 

vizualnih komunikacija, likovne umjetnosti i dizajna 

Specifične kompetencije (zadaci): 

- osposobiti studente za razumijevanje važnosti poznavanja vizualnog 

i likovnog jezika 

- razvijati kod studenata sposobnosti vizualne percepcije, 

- 

doživljavanja i spoznavanja oblika i pojava 

poticati i razvijati oblikovno i kreativno mišljenje studenata 

- osposobiti studente da likovno – oblikovna iskustva samostalno 

primjenjuju u vlastitom stvaralaštvu 

- osposobiti studente za razumijevanje i kritičko promišljanje likovnih 

djela 

Jakubin, M. (1990) Osnove likovnog jezika i likovne tehnike, Institut za 

pedagogijska istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u 

Zagrebu 

Damjanov, J.(1991) Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, 

Zagreb 

Jakubin, M. (2003) Vodić kroz povijest umjetnosti , Školska knjiga, Zagreb 

Bačić, M., Mirenić, J. (1994). Uvod u likovno mišljenje, Školska knjiga, 

Zagreb 

Ivančević, R. (1997). Likovni govor, Profil, Zagreb 

Noblet, J. (1999). Dizajn, Golden marketing, Zagreb 

Lucie – Smith, E. (2003). Vizualne umjetnosti 20. stoljeća, Golden 

marketing, Zagreb 

Eco, U. (2004). Teorija semiotike, Golden marketing, Zagreb 

Dorfles, G. (1997). Kič, Golden marketing, Zagreb 

Damjanov, J. (1996). Istraživanje pogleda-istraživanje slike, Hermes, 

Zagreb 

Damjanov, J. (1991).Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, 

Zagreb 

Babić, A.(1997). Likovna kultura: pregled povijesti umjetnosti, Grafomark, 

Zagreb 

Ivančević, R. 1996). Perspektive, Školska knjiga, Zagreb 

Gombrich, E. H. (1999). Povijest umjetnosti, Golden marketing, Zagreb 

Program kolegija Likovna kultura realizira se u trećem semestru s fondom 

od 45 sati (2+0+1). Nastava će biti realizirana kroz predavanja i vježbe na 

Filozofskom fakultetu. 

Nakon odslušanih predavanja polaže se usmeni ispit. Student ima obvezu 

na vježbama izraditi mapu radova vezanu uz problematiku likovnog jezika. 


PREDAVANJA: 

Uvodno predavanje – analiza sadržaja kolegija, literatura, obveze 

studenata 

1 sat 

Vizualno mišljenje 1 sat 

Likovni elementi – točka 1 sat

Crta – crte po toku, karakteru i značenju, crtež 2 sat 

Boja – kontrasti boja, tonovi boja, degradacija boje, psihološko 

djelovanje i simbolika boje 

2 sata 

Boja – koloristička modelacija, tonska modulacija, psihološko 

djelovanje i simbolika boja 

2 sata 

Ploha slobodne geometrijske plohe, ploha u slikarstvu, kiparstvu, 

arhitekturi 

1 sat 

Površina – tekstura u kiparstvu, slikarstvu, arhitekturi 1 sata 

Volumen – vrste kiparstva 1 sata 

Prostor – arhitektura, urbanizam 1 sat 

Perspektiva – linearna ili geometrijska, obrnuta, atmosferska, 

koloristička, semantička, vodoravna 

1 sat 

Kompozicija – vrste likovnih kompozicija 1 sat 

Kompozicijski elementi: ritam, proporcija 1 sat 

Kontrast, harmonija 1 sat 

Ravnoteža, dominacija, jedinstvo 1 sat 

Rekompozicija, redefinicija 1 sat 

Crtačke tehnike 2 sata 

Slikarske tehnike 2 sata 

Grafičke tehnike 2 sata 

Tehnike prostorno – plastičnog oblikovanja 2 sata 

Komunikacija s djelima likovne umjetnosti 2 sata 

Dizajn 1 sat 

VJEŽBE: 


Crte po toku i karaktetu – crtanje 1 sat 

Obrisne i strukturalne crte, crtačke teksture 1 sat 

Boja – kontrasti boja, ritam, ravnoteža 2 sata 

Tonska modelacija bojom – harmonija 2 sata 

Koloristička modulacija bojom dominacija 2 sata 

Kontrasti različitih vrsta masa u prostoru – trodimenzionalno 

oblikovanje – papir – plastika 

3 sata 

Grafičko oblikovanje – karton tisak, monotipija, grataž 2 sata 

Oblikovanje didaktički neoblikovanim materijalom 2 sata 


Naziv predmeta GLAZBENA KULTURA 

Kod VUU110 

ECTS 3 


suradnici 

dr. sc. Goran Sučić, prof. visoke škole

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Upoznavanje sa širokom faktografskom bazom koja tvori ukupnost 

povijesnih činjenica o europskoj umjetničkoj glazbi od antičke Grčke do 

najnovijih pojava u glazbi 20. stoljeća, upoznavanje nacionalne umjetničke i 

tradicijske glazbe, te slušno upoznavanje glazbene literature 

Majer-Bobetko, S. (1991) Osnove glazbene kulture. Zagreb: Školska knjiga. 

Tuksar, S. (2000) Kratka povijest europske glazbe. Zagreb: Matica hrvatska. 

Tuksar, S. (2000) Kratka povijest hrvatske glazbe. Zagreb: Matica hrvatska. 

Andreis, J. (1975) Povijest glazbe I, II, III, IV. Zagreb: Liber «Mladost». 

Predavanja: 2 sata tjedno. 

Izrada seminarskog rada na temelju proučene literature (po izboru studenta). 

Usmeni ispit: provjera znanja o poznavanju glazbene literature, te o 

povijesnim i stilskim aspektima pojedinih glazbenih razdoblja. 


PREDAVANJA: 

Pregled glazbeno - povijesnih stilova; kronologija zbivanja 2 sata 

Glazba starih istočnih civilizacija 2 sata 

Antička Grčka 2 sata 

Srednjovjekovna jednoglasna glazba (duhovna i svjetovna) 2 sata 

Renesansa 2 sata 

Barok 2 sata 

Galantni stil i pretklasika 2 sata 

Klasični instrumentalni ciklus 2 sata 

Romantizam 2 sata 

Nacionalne škole 2 sata 

Smjerovi i pravci glazbe 20. stoljeća 2 sata 

Hrvatska umjetnička glazba do ilirskog preporoda 2 sata 

Vatroslav Lisinski i ilirski skladatelji 2 sata 

Zajčevo doba 2 sata 

Hrvatska glazbena kultura u 20. stoljeću 2 sata 


Naziv predmeta ENGLESKI JEZIK I LINGVISTIKA - UVOD 

Kod VUU008 

ECTS 2 


suradnici 

Kompetencije 


1. Uvid u prirodu ljudskog jezika. 

2. Poznavanje osnovnih lingvističkih koncepata i osnovne terminologije u

koje se stječu lingvističkom proučavanju jezika. 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


1. Yule, G. (1996.). The Study of Language, Second edition, Cambridge: 

Cambridge University Press. (odabrana poglavlja). 

2. Widdowson, H.G. (1996.). Linguistics, Oxford: Oxford University Press. 

1. Finch, G. (2000.). Linguistic Terms and Concepts, Basingstoke and New 

York: Palgrave. 

Predavanja su uglavnom u dijaloškom obliku, studenti se potiču na 

sudjelovanje. 

Organizacija seminara: studenti rade u grupama, u paru ili individualno. 

Naglasak je na izradi zadataka i rješavanju problema. 

Pismeni ispit. 



INTRODUCTORY LECTURE – What is language? Human 

language and its basic characteristics (as opposed to animal 

communication) 

Origin and functions of language. Differences between linguistics 

and traditional grammar. 

1 P + 1 S 

Classification of linguistics. Disciplines and trends in linguistics. 1 P + 1 S 

Historical, descriptive, generative linguistics. 1 P + 1 S 

Sounds and sound patterns in English. Phonetics and phonology. 1 P + 1 S 

The phoneme. 

Morphology and word formation. The morpheme. Types of 1 P + 1 S 

morphemes. Phonologically and lexically determined morphemes. 

Allomorphs. 

Processes of word formation. Prefixation, suffixation, etc. 1 P + 1 S 

Relations of words within the sentence. 

1 P + 1 S 

Traditional syntax. 

Simple and complex sentences. Sentence and clause. Connecting / 1 P + 1 S 

linking and inserting of clauses. 

Semantics. Meaning of words and sentences. Synonymy, antonymy, 2 P + 2 S 

polysemy. 

Sociolinguistics: idiolect, dialect, accent. 1 P + 1 S 

Style, register, jargon, lingua franca, pidgin, Creole languages. 1 P + 1 S 

Language and mind. Learning and assimilation of language. 1 P + 1 S 

Aphasia. 

Recapitulation and revision. 2 sata 


Naziv predmeta JEZIČNE VJEŽBE 1 

Kod VUU019 

2 sata

ECTS 2 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



Temeljem autentičnih tekstova i izvornih audiomaterijala različito koncipiranih 

obzirom na kontekst, stil, dužinu i stupanj složenosti zastupljenog jezičnog 

okvira, studenti će: razviti napredne vještine čitanja s razumijevanjem: 

skimming, scanning, čitanje s razumijevanjem biti informacije, prepoznavanje 

strukture teksta i deduciranje značenja iz konteksta; unaprijediti brzinu i točnost 

čitanja; razviti tehniku «tihog» čitanja; razviti sposobnost razlikovanja i 

analiziranja različitih stilova, registara i žanrova; razviti vještinu slušanja s 

razumijevanjem i istodobnog vođenja zabilježaka; razumjeti govor izvornoga 

govornika prezentiran uobičajenom brzinom govorenja, s određenim udjelom 

različitih akcenata; razviti napredne vještine slušanja s razumijevanjem: 

izlučivanje specifične informacije, određivanje biti odslušanoga teksta, 

razumijevanje govornikova stava te prepoznavanje konteksta i tematike. 

1. Gude, K. (1997.). Advanced Listening and Speaking, Oxford: OUP. 

2. Autentični materijali iz različitih izvora. 

Priručnik: 

3. Englesko-engleski rječnik po izboru. 

1. Bujas, Ž. (1999.). Veliki hrvatsko-engleski rječnik, Zagreb: Globus. 

2. Bujas, Ž. (1999.). Veliki englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Globus. 

3. Longman Dictionary of English Language and Culture (1998). London, 

Longman. 

Vježbe. 

Obvezno redovno pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi. 

Višekratno testiranje vještine sušanja s razumijevanjem tijekom semestra. 

Usmeni ispit (provjera vještine čitanja s razumijevanjem). 


VJEŽBE: 

Quiz-sposobnost usvajanja jezika, interpretacija-strategije usvajanja 2 sata 

W. Churchill-moj prvi dan u školi, obrazovanje u V.B. 2 sata 

Summerhill, razgovor-ciljevi obrazovanja 2 sata 

Javne škole (intervju sa Ian Beer-om, ravnateljem škole Harrow 

School), čitanje s razumijevanjem 

2 sata 

Likovi iz engleske književnosti, čitanje i povezivanje odabranih 

ulomaka 

2 sata 

Članak (the Independent), čitanje i traženje specifičnih informacija 

skimming), razgovor ponašanje u skupinama 

2 sata 

Odgajanje boljeg djeteta, članak iz časopisa Harper and Queenrazumijevanje 

teksta, razgovor o odnosu roditelja i djece 

2 sata 

George Burns - iskustva iz djetinjstva, vođenje zabilješki (notetaking) 

2 sata 

Razgovor o umjetnosti, članak iz Daily Mail-a, čitanje i fokusiranje 

2 sata 

na najvažnije dijelove (reading for the main ideas) 

Čitanje članka iz Guardian-a “Predstavljamo provalnika“, 

popunjavanje teksta rečenicama koje nedostaju (reading and 

2 sata

matching) 

Vrijeme za priču-Crvenkapica, glasno interpersonalno čitanje 

pojedinih dijelova (loud reading) 

2 sata 

Državne i privatne škole, Patricia Wilby, intervju iz radio programa 2 sata 

Autobiografije (C. Chaplin, Muhammad Ali, Laurie Lee), odvojeno 

čitanje (jigsaw reading) 

2 sata 

„Generacija 2000“ (članak), planiranje budućnosti 

školovanja, čitanje i vođenje zabilješki (note-taking) 

tijekom 

2 sata 

„Nositi se sa stresom“ (članak), čitanje i zaključivanje (reading and 

inferring) 

2 sata 


Naziv predmeta SUSTAVI ZA E-UČENJE 

Kod VUU160 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 

mr. sc. Suzana Tomaš, predavačica 

Cilj je steći znanja o sustavima za e-učenje i njihovoj primjeni u 

obrazovanju, nastavi i učenju i poučavanju. Zadani cilj se dostiže učenjem i 

poučavanjem: definicije, funkcijskog modela i konfiguracija sustava za eučenje 

i objekata učenja; normama za oblikovanje sustava za e-učenje; 

pedagogijske paradigme sustava za e-učenje, primjerima sustava za e- 

učenje. 

S. Stankov: Suvremena informacijska tehnologija u nastavi, Fakultet 


Splitu, (Nastavni materijal priređen za: Poslijediplomski znanstveni studij iz 

Didaktike prirodnih znanosti usmjerenja: kemija, biologija, fizika), Split, 

siječanj, 2005. 

B. S. Bloom „The 2 Sigma Problem: The Search for Methods of Group 

Instruction as Effective as One-to-One Tutoring“, Educational Researcher, 

13, 1984, pp. 4-16. 

ASTD - http://www.astd.org 

AICC model (Aviation Industry Computer-Based Training Committee - 

http://www.aicc.org 

ADL model (US Department of Defense's Advanced Distributed Learning - 

http://www.adlnet.org 

IEEE LTSC (Institute of Electronics and Electrical Engineering’s Learning 

Technology Standards Committee) - http://ltsc.ieee.org 

IMS (Instructional Management System Global Learning Consortium) 

http://www.imsproject.org 

Predavanja, vježbe i seminari 


specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja



Definicija e-učenja i sustava e-učenje. 2 sata 

Funkcijski model sustava za e-učenje 4 sata 

Konfiguracija sustava za e-učenje (aktualne klase konfiguracija 

sustava za e-učenje) 

2 sata 

Objekti učenja (definicija, karakteristike, modeli) 2 sata 

Norme za oblikovanje sustava e-učenje (glavni sudionici procesa 

normiranja) 

2 sata 

Proces formiranja normi, institucije za promicanje normi 2 sata 

Arhitektura sustava za e-učenje 2 sata 

Sloj podataka – prva razina normiranja 4 sata 

Sloj aplikacijske logike – druga razina normiranja 4 sata 

Pedagogijska paradigma sustava za e-učenje (dva sigma problem, 

tradicionalno učenje, učenje s provjeravanjem, tutorsko učenje). 

2 sata 

Primjeri sustava e-učenja 4 sata 


Naziv predmeta PRAVO U SVAKODNEVICI 

Kod VUU037 

ECTS 2 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

dr. sc. Esmeralda Sunko, docentica 

Ana Babić Pezo, stručna suradnica 

Poznavanje ljudskih prava, osnovnih demokratskih principa i procedura 

zasnovanih na ostvarenju funkcioniranja pravne države. Ostvarivanje 

civilne pismenosti kroz odgoj za mir, interkulturalnost, i osobna 

educiranost i osposobljenost za prenošenje tehnika nenasilnog rješavanja 

sukoba. Promicanje osviještenosti o aktualnim pitanjima vezanim za ljudska 

prava, učinak osobnog djelovanja na način funkcioniranja pravnog sustava. 

Stjecanje vještina kritičkog mišljenja, uključujući zaključivanje, 

komunikaciju opažanje i rješavanje problema. 

Konvencija o pravima djeteta 

Opća konvencija o ljudskim pravima 

Aftab, P. Opasnosti Interneta, Neretva. Zagreb, 2003. 

Olweus, D. Nasilje među djecom u školi, Školska knjiga, Zagreb, 

1996. 

Zarevski, P. Mamula, M : Pobijedite sramežljivost, Slap, Jastrebarsko, 

1998. 

Novine, časopisi 

Predavanja i vježbe se održavaju za cijelu skupinu. Na predavanjima se 

očekuje aktivno uključivanje studenata iznošenjem vlastitih iskustava i

nastave mišljenja te raspravom izloženim konceptima. Radit će se interaktivno u 

malim grupama) i iskustveno (rješavanje problema, uvježbavanje vještina). 

Na vježbama će se studenti pripremiti za samostalni rad na projektu. 


znanja i 


Provjera usvojenih i znanja i vještina kroz vježbe, uključivanje u institucije 

civilnog društva, samostalan rad na projektu uz konzultaciju i pismeni ispit 

koji se sastoji od 5 pitanja otvorenog tipa. 



Što su ljudska prava – Europska konvencija o ljudskim pravima i 

građanskim slobodama 

1 P + 1 V 

Konvencija o pravima djeteta, podjela ljudskih prava i dužnosti 1 P + 1 V 

Politička prava u demokraciji – važnost sudjelovanja, sloboda 

izražavanja 

1 P + 1 V 

Ustroj demokratske vlasti 1 P + 1 V 

Socijalna i ekonomska prava 1 P + 1 V 

Prava protiv diskriminacije, obiteljska prava i zaštita 1 P + 1 V 

Pravo na obrazovanje i pravo na rad 1 P + 1 V 

Privatna prava i javne potrebe 1 P + 1 V 

Nenasilno rješavanje sukoba: Pregovori, arbitraža 1 P + 1 V 

Medijacija ili posredovanje 1 P + 1 V 

Sloboda izražavanja, udruživanja i okupljanja, informiranja 1 P + 1 V 

Kritičko čitanje i aktivno slušanje 

Osobni utjecaj na promjenu politike kroz provođenje kampanja, 

1 P + 1 V 

obiranje, zagovaranje, brendiranje, građanski neposluh, prosvjedi i 

demonstracije 

1 P + 1 V 

Sudjelovanje u civilnom društvu i radu političkih stranaka 1 P + 1 V 

Istupi u medijima 1 P + 1 V 

UKUPNO sati: 15 P + 15 V


Predmet 


Sociologija odgoja i 

obrazovanja 

VUU159 

5 ECTS 

Matematika II 

VUU027 

6 ECTS 


3 

VUU217 

4 ECTS 

Metodika nastave 

likovne kulture 1 

VUU048 

4 ECTS 


glazbene kulture I 

VUU046 

4 ECTS 

Engleska gramatika 

(vrste riječi) 

VUU006 

2 ECTS 


(vještine pisanja) 

VUU020 


suradnik 

dr. sc. Šime Pilić, 

dr. sc. Ivan 

Maršić 

VI. semestar 

Nastava 





Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

30sati 

Nives Jozić Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

45 sati 

dr. sc. Josip 

Babin, 

dr. sc. Lidija 

Vlahović, 

Teo Bavčević 

dr. sc. Dubravka 

Kuščević 


Dobrota 

Seminari: 

15 sati 

Vježbe: 

30 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

15 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

15 sati 


15 sati 

Seminari: 

15 sati 


30 sati 

Ispit 



lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan

2 ECTS 

Sustavi poučavanja na 

daljinu 

VUU223 

4 ECTS 

Likovna umjetnost na 

tlu Hrvatske od 

prapovijesti do kraja 

20. st. 

VUU122 

2 ECTS 

Hrvatska književna 

baština 

VUU219 

2 ECTS 

Metodička praksa 

VUU126 

1 ECTS 

dr. sc. Marko 

Rosić, 


Tomaš 

dr. sc. Marija 

Brajčić 

dr. sc. Ivan 

Bošković 


Kuščević 

Predavanja: 

30 sati 

Vježbe: 

15 sati 

Predavanja: 

15 sati 

Seminari: 

15 sati 

Predavanja: 

15 sati 

Seminari: 

15 sati 

Vježbe: 

30 sati 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan


Naziv predmeta SOCIOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA 

Kod VUU159 

ECTS 5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

dr. sc. Šime Pilić, redoviti profesor 

dr. sc. Ivan Maršić, viši predavač 

Predmet osposobljava studente za analizu mjesta i funkcije odgojno-obrazovnih 

institucija u društvu te položaja aktera u tim institucijama i u društvu. Kolegij 

razvija sposobnost poznavanja temeljnih odnosa između društva i njegovih 

vrijednosti te odgoja kao posebnog oblika socijalizacije mladih kao društvene 

činjenice i procesa bitnog za reproduciranje kulture društva. Također pridonosi 

stjecanju vještina kao što su vještina korištenja informacija, samostalnost, timski 

rad, sposobnosti primjene znanja u praksi, kreativnosti, te pridonosi stjecanju 

spoznaja o socijalnim temeljima vlastite struke. 

[Odabrana poglavlja] 

1. Cifrić, I. (1990.). Ogledi iz sociologije obrazovanja, Školske novine, Zagreb. 

2. Flere, S. ur. (1986.). Proturječja suvremenog obrazovanja, CDD, Zagreb. 

3. Haralambos, M.; Holborn, M. (2002.). Sociologija: Teme i perspektive, 

Golden marketing, Zagreb (11. poglavlje: Obrazovanje, str. 773-882). 

4. Vujević, M. (1991.). Uvod u sociologiju obrazovanja, Informator, Zagreb. 

5. Pilić, Š. (2002.). The Education of Teachers in a Post-Socialist Society: the 

Case of Croatia. In: Ronald, G. S. (ed.) (2002.). Teacher Education in the Euro- 

Mediterranean Region. Peter Lang, New York, Washington, Baltimore, Bern, 

Frankfurt an Main, Berlin, Brussels, Vienna, Oxford. 

6. Pilić, Š. (1999.). Tko su prijatelji nastavnika, Školski vjesnik, Vol. 48, 

1(1999); 3-21. 

7. Pilić, Š. (1996.). Socio-kulturni profil roditelja predškolske djece (primjer 

grada Splita), u Pedagoška iskustva, novine i istraživanja u predškolskom 

odgoju, Županija Splitsko-dalmatinska, Europski institut za razvoj potencijala 

sve djece - IEDPE - Pariz, Split, str. 140-144. 

8. Pilić, Š., Tomaš, A. (1994.). Neke odrednice osamostaljivanja odgajanika, 

Školski vjesnik, Vol. 43, br. 2, str. 163-172. 

9. Marinković, R., Karajić, N. ur./eds. (2004.). Budućnost i uloga 

nastavnika/Future and the role of teachers. PMF/Faculty of science, Zagreb. 

1. Školstvo u svijetu (1993.). (Komparativna analiza hrvatskog i europskog 

školstva) S. Antić et al., ur. HPKZ, Zagreb. 

2. Ballantine, J. H. (1983.). The sociology of education, Englewood Cliffs, 

Prentice-Hall. 

3. Baranović, B. (1994.). Promjene obrazovnog diskursa u postsocijalističkoj 

Hrvatskoj, Revija za sociologiju, Vol. XXV, No 3-4, str. 201-211. 

4. Bernstein, B. (1979.). Jezik i društvene klase. 

5. Bogdanović, S. (1990.). Obrazovanje - rijeka ponornica, Andragoški centar 

Zagreb. 

6. Bourdieu, P. (1992.). Što znači govoriti, Naprijed, Zagreb.

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


7. Cacouault, M.; Oeuvrard, F. (1995.). Sociologie de l'education, Paris, 

Editions La Decouverte. 

8. Cifrić, I. (1998.). Obrazovanje između tradicije i modernizacije, Obrazovanje 

odraslih, Vol. No 1-4. 

9. Časopis Društvena istraživanja (1998.). God. 7, br. 4-5 (36-37), tematski blok 

- Studiranje u Hrvatskoj: Aspiracije i mogućnosti. 

10. Delors, J. i sur. (1998.). Učenje: blago u nama, Educa, Zagreb. 

11. Despot, B. (priredila) (1991.). Sociološko istraživanje mladih i problema 

obrazovanja, IDIS, Zagreb. 

12. Durkheim, E. (1996.). Obrazovanje i sociologija, Societas, Zagreb. 

13. Goja, J. (1998.). Tranzicijski problemi teorije obrazovanja: funkcionalna i 

konfliktna perspektiva, Sociologija sela, 36, 1-4 (139/142) : 89-102. 

14. Hess, B. B., Markson, E. W., Stein, Lj. (1988.). Sociology, Third Edition, 

Macmillan Publishing Company, New York (Chapter 14: Education). 

15. Ilić, I. (1990.). Dole škole. 

16. Ilišin, V. i dr. (2001.). Djeca i mediji. Državni zavod za zaštitu obitelji, 

materinstva i mladeži i Institut za društvena istraživanja, Zagreb. 

17. Lesourne, J. (1993.). Obrazovanje i društvo: izazovi 2000. godine, Educa, 

Zagreb. 

18. Meighan, R. (1996.). A Sociology of Educating 2nd ed, Cassell Educational 

Ltd, London. 

19. Meštrović, M. i Štulhofer, A. (priredili) (1998.). Sociokulturni kapital i 

tranzicija u Hrvatskoj, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb. 

20. Mialaret, G. i sur. (1989.). Uvod u edukacijske znanosti, Školske novine, 

Zagreb. 

21. Perspektive obrazovanja, (1982., II 1986. III 1989.). Školska knjiga, Zagreb 

i dr. 

22. Pilić, Š. (2003.). Bibliografija radova iz sociologije obrazovanja objavljenih 

u časopisu Sociologija sela (1963. - 2002.), Školski vjesnik, Vol. 52, br. 3-4, str. 

361-368. 

23. Pilić, Š. (2003.). Tri naša časopisa o predškolskom odgoju u proteklom 

desetljeću, u Ivon, H. ur. Od baštine za baštinu, Hvar. 

24. Pilić, Š. (1996.). Socijalno podrijetlo i karijerna mobilnost nastavnika, u 

Pedagogija i hrvatsko školstvo, Zagreb. 

25. Pilić, Š. (1997.). Čitalačka kultura nastavnika, Školski vjesnik, broj 1. 

26. Plačko, Lj. (1990.). Religija i odgoj, Školske novine, Zagreb. 

27. Suchodolski, B. (1988.). Permanentno obrazovanje i stvaralaštvo, Školske 

novine, Zagreb. 

28. Šooš, E. (1987.). Demokratizacija obrazovanja, Školske novine, Zagreb. 

29. Vujčić, V. (1990.). Obrazovne šanse, Školske novine, Zagreb. (1989.). 

Obrazovanje i društvo, CDD, Zagreb. 

30. Zbornik radova (1990.). Modernost i modernizacija, Hrvatsko sociološko 

društvo, Zagreb. 

Predavanja, seminari, konzultacije, istraživanja. 

Pisanje eseja, test znanja i usmeni ispit. 

Nastavne jedinice Trajanje

Nastanak i razvoj sociologije odgoja. Predmet i metode. 

Odgoj i obrazovanje iz funkcionalističke, konfliktne i postmoderne 

perspektive. 

Sociološki relevantni teorijski pristupi odgoju: psihoanalitički, 

stratificational, teorija uloga, teorija ponašanja, simbolički 

interakcionizam, kritička teorija društva, marksistički, 

kulturnoantropološki. 

Socijalne pretpostavke odgoja: društvene grupe i podjela rada, promjene 

u društvu i u strukturi i ulozi obitelji, grupa vršnjaka; karakter društva; 

mas media. 

Socijalizacija i socijalna struktura: tipovi i akteri socijalizacije, 

profesionalna socijalizacija, hijerarhijska struktura u društvu i utjecaj na 

odgoj, pluralizam kultura i relativnost odgoja. 

Društvene vrijednosti i odgojne vrijednosti: pluralizam kultura i 

vrijednosti, društveni i odgojni ideali, vrijednosne orijentacije mladih, 

kulturni konflikti kao socijalni konflikti, između tradicije i 

modernizacije. 

Funkcionalni karakter odgoja: socijalni slojevi, jezik i komunikacija, 

obrazovne (ne)jednakosti, odgoj kao kulturna reprodukcija, reprodukcija 

sustava vrijednosti - kulturni kapital, odgoj i dominacija: simbolično 

nasilje, odgoj i ideologija, rituali u odgoju. 

Društveni čimbenici i obrazovno postignuće. 

Položaj odgojitelja i učitelja u društvu. 

Odgojne i obrazovne institucije kao organizacija: obilježja i uloga 

institucija: predškolske, škola, odgojno-obrazovni sustav u RH. 

Ekološki odgoj. 

Religijska kultura. 

Identitet i odgoj u procesima globalizacije i europske integracije. 

Naziv predmeta MATEMATIKA II 

Kod VUU027 

ECTS 6 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 


2 sata 

2 sata 

4 sata 

2 sata 

2 sata 

2 sata 

4 sata 

2 sata 

2 sata 

2 sata 

2 sata 

2 sata 

2 sata 


Svladavanje osnovnog znanja iz geometrije potrebnog za izvođenje nastave u 

nižim razredima osnovne škole, usvajanje razvijenih postupaka i stjecanje 

vještine primjene matematike; razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja 

potrebnog za druge znanosti i sam život; razvijanje preciznosti u izražavanju i 

radu. 

1. Paić, R. Matematika II (skripta u pripremi). 

2. Pavković, B., Veljan, D. (1992.). Elementarna matematika I, Tehnička 


3. Pavković, B., Veljan, D. (1995.). Elementarna matematika II, Tehnička 


4. Kurepa, S. (1994.). Matematika 1, Školska knjiga, Zagreb.

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


5. Kurnik, Z., Volenec, V. (1984.). Matematika 2, Školska knjiga, Zagreb. 

1. Srednjoškolski udžbenici koji obrađuju geometriju. 

2. Visokoškolski udžbenici koji obrađuju geometriju. 

Frontalna predavanja s naglaskom na primjerima i auditorne vježbe na kojima 

se uz zajednički diskusiju rješavaju zadaci. Studenti dodatno dobivaju zadatke s 

rješenjima za samostalni rad. 

Kolokvij po potrebi, pismeni ispit i usmeni ispit. 


1. Aksiomi, aksiomi euklidske geometrije ravnine: četiri grupe aksioma 2 sata 

2. Trokut, izometrija, osna simetrija 2 sata 

3. Posljedice aksioma – teoremi 2 sata 

4. Definicija kuta, mjera kuta, peta grupa aksioma - aksiom o 

paralelama 

2 sata 

5. Sukladnost trokuta, četiri osnovne konstrukcije trokuta 2 sata 

6. Četiri karakteristične točke trokuta. 2 sata 

7. Sličnost trokuta, Talesov poučak, Euklidov poučak, Pitagorin poučak 2 sata 

8. Homotetija, središnji i obodni kutovi 2 sata 

9. Tangencijalni i tetivni četverokuti 2 sata 

10. Poligoni, definicija, Jordanov teorem, zbroj poligona, površina 

poligona (definicija) 

2 sata 

11. Površina pravokutnika, paralelograma i trokuta 2 sata 

12. Izmjerljivi skupovi, duljina luka krivulje 2 sata 

13. Aksiomi geometrije prostora 2 sata 

14. Poliedri, oplošje i volumen 2 sata 

15. Obla tijela, oplošje i volumen 2 sata 



Kod VUU217 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 



dr. sc. Lidija Vlahović, viša asistentica 

Teo Bavčević, predavač 

Osposobljavanje studenata za samostalno organiziranje i izvođenje sata tjelesne 

i zdravstvene kulture; stjecati interese za stvaralačku djelatnost u području 

tjelesne i zdravstvene kulture; primjenjivati stečena znanja izvođenjem javnih 

predavanja; osposobiti studente za planiranje i programiranje u nastavi tjelesne i 

zdravstvene kulture; osposobiti studente za informatičku obradu podataka 

dobivenih inicijalnim, tranzitivnim i finalnim provjeravanjem osobina i 

sposobnosti predviđenih za praćenje i vrednovanje u tjelesnoj i zdravstvenoj

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

kulturi; razvijati sposobnost praćenja i vrednovanja vlastitog rada; razvijati 

sposobnost vrednovanja tuđeg rada aktivnim sudjelovanjem u analizi javnih 

predavanja kolega; razvijati samostalnost i sposobnost timskog rada; razvijati 

stvaralaštvo i kritičko razmišljanje; razvijati želju i potrebu za permanentnim 

obrazovanjem i usavršavanjem u tjelesnom i zdravstvenom odgojno- 

obrazovnom području. 

Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Priručnik za 

nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture, Školska knjiga, Zagreb. 

Findak, V., Metikoš, D., Mraković, M., Neljak, B. (1996). Primijenjena 

kineziologija u školstvu – NORME. Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb. 

Findak, V. (1997). Programiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Školske 

novine, Zagreb. 

Findak, V. (1982). Tjelesni odgoj u osnovnoj školi. Priručnik za nastavnike 

razredne nastave, Školska knjiga, Zagreb. 

Pejčić, A., Berlot, S. (1996). Sadržaji tjelesne i zdravstvene kulture za prva 

četiri razreda osnovne škole. Priručnik za učitelje, Drugo dopunjeno izdanje, 

CDM – BIBLIOTEKA "VAL". Rijeka. 

Babin, J. (1993). Pouzdanost nekih motoričkih testova kod polaznika prvog 

razreda osnovne škole. Zbornik radova, 2. ljetne škole pedagoga fizičke kulture 

Republike Hrvatske, Motorička znanja u funkciji čovjeka, Rovinj, 58-60. 

Delija, K., Pokec, J. (2002). Programiranje rada u području edukacije. Zbornik 

radova 11. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske. Programiranje rada u 

području edukacije, sporta i sportske rekreacije. Rovinj, 10-14. 

Findak, V. (1999). Planiranje, programiranje, provođenje i kontrola procesa 

vježbanja. Zbornik radova 2. međunarodne znanstvene konferencije, 

Kineziologija za 21. stoljeće, Dubrovnik, 109-113. 

Findak, V., Mraković, M. (1992). Kineziološki pogledi na odgoj. Napredak, 133 

(4); 420-428. 

Katić, R., Babin, J., Rausavljević, N., Blažević, S. (1996). Analiza razlika 

motoričkih sposobnosti između učenica u prvom razredu osnovne škole. Školski 

vjesnik, časopis za pedagoška i školska pitanja, Split, 45, (2); 107-115. 

Koritnik, M. (1988). 2000 igara. Naša djeca, Zagreb. 

Mraković, M., Findak, V., Metikoš, D., Neljak, B., Prot, F. (1998). 

Hijerarhijska vrijednost sadržaja nastave tjelesne i zdravstvene kulture učenika 

osnovnih škola. Napredak, Zagreb, 139 (4); 412-423. 

Mraković, M., Findak, V., Gagro, I., Juras, V., Reljić, J. (1986). Metodologija 

praćenja i vrednovanja u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom 

području. Delegatski bilten Zagreb, br. 82. 

Stella, I. (1970). Priredbe fizičke kulture u školama. Školska knjiga, Zagreb.

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Vlahović, L. (2001). Metodologija osnivanja homogeniziranih skupina u nastavi 

tjelesne i zdravstvene kulture na temelju višedimenzionalnog kriterija. Zbornik 

radova 10. ljetne škole pedagoga fizičke kulture Republike Hrvatske, Poreč, 

219-221. 




Program predmeta realizira se s fondom od 45 sati (0+1+2). Nastava se realizira 

kroz seminare na fakultetu i metodičke vježbe u vježbaonicama (javna 


Student je obvezan izraditi i prezentirati seminarski rad iz područja planiranja i 

programiranja (globalni, operativni i izvedbeni plan i program za jedan razred); 

održati najmanje jedno pozitivno ocijenjeno javno predavanje te aktivno 

sudjelovati u analizi javnih predavanja kolega. 

Praćenje aktivnosti studenta tijekom izrade i prezentacije seminarskog rada, 

uključenosti u raspravu o seminarskom radu, pripremanja i realizacije javnog 

predavanja, te rasprave tijekom analize javnih predavanja studenata. 

Ocjena kolegija donosi se na osnovi ocjene seminara, ocjene javnih predavanja, 

te ukupne aktivnosti studenata. 


SEMINARI: 

Izrada globalnog, operativnog i izvedbenog plana i programa TZK 15 sati 


METODIČKE VJEŽBE: 

Pripremanje, izvođenje i analiziranje javnih predavanja studenata 30 sati 


Naziv predmeta METODIKA NASTAVE LIKOVNE KULTURE I 

Kod VUU048 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


dr. sc. Dubravka Kuščević, viša predavačica 


Stručno – metodičko osposobljavanje studenata za kritičko promišljanje, 

kvalitetno planiranje i pripremanje nastavnih sadržaja predmeta likovna 

kultura primjenom suvremenih spoznaja metodike. 


- osvijestiti i razumjeti važnost predmeta likovna kultura unutar 

nastavnog plana 

- upoznati studente s likovnim jezikom djece, njegovim simbolima, 

strukturom, značenjima i zakonitostima razvoja likovnih sposobnosti 

- osposobiti studente za poticanje i razvijanje percepcijskih, 

oblikovnih i stvaralačkih sposobnosti učenika

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


- upoznati i znati primjeniti suvremena nastavna sredstva i pomagala 

u nastavi likovne kulture 

- upoznati i znati primijeniti didaktička načela, nastavne metode i 

metodičke oblike rada u nastavi likovne kulture. 

- osposobiti studente za planiranje i pripremanje nastave likovne 

kulture 

- osposobiti studente za praćenje, vrednovanje, i ocjenjivanje vlastitog 

rada 

- osposobiti studente za vrednovanje stvaralačkih postignuća učenika 

- razvijati sposobnost korištenja informacija, analize i sinteze 

- razvijati individualnost i samostalnost ali i sposobnost rada u timu 

- razvijati istraživačke sposobnosti, stvaralačko i kritičko promišljanje 

- razvijati primjenu stečenih znanja u sličnim i novim situacijama 

razvijati želju i potrebu za permanentnim učenjem i usavršavanjem u 

metodici nastave likovne kulture 

Jakubin, M. , Grgurić N. (1996). Vizualno – likovni odgoj i obrazovanje. 

Eduka, Zagreb. 

Karlavaris, B. (1991). Metodika likovnog odgoja 1. Hofbauer p.o, Rijeka 

Karlavaris, B. (1991). Metodika likovnog odgoja 2. Hofbauer p.o, Rijeka 

Tanay E.R. (1990). Likovna kultura u razrednoj nastavi. Školska knjiga, 

Zagreb 

Grupa autora (1999) Okvirni nastavni plan i program za osnovne škole u 

Republici Hrvatskoj , Prosvjetni vjesnik. Posebno izdanje, 2. 

Kyriacou, C. (1997) Temeljna nastavna umijeća: metodički priručnik za 

uspješno poučavanje i učenje. Educa, Zagreb 

Jelavić, F (2000). Spoznajne osobitosti suvremene nastave. Metodika: 

časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i 

visokoškolskoj izobrazbi. Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu:55-61 

Turković, V. (1999). Obrazovanje za kreativnost putem umjetnosti. 

Časopis za pedagogijsku teoriju i praksu,Napredak, Vol 140 br. 3:356-367 

Karlavaris, B. (1992). » Pristupi likovnom odgoju kao nastavnom 

predmetu i istraživačkom području», Zbornik Pedagoškog fakulteta u 

Rijeci, br. 12, str. 155-162 

Karlavaris, B. (1991). »Razvoj osjetljivosti za ulture kod djece», Zbornik 

Pedagoškog fakulteta u Rijeci, br. 11: 73-79 

Turković, V. (2001) Moć slike u obrazovanju. U: Vizualna kultura i 

likovno obrazovanje. Zagreb: Hrvatsko vijeće InSEA, str. 63-76. 

Program kolegija Teorijske osnove metodike nastave likovne kulture 

realizira se u šestom semestru s fondom od 45 sati (2+1+0). 

Nastava će biti realizirana kroz predavanja i seminare kombiniranjem 

različitih oblika rada uz primjenu suvremene nastavne tehnologije. 


izrade jedne seminarske radnje na zadanu temu koju će prezentirati 

studentima. Opseg seminarskog rada, bibliografija, bilješke i mjesto za 

grafičke priloge može iznositi najviše 15 stranica, odnosno do 30 000 

znakova (seminarsku radnju moguće je prirediti kao Power Point 

prezentaciju ili u HTML – u oblikovati zanimljivu web stranicu ). 


PREDAVANJA: 

Uvodno predavanje – predstavljanje kolegija, analiza sadržaja, 1 sat

literatura, obveze studenata. 

Određenje, cilj, zadaci i interdisciplinarnost metodike nastave 

likovne kulture. 

1 sat 

Povijesni razvitak teorije i prakse likovnog odgoja. 1 sat 

Posebnost i važnost nastavnog predmeta likovna kultura. 

Zadaci i suština nastave likovne kulture. 

1 sat 

Karakteristike likovnog izražavanja i stvaranja kod djece. 1 sat 

Optičko – tematski razvoj – faze razvitka likovnog izraza. 2 sata 

Oblikovni razvoj (ovladavanje likovno – izražajnim sredstvima) 2 sata 

Likovni razvoj djece na pojedinim likovnim područjima. 2 sata 

Estetski odgoj i nastava likovne kulture (estetsko–likovne 

komponente zadataka likovne kulture). 

1 sat 

Proces spoznavanja u nastavi likovne kulture (kriteriji i funkcija 

razlikovanja vizualnog od likovnog mišljenja). 

1 sat 

Nastava likovne kulture u funkciji promicanja kreativnosti. 3 sata 

Negativne pojave u dječjem stvaralaštvu i ometanje dječjeg 

likovnog razvoja. 

1 sat 

Psihološke osnove recepcije umjetničkih djela - razvoj sposobnosti 

promatranja i doživljavanja umjetničkih djela kod učenika. 

1 sat 

Motivacija u likovnoj nastavi. 2 sata 

Nastavne metode 1 sat 

Didaktički principi, oblici rada i njihova primjena u nastavi likovne 

kulture. 

Izvori znanja, nastvna sredstva i suvremena nastavna pomagala u 

nastavi likovne kulture. 

1 sat 

2 sata 

Udžbenik u nastavi likovne kulture. 2 sata 

Vrednovanje, praćenje i ocjenjivanje u likovnoj nastavi. 2 sata 

Metodičko oblikovanje nastave likovne kulture – priprema za 

izvođenje nastave 

2 sata 


SEMINARI: 

Obrada nastavnih jedinica vezanih uz crtu. 2 sata 

Obrada nastavnih jedinica vezanih uz boju. 3 sata 

Obrada nastavnih jedinica vezanih uz plohu. 2 sata 

Obrada nastavnih jedinica vezanih uz površinu. 2 sata 

Obrada nastavnih jedinica vezanih uz teksturu. 2 sata 

Obrada nastavnih jedinica vezanih uz volumen. 2 sata 

Obrada nastavnih jedinica vezanih uz prostor. 2 sata 


Naziv predmeta METODIKA NASTAVE GLAZBENE KULTURE 1 

Kod VUU046 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



Stručno-metodičko osposobljavanje studenata za kritičko promišljanje, 

kvalitetno planiranje i pripremanje nastavnog sadržaja predmeta glazbena 

kultura primjenom suvremenih metodičkih spoznaja. 

Osvijestiti i razumjeti važnost nastavnog predmeta glazbena kultura; upoznati i 

primijeniti osnovna načela, nastavne metode i metodičke oblike rada u nastavi 

glazbene kulture; osposobiti studente za planiranje i pripremanje nastave 

glazbene kulture; osposobiti studente za praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje 

vlastitog rada; osposobiti studente za vrednovanje postignuća učenika; razvijati 

sposobnost korištenja informacija, analize i sinteze; razvijati samostalnost i 

sposobnost timskog rada; razvijati stvaralaštvo i kritičko promišljanje; razvijati 

primjenu stečenih znanja u sličnim ili novim situacijama; razvijati želju i 

potrebu za permanentnim obrazovanjem i usavršavanjem u metodici nastave 

glazbene kulture. 

1. Brdarić, R. (1986.). Pripremanje nastavnika za nastavu glazbene kulture. 

Priručnik za nastavnike razredne nastave i glazbene kulture u odgoju i 

osnovnom te usmjerenom obrazovanju, Zagreb: Školska knjiga. 

2. Makjanić, V., Završki, J. (1974.). Glazbeni odgoj u prvom, drugom i trećem 

razredu osnovne škole. Priručnik za nastavnike, (2. izdanje), Zagreb: Školska 

knjiga. 

3. Novačić, Kutnjak, Njirić, Makjanić (1986.). Glazbena kultura u prvom, 

drugom i trećem razredu osnovne škole. Priručnik za nastavnika, Zagreb: 

Školska knjiga. 

4. Rojko, P. (1996.) Metodika nastave glazbe. Teorijsko–tematski aspekti, 

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. 

1. Njirić, N. (1994.). Pjevanka: priručnik za učitelje s metodičkim uputama ua 

nastavu glazbene kulture u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole, 



3. Pesek, A. (1990.). Značaj glazbenog odgoja za razvoj glazbenih intelektualnih 

sposobnosti, Tonovi, 11-12. 

4. Požgaj, J. (1988.). Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj školi, 

Prerađeno i dopunjeno izdanje, Zagreb: Školska knjiga. 

5. Sam, R. (1995.). Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta, Rijeka: Glosa d.o.o. 


Nastava se realizira kroz predavanja i seminare na fakultetu, primjenom 

frontalnog, grupnog i individualnog rada uz primjenu suvremene nastavne 

tehnologije. 

Student je obvezan izraditi i prezentirati jedan seminarski rad. 

Praćenje aktivnosti studenta tijekom predavanja, izrade i prezentacije 

seminarskog rada, te uključenosti u raspravu o seminarskom radu. 

Nakon odslušanih predavanja polaže se usmeni ispit. 



Odnos didaktike i metodike; nastavni plan i program 1 sat 

Cilj i zadaci glazbene kulture 1 sat 

Nastavne metode, didaktički sistemi, nastavni oblici, nastavna 

pomagala i sredstva, didaktički principi 

1 sat 

Organizacija nastavnog sata 1 sat 

Priprema za nastavu (stručna, pedagoška, organizacijsko-tehnička, 

psihološka) 

1 sat 

Igre u motivacijskom dijelu sata 1 sat 

Glazbeni diktat kao motivacijska igra 1 sat 

Brojalica 1 sat 

Pjevanje kao aktivnost glazbene nastave 1 sat 

Slušanje glazbe kao aktivnost glazbene nastave 1 sat 

Sviranje kao aktivnost glazbene nastave 1 sat 

Glazbeno stvaralaštvo kao aktivnost glazbene nastave 1 sat 

Pisanje priprema 1 sat 

Kolokvij 1 sat 


Naziv predmeta ENGLESKA GRAMATIKA (VRSTE RIJEČI) 

Kod VUU006 

ECTS 2 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



Osnovno znanje o vrstama riječi u engleskom jeziku. 

Sposobnost primjene stečenog znanja u gramatičkoj intepretaciji engleskoga 

jezika. 

1. Greenbaum, S., Quirk, S. (1990). A Student's Grammar of the English 

Language, London: Addison Wesley Longman (odabrana poglavlja). 

2. Thomson, A. J., Martinet, A. V. (1986). A Practical English Grammar, 

Oxford: Oxford University Press. 

1. Graver, B. D. (1986). Advanced English Practice, Oxford: Oxford University 

Press. 


sudjelovanje. 

U seminarima studenti rješavaju zadatke i praktično primjenjuju znanja stečena 

na predavanjima. 

Pismeni ispit. 


PREDAVANJA I SEMINARI:

INTRODUCTORY LECTURE – Word Classes (Parts of Speech) 2 sata 

Verbs. Classification, function, position, grammatical form. 1 P + 1 S 

The tenses – semantics and use. 1 P + 1 S 

Voice (Active Vs. Passive). Aspect. Mood. 1 P + 1 S 

Finite and non-finite forms. 1 P + 1 S 

Primary verbs. Modal auxiliaries. 1 P + 1 S 

Nouns. Number, gender and case. Regular, irregular and foreign 

plurals. 

2 P + 2 S 

The article. Indefinite and definite articles. 1 P + 1 S 

Pronouns: classification, function, use. Expletive it and there. 1 P + 1 S 

Adjectives: classification, function, position, form. Gradability and 

non-gradability. Comparison. Special uses of adjectives. 

2 P + 2 S 

Adverbs: classification, function, position, form, use. 1 P + 1 S 

Prepositions: types, function, position, form, use. 1 sat 

Conjunctions. 1 sat 



Naziv predmeta JEZIČNE VJEŽBE 2 (VJEŠTINE PISANJA) 

Kod VUU020 

ECTS 2 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 


Studenti će: razviti sposobnost analiziranja i vrednovanja različitih vrsta 

tekstova obzirom na strukturu, stil, konvencije pisanoga jezika i jezične registre; 

razviti vještine pisanja na naprednoj razini implicirajući sljedeće faze: temeljem 

danog stimulansa selektirati relevantne ideje, fokusirati se na potencijalnog 

čitatelja i odabir odogovarajućeg jezičnog registra, izrađivanje općenitog nacrta, 

strukturiranje po odlomcima, pisanje i provjera napisanoga i ispravljanje; razviti 

vještine pisanja različitih oblika tekstova: odlomak, kraći tekst u zadanom žanru, 

urbana legenda, izvještaj, sažetak i dr.; upoznati konvencije i osobine 

formalnoga i neformalnoga pisanog engleskog jezika te osnovne zakonitosti 

pismenog izražavanja na akademskoj razini; osvijestiti potrebu za kontinuiranim 

njegovanjem čitanja na engleskom jeziku kao podlogom za uspješno pismeno 

izražavanje. 

1. Cory, H. (1999). Advanced Writing with English in Use with Key, (2nd 

Edition), Oxford: OUP. 

2. Grellet, F. (1966). Writing for Advanced Learners of English, Cambridge: 

CUP. 

3. Autentični materijali iz različitih izvora koje studenti moraju proučavati i 

pohranjivati u obliku kopija kao obvezatni sastavni dio predmeta 

1. Hancock, P. (2001). Is That What You Mean? 100 Common Mistakes and 

How to Correct Them, Harlow: Penguin Longman Publishing. 

2. Porter, D. (2001). Check your Vocabulary for Academic English, London:

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Peter Collin. 

3. Oxford Collocations Dictionary for Students of English (2003). Oxford: 

OUP. 

4. Cowie, A. P., Mackin, R. & McCaig, I. R. (1993). Oxford Dictionary of 

English Idioms, Oxford: OUP. 

5. Cowie, A. P. & Mackin, R., (1993), Oxford Dictionary of Phrasal Verbs, 

Oxford: OUP. 

Vježbe. 

Obvezno redovno pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi. Pismeni 

uradci i kraći testovi tijekom semestra. 


VJEŽBE: 

Interpunkcija (zarez, točka-zarez, zagrade, navodnici, točka, 

dvotočka, upitnik, uskličnik, apostrof), veliko slovo (capitalization) 

2 sata 

Ispravljanje napisanoga teksta 2 sata 

Sastavak na zadanu temu – provjera i ispravljanje 

Rad u grupama: kreiranje priče strave sa već zadanom listom 

2 sata 

“osnovnih sastojaka“- provjera, ispravljanje i davanje potrebnih 

uputa 

2 sata 

Pisanje eseja na jednu od zadanih tema (linking devices of similarity 

and comparison) 

2 sata 

Organizacija teksta 2 sata 

Subjektivni i objektivni opisi kroz zabilješke uz zadani slikovni 

materijal 

2 sata 

Pisanje govora na zadanu temu ili po izboru – inverzija u 

naglašavanju dijelova teksta 

2 sata 

Kreiranje moderne verzije narodne priče, bajke ili urbane legende 2 sata 

Sastavak na zadanu temu – subjektivni doživljaji 2 sata 

Pisanje otvorenih pisama 2 sata 

Ispravljanje teksta i provjera (gramatika, vokabular, interpunkcija i 

stil) 

2 sata 

Pisani izvještaj o ulozi i značenju elektronskih medija 2 sata 

Odabir formalno prikladnijeg izraza u službenom dopisu i pisanje 

odgovora 

2 sata 

Osnovne stilske zakonitosti pismenog izražavanja (“5C's) 2 sata 


Naziv predmeta SUSTAVI POUČAVANJA NA DALJINU 

Kod VUU223 

ECTS 4


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


dr. sc. Marko Rosić, redoviti profesor 


Cilj predmeta je omogućiti polaznicima temeljiti pregled sustava 

poučavanja na daljinu. Po završetku pohađanja student je kompetentan 

vrednovati ponuđene sustave poučavanja na daljinu u odnosu na iskazane 

potrebe ciljanih grupacija potencijalnih korisnika. 

M. Rosić: “Sustavi poučavanja na daljinu” – interni skript 

S. Stankov, V. Glavinić, A. Granić, M. Rosić: "Inteligentni tutorski sustavi - 

istraživanje, razvoj i primjena", Časopis Edupoint; I – dio: godište II, broj 1, 

Zagreb; 20.12.2001., II – dio: godište II, broj 2, Zagreb, 21.1.2002., III – 

dio: godište II, broj 3, Zagreb, 20.2.2002., 2001-2002. 


Praktični ispit, Usmeni ispit, Seminarski radovi 


Uvodna razmatranja 1 sat 

Povijesni prikaz tehnologija učenja i poučavanja na daljinu 1 sat 

Sustavi poučavanja na daljinu zasnovani na informacijskom prostoru 

Web-a 

2 sata 

Inteligentni tutorski sustavi 4 sata 

Vrednovanje sustava poučavanja na daljinu 2 sata 

Faze izgradnje sustava poučavanja na daljinu 4 sata 

Primjena semantičkog Web-a, Web usluga i osobnih agenata u 

sustavima poučavanja na daljinu 

4 sata 

Izgradnja pedagoških agenata 4 sata 

Načini prikaza podataka i izgradnja baza područnih znanja 4 sata 

Sustavi poučavanja na daljinu zasnovani na sustavima prividne 

stvarnost 

4 sata 


Naziv predmeta LIKOVNA UMJETNOST NA TLU HRVATSKE OD PRAPOVIJESTI 

DO KRAJA 20. STOLJEĆA 

Kod VUU122 

ECTS 2 


suradnici 

Kompetencije 


dr. sc. Marija Brajčić, profesorica visoke škole 


Usvajanje znanja iz područja povijesti umjetnosti na tlu Hrvatske od

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


pretpovijesti do XX. stoljeća. 


-osposobiti studente za usvajanje osnovnih prostornih i vremenskih 

odrednica stilskih razdoblja 

-razvijanje sposobnosti vizualne percepcije doživljavanja i spoznavanja 

umjetničkih djela 

- razvijanje svijesti o važnosti očuvanja kulturne nacionalne baštine 

- razvijati sposobnost korištenja informacija, analize i sinteze 

-razvijati individualnost i samostalnost studenata 

Ivančević, R. (1986).Umjetničko blago Hrvatske, IRO, Motovun 

Dimitrijević, S., Težak-Gregl, T, Majnarić-Pandžić, N. (1988) 

. Prapovijest, Naklada Lijevak, Zagreb 

Cambi, N . (2002). Antika, Naklada Lijevak, Zagreb 

Karaman, Lj. (1952). Pregled umjetnosti u Dalmaciji, Zagreb 

Gamulin, G. (1995) Hrvatsko slikarstvo XIX. stoljeća, Naklada Lijevak, 

ZagrebGamulin, G. (1995) Hrvatsko slikarstvo na prijelazu XIX 

. u XX. stoljeće, Naklada Lijevak, Zagreb 

Gamulin, G. (1995) Hrvatsko slikarstvo XX.. stoljeća I./II., Naklada 

Lijevak, Zagreb 

Gamulin, G. (1995) Hrvatsko kiparstvo XIX: i XX.. stoljeća , Naklada 

Lijevak, Zagreb 

Ivančević, R., Prijatelj, K., Horvat, A., Šumi, N. (1985). Renesansa 

u Hrvatskoji Sloveniji, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 

Gunjača, S., Jelovina, D. (1976). Starohrvatska umjetnost, Grafički 

zavod Hrvatske, Zagreb 

Program kolegija Hrvatska umjetnost od pretpovijesti do kraja XX. stoljeća 

realizira se u šestom semestru s fondom od 30 sati (1+1+0). Nastava će biti 

realizirana kroz predavanja i seminare. 


izrade jedne seminarske radnje na zadanu temu koju će prezentirati 

studentima. Opseg seminarskog rada, bibliografija, bilješke i mjesto za 

grafičke priloge može iznositi najviše 15 stranica, odnosno do 30 000 

znakova (seminarsku radnju moguće je prirediti kao Power Point 

prezentaciju). 


PREDAVANJA: 

Uvodno predavanje – analiza sadržaja kolegija, literatura, obveze 

studenata 

Tragovi pretpovijesnih zajednica (paleolitik, neolitik, bakreno doba, 

brončano doba, željezno doba) 

1 sat 

Grčka kolonizacija Jadrana 1 sat 

Rimska urbanizacija 3sata 

Starokršćanska i bizantinska umjetnost 1 sat 

Predromanika, romanika i gotika: kiparstvo, slikarstvo, arhitektura 1 sat 

Umjetnost starohrvatskog razdoblja 1 sat 

Umjetnost renesanse: kiparstvo, slikarstvo, arhitektura 2 sat 

Umjetnost baroka: kiparstvo, slikarstvo, arhitektura 1 sat 

Umjetnost XIX stoljeća: kiparstvo, slikarstvo, arhitektura 1 sat

Umjetnost XX. stoljeća: kiparstvo, slikarstvo, arhitektura 3 sata 

Napomena – dio nastave izvodi se izvan učionice u izravnom 

kontaktu s navedenim sadržajima 

Split, Salona, Trogir 


SEMINARI: 

Starčevačka kultura, Danilska kultura, Hvarska kultura 1 sat 

Tragovi grčke kolonizacije – grčke kolonije na Jadranu 1 sat 

Antički ostatci Pula, Solin, Zadar 2 sata 

Starokrščanska Salona Kapljuč, Manastirine, Marusinac 2 sata 

Arhitektura starohrvatrskog razdoblja 1sat 

Romanička arhitektura i kiparstvo 2 sata 

Renesansna arhitektura 1 sat 

Renesansno kiparstvo i slikarstvo 1 sat 

Barokno kiparstvo i slikarstvo 1 sat 

Hrvatsko slikarstvo na prijelazu XIX u XX st. – Bukovac, Čikoš 

Sesija, Raškaj, Račić, Becić, Herman, Kraljević… 

1 sat 

Slikarstvo kiparstvo i arhitektura XX. stoljeća 2 sata 


Naziv predmeta HRVATSKA KNJIŽEVNA BAŠTINA 

Kod VUU219 

ECTS 2 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 


Upoznati studente s baštinom hrvatske književne riječi, glavnim 

razdobljima u njezinoj književnoj povijesti te s ključnim imenima u njezinu 

razvoju. Proširiti i novim spoznajama obogatiti dosadašnja znanja studenata 

te ih dodatno potaknuti na pojačan samostalni ard kako bi shvatili svu širinu 

hrvatske književne riječi i njezina značenja u ukupnoj duhovnosti naroda. 

Novak, S. P. (2004). Povijest hrvatske književnosti I.IV., Slobodna 

Dalmacija, Split. 

Povijest hrvatske književnosti I-V. (1978). Mladost-Liber, Zagreb. 

Sablić Tomić, H. – Rem, G. (2003).Slavonski tekst hrvatske književnosti, 

MH, Zagreb. 

Rapacka, J. (2002). Leksikon hrvatskih tradicija, MH. Zagreb. 

Nemec, K. (2003). Povijest hrvatskoga romana I-III, Znanje/ŠK, Zagreb. 

Frangeš, I. (1987). Povijest hrvatske književnosti, NZMH_Cankarjeva 

založba, Zagreb. 

Hrvatska književnost u evropskom kontekstu (1978). Ur.A. Flaker i K. 

Pranjić, ZZK- Liber, Zagreb.

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Pet stoljeća hrvatske književnosti 

Stoljeća hrvatske književnosti 

Jelčić, D. Povijest hrvatske književnosti, PiP, Naklada Pavičić, Zagreb. 

Brešić, V. (1997). Autobiografije hrvatskih pisaca, AGM, Zagreb. 

Horvatić, D. (2002). Hrvatski putopisi, K. Krešimir, Zagreb. 

Pavletić, V. prir. (1964). Panorama hrvatske književnosti XX. stoljeća, 

Stvarnost, Zagreb. 

Donat, B. (1997). Crni dossier, Globus, Zagreb. 

Detoni-Dujmić, D. (1998). Ljepša polovica književnosti, MH, Zagreb. 

Predavanja i razgovori, posjete knjižnicama i muzejima s vrijednim i 

javnosti nepoznatim knjigama i rukopisima, odlasci na predstavljanje novih 

knjiga i izdanja, posjet predavanjima uglednih stručnjaka iz pojedinog 

područja (gostujući profesori) i sl. 

Praćenje rada studenata na predavanjima, tijekom izrade eseja na odabranu 

temu te usmenog ispita. 


Počeci hrvatske književnosti 2 sata 

Razdoblja i etape u razvoju hrvatske književnosti 2 sata 

Hrvatsko srednjovjekovlje i latinska kultura 2 sata 

Renesansa i petrarkizam (Marulić, Lucić i dr.) 2 sata 

Hrvatski barok; barokni slavizam; Gundulić; Bunić… 2 sata 

Književnost protestantizma i prosvjetiteljstva 2 sata 

Kačić; Grabovac – književnost i politika 2 sata 

Hrvatski narodni i književni preporod; programatski tekstovi 2 sata 

Mažuranić, ban i pjesnik 2 sata 

Šenoino doba 2 sata 

Moderna i zaokret europskim književnostima 2 sata 

Avangardni pravci 2 sata 

Suvremena hrvatska književnost 2 sata 

Najnovija hrvatska književnost 2 sata 

Časopisi u hrvatskoj književnosti 2 sata 



Predmet 


Jezična kultura 

VUU206 

5 ECTS 

Prirodoslovlje 

VUU150 

6 ECTS 


matematike 1 

VUU049 

5 ECTS 



VUU130 

4 ECTS 


glazbene kulture 2 

VUU128 

4 ECTS 

Engleska gramatika 

(fraza i rečenice) 

VUU005 

2 ECTS 


suradnik 

dr. sc. Anita 

Runjić Stoilova, 


Laco, 

Anđela Milinović 

mr. sc. Ivana 

Dujmović 

dr. sc. Irena 

Mišurac-Zorica 


Kuščević 


Dobrota 

Željka 

Zanchi 

VII. semestar 

Nastava 





Predavanja: 

30 sati 

Vježbe: 

30 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

30 sati 

Vježbe: 

15 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

30 sati 

Seminari: 

30 sati 

Vježbe: 

15 sati 

Predavanja: 

15 sati 

Seminari: 

15 sati 

Vježbe: 

15 sati 

Predavanja: 

15 sati 

Seminari: 

15 sati 

Ispit 



veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan


VUU021 

2 ECTS 

Inteligentni tutorski 

sustavi 

VUU203 

4 ECTS 

Kineziološka kultura 

VUU23S 

2 ECTS 

Likovna grupa kao 

oblik izvannastavne 

aktivnosti 

VUU120 

2 ECTS 


30 sati 


Tomaš 

dr. sc. Mladen 

Hraste 


Kuščević 

Predavanja: 

30 sati 

Vježbe: 

30 sati 

Vježbe: 

30 sati 

Vježbe: 

30 sati 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan


Naziv predmeta JEZIČNA KULTURA 

Kod VUU206 

ECTS 5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


dr. sc. Anita Runjić Stoilova, docentica 


Anđela Milinović, asistentica 

Studenti će razvijati svijest o ulogama i važnosti jezične kulture te steći 

osnovne spoznaje o suvremenim jezikoslovnim učenjima i pristupima. Utvrdit 

će i proširiti znanje iz područja hrvatskoga pravopisa, gramatike i 

leksikologije te razviti sposobnosti uočavanja i ispravljanja jezičnih i 

jezičnostilskih pogrješaka na svim jezičnim razinama, u govorenim i u 

pisanim izričajima. Razmatrajući značajke različitih tekstnih vrsta i 

višefunkcionalnost hrvatskoga standardnog jezika, studenti će razvijati i 

sposobnost oblikovanja teksta. 

S. Babić, B. Finka, M. Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 

2002. 

A. Frančić, L. Hudaček, M. Mihaljević, Normativnost i funkcionalnost u 

hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006. 

Škiljan, D., Pogled u lingvistiku, Naklada Benja, Rijeka, 1994. 

S. Težak, S. Babić, Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 

2005. 

Katičić, R., Novi jezikoslovni ogledi, Školska knjiga, Zagreb, 1986. 

Silić, J., Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb, 2006. 

Škarić, I., U potrazi za izgubljenim govorom, Školska knjiga, Zagreb, 1988. 

Škarić, I., Temeljci suvremenoga govorništva, Školska knjiga, Zagreb, 2000. 

Težak, S., Hrvatski naš svagda(š)nji, Školske novine, Zagreb, 1990. 

Težak, S., Hrvatski naš osebujni, Školske novine, Zagreb, 2000. 

Predavanja, seminari i vježbe. 

Studentska izlaganja. 

Kolokviji. 

Pismeni i usmeni ispit. 


PREDAVANJA: 

Uvodno: sadržaj kolegija, plan i program rada, literatura. 

O poimanju jezične kulture; o značajkama književnoga jezika i 

jezične kulture. 

Suvremeni jezikoslovni pristupi, jezikoslovne razine i predmeti 

proučavanja. 

Hrvatski jezik kao sustav i hrvatski jezik kao standard. Hrvatske 

jezične norme; jezični udžbenici, jezični savjetnici. 

1 sat 

1 sat 

2 sata 

2 sata

Pravopisna norma; odstupanja od norme, najčešće dvojbe. 2 sata 

Hrvatski fonološki sustav; glasovi i slova. 2 sata 

Morfološka pitanja: gramatičke kategorije, sklonidba, sprezanje. 

Najčešće dvojbe. 

4 sata 

Tvorbena pitanja. 4 sata 

Sintaktična norma: sveze riječi, padežni i prijedložni izrazi. Nizanje, 

vezivanje i sklapanje rečenica. 

4 sata 

Leksička pitanja: raslojenost leksika, izbor i uporaba leksema. 2 sata 

Jezično posuđivanje i prilagodbe hrvatskomu književnom jeziku. 2 sata 

Tekst: suvremeni jezikoslovni pristupi. Jezičnostilska razina i 

oblikovanje teksta. 

2 sata 

Višefunkcionalnost hrvatskoga književnog jezika. 2 sata 


SEMINARI I VJEŽBE: 

Najčešće pravopisne pogrješke. Odstupanja 

promjenama. Pravopisna i pravogovorna norma. 

u glasovnim 

4 sata 

Temeljna gramatička pitanja: dvojbe i pogrješke u uporabi vrsta 

riječi i oblika riječi. 

6 sati 

Tvorbene dvojbe. Tvorba riječi i pravopisna norma. 4 sata 

Leksik hrvatskoga jezika: podjela, uporaba i stilska vrijednost 

leksema. 

2 sata 

Tuđice, posuđenice i usvojenice u hrvatskome jeziku: uporaba i 

prilagodba hrvatskome književnojezičnom sustavu. 

4 sata 

Sintaktična norma i najčešće pogrješke u promjenama oblika riječi i 

4 sata 

uporabi sveza riječi. Najčešće pogrješke u vezivanju rečenica. 

Funkcionalne i stilske značajke tekstova. Sastavljanje tekstova. 

Pisanje životopisa, molba i sl. tekstova. Uočavanje i ispravljanje 

6 sati 

pravopisnih, gramatičkih, leksičkih i stilskih pogrješaka u 

tekstovima. 


Naziv predmeta PRIRODOSLOVLJE 

Kod VUU150 

ECTS 6 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

mr. sc. Ivana Dujmović, predavačica 

Temeljni je cilj kolegija da student ovlada osnovama iz sadržaja 

prirodoslovlja, s naglaskom na poznavanje temeljnih zakona života, prirodnih 

pojava i prirodnih zakona, te karakteristika žive prirode, s posebnim osvrtom 

na čovjeka i njegovo zdravlje, uz stjecanje općih i specifičnih kompetencija. 

Nakon položenoga ispita studenti će biti osposobljeni za prijenos znanja o 

prirodoslovnim znanostima, znanosti o živim bićima i životnim procesima, te 

osnovnim načelima na kojima se temelji život. 

Delić A, Vijtiuk N. Prirodoslovlje. Školska knjiga Zagreb, 2004.

literatura Keros P, Andreis I, Gamulin M. Anatomija i fiziologija. Školska knjiga. 

Zagreb 1998. 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


E-škola Hrvatskog prirodoslovnog društva http://hpd.botanic.hr/index.html 

Bačić T, Erben R, Krajačić M. Raznolikost živoga svijeta. Školska knjiga. 

Zagreb 2003. 

Berns M. Stanica. Školska knjiga. Zagreb 1984. 

Cooper GM; Hausman RE. Stanica: molekularni pristup. Zagreb 2004. 

Springer O.: Ĉovjek i zdravlje, Profil international, Zagreb 1995. 

Sikirica M, Korpar-Čolig B. Kemija s vježbama 1 i 2. Školska knjiga. Zagreb 

2001. 

Paar V. Fizika 4. Školska knjiga. Zagreb 2004. 

Glavač V. Uvod u globalnu ekologiju. HSN, POU. Zagreb 2003. 

Nastava će biti realizirana kroz predavanja, seminare i vježbe. 

Završna ocjena kolegija bit će formirana iz aktivnosti na predavanjima, 

ocjene seminarskog rada, rezultata kolokvija i završnog ispita (pismeni ili 

usmeni) te izrađenog i prezentiranog herbara. 


PREDAVANJA: 

1. Uvod u kolegij, izvedbeni nastavni plan i program. 

2 sata 

Prirodoslovne znanosti, metodologija znanstvenog rada. 

Razvoj života (evolucija stanice, obilježja i kategorizacija 

živih bića - taksonomija, osnove moderne sistematike) 

2. Kemijska građa živih bića (atom, molekula, voda, ugljikovi 2 sata 

spojevi). Raznolikost organizama. 

3. Stanica (vrste stanica – prokarioti i eukarioti, građa i funkcija 2 sata 

staničnih organela) 

4. Kemizam i metabolizam stanice (izmjene tvari i energije u 2 sata 

stanici) 

5. Stanični i životni ciklus (kromosomi, mitoza, mejoza) 2 sata 

6. Molekuklarna biologija i suvremena genetika (molekula 2 sata 

DNA i geni, nasljeđivanje i poremećaji nasljeđivanja) 

7. Botanika (glavne skupine biljaka i njihove osobine). Biljka 2 sata 

cvjetnjača. 

8. Kolokvij – 2 grupe 

1 sat 

Zoologija – bezkralježnjaci 

1 sat 

9. Zoologija – kralježnjaci 2 sata 

10. Osnove anatomije i fiziologije čovjeka 1.dio 2 sata 

11. Osnove anatomije i fiziologije čovjeka 2.dio 2 sata 

12. Čovjek i zdravlje. Imunitet. Uzroci i uzročnici bolesti. 2 sata 

13. Ekologija (osnovni pojmovi ekologije, ekološki činitelji, 2 sata 

odnosi organizama u biocenozi, hranidbeni lanci, kruženje 

tvari i protjecanje energije u biosferi) 

14. Ekologija (zaštita prirode, biodiverzitet, utjecaj čovjeka na 2 sata 

prirodu, glavni problemi poremećaja ekološke ravnoteže u 

prirodi) 

15. Kolokvij – 2 grupe 2 sata

UKUPNO sati: 

SEMINARI: 

30 sati 

1. Postanak planete Zemlje i života na njoj 1 sat 

2. Građa atoma 1 sat 

3. Periodni sustav elemenata i biogeni elementi 1 sat 

4. Organski spojevi (Ugljikohidrati, Lipidi, Proteini, Nukleinske 

kiseline - kemijska građa i biološki značaj) 

1 sat 

5. Praživotinje – protozoa (ameba, papučica, alge) 1 sat 

6. Gljive 1 sat 

7. Energija (vrste i prijenos E, prvi i drugi zakon termodinamike) 1 sat 

8. Kemijske reakcije i energija 1 sat 

9. Vrste i sastav otopina 1 sat 

10. Kemijske reakcije fermentacije (alkoholna i mliječna) 1 sat 

11. Mutacije 1 sat 

12. Nasljeđivanje spola u čovjeka 1 sat 

13. Kloniranje 1 sat 

14. Projekt ljudski genom 1 sat 

15. Spojevi nastali fotosintezom 1 sat 

16. Difuzija i osmoza 1 sat 

17. Magnetizam i elektricitet 1 sat 

18. Bihejviorizam – ponašanje životinja 1 sat 

19. Preobrazba kod kukaca 1 sat 

20. Pubertet 1 sat 

21. Ovisnosti (alkohol, nikotin, droga) 1 sat 

22. Vrste iskrivljenja kralježnice ( skolioza, kifoza, lordoza) 1 sat 

23. Evolucija čovjeka 1 sat 

24. Najčešće zarazne bolesti kod djece 1 sat 

25. Bolesti nečistih ruku 1 sat 

26. AIDS 1 sat 

27. Kruženje tvari (dušika, kisika i vodika) u prirodi 1 sat 

28. Kruženje tvari (fosfora i sumpora) u prirodi 1 sat 

29. Onečišćenje zraka i voda 1 sat 

30. Zaštita prirode u Hrvatskoj 1 sat 

UKUPNO sati: 

VJEŽBE: 

30 

1. Herbar i herbariziranje biljaka 1 sat 

2. Terenska nastava – supralitoral, mediolitoral i infralitoral – 

sjeverna strana brda Marjan- sakupljanje algi i biljki slanuša 

1 sat 

3. - 4. Terenska nastava – park šuma Marjan - sakupljanje biljki 

za herbar 

2 sata 

5. Fizikalna svojstva vode (agregatna stanja vode, Tv i Tl vode, 

voda kao otapalo) 

1 sat 

6. Dokazivanje ugljikohidrata (škroba), lipida i bjelančevina 1 sat

7. Mikroskop i mikroskopiranje biljne i životinjske stanice – 1 sat 

pokožica luka i epitelne stanice iz sluznice usta. Život u kapljici 

vode 

8. Magnetizam i elektricitet 1 sat 

9. Izolacija i mikroskopiranje molekule DNA 1 sat 

10. Mikroskopiranje puči i dlaka lista kserofita. 

1 sat 

Fotosinteza, transpiracija, disanje biljke i čovjeka (dokazi 

CO2) 

11. Dijelovi sjemenke, klijavost i uvjeti klijanja. Utjecaj kiselih 

kiša na biljke. 

12. Mjerenje krvnog tlaka i pulsa. Izrada modela pluća 1 sat 

13. Izrada piramide zdrave prehrane 1 sat 

14. Osjetila (miris, okus, kožna osjetila) 1 sat 

15. Izrada herbara 1 sat 


Naziv predmeta METODIKA NASTAVE MATEMATIKE 1 

Kod VUU049 

ECTS 5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

dr. sc. Irena Mišurac Zorica, viša predavačica 

Osposobljavanje studenata za kritično promišljanje, kvalitetno i kreativno 

planiranje i pripremanje nastave matematike u razrednoj nastavi primjenom 

suvremenih spoznaja metodike matematike. Osvijestiti važnost učenja 

matematike u suvremenom svijetu; upoznati spoznajne karakteristike 

procesa učenja matematike; upoznati i znati primijeniti osnovna načela u 

nastavi matematike; upoznati i znati primijeniti nastavne metode i 

metodičke oblike rada u nastavi matematike; teoretski i praktički upoznati i 

znati primijeniti suvremena nastavna sredstva i pomagala u početnoj nastavi 

matematike; osposobiti studente za planiranje i pripremanje redovite, 

dopunske i dodatne nastave matematike; osposobiti studente za praćenje, 

vrednovanje i ocjenjivanje vlastitog rada i rada učenika; razvijati kritički 

odnos prema vlastitom radu i radu kolega; razvijati samostalnost, ali i 

sposobnost rada u timu; razvijati stvaralaštvo i kritičko promišljanje; 

razvijati kod studenata ljubav i interes za matematiku; upoznati suvremene 

koncepcije i programe poučavanja matematike; razvijati kod studenata 

kreativnost u planiranju i pripremanju nastavnog sata matematike; razvijati 

želju i potrebu za cjeloživotnim učenjem i usavršavanjem u metodici 

početne nastave matematike. 

1. Markovac, J. (2001.). Metodika početne nastave matematike, Školska 


2. Liebeck, P. (1995.). Kako djeca uče matematiku", Educa, Zagreb. 

3. Sharma, C. M. (2001.). Matematika bez suza: kako pomoći djetetu s 

teškoćama u učenju matematike, Ostvarenje, Lekenik. 

4. Čudina-Obradović, M. (1999.). Odrednice i posljedice matematičke

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


pripremljenosti za školu, Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i 

praksu, 140 (3); str. 330-340 

1. Ovčar, S. (1990.). Razvijanje mišljenja u nastavi matematike, Zrinski, 

Čakovec. 

2. Tomaš, A. (1993.). Individualizacijom do matematike, Fakultet 

prirodoslovnomatematičkih znanosti i odgojnih područja, Split. 

3. Dakić, B. (1993.). Zornost u nastavi matematike, Školske novine, Zagreb. 

4. Devide, V. (1972.). Matematika kroz kulture i epohe, Školska knjiga, 

Zagreb. 

5. Piaget, J. (1952.) The Child's Conception of 9umber. New York: Norton 

6. Grouws, D. (ed.) (1992.) Handbook of Reasearch on Mathematics 

Teaching and Learning. Reston: NCTM 

Program predmeta Teorijske osnove metodike nastave matematike realizira 

se u 7. semestru s fondom od 60 sati (2+2+0). Nastava će biti realizirana 

kroz predavanja i seminare na fakultetu, primjenom metoda i oblika rada 

koji potiču aktivno učenje i kritičko mišljenje, a sve uz primjenu suvremene 

nastavne tehnologije. 

Praćenje aktivnosti studenata tijekom realizacije predmeta (aktivnost 

tijekom predavanja, kritička rasprava poslije prezentacije seminara drugih 

studenata). Studenti imaju obvezu izraditi po jedan seminarski rad o zadanoj 

metodičkoj temi u dogovoru s nastavnikom. Seminarski radovi trebaju imati 

od 5 do 10 kartica teksta (1 kartica ima 1800 znakova bez razmaka), s 

pravilnim citiranjem literature i ostalim formalnim elementima. Seminarski 

rad student će prezentirati ostalim studentima, pri čemu će se poticati Power 

Point prezentacija ili oblikovanje web stranice. Seminarski rad i 

prezentacija se ocjenjuju. Nakon odslušanog predmeta polaže se usmeni 

ispit. Završna ocjena predmeta bit će formirana na osnovi svih navedenih 

ocjena 


PREDAVANJA: 

Određenje, cilj i zadaci, interdisciplinarnost, te ustroj metodike 

nastave matematike 

2 sata 

Povijesni razvoj nastave matematike. Posebnost i važnost nastave 

matematike 

2 sata 

Misaone operacije i načini zaključivanja u matematici 3 sata 

Matematičke sposobnosti 3 sata 

Motivacija u početnoj nastavi matematike 2 sata 

Temeljna načela u nastavi matematike 2 sata 

Nastavne metode i njihova primjena u nastavi matematike 2 sata 

Oblici rada u nastavi matematike 2 sata 

Izvori znanja, suvremena nastavna sredstva i pomagala u nastavi 

matematike 

2 sata 

Metodičko oblikovanje nastavnih sati iz matematike 3 sata 

Dopunska nastava matematike 2 sata 

Dodatna nastava matematike 2 sata 

Praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje učenikovih postignuća i 

djelatnosti. Praćenje i vrednovanje nastavne djelatnosti. 

3 sata 


SEMINARI: 

Metodičko oblikovanje matematičkih sadržaja 4 sata 

Primjena određenih misaonih operacija i oblika zaključivanja u 

matematičkim zadacima 

4 sata 

Postizanje motivacije u nastavi matematike 4 sata 

Primjena načela, nastavnih metoda i oblika rada u nastavi 

matematike 

4 sata 

Metodičko oblikovanje nastavnih sati iz matematike 6 sata 

Organizacija dopunske i dodatne nastave matematike 4 sata 

Vrednovanje učenikova znanja u matematici – što, zašto, kako, kada 4 sata 


Naziv predmeta METODIKA NASTAVE LIKOVNE KULTURE 2 

Kod VUU130 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 


Osposobiti studente za uspješno izvođenje nastave likovne kulture na 

teorijskoj i praktičnoj razini; 

osposobiti studente za kritičku i kreativnu analizu sadržaja nastavnog 

predmeta likovna kultura sa stručnog i metodičkog stajališta; 

osposobiti studente za korelacijski pristup u planiranju i izvođenju nastave 

likovne kulture; 

osposobiti studente za pronalaženje zanimljivih i odgovarajućih motiva za 

likovno izražavanje i stvaranje; 

upoznati studente s aktualnim udžbenicima i razvijati sposobnost kritičke 

analize njihova sadržaja; 

razvijati kreativno i kritičko mišljenje, istraživačke sposobnosti, 

samostalnost i individualnost studenata; 

razvijati sposobnost primjenjivanja stečenih znanja održavanjem 

individualnih predavanja; 

razvijati sposobnost analize i vrednovanja uzornih predavanja mentora; 

razvijati želju i potrebu za permanentnim usavršavanjem u metodici likovne 

kulture. 

1. Tanay, E. R. (2002.). Valovi boja – priručnik za likovnu kulturu, Školska 


2. Huzjak, M. (2002.). Učimo gledati – priručnik likovne kulture za 

nastavnike razredne nastave, Školska knjiga, Zagreb. 

3. Jakovljević, S. (2004.). Likovni – priručnik za učiteljice i učitelje za 

likovnu kulturu od 1. do 4. razreda osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb. 

4. Harapin – Mehkek, R., Ivančić, G. (2004.). Ideja – priručnik iz likovne 

kulture, Znanje, Zagreb 

1. Huzjak, M. (2001.). Korelacija u nastavi: strukturalni prijevod, Metodika: 

časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i 

visokoškolskoj izobrazbi. Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu: Vol.

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


2, br. 2-3: 39-43. 

2. Huzjak, M. (2000.). Korelacija u metodici likovne kulture, Zbornik 

Učiteljske akademije u Zagrebu 1(2) : 225 – 231 

3. Huzjak, M. (2001.). Vizualizacija audio ritmova pomoću reprodukcija, 

Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu 1(3):199-202. 

4. Kuščević, D. (2004.). Kreativno – stvaralački pristup u nastavi likovne 

kulture, Metodika: časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom 

odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi. Učiteljska akademija 

Sveučilišta u Zagrebu: Vol. 5. br. 8:76- 85. 

5. Centner, S. (2000.). Integrativni pristup likovnoj kulturi, Život i škola: 

časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja br. 3:111-114. 

6. Romić, S. (2001.). Povezanost likovne kulture s ostalim nastavnim 

predmetima u razrednoj nastavi, Zbornik učiteljske akademije u Zagrebu 

1/3: 345-353. 

7. Damjanov, J. (1998.). Opet iznova o vizualnom odgoju, Hrvatska revija, 

48 (3):555- 563. 

8. Tacol, T. (2003.). Uspješno poučavanje likovnog odgoja prema 

suvremenoj metodi rada, Napredak, časopis za pedagogijsku teoriju i 

praksu, 144 1:81-92. 

9. Grupa autora (1998.). Deklaracija o pravima djece i mladeži Republike 

Hrvatske na kontinuiranu i djelotvornu likovnu izobrazbu, u Crtež u 

znanosti, Sveučilište u Zagrebu – Geodetski fakultet, str. 7 – 8. 

Program predmeta Metodika nastave likovne kulture 2 realizira se u 

sedmom semestru s fondom od 45 sati (0+2+1). Nastava će biti realizirana 

kroz seminare i vježbe na Filozofskom fakultetu (simulirana predavanja) i u 

osnovnoj školi (uzorna predavanja mentora i individualna predavanja 

studenata). 

Student ima obvezu izrade jednoga seminarskog rada o zadanoj temi, što će 

prezentirati studentima, odslušati barem tri uzorna predavanja i održati 

jedno simulirano i individualno predavanje. 

Opseg seminarskog rada, bibliografija, bilješke i mjesto za grafičke priloge 

može iznositi najviše 15 stranica, odnosno do 30 000 znakova (seminarski 

rad moguće je prirediti kao Power Point prezentaciju ili u HTML–u 

oblikovati zanimljivu web stranicu. 


SEMINARI: 

Uvodni seminar - predstavljanje kolegija, analiza sadržaja, literatura 

obveze studenata 

Simulirana artikulacija nastavnih sati studenata vezanih uz 

problematiku crta po toku, karakteru i značenju 


problematiku kontrasta boje 


problematiku tonskih svojstva boja 


problematiku miješanja boja 


problematiku površine i plohe, teksture i fakture 

2 sata 

4 sata 

4 sata 

4 sata 

2 sata 

2 sata


problematiku različitih vrsta masa u prostoru 


problematiku oblikovanja volumena na plohi (grafičko, tonsko i 

kolorističko izražavanje) 


problematiku oblikovanja volumena na plohi (grafičko, tonsko i 

kolorističko izražavanje) 


problematiku kompozicijskih elemenata (kontrast, harmonija, ritam, 

ravnoteža, proporcija dominacija, jedinstvo) 

VJEŽBE: 

4 sata 

2 sata 

2 sata 

4 sata 


Upoznavanje i raščlamba nastavnog programa predmeta likovna 

kultura 

4 sata 

Korelacija u nastavi likovne kulture 2 sata 

Pripremanje godišnjeg rasporeda nastavne građe, tematsko 

pripremanje i neposredno pripremanje 

4 sata 

Likovni tipovi djece, darovitost u likovnoj nastavi 2 sata 

Uzorna predavanja mentora 3 sata 



Kod VUU128 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 


Osposobljavanje studenata za realizaciju nastave glazbene kulture primarno na 

teorijskoj, te u manjoj mjeri na praktičnoj razini. 

Razvijati kritički odnos prema sadržajima glazbene kulture na temelju analize 

sadržaja nastavnog predmeta sa stručnog i metodičkog stajališta; razvijati 

sposobnost vrednovanja rada analiziranjem uzornih predavanja mentora; 

primjenjivati stečena znanja održavanjem individualnih predavanja; 

uspostavljati korelaciju glazbene kulture s ostalim predmetima; razvijati 

sposobnost korištenja informacija, analize i sinteze; razvijati samostalnost i 

sposobnost timskog rada; razvijati stvaralaštvo i kritičko promišljanje; razvijati 

želju i potrebu za permanentnim obrazovanjem i usavršavanjem u metodici 

nastave glazbene kulture. 

1. Aktualni udžbenici i metodički priručnici glazbene kulture. 

2. Njirić, N. (1994.). Pjevanka: priručnik za učitelje s metodičkim uputama za 

nastavu glazbene kulture u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole, 



4. Rojko, P. (1997.). Ocjenjivanje u glazbenoj nastavi, Tonovi: časopis

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


glazbenih i plesnih pedagoga. 2 (30), 11-14. 

5. Rojko, P. (2001.). Aktualna pitanja glazbene pedagogije, Tonovi: časopis 

glazbenih i plesnih pedagoga, 1/2 (37/38), 98-110. 

1. Manasteriotti, V. (1981.). Prvi susreti djeteta s muzikom, Zagreb: Školska 

knjiga. 

2. Manasteriotti, V. (1982.). Muzički odgoj na početnom stupnju. Metodske 

upute za odgajatelje i nastavnike razredne nastave, (7. izdanje), Zagreb: Školska 

knjiga. 

3. Pesek-Pettan, A. (1993.). Metodološki sustavi glazbenog odgoja i 

obrazovanja, Tonovi: časopis glazbenih i plesnih pedagoga, 2 (20), 3-11. 

4. Rojko, P. (1994.). Slušanje i upoznavanje glazbe, Tonovi: časopis glazbenih i 

plesnih pedagoga, 1/2 (21/22), 3-12. 

5. Rojko, P. (1997.). Glazbena nastava i rasterećenje učenika, Tonovi: časopis 

glazbenih i plesnih pedagoga, 1 (29), 17-18. 

6. Rojko, P. (2002.). Je li moguć sustavan glazbeni odgoj u ranom djetinjstvu, 

Tonovi: časopis glazbenih i plesnih pedagoga, 2 (40), 74-79. 

7. Rojko, P. (2004.). Metodika glazbene nastave, Zagreb: Jakša Zlatar. 

Program predmeta realizira se u 7. semestru s fondom od 45 sati. Nastava se 

realizira kroz predavanja, seminare i vježbe na fakultetu (simulirana predavanja) 

i vježbe u osnovnoj školi (uzorna predavanja mentora i individualna predavanja 

studenata). 

Student je obvezan izraditi i prezentirati jedan seminarski rad, nazočiti dvama 

uzornim predavanjima i održati jedno individualno predavanje. 

Praćenje aktivnosti studenta tijekom predavanja, izrade i prezentacije 

seminarskog rada, uključenosti u raspravu o seminarskom radu, prezentacije 

simuliranog predavanja, te rasprave tijekom analize uzornih predavanja 

mentora. 

Nakon odslušanih predavanja ocjena predmeta bit će formirana na osnovi 

ocjene seminara, prezentacije simuliranog predavanja i ukupne aktivnosti 

studenta. 


PREDAVANJA: 

Uvod u psihologiju glazbe 3 sata 

Definiranje glazbenih sposobnosti 3 sata 

Teorije muzikalnosti 3 sata 

Testovi glazbenih sposobnosti 3 sata 

Edwin Gordon: Primary Measures of Music Audiation 3 sata 


SEMINARI: 

Mjerenje glazbenih sposobnosti – praktična primjena testova 3 sata 

Mjerenje glazbenih sposobnosti – praktična primjena testova 3 sata 

Simulirana predavanja – upjevavanje, pjevanje 3 sata 

Simulirana predavanja – slušanje glazbe 3 sata 

Simulirana predavanja – glazbeno stvaralaštvo 3 sata 


VJEŽBE: 

Hospitacije u osnovnoj školi – 1. razred 3 sata

Hospitacije u osnovnoj školi – 2. razred 3 sata 

Hospitacije u osnovnoj školi – 3. razred 3 sata 

Individualna predavanja studenata 3 sata 



Naziv predmeta ENGLESKA GRAMATIKA (FRAZA I REČENICE) 

Kod VUU005 

ECTS 2 


suradnici 

Kompetencije 


Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



Razumijevanje strukture engleske rečenice i osnovno znanje o sintaksi. 

Sposobnost primjene stečenog znanja u gramatičkoj raščlambi i intepretaciji. 

Sintagma, fraza, rečenica. Sintaksa – pojam i definicija. Red riječi u rečenici. 

Sintaktička raščlamba i interpretacija. Jednostavna, proširena i složena rečenica. 

Pojam koordinacije i subordinacije (nezavisno i zavisno složene rečenice). 

Zavisno složene rečenice po vrstama. Participne rečenice. Eliptične rečenice. 

Sintaksa i semantika. 

1. Greenbaum, S., Quirk, S. (1990). A Student's Grammar of the English 

Language, London: Addison Wesley Longman (relevantna poglavlja). 

2. Thomson, A. J., Martinet, A. V. (1986). A Practical English Grammar, 

Oxford: Oxford University Press 

3.Yule, G.(2007). The Study of Language, Cambridge, Cambridge 

University Press (relevantna poglavlja) 

1. Hewings, M. (2000). Advanced Grammar in Use, Cambridge, Cambridge 

University Press. 

2. Oxford Learner's Grammar – Grammar Finder (2005). Oxford, Oxford 

University Press. 

3. Graver, B. D. (1986). Advanced English Practice, Oxford: Oxford University 

Press. 


sudjelovanje. 

U seminarima studenti rješavaju zadatke i praktično primjenjuju znanja stečena 

na predavanjima. 

Evidencija pohađanja nastave i kontinuirano praćenje sudjelovanja 

studenata u seminarskim raspravama i interpretacijama tekstova. 

Usmeni ispit. 


INTRODUCTORY LECTURE – Syntax (definition and meaning). 

Syntagm, phrase, sentence. Utterance, discourse, text. 

2 sata 

The simple sentence. Sentence elements. Word order. 2 sata (1+1) 

Sentence types (basic classification). Simple, compound, and 

complex sentences. 

2 sata (1+1) 

Sentence and clause. Complex sentence (basic classification). 2 sata (1+1)

Coordination and subordination. Coordinators and subordinators. 2 sata (1+1) 

Types of clauses (e.g. subject, object, relative, adverbial; expressing 

condition, hypothesis, concession, etc.) 

4 sata (2+2) 

Reported / indirect speech. Sequence of tenses. 2 sata (1+1) 

Conditional sentences (real and unreal conditions; modality). 2 sata (1+1) 

Clauses of concession. (conjuncts/connectors: although, despite, 

nevertheless, etc.) 

2 sata (1+1) 

Pro-forms and ellipsis. Block language and abbreviated forms. 2 sata (1+1) 

Finite and non-finite clauses. Participial (participle) clauses. 2 sata (1+1) 

Relative clauses (defining and non-defining) 2 sata (1+1) 

Syntactic and semantic function of subordinate clauses. 1 sat 


Final test. 1 sat 


Naziv predmeta JEZIČNE VJEŽBE 3 

Kod VUU021 

ECTS 2 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



Sposobnost fluentne i točne uporabe engleskoga jezika na naprednoj razini s 

naglaskom na prirodnosti ritma, brzine i naglaska. Razvijanje vještine 

govorenja na zadanu temu i u okviru definiranih komunikacijskih situacija. 

Uobličavanje i izražavanje osobnoga stava i mišljenja. Sposobnost uporabe 

odgovarajućih riječi i izraza. 

1. Autentični jezični materijal iz različitih izvora. 

2. McCarthy, M. i O´Dell, F. (2002). English Vocabulary in Use 

(Advanced), Cambridge: CUP. 

3. Englesko-engleski rječnik po izboru. 

4. Priručna gramatika po izboru. 

1. Aspinall, T. i Capel, A. (2000). Advanced Masterclass CAE, Oxford: 

OUP. 

U vježbama prevladava dijaloški oblik rada, vođenje diskusija, razgovor, 

usmene samostalne prezentacije studenata. 

Obvezno redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi. 

Samostalno izlaganje o zadanoj temi i kraći testovi tijekom semestra. 

Usmeni ispit. 


VJEŽBE: 

Uvodno (upoznavanje studenata sa sadržajem i nastavnim ciljevima 

kolegija, kraće predstavljanje studenata na engleskom jeziku, 

2 sata

ponavljanje odabranih gramatičkih kategorija) 

Prepričavanje na osnovi obrađenog teksta s tematikom iz 

svakodnevnog života djece (obitelj i škola) 

2 sata 

Prepričavanje na osnovi teksta iz stručno-znanstvenog časopisa 

(rano učenje stranog jezika) 

2 sata 

Opisivanje (aktiviranje specifičnoga jezičnog materijala) 2 sata 

Iznošenje osobnoga stava i mišljenja (temeljem tvrdnji u 

autentičnim jezičnim materijalima) 

2 sata 

Iznošenje osobnoga stava i mišljenja (temeljem tvrdnji u 

autentičnim jezičnim materijalima) 

2 sata 

Uporaba engleskoga jezika u svrhu upoređivanja (na osnovi 

autentičnih tekstova o različitim edukativnim sustavima) 

2 sata 

Uporaba engleskoga jezika u svrhu upoređivanja (na osnovi 

autentičnih tekstova o razvoju djeteta i ulozi roditelja i učitelja) 

2 sata 

Sažeto prepričavanje događaja 2 sata 

Iznošenje kritika (na bazi autentičnog teksta o popularnim idejama o 

učenju stranih jezika u ranoj dobi) 

2 sata 

Objašnjavanje hipoteza 2 sata 

Usmeno sažimanje stručnog teksta 2 sata 

Izvještavanje sa stručno-znanstvenog skupa 2 sata 

Iznošenje osobnih iskustava (teme iz područja odgoja, edukacije, 

studentskoga života i sl.) 

2 sata 

Završno (rezimiranje relevantnog jezičnog materijala, studentska 

evaluacija) 

2 sata 


Naziv predmeta INTELIGENTNI TUTORSKI SUSTAVI 

Kod VUU203 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 


Cilj je steći znanja o arhitekturi inteligentnih tutorskih sustava i autorskih 

ljuski za izgradnju inteligentnih tutorskih sustava. Zadani cilj dostiže se 

učenjem i poučavanjem: temeljnih elementa arhitekture i funkcionalnosti 

inteligentnih tutorskih sustava; razloga za nastajanjem autorskih ljuski za 

izgradnju inteligentnih tutorskih sustava; područja primjene inteligentnih 

tutorskih sustava. 

S. Stankov: Primjena računala u nastavi, Fakultet prirodoslovnomatematičkih 

znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, 

(dopunjeno, listopad, 2007. http://www.pmfst.hr/~stankov). 

C. Polson, J. J. Richardson (eds) Foundations of Intelligent Tutoring 

Systems. Lawrence Erlbaum Associates Publishers, 1988. 

R. Carbonell: AI in CAI: An Artificial-Intelligence Approach to 

Computer-Assisted Instruction. IEEE Transaction on Man-Machine 

Systems, MMS-11(4), 1970, pp 190-202.

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


J. W. Rickel: Intelligent Computer-Aided Instruction: a survey 

organized around system components. IEEE Transaction on System, 

Man, and Cybernetics 19(1), 1989, pp 40-57. 

V. J. Shute, J. Psotka: Intelligent Tutoring Systems: Past, Present, and 

Future in D. Jonassen (ed.) Handbook of Research on Educational 

Communication and Technology, 1995. 



specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja 


Poučavanje po modelu jedan-na-jedan kao temeljna paradigma 

inteligentnih tutorskih sustava. 

4 sata 

Definicija, arhitektura, funkcionalnosti i moduli inteligentnih 

tutorskih sustava. 

2 sata 

Prikaz znanja. Ekspertni modul. 4 sata 

Pedagogijska paradigma inteligentnih tutorskih sustava. Modul 

učitelja. 

4 sata 

Modeliranje učenika. Modul učenika. 4 sata 

Sučelje inteligentnog tutorskog sustava. Komunikacijski modul. 4 sata 

Autorske ljuske i alati za oblikovanje inteligentnih tutorskih sustava. 2 sata 

Web orijentirani inteligentni tutorski sustavi. 2 sata 

Model autorske ljuske TEx-Sys: razvoj, primjena i vrednovanje. 4 sata 


Naziv predmeta KINEZIOLOŠKA KULTURA 

Kod VUU23S 

ECTS 2 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

dr. sc. Mladen Hraste, docent 

Sposobnost organiziranja izvannastavnih i izvanškolskih sportskih aktivnosti 

za djecu u dobi od 6-11 godina. Sposobnost programskog usvajanja i 

usavršavanja fonda motoričkih informacija. Sposobnost poučavanja i kontrole 

izvedbe pojedinih atletskih, plivačkih i rukometnih sadržaja. Sposobnost 

održavanja i nadograđivanja motoričkih sposobnosti i zdravstvenog statusa 

studenata uz redovitu i kvalitetnu primjenu kinezioloških aktivnosti. 

Šnajder, V. (1997). Na mjesta pozor…. Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb. 

Šnajder, V. i D. Milanović (1991). Atletika hodanja i trčanja. Fakultet za 

fizičku kulturu, Zagreb. 

Volčanšek, B. (2002). Bit plivanja. Kineziološki fakultet, Zagreb. 

Rogulj, N., N. Foretić (2007). Škola rukometa.

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Međunarodna pravila za atletska natjecanja (2001). Savez hrvatskih atletskih 

sudaca, Zagreb. 

Fina – pravila plivanja (2002). Zbor sudaca Hrvatskog plivačkog saveza, 

Zagreb. 

Međunarodna pravila rukometne igre (2005), Udruga rukometnih sudaca, 

Hrvatski rukometni savez, Zagreb. 

Šimenc, Z., K. Pavlin, D. Vuleta (1998): Rukomet taktika igre. Skripta, 

Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb. 

Teorijsko - praktična nastava (vježbe). 

Praćenje aktivnosti studenata tijekom vježbi. Strudenti trebaju izraditi i 

prezentirati detaljan plan i program jedne sportske izvanškolske aktivnosti. 

Provjera znanja usmenim ispitom. 


VJEŽBE: 

1. Poučavanje atletskih disciplina hodanja, trčanja, skokova i 

bacanja 

4 sata 

2. Metodika vježbanja primjenom atletskih sadržaja 6 sati 

3. Provjera znanja plivanja 2 sata 

4. Usavršavanje tehnike plivanja i pravilno izvođenje metodskih 

vježbi 

6 sati 

5. Osnove spašavanja u vodi 2 sata 

6. Učenje i usavršavanje tehnike i taktike rukometa 4 sata 

7. Izvođenje metodskih vježbi iz rukometnih sadržaja 6 sati 


Naziv predmeta LIKOVNA GRUPA KAO OBLIK IZVAN NASTAVNE AKTIVNOSTI 

Kod VUU120 

ECTS 2 


suradnici 

Kompetencije 



Osposobiti studente za uspješno praktično ovladavanje različitim tehnikama 

i materijalima likovnog izražavanja; 

osposobiti studente za razvoj senzornih, intelektualnih, izražajnih i 

praktičkih sposobnosti učenika kroz izvannastavne aktivnosti; 

razvijati sposobnosti kritičkog vrednovanja vlastitog i tuđeg rada kroz 

praktične likovne aktivnosti; 

osposobiti studente za primjenu didaktičkih principa nastavnih metoda i 

metodičkih oblika rada u izvannastavnim aktivnostima; 

razvijanje sposobnosti vizualne percepcije doživljavanja i razvijanje 

sposobnosti vizualne percepcije doživljavanja i spoznavanja umjetničkih 

djela.

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


1. Tanay, E. R., Kučina, V. (1995.). Tehnike likovnog izražavanja, Naklada 

Zakej, Zagreb. 

2. Vuksan, A. (1990.). Slikarske tehnike, Obrazovni centar za primijenjenu 

umjetnost, Zagreb. 

3. Baričević, M. (1986.). Keramika u Hrvatskoj, Školska knjiga, Zagreb. 

4. Focillon, H. (1995.). Život oblika, Rako&Rako, Zagreb 

1. Peić, M. (1975.). Pristup likovnom djelu, Školska knjiga, Zagreb 

2. Paro, F. (1991.). Grafika, Mladost, Zagreb 

3. Restek, J. (1980.). Osnove grafičkog dizajna, Viša grafička škola, Zagreb 

Program kolegija Likovna grupa kao oblik izvannastavne aktivnosti 

realizira se u petom semestru s fondom od 30 sati (0+0+2). Nastava će biti 

realizirana kroz vježbe na Filozofskom fakultetu 

Nakon odslušanih vježbi student je dužan predati mapu likovnih radova 

(praktični ispit). 


VJEŽBE: 

Likovni elementi crteža rad u crtačkim tehnikama 5 sati 

Upoznavanje likovnih elemenata slike rad u slikarskim tehnikama 5 sati 

Istraživanje likovnih problema grafike 5 sati 

Istraživanje trodimenzionalnih vrijednosti i odnosa 5 sati 

Rad u didaktički neoblikovanim materijalima 5 sati 

Suradnja s muzejima i galerijama 5 sati 



Predmet 



matematike 2 

VUU131 

5 ECTS 


prirode i društva 1 

VUU050 

5 ECTS 


hrvatskog jezika 1 

VUU047 

5 ECTS 



VUU214 

4 ECTS 


glazbene kulture 3 

VUU212 

4 ECTS 

Dječja književnost na 

engleskom jeziku 

VUU003 

2 ECTS 

Učenje engleskog 

jezika u ranoj školskoj 

dobi 

VUU164 

2 ECTS 


suradnik 

dr. sc. Irena 


dr. sc. Vesna 

Kostović-Vranješ 

dr. sc. Jadranka 

Nemeth-Jajić 


Kuščević 


Dobrota 

VIII. semestar 

Nastava 





Seminari: 

30 sati 

Vježbe: 

30 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

30 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

30 sati 

Seminari: 

15 sati 

Vježbe: 

30 sati 

Seminari: 

15 sati 

Vježbe: 

30 sati 


15 sati 

Seminari: 

15 sati 


Vickov 

Predavanja: 

15 sati 

Seminari: 

15 sati 

Ispit 



lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan

Oblikovanje učenja i 

poučavanja 

VUU17S 

4 ECTS 

Odabrana područja 

početne nastave 

matematike 

VUU139 

2 ECTS 

Istraživački usmjerena 

nastava prirode i 

društva 

VUU204 

2 ECTS 

Metodička praksa 

VUU208 

1 ECTS 

dr. sc. Ivana 

Batarelo-Kokić 

Predavanja: 

30 sati 

Vježbe: 

30 sati 

Nives Jozić Seminari: 

30 sati 

dr. sc. Vesna 

Kostović-Vranješ, 

mr. sc. Ivana 

Dujmović 


Dobrota 

Predavanja: 

15 sati 

Seminari: 

15 sati 

Vježbe: 

30 sati 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan



Kod VUU131 

ECTS 5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 


Osposobiti studente za pripremanje i realizaciju nastave matematike u 

razrednoj nastavi, te razvijati kod njih vještine uspješnog poučavanja na 

teorijskoj i praktičnoj razini. Kvalitativnom analizom upoznati sadržaje 

početne nastave matematike sa stručnog i metodičkog stajališta; proučiti 

odabrane dijelove početne nastave matematike; razvijati vještinu kritičnog 

odnosa prema sadržajima početne nastave matematike; upoznati i kritički 

analizirati aktualne udžbenike matematike; upoznati prirodno okružje u 

kojem se realizira početna nastava matematike; razvijati sposobnost 

analiziranja, sintetiziranja, te vrednovanja nastavnog rada analiziranjem 

uzornih predavanja; poticati i razvijati kreativnost i samostalnost u 

planiranju i realiziranju nastavnih sati matematike; razvijati sposobnost 

primjenjivanja stečenih znanja održavanjem simuliranih i individualnih 

predavanja; osposobiti se za kritičku analizu i procjenu vlastite i tuđe 

nastave; razvijati kod studenata ljubav i interes za matematiku; razvijati 

želju i potrebu za cjeloživotnim učenjem i usavršavanjem u metodici 

početne nastave matematike. 

1. Markovac, J. (2001.). Metodika početne nastave matematike, Školska 


2. Mišurac-Zorica, I. (2003.). Kreativna nastava geometrije u 

Dioklecijanovoj palači za učenike od 1. do 4. razreda osnovne škole, 

Zbornik radova sa skupa "Kreativnost učitelja/nastavnika i učenika u 

nastavi matematike", str. 148-170, Pula. 

3. Mišurac-Zorica, I. (2004.). Zadaci riječima u nastavi matematike, 

Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa s međunarodnom suradnjom 

"Dijete, odgojitelj i učitelj", Zadar, str. 197-205. 

4. Mišurac-Zorica, I. (2003.). Ostvarivanje zadaća početne nastave 

matematike matematičkim igrama, Školski vjesnik, Volumen 52, broj 1 - 2, 

str. 119 – 127. 

5. Udžbenici za matematiku u razrednoj nastavi. 

6. Priručnici za učitelje za nastavu matematike u razrednoj nastavi. 

1. Skok, P. (2002.). Izvanučionička nastava, Pedagoški servis, Zagreb. 

2. Vlahović-Štetić, V., Vizek Vidović, V. Kladim se da možeš...: psihološki 

aspekti početnog poučavanja matematike, Udruga roditelja "Korak po 

korak", Zagreb. 

3. Kyriacou, C. (1997.). Temeljna nastavna umijeća: metodički priručnik za 

uspješno poučavanje i učenje, Educa, Zagreb. 

4. Mišurac-Zorica, I. (2003.). Mogućnosti odgoja i obrazovanja za

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


demokraciju u početnoj nastavi matematike, Zbornik radova sa znanstveno - 

stručnog skupa "Djetinjstvo, razvoj i odgoj", str. 101 – 110. 

5. Vlahović-Štetić, V., Kišak, M., Vizek Vidović, V. (2000.). Uspješnost 

rješavanja problemskih matematičkih zadataka: provjera matematičkologičkog 

modela, Suvremena psihologija, 3, ., str. 49-66, Zagreb. 

6. Dakić, B. (1993.). Zornost u nastavi matematike, Školske novine, Zagreb. 

Program predmeta Metodika nastave matematike realizira se u 8. semestru s 

fondom od 60 sati (0+2+2). Nastava će biti realizirana kroz seminare na 

fakultetu, te vježbe na fakultetu i u osnovnoj školi - vježbaonici (uzorna 

predavanja mentora i individualna predavanja studenata). 

Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; hospitiranje, evaluacija 

i kritička analiza kolega metodičara; uspjeh studenata; pismeno 

samoprocjenjivanje. 


SEMINARI: 

Sadržaji nastave matematike za razrednu nastavu 4 sata 

Pripremanje nastave matematike za školsku godinu 2 sata 

Korelacija sadržaja matematike sa sadržajima drugih nastavnih 

predmeta 

2 sata 

Pisana priprema za izvođenje nastavnog sata iz matematike 4 sata 

Igre u nastavi matematike 4 sata 

Matematički pojmovi u početnoj nastavi matematike 3 sata 

Vrste i specifičnosti matematičkih zadataka 3 sata 

Metodika rješavanja matematičkih zadataka 2 sata 

Izvanučionička nastava matematike 4 sata 

Odgojni potencijali nastave matematike 2 sata 


VJEŽBE: 

Simulirana predavanja nastave matematike – 1. razred 5 sati 




Uzorna predavanja mentora s analizom 8 sati 



Naziv predmeta METODIKA NASTAVE PRIRODE I DRUŠTVA 1 

Kod VUU050 

ECTS 5 


suradnici 

dr. sc. Vesna Kostović-Vranješ, docentica

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Stručno-metodičko osposobljavanje studenata za kritičko promišljanje, 

kvalitetno i kreativno planiranje i pripremanje nastavnog sadržaja predmeta 

prirode i društvaprimjenom suvremenih spoznaja metodike. Osvijestiti i 

razumjeti važnost nastavnog predmeta priroda i društvo; upoznati procese 

spoznavanja u nastavi prirode i društva; upoznati i znati primijeniti 

suvremena nastavna sredstva i pomagala u nastavi prirode i društva; 

upoznati i znati primijeniti osnovna načela te nastavne metode i metodičke 

oblike rada u nastavi prirode i društva; osposobiti studente za planiranje i 

pripremanje nastave prirode i društva; osposobiti studente za praćenje, 

vrednovanje i ocjenjivanje vlastitog rada; osposobiti studente za 

vrednovanje postignuća učenika u nastavnim djelatnostima nastave prirode i 

društva; razvijati sposobnost korištenja informacija, analize i sinteze; 

razvijati samostalnost I sposobnost rada u timu; razvijati istraživačke 

sposobnosti, stvaralaštvo i kritičko promišljanje; razvijati primjenu stečenih 

znanja u sličnim ili novim situacijama; razvijati želju i potrebu za 

cjeloživotnim učenjem i usavršavanjem u metodici nastave prirode i 

društva. 

1. De Zan, I. (2006.). Metodika nastave prirode i društva, Školska knjiga, 

Zagreb. 

2. Jensen, E., (2003.). Super-nastava: nastavne strategije za kvalitetnu školu 

i uspješno učenje, Zagreb: Educa. 

3. Stevanović, M., Papotnik, A., Gumzej, G. (2002.). Stvaralačka i projektna 

nastava, Pretetinec, Letis. 

4. Terhart, E. (2001.). Metode poučavanja i učenja: uvod u probleme 

metodičke organizacije poučavanja i učenja, Educa, Zagreb. 

1 Lučić, K., Matijević, M. (2004.). Nastava u kombiniranim odjelima: 

priručnik za učiteljice i učitelje, Školska knjiga, Zagreb. 

2. Munjiza E. (2003). Pedagogijska funkcija školskih vrtova: (povijesno 

iskustvo, suvremeno stanje i tendencija). Hrvatski pedagoško-književni 

zbor, Slavonski Brod. 

3. Skok P. (2002). Izvanučionička nastava. Pedagoški servis, Zagreb. 

4. Kranjčev, B. (1985). Uvođenje učenika u istraživački rad. Školska knjiga, 

Zagreb. 

Nastava će biti realizirana kroz predavanja i seminare na fakultetu 

primjenom suvremene nastavne tehnologije te različitih strategija i 

metodičkih oblika rada. 

Praćenje aktivnosti studenta tijekom realizacije predmeta (uključenja u 

raspravu, obrade i prezentacije metodičke teme). 

Nakon odslušanih predavanja ispit se polaže usmeno. 


PREDAVANJA: 

1. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija. Određenje, ustroj, 

zadaci i interdisciplinarnost metodike nastave prirode i društva. 

2 sata 

2. Razvoj nastave prirode i društva. 2 sata 

3. Posebnost i važnost nastavnog predmeta priroda i društvo. 2 sata 

4. Sadržaj i zadaci nastave prirode i društva. 2 sata 

5. Proces spoznavanja u nastavi prirode i društva. 2 sata 

6. Izvori znanja u nastavi prirode i društva. 2 sata

7. Nastavna pomagala u nastavi prirode i društva. 2 sata 

8. Nastavne metode u nastavi prirode i društva. 2 sata 

9. Suvrmene nastavne stategije u nastavi prirode i društva 2 sata 

10. Oblici rada i njihovo umrežavanje u nastavi prirode i društva. 2 sata 

11. Izvanučionički oblici nastave prirode i društva. 2 sata 

12. Nastavni sati i suvremeni pristupi nastavi prirode i društva. 2 sata 

13. Planiranje u nastavi prirode i društva. 2 sata 

14. Pripremanje, ostvarivanje i vrednovanje nastavne djelatnosti. 2 sata 

15. Praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje učenikovih postignuća. 2 sata 


SEMINARI: 

1. Međusobno upoznavanje i utvrđivanje obveza sudionika kolegija 2 sata 

2. Specifičnosti metodike nastave prirode i društva. 2 sata 

3. Nastava prirodoslovlja u svijetu te prirode i društva kod nas. 2 sata 

4. Nastavni program prirode i društva od 1. do 4. razreda. 2 sata 

5. Nastava prirode i društva i hrvatski obrazovni standardi. 2 sata 

6. Od riječi do djela u nastavi prirode i društva. 2 sata 

7. Izvori znanja i računalni sadržaji u nastavi prirode i društva. 2 sata 

8. Suvremena obrazovna tehnologija u nastavi prirode društva. 2 sata 

9. Metode poučavanja i učenja nastavi prirode i društva. 2 sata 

10. Umrežavanje metodičkih oblika rada u nastavi prirode i društva. 2 sata 

11. Izvanučionička nastava prirode i društva. 2 sata 

12. Istraživačka nastava prirode i društva. 2 sata 

13. Izrada izvedbenog plana i programa prirode i društva 2 sata 

14. Izrada pismene pripreme za nastavni sat prirode i društva. 2 sata 

15. Praćenje i ocjenjivanja u nastavi prirode i društva. 2 sata 


Naziv predmeta METODIKA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA 1 

Kod VUU047 

ECTS 5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić, docentica 

Student će biti osposobljen za primjenu osnovnih načela, te nastavnih metoda 

i oblika rada u nastavi hrvatskoga jezika; za samostalni i za timski rad; za 

kompetentno praćenje organizacije nastave hrvatskoga jezika u primarnom 

obrazovanju. 

Čudina-Obradović, M. (2000.), Kad kraljevna piše kraljeviću, Udruga roditelja 

Korak po korak, Zagreb. 

Rosandić, D. (2002.), Od slova do teksta i metateksta, Profil, Zagreb.

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Rosandić, D. (2005.), Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb. 

Težak, S. (1996.), Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Školska 


Diklić – Rosandić – Šabić i dr. (1990.), Dozivi i odzivi lirske pjesme. Metodički 

priručnik za razrednu nastavu, Pedagoško-književni zbor, Zavod za 

unapređivanje odgoja i obrazovanja Hrvatske, Zagreb. 

Peko – Pintarić (1999.), Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Pedagoški 

fakultet, Osijek. 

Šabić, G. (1983.), Lirska poezija u razrednoj nastavi, Školska knjiga, Zagreb. 

Walsh, K. B. (2003.), Kurikulum za prvi razred osnovne škole. Razvojno 

primjereni program za djecu od 7 godina. Priručnik za učitelje, prev. Čudina- 

Obradović, M., Pučko otvoreno učilište „Korak po korak“, Zagreb. 

Predavanja i seminari. 

Usmeni ispit. 


Metodika nastave hrvatskoga jezika: predmet, svrha, zadaće 2 sata 

Predčitačke vještine i metode poučavanja početnoga čitanja i pisanja 2 sata 

Vrste čitanja u nastavi početnoga čitanja i pisanja 2 sata 

Artikulacija sata u nastavi početnoga čitanja i pisanja 2 sata 

Izrada priprave za izvedbu sata početnoga čitanja i pisanja 2 sata 

Metodički pristupi i sustavi u nastavi hrvatskoga jezika 2 sata 

Školska interpretacija književnog teksta 2 sata 

Vrste pitanja u nastavi književnosti 2 sata 

Vrste čitanja u nastavi književnosti 2 sata 

Načela nastave jezika 2 sata 

Načini približavanja gramatičkih pojmova i pravopisnih pravila 

učenicima mlađe školske dobi 

2 sata 

Tipovi sati u nastavi jezika 2 sata 

Nastava pismenoga i usmenog jezičnog izražavanja 2 sata 

Diktati u nastavi izražavanja 2 sata 

Oblici pismenih vježbi i sastavaka 2 sata 


Naziv predmeta METODIKA NASTAVE LIKOVNE KULTURE 3 

Kod VUU214 

ECTS 4 


suradnici 

dr. sc. Dubravka Kuščević, viša predavačica

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



Osposobiti studente za uspješno izvođenje nastave likovne kulture na 

teorijskoj i praktičnoj razini. 

Osposobiti studente za kritičku i kreativnu analizu sadržaja nastavnog 

predmeta likovna kultura sa stručnog i metodičkog stajališta; 

osposobiti studente za korelacijski pristup u planiranju i izvođenju nastave 


osposobiti studente za razvijanje kreativnog i kritičkog mišljenja, 

istraživačkih sposobnosti, samostalnosti i individualnosti učenika; 

razvijati sposobnost primjenjivanja stečenih znanja u nastavnoj praksi 

izvođenjem javnih predavanja studenata; razvijati sposobnosti vrednovanja 

tuđeg rada analiziranjem javnih predavanja studenata; osposobiti studente 

za primjenu suvremenih nastavnih sredstava i pomagala u nastavnoj praksi 


osposobiti studente za primjenu didaktičkih principa nastavnih metoda i 

metodičkih oblika rada u nastavi likovne kulture; razvijati sposobnost 

korištenja informacija; 

razvijati sposobnost praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja vlastitog rada; 

razvijati želju i potrebu za permanentnim usavršavanjem u metodici likovne 

kulture. 

1. Tanay, E. R. (2002.). Valovi boja - priručnik za likovnu kulturu, Školska 


2. Huzjak, M. (2002.). Učimo gledati – priručnik likovne kulture za 

nastavnike razredne nastave, Školska knjiga, Zagreb. 

3. Jakovljević, S. (2004.). Likovni – priručnik za učiteljice i učitelje za 

likovnu kulturu od 1. do 4. razreda osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb. 

4. Kuharić, V. (2000.). Metode poučavanja o vrijednostima kulturne baštine 

u razrednoj nastavi, Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, 1(2): 251-54. 

1. Grgurić, N. (2002.). Didaktičko–metodičko istraživanje linije unutar 

prirodnog razvoja likovne ekspresije, Zbornik Učiteljske akademije u 

Zagrebu, 1(2): 219 – 223. 

2. Ivančević, R. (2001.). Likovni odgoj za treći milenij, u Vizualna kultura i 

likovno obrazovanje, Zagreb: Hrvatsko vijeće InSEA, str. 77-94. 

3. Tanay, E. R. (2001.). Vizualna kultura i likovno obrazovanje, u Vizualna 

kultura i likovno obrazovanje, Zagreb: Hrvatsko vijeće InSEA, str. 285-296. 

4. Kuščević, D. (2002.). Etnografska baština kao neiscrpan izvor likovnog 

stvaralaštva djece, Živa baština: Zbornik radova sa znanstveno – stručnog 

skupa Zadar – Preko, svibanj 2002., Visoka učiteljska škola u Zadru, str. 73 

– 78. 

Program predmeta Metodika nastave likovne kulture 3 realizira se u osmom 

semestru s fondom od 45 sati (0+1+2). Nastava će biti realizirana kroz 

seminare na Filozofskom fakultetu i vježbe u osnovnoj školi (javna 


Student ima obvezu izrade jednoga seminarskog rada o zadanoj temi, što će 

prezentirati studentima, te održati barem dva javna predavanja. 

Opseg seminarskog rada, bibliografija, bilješke i mjesto za grafičke priloge 

može iznositi najviše 15 stranica, odnosno do 30 000 znakova (seminarski 

rad moguće je prirediti kao Power Point prezentaciju ili u HTML–u 

oblikovati zanimljivu web stranicu). 

Trajanje

SEMINARI: 

Individualna predavanja studenata 

Nastavne jedinice vezane uz crtu 

3 sata 

Nastavne jedinice vezane uz boju 3 sata 

Nastavne jedinice vezane uz plohu, površinu, volumen i prostor 4 sata 

Ekskurzije i izložbe, suradnja s muzejskim pedagozima 5 sati 

VJEŽBE: 


Javna predavanja studenata vezana uz problematiku crta po toku, 

karakteru i značenju s analizom održanog predavanja 

Javna predavanja studenata vezana uz problematiku kontrasta boje 

s analizom održanog predavanja 

Javna predavanja studenata vezana uz problematiku tonskih svojstva 

boja s analizom održanog predavanja 

Javna predavanja studenata vezana uz problematiku miješanja boja 

s analizom održanog predavanja 

Javna predavanja studenata vezana uz problematiku površine i 

plohe, teksture i fakture s analizom održanog predavanja 

Javna predavanja studenata vezana uz problematiku različitih vrsta 

masa u prostoru s analizom održanog predavanja 

Javna predavanja studenata vezana uz problematiku oblikovanja 

volumena na plohi (grafičko, tonsko i kolorističko izražavanje) s 

analizom održanog predavanja 

Javna predavanja studenata vezana uz problematiku kompozicijskih 

elemenata (kontrast, harmonija, ritam, ravnoteža, proporcija 

dominacija, jedinstvo) 

4 sata 

4 sata 

4 sata 

2 sata 

2 sata 

6 sati 

4 sata 

4 sata 



Kod VUU212 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 



Osposobljavanje studenata za realizaciju nastave glazbene kulture na praktičnoj 

razini. 

Razvijati kritički odnos prema sadržajima glazbene kulture na temelju analize 

sadržaja nastavnog predmeta sa stručnog i metodičkog stajališta; primjenjivati 

stečena znanja održavanjem javnih predavanja; osposobiti studente za planiranje

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


i pripremanje nastave glazbene kulture; razvijati sposobnost praćenja, 

vrednovanja i ocjenjivanja vlastitog rada; razvijati sposobnost vrednovanja 

tuđeg rada promatranjem i analiziranjem javnih predavanja kolega; uspostavljati 

korelaciju glazbene kulture s ostalim predmetima; razvijati sposobnost 

korištenja informacija, analize i sinteze; razvijati samostalnost i sposobnost 

timskog rada; razvijati stvaralaštvo i kritičko promišljanje; razvijati želju i 

potrebu za permanentnim obrazovanjem i usavršavanjem u metodici nastave 

glazbene kulture. 

1. Aktualni udžbenici i metodički priručnici glazbene kulture. 

2. Rojko, P. (2003.). Glazbenoj nastavi nisu potrebni (takvi) udžbenici, Tonovi: 

časopis glazbenih i plesnih pedagoga, 1 (41), 45-73. 

3. Rojko, P. (1996.). Metodika nastave glazbe. Teorijsko–tematski aspekti, 

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku. 



2. Manasteriotti, V. (1990.). Zbornik pjesama i igara za djecu: priručnik 

muzičkog odgoja, Zagreb: Školska knjiga. 

3. Završki, J. (1995.). Tratinčice: susreti s glazbom u prva četiri razreda osnovne 

škole, Zagreb: Školske novine. 


Nastava se realizira kroz seminare na fakultetu i vježbe u osnovnoj školi (javna 


Student je obvezan izraditi i prezentirati jedan seminarski rad, održati dva javna 

predavanja, te nazočiti predavanjima ostalih studenata i sudjelovati u njihovoj 

analizi. 

Praćenje aktivnosti studenta tijekom izrade i prezentacije seminarskog rada i 

rasprave o seminarskom radu, tijekom pripremanja i realizacije javnih 

predavanja, te sudjelovanje u raspravi o javnim predavanjima ostalih studenata. 

Ocjena predmeta bit će formirana na osnovi ocjene seminara, javnih predavanja, 

te ukupne aktivnosti studenta. 


SEMINARI: 

Seminarske radnje – glazbeni stilovi 3 sata 

Seminarske radnje – narodna glazba 3 sata 

Seminarske radnje – glazba i mediji 3 sata 

Seminarske radnje – psihologija glazbe 3 sata 

Seminarske radnje – testiranje u glazbi 3 sata 


VJEŽBE: 

Javna predavanja studenata 5 sati 







Naziv predmeta DJEČJA KNJIŽEVNOST NA ENGLESKOM JEZIKU 

Kod VUU003 

ECTS 2 

Nastavnik Željka Zanchi, viša predavačica 

Kompetencije 


Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Jezik poduke i 

mogućnosti 

praćenja na 

drugim jezicima 

Način praćenja 

kvalitete i 

uspješnosti 

izvedbe svakog 

predmeta i/ili 

modula 

Ovladavanje osnovnim pojmovima teorije i povijesti književnosti s 

posebnim naglaskom na zemlje engleskoga govornog područja. 

Upoznavanje s reprezentativnim djelima i autorima književnosti za djecu na 

engleskome jeziku. Razumijevanje i interpretacija književnoga teksta, 

osobito u funkciji nastave engleskoga jezika u nižim razredima osnovne 

škole. 

PREDAVANJE: 

Uvod. Dječja književnost i njezina uloga u svekolikom razvoju djeteta 

(intelektualnom, emocionalnom, moralnom, socijalnom). 

Kratak povijesni pregled razvoja književnosti za djecu, osobito u zemljama 

engleskoga govornog područja. Usmena predaja, mitovi, legende, bajke. 

Reprezentativni autori i djela. 

SEMINAR: 

Obrada i interpretacija odabranih tekstova klasika dječje književnosti (bajke 

braće Grimm, H. Ch. Andersen, Lewis Carroll, Mark Twain, Robert Louis 

Stevenson, Oscar Wilde, itd) te njihova primjenjivost u nastavi niza 

predmeta, posebno engleskoga jezika u nižim razredima osnovne škole. 

1. Humphrey Carpenter and Mary Pritchard, The Oxford Companion to 

Children’s Literature, Oxford University Press 1984 

2. Donna Norton, Through the Eyes of a Child (relevantna poglavlja) 

1. Townsend, J.R., Written for Children, Penguin, Harmondsworth 1990 

2. Iona and Peter Opie, The Oxford Book of Children’s Verse, Oxford 

University Press 1973 

Predavanja, seminar. 

Individualne konzultacije. 

Evidencija pohađanja nastave i kontinuirano praćenje sudjelovanja 

studenata u seminarskim raspravama i interpretacijama tekstova. 

Usmeni ispit. 

Engleski 

Studentska i kolegijalna evaluacija. 



INTRODUCTORY LECTURE – What is literature? (definition and 

classification of forms and genres; basic terms of literary theory). 

Literature for children: its values and functions. Literature as a 

valuable means of promoting child development (intellectual, 

emotional, moral, social, language, etc., as well as imagination and 

creativity). 

SEMINAR: discussion. 

Criteria for selecting suitable literary texts with respect to age and 

the level of development. Illustration as a vital component of books 

for children. Arousing children's interest in books. Motivating and 

encouraging reading by making it a pleasant experience and fun. 

SEMINAR: reading and interpretation of a selected Grimm fairy tale 

History of children's literature and its origins: oral tradition, myths, 

legends, folk stories, adventure and fairly tales. Nursery rhymes and 

lullabies. Common archetypes. 

SEMINAR: a selected tale by H. Ch. Andersen (reading and 

interpretation). 

Influences of philosophical thought and political circumstances upon 

education (Locke, J. J. Rousseau; the Puritan influence, etc.). 

SEMINAR: How Defoe's Robinson Crusoe and Swift's Gulliver's 

Travels came to be regarded as children's classics and all time 

favourites. Discussion based on selected chapters. 

The Romantic Movement: the revived interest in myth and fairy tale 

as influencing the development of modern children's literature in the 

19th century. 

SEMINAR: The world of magic as epitomised in the traditional 

fairy tale. Typical ingerdients: recurring motifs and archetypes, 

struggle between good and evil, virtue rewarded, one-dimensional 

portrayal of characters, clichés, the elements of incantation. 

Basic trends marking the further development of children's 

literature: fantasy, adventure, real life. 

SEMINAR: Modern fantasy as originated by Lewis Carroll in the 

Alice novels (selected chapters). Nonsense verse, limericks, etc. 

A selected tale by Oscar Wilde as an example of modern fairy tale. 

Fantasy and adventure as basic ingredients of children's literature. 

SEMINAR: R.L.Stevenson: pirates and exotic adventure (Treasure 

Island-selected chapters) 

Realism in children's literature. The issue of identification with 

favourite characters. 

SEMINAR: Mark Twain and his undying heroes Tom Sawyer and 

Huckleberry Finn. The Prince and the Pauper as a 

4 sata 

2 sata (1+1) 

2 sata (1+1) 

2 sata (1+1) 

2 sata (1+1) 

4 sata (2+2) 

4 sata (2+2) 

2 sata (1+1) 

2 sata (1+1) 

Adventure combined with fantasy and visionary elements as paving 

the way for modern genres (science fiction). 

2 sata (1+1) 

SEMINAR: H. G. Wells and Jules Verne. 

Contemporary trends in children's literature. 2 sata (1+1) 

Recapitulation and revision. 2 sata (1+1) 


Naziv predmeta UČENJE ENGLESKOGA JEZIKA U RANOJ ŠKOLSKOJ DOBI 

Kod VUU164 

ECTS 2 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



Razumijevanje procesa učenja stranog jezika u ranoj školskoj dobi. 

1. Vilke, M., Vrhovac, Y. (eds.) (1993). Children and Foreign Languages I. 

Zagreb: Faculty of Philosophy, University of Zagreb. 

2. Vilke, M., Vrhovac, Y. (eds.) (1995). Children and Foreign Languages II. 

Zagreb: Faculty of Philosophy, University of Zagreb. 

3. Vrhovac, Y. (ed.) (2001). Children and Foreign Languages III. Zagreb: 

Faculty of Philosophy, University of Zagreb. 

1. Cameron, L. (2001). Teaching Languages to Young Learners. Cambridge: 


2. Vilke, M. (1991.). Vaše dijete i jezik. Zagreb: Školska knjiga. 


sudjelovanje. 

Organizacija seminara: rad u grupama i paru. 

Pismeni/usmeni ispit. 


PREDAVANJA: 

Uvodno (upoznavanje sa sadržajem i ciljevima kolegija, dogovor o 

realizaciji kolegija) 

Najučestalije zablude i temeljne empirijske istine o ranom učenju 

stranog (engleskog) jezika (uvodna razmišljanja) 

1 sat 

1 sat 

Prednosti ranog učenja stranog jezika 1 sat 

Piaget i teorije učenja stranog jezika u ranoj školskoj dobi 1 sat 

Vygotski i teorije učenja stranog jezika u ranoj školskoj dobi 1 sat 

Materinski jezik i rano učenje stranog jezika 1 sat 

Učenje vokabulara 2 sata 

Učenje gramatike 2 sata 

Počeci opismenjavanja na engleskome kao stranome jeziku 2 sata 

Uloga priča u procesu učenja engleskoga jezika u ranoj školskoj 

dobi 

1 sat 

Poučavanje i učenje u okviru zadane teme (topic-based teaching & 

learning) 

2 sata 


SEMINARI: 

Osnovni principi učenja engleskoga kao stranoga jezika u ranoj 2 sata 

školskoj dobi (uvodna razrada uvriježenih empirijskih stajališta) 

Teorije učenja stranog jezika u ranoj školskoj dobi 2 sata 

Dob za početak učenja stranog (engleskog) jezika 2 sata

Pozitivni transfer i interferencija materinskog jezika 2 sata 

Vokabular u ranom učenju engleskoga jezika 2 sata 

Poučavanje gramatike 2 sata 

Početno čitanje i pisanje 1 sat 

Podučavanje na osnovi tematskih cjelina 1 sat 

Završno: osvrt na obrađene teme i studentska evaluacija 1 sat 


Naziv predmeta OBLIKOVANJE UČENJA I POUČAVANJA 

Kod VUU17S 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

dr. sc. Ivana Batarelo Kokić, izvanredna profesorica 

U kolegiju «Oblikovanje učenja i poučavanja» proučava se teorija i praktična 

primjena oblikovanja učenja i poučavanja u obrazovnim i informacijskim 

sustavima. U kolegiju se proučava veći broj pitanja koje se odnose na 

strategije oblikovanja učenja i poučavanja, s posebnim osvrtom na 

oblikovanje obrazovnog softvera. Osnovni cilj ovog kolegija je upoznavanje 

studenata sa sustavnim pristupom oblikovanju u području obrazovanja, a koji 

podrazumijeva primjenu znanja i vještina potrebnih za analizu, oblikovanje, 

razvoj, primjenu i vrednovanje obrazovnih materijala. 

Po završetku ovog kolegija studenti će biti u mogućnosti: 

u svom radu primjenjivati principe sustavnog pristupa oblikovanju učenja 

i poučavanja 

kreirati obrazovne materijale prema principima oblikovanja učenja i 

poučavanja 

vrednovati različite obrazovne materijale 

poznavati uloge dizajnera i korisnika u oblikovanju učenja i poučavanja 

u svom radu primjenjivati organizacijske, grafičke i tekstualne principe 

potrebne za kreiranje tekstualnih, mrežnih, multimedijskih i 

hipermedijskih obrazovnih materijala 

1. Batarelo, I. (2005). Univerzalni dizajn obrazovnih materijala. Napredak, 

146(1), 65-74. 

2. Batarelo, I. (2003). Obrazovni dizajn, formativna procjena učinkovitosti 

multimedija. Zbornik radova Učiteljske akademije u Zagrebu, 5(2), 187- 

201. 

3. Batarelo Kokić, I. (2009). Predavanja iz kolegija Oblikovanje učenja i 

poučavanja. Dostupno na http://www.ffst.hr/learning/ 

1. Dick, W., Carey, L., & Carey, J. O. (2005). The systematic design of 

instruction (6th ed.). Boston: Allyn and Bacon. 

2. Norman, D. A. (1990). The design of everyday things. New York, NY: 

Doubleday Currency. 

Osim redovitog i aktivnog sudjelovanja na predavanjima, studenti će pojedine

provođenja 

nastave 


znanja i 


nastavne sadržaje prolaziti kroz rad na zadanim materijalima. Tijekom 

predavanja i vježbi od studenata se očekuje da sudjeluju u raspravama i 

ispunjavaju zadaće. 

Nakon realizacije nastavnih cjelina uspjeh će se vrednovati na temelju 

sudjelovanja u nastavi, rezultata na kolokviju i završnom (pismenom i 

usmenom) ispitu, te izrađenom završnom radu. 



Definicije i pravila oblikovanja 2 P + 2 V 

Teorije i stilovi oblikovanja učenja i poučavanja 2 P + 2 V 

Sustavni pristup oblikovanju učenja i poučavanja 2 P + 2 V 

Utvrđivanje cilja učenja i poučavanja 2 P + 2 V 

Analiza cilja učenja i poučaanja 2 P + 2 V 

Analiza učenika i okruženja 2 P + 2 V 

Pisanje izvedbenih ciljeva 2 P + 2 V 

Kolokvij 2 P 

Kreiranje instrumenata za vrednovanje 2 P + 2 V 

Pisanje strategije poučavanja 2 P + 2 V 

Kreiranje obrazovnih materijala 2 P + 4 V 

Organizacijski, grafički i tekstualni principe kreiranja 

tekstualnih, mrežnih, multimedijskih i hipermedijskih 

2 P + 2 V 

obrazovnih materijala 

Provođenje formativne procjene obrazovnih materijala 2 P + 2 V 

Izmjene obrazovanih materijala na osnovi formativne procjene 2 P + 2 V 

Sumativna procjena obrazovanih materijala 2 P + 2 V 

UKUPNO sati: 30 P + 30 V 

Naziv predmeta ODABRANA PODRUČJA POČETNE NASTAVE MATEMATIKE 

Kod VUU139 

ECTS 2 


suradnici 

Kompetencije 



Proširivanje kompetencija studenata za planiranje, pripremanje i realizaciju 

nastave matematike u primarnom obrazovanju. Studenti će osvijestiti 

probleme u pristupu matematičkim sadržajima; upoznati mogućnosti 

različitih pristupa matematičkim sadržajima; sagledati određene 

matematičke probleme iz novih rakursa; proširivati vlastita matematička 

znanja i razvijati matematičke sposobnosti; razvijati kritički odnos prema

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


sadržajima i udžbenicima matematike; razvijati samostalnost, ali i 

sposobnost rada u timu; poticati kreativnost u radu s djecom; razvijati kod 

studenata ljubav i interes za matematiku; poticati primjenu igara, zagonetki, 

zabavnih zadataka i sl. u nastavi matematike; razvijati želju i potrebu za 

cjeloživotnim učenjem i usavršavanjem u metodici početne nastave 

matematike. 

1. Liebeck, P. (1995). "Kako djeca uče matematiku", Educa, Zagreb 

2. Aktualni udžbenici matematike za razrednu nastavu 

1. Devide, V. (1991). "Matematička čitanka", Školska knjiga, Zagreb 

2. Vuletić Zorica, I. (2000). "Definiranje početnih geometrijskih pojmova" , 

LOGIKA broj 3, godina I, Zagreb, str. 141 - 151 

3. Polonijo, M. (2001). "Bojanka za mudrice", Školska knjiga, Zagreb 

Program kolegija "Odabrana područja početne nastave matematike" 

realizira se u 8. semestru s fondom od 30 sati (0+2+0). Nastava će biti 

realizirana kroz seminare na fakultetu. Predviđena je grupa od najviše 20 

studenata. 

Praćenje aktivnosti studenata tijekom realizacije kolegija (aktivnost tijekom 

seminara, kritička rasprava poslije prezentacije seminara drugih studenata). 

Studenti imaju obvezu izraditi po jedan seminarski rad na odabranu temu iz 

sadržaja nastavnog predmeta matematike. Matematičke teme biraju studenti 

po vlastitom interesu, ali u dogovoru s nastavnikom. Seminarski rad student 

će prezentirati ostalim studentima, a rad i prezentacija se ocjenjuju. 

Završna ocjena kolegija bit će formirana na osnovu navedenih ocjena. 


SEMINARI: 

Zabavna matematika 2 sata 

Najčešće pogreške u pristupu odabranoj temi 2 sata 

Odabrana područja matematike iz 1. razreda 5 sata 




Različiti pristupi istim matematičkim sadržajima 2 sata 

Kritičke analize pristupa odabranim temama u pojedinim 

udžbenicima 

4 sata 


Naziv predmeta ISTRAŽIVAČKI USMJERENA NASTAVA PRIRODE I DRUŠTVA 

Kod VUU204 

ECTS 2 


suradnici 

Kompetencije 


dr. sc. Vesna Kostović-Vranješ, docentica 


Osposobiti studente za uspješno planiranje, pripremanje i realizaciju 

istraživački usmjerene nastave prirode i društva. Razvijati sposobnost

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


primjenjivanja stečenih znanja u istraživački usmjerenoj nastavi prirode i 

društva; razvijati vještinu kritičkog odnosa prema sadržajima prirode i 

društva; osposobiti za primjenu prirodoznanstvenih metoda; osposobiti za 

primjenu suvremenih nastavnih sredstva i pomagala u istraživački 

usmjerenoj nastavi prirode i društva; osposobiti za primjenu osnovnih 

načela te nastavnih metoda i metodičkih oblika rada u istraživački 

usmjerenoj nastavi prirode i društva; razvijati sposobnost praćenja, 

vrednovanja i ocjenjivanja vlastitog rada; razvijati samostalnost, 

stvaralaštvo i kritičko promišljanje; poticati i razvijati kreativnost i 

korelativni pristup u planiranju i realiziranju istraživački usmjerene nastave 

prirode i društva; razvijati istraživačke sposobnosti i sposobnosti korištenja 

informacija; razvijati želju i potrebu za cjeloživotnim učenjem 

usavršavanjem u metodici nastave prirode i društva. 

1. Perina, I. (2004.). Kemijski pokusi u optičkoj projekciji ( priručnik za 

nastavnike sa zbirkom pokusa), Školska knjiga, Zagreb. 

2. De Zan, I. (2000.). Metodika nastave prirode i društva, Školska knjiga, 

Zagreb. 

3. De Zan, I. (1994.). Istraživačka nastava biologije, Školske novine, 

Zagreb. 

4. Kranjčev, B. (1985.). Uvođnje učenika u istraživački rad, Školska knjiga, 

Zagreb. 

1. Podravec, D. (2003.). Radost učenja - integrirana i projektna nastava u 

osnovnoj školi, Osnovna škola prof. Franje Viktora Šignjara, Virje. 

2. Piskač, J. (1991.). Kako proučavati gibanja u prirodi i laboratoriju, 


3. Belavić, D. (2003.). Projektna i istraživačka nastava u osnovnoj školi, 

Zbornik učiteljskeakademije, 5, 1 (5): 99-107. 

4. Jakopović, Ž. (2000.). Učenički eksperimentalni projekti u prirodoslovlju, 

Napredak, 141, 1: 93-99. 

5. Kosanović, M. (2000.). Učenička pitanja i istraživačka nastava, Zbornik 

učiteljske akademije u Zagrebu, 2, 1(2): 361-366. 

6. Bertić D., Franjčec K. (1999.). Istraživanja učenika u razrednoj nastavi, 

Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, 1, 1: 211-218. 

7. De Zan I. (1999.). Prirodoslovni postupci u početnoj nastavi 

prirodoslovlja, Zbornik učiteljske akademije, 1 (1): 7-18. 

8. Delić, A. (1995.). Edukacija darovitih učenika u istraživačkom radu u 

biologiji u izvannastavnim aktivnostima,Bjelovarski učiteljeljski časopis za 

odgoj i obrazovanje. 4, 2/3: 48-51. 

9. De Zan, I. (1992.). Istraživačka nastava biologije, Školske novine, 

Zagreb. 

10. De Zan, I. (1991.). Učinkovitost modela istraživački orijentirane nastave 

biologije, 

Metodički ogledi, 2: 39-48. 

Nastava će biti realizirana kroz predavanja (na fakultetu) i seminare (na 

fakultetu, u prirodi) primjenom suvremene nastavne tehnologije te različitih 

metoda i oblika rada. 

Praćenje aktivnosti studenta tijekom realizacije kolegija. 



PREDAVANJA: 

1. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija. 1 sata 

2. Suvremeno poimanje istraživački usmjerene nastave prirode i 

društva. 

2 sata 

3. Istraživačke metode (motrenje, opisivanje, uspoređivanje, 

mjerenje…). 

2 sata 

4. Planiranje i organizacija istraživanja u nastavi prirode i društva. 2 sata 

5. Prikazivanje i prezentacija rezultata učeničkih istraživačkih 

radova. 

2 sata 

6. Samostalni istraživački rad učenika u nastavi prirode i društva. 2 sata 

7. Istraživački rad u dodatnoj nastavi prirode i društva. 2 sata 


SEMINARI: 

1. Utvrđivanje obveza sudionika kolegija. 2 sata 

2. Učenje otkrivanjem i istraživanjem u nastavi prirode i društva. 2 sata 

3. Upoznavanje učenika sa istraživačkim metodama. 2 sata 

4. Provedba istraživanja u nastavi prirode i društva u od 1. do 4. 

razreda. 

2 sata 

5. Primjeri prezentacije rezultata učeničkih istraživanja. 2 sata 

6. Istraživanja u sklopu projekta. 2 sata 

7. Istraživački rad u korelacija nastavnih sadržaja prirode i društva i 

GLOBE programa. 

2 sata 



Predmet 


Metodologija 

znanstvenoistraživačkog 

rada 

VUU211 

4 ECTS 

Pedagoška statistika 

VUU147 

3 ECTS 

Nastavnik/ca i/ili 

suradnik/ca 

dr. sc. Josip 

Milat, 

dr. sc. Tonća 

Jukić 


Bubić 

IX. semestar 

Nastava 



nastave, mogućnost nastave na 

stranom jeziku...) 

Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

15 sati 

Predavanja: 

15 sati 

Vježbe: 

15 sati 

Ispit 



veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan


matematike 3 

VUU215 

5 ECTS 



VUU129 

5 ECTS 

Metodika nastave prirode i 

društva 2 

VUU132 

5 ECTS 

Akademsko pisanje 

VUU101 

2 ECTS 


engleskog jezika u ranoj 

školskoj dobi 

VUU209 

5 ECTS 

Projektiranje sustava za 

e-učenje 

VUU218 

6 ECTS 

Izvanučionička nastava 

prirode i društva 

VUU115 

2 ECTS 

Etika 

VUU108 

4 ECTS 

dr. sc. Irena 

Mišurac Zorica 


Nemeth-Jajić, 

Silvana Stanić, 

Dijana Dvornik, 

Jadranka 

Domazet, 

Esmeralda 

Stanišić 

dr. sc. Vesna 

Kostović- 

Vranješ, 

mr. sc. Ivana 

Dujmović, 

mr. sc. Ines 

Blažević, 

mr. sc. Mila 

Bulić 

Seminari: 

15 sati 

Vježbe: 

45 sati 

Seminari: 

30 sati 

Vježbe: 

30 sati 

Seminari: 

30 sati 

Vježbe: 

30 sati 

Željka Zanchi Vježbe: 

30 sati 


Vickov 


Tomaš 

dr. sc. Vesna 

Kostović- 

Vranješ 


Kokić 

Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

30 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Vježbe: 

30 sati 

Predavanja: 

15 sati 

Seminari: 

15 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

30 sati 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan 

veljača 

lipanj/srpanj 

rujan



Kod VUU215 

ECTS 5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



Student će biti osposobljen za uspješno planiranje i realizaciju nastavnog sata 

matematike u prva četiri razreda, te će razviti vještine uspješnog poučavanja 

na teorijskoj i praktičnoj razini 

1. Markovac, J. (2001). "Metodika početne nastave matematike", Školska 


2. Udžbenici za matematiku u razrednoj nastavi. 

3. Priručnici za učitelje za nastavu matematike u razrednoj nastavi. 

1. Vrgoč, D. (1999). "Crtamo, mjerimo, računamo", Naklada Haid, Zagreb 

2. Walsh, B. K. (2002). "Kurikulum za prvi razred - stvaranje razreda 

usmjerenog na dijete: razvojno primjereni program za djecu od 6-7 

godina", Udruga roditelja Korak po korak, Zagreb 

3. Kurnik, Z. (2004). "Zadatci s više načina rješavanja", Hrvatsko 

matematičko društvo, Zagreb 

Seminari na fakultetu uz aktivni angažman studenata, metodičke vježbe u 

školama vježbaonicama. 

Studenti imaju obvezu održati dva javna predavanja, a ocjenjuje se pisana 

priprema i realizacija nastavnog sata. 

Studenti maju obavezu izraditi po jedan seminarski rad na zadanu metodičku 

temu (3 do 8 kartica teksta) u dogovoru s nastavnikom, te ga prikazati 

ostalima kao Power Point prezentaciju. 

Seminarski rad i prezentacija se ocjenjuju. Javni satovi se ocjenjuju. Ukupna 

se ocjena formira na osnovu navedenih elemenata. 


SEMINARI : 

Uvod i podjela seminara 1 sat 

Metodička prerada najvažnijih matematičkih tema iz 1. razreda 2 sata 




Matematika u integriranoj nastavi 2 sata 

Analiza udžbenika matematike za 1. razred 1 sat 


Analiza udžbenika matematike za 3. razred 1 sat



VJEŽBE: 

Javni satovi studenata iz matematike 30 sati 

Analize javnih satova studenata iz matematike 15 sati 



Kod VUU129 

ECTS 5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 


Silvana Stanić, prof., dramska umjetnica, dramska pedagoginja 

Dijana Dvornik, dipl. učiteljica, mentorica 

Jadranka Domazet, dipl. učiteljica, viša savjetnica u AZOO-u 

Esmeralda Stanišić, dipl. učiteljica, mentorica 

Student će biti osposobljen za primjenu osnovnih načela, te nastavnih metoda 

i oblika rada u nastavi hrvatskoga jezika; za kompetentno praćenje 

organizacije nastave hrvatskoga jezika i njezinu izvedbu u mlađim razredima 

osnovne škole. 

Rosandić, D. (2002.), Od slova do teksta i metateksta, Profil, Zagreb. 




Hrvatski, časopis za teoriju i praksu nastave hrvatskoga jezika, književnosti, 

govornoga i pismenoga izražavanja te medijske kulture, Hrvatsko filološko 

društvo, Zagreb. 

Nemeth-Jajić, J. (2006.), Procesni pristup pisanju u nastavi hrvatskoga 

jezika, Zbornik radova Prema kvalitetnoj školi, 5. dani osnovne škole 

Splitsko-dalmatinske županije, Split, str. 209–217. 

Nemeth-Jajić, J. (2007.), Udžbenici hrvatskoga jezika u razrednoj nastavi, 

Redak, Split. 

Nemeth-Jajić, J. – Pandžić, V. (2007.), Uloge autora udžbenika hrvatskoga 

jezika, «Hrvatski», br. 1, str. 77–97. 

Pavličević-Franić, D. (2005.), Komunikacijom do gramatike, Alfa, Zagreb. 

Peko – Pintarić (1999.), Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Pedagoški 

fakultet, Osijek. 

Pintarić, A. (2008.), Umjetničke bajke: teorija, pregled i interpretacije, 

Filozofski fakultet Osijek, Matica hrvatska Osijek, Osijek. 

Težak, S. (1990.), Metodika nastave filma, Školska knjiga, Zagreb. 

Walsh, K. B. (2003.), Kurikulum za drugi, treći i četvrti razred osnovne škole. 

Razvojno primjereni program za djecu od 8 do 10 godina. Priručnik za 

učitelje, prev. Čudina-Obradović, M., Pučko otvoreno učilište „Korak po 

korak“, Zagreb. 

Zalar, D. (2002.), Poezija u zrcalu nastave, Mozaik knjiga, Zagreb. 

Udžbenici i priručnici.

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Seminari i vježbe (30+30). 

Ocjena se formira na osnovi ocjene samostalno izvedenoga sata studenta, 

ocjene iz seminarskoga rada i kolokvija i/ili pismenoga ispita. 


SEMINARI: 

Dogovor o radu 1 sat 

Nastava jezičnoga izražavanja 1 sat 

Stilsko-kompozicijske vježbe 6 sati 

Diktati u nastavi jezičnoga izražavanja 2 sata 

Artikulacija sata u nastavi jezičnoga izražavanja 2 sata 

Metodički modeli u nastavi jezičnoga izražavanja 2 sata 

Ispravljanje učeničkih sastavaka 4 sata 

Procesni pristup pisanju 2 sata 

Praćenje, vrjednovanje i ocjenjivanje u nastavi hrvatskoga jezika 2 sata 

Udžbenici i priručnici 2 sata 

Medijska kultura 6 sati 


VJEŽBE: 

Ogledni sati mentora i njihova analiza 4 sata 

Samostalno izvedeni sati studenata i njihova analiza 26 sati 



Kod VUU132 

ECTS 5 


suradnici 

Kompetencije 




mr. sc. Ines Blažević, asistentica 

mr. sc. Mila Bulić, asistentica 

Cilj: 

- osposobiti studente za uspješnu realizaciju nastave prirode i društva na 

teorijskoj i praktičnoj razini 

Zadaci: 

- razvijati vještinu kritičkog odnosa prema sadržajima prirode i društva 

temeljeno na kvalitativnoj analizi sadržaja nastavnog predmeta sa 

stručnog i metodičkog stajališta 

- razvijati sposobnost kritičke analize upoznavanjem aktualnih 

udžbenika prirode i društva 

- razvijati sposobnosti vrednovanja rada, analize i sinteze

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


prisustvovanjem i analiziranjem uzornih predavanja mentora 

- razvijati sposobnost primjenjivanja stečenih znanja održavanjem 

individualnih sati 

- poticati i razvijati kreativnost i korelativni pristup u planiranju i 

realiziranju nastave prirode i društva 

- razvijati samostalnost ali i sposobnost rada u timu 

- razvijati istraživačke sposobnosti, stvaralaštvo i kritičko promišljanje 

razvijati želju i potrebu za cjeloživotnim učenjem i usavršavanjem u metodici 

nastave prirode i društva. 

Lučić, K., Matijević, M., (2004): Nastava u kombiniranim odjelima: 

priručnik za učiteljice i učitelje. Školska knjiga, Zagreb. 

Munjiza E., (2003): Pedagogijska funkcija školskih vrtova: (povijesno 

iskustvo, suvremeno stanje i tendencija). Hrvatski pedagoško-književni zbor, 

Slavonski Brod. 

Skok P., (2002): Izvanučionička nastava. Pedagoški servis, Zagreb. 

Jakovljević N., Vrgoč D., (1999): Škola u prirodi: priručnik za učitelje. 

Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb. 

Dorance, S., (2003): 80 kreativnih likovnih radionica za odgojitelje i učitelje. 

Profil,Zagreb. 

Kostović-Vranješ, V., Šustić, M., 2004: Škola u prirodi. Školski vjesnik, 53 

(1 – 2), 51- 64. 

Bunčić, K., Ivković, I., Janković, J., Penava Pejčinović, A., (2002): Igrom 

do sebe: 102 igre za rad u grupi. Alinea, Zagreb 

Devernay B., Garašić D., Vučić V., (2001): Odgoj i obrazovanje za okoliš i 

održivi razvoj. Društvo za unapređivanje odgoja i obrazovanja, Zagreb. 

Duran, M., (2001). Dijete i igra. Naklada Slap, Jastrebarsko. 

Terhart, E., (2001). Metode poučavanja i učenja: uvod u probleme 

metodičke organizacije poučavanja i učenja. Educa, Zagreb. 

De Zan, I., (2000). Metodika nastave prirode i društva. Školska knjiga, 

Zagreb. 

Nastava će biti realizirana kroz vježbe na fakultetu (simulirana predavanja) i 

u osnovnoj školi (uzorna predavanja mentora). 

Praćenje aktivnosti studenta tijekom realizacije kolegija: aktivnost tijekom 

predavanja, prezentacije seminarskog rada i rasprave nakon prezentacije 

seminara drugih studenata, prezentacije simuliranog predavanja, rasprave 

tijekom analize uzornih predavnja mentora i simuliranih predavanja 

studenata. 


SEMINARI: 

1. Uvod. Podjela zaduženja 2 sata 

2. Cjelovitost sadržaja nastave prirode i društva. 2 sata 

3. Povezivanje sadržaja nastave prirode i društva sa sadržajima 

hrvatskog jezika 

2 sata 


matematike 

2 sata 


2 sata 

glazbene kulture 


likovne kulture 

2 sata


tjelesne i zdravstvene kulture 

2 sata 

8.. Povezivanje sadržaja nastave prirode i društva sa sadržajima 

engleskog jezika 

2 sata 

9. Nastava prirode i društva u kombiniranim razredima (1. i 2.) 2 sata 

10. Nastava prirode i društva u kombiniranim razredima (3. i 4.) 2 sata 

11. Škola u prirodi 2 sata 

12. Dopunska i dodatna nastava prirode i društva 2 sata 

13. Izvannastavne aktivnosti. 2 sata 

14. Izvanškolske aktivnosti. 2 sata 

15. Vrednovanje nastavne djelatnosti 2 sata 


VJEŽBE: 


2. Nazočnost uzornim predavanjima mentora 2 sata 

3. Analiza uzornih predavanja mentora 2 sata 

4. Neposredno pripremanje za nastavni sat 2 sata 

5. – 29. Održavanje simuliranih individualnih predavanja studenata. 11 sati 

5. – 30. Analiza održanih simuliranih individualnih predavanja 

studenata 

11 sati 


Naziv predmeta AKADEMSKO PISANJE 

Kod VUU101 

ECTS 2 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 


Studenti će se upoznati sa strukturom i glavnim osobinama akademske proze 

(stručnih i znanstvenih članaka i rasprava), njezinim standardima i 

konvencijama, te specifičnim stilom i jezičnim registrom putem obrade i 

proučavanja odgovarajućih tekstova kako bi se mogli primjereno služiti 

stručnom i znanstvenom literaturom na engleskome jeziku. Također će 

usvojiti, uvježbati i razviti vještine akademskoga pisanja: izvješća, pregleda, 

rasprava, izlaganja, referata, kratkih i duljih sažetaka, elaborata i sl. 

- Grellet, F. (1966), Writing for Advanced Learners of English, 

Cambridge: Cambridge University Press. 

- Cory, H. (1999). Advanced Writing with English in Use with Key, 

(2nd edition), Oxford: Oxford University Press. 

- McCarthy, M.; O'Dell, F.: (2005). English Vocabulary in Use 

(Advanced), Cambridge: Cambridge University Press. 

- Alexander, L. G. (1977). Essay and Letter Writing, Longman. 

- Autentični materijali (primjeri različitih oblika akademske proze) 

Dopunska - Oxford Collocations Dictionary for Students of English (2005),

literatura Oxford: OUP 

- Longman Idioms Dictionary (2000), Addison Wesley Longman 

Limited 

- Oxford Dictionary of Phrasal Verbs (1997), Oxford: OUP 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Vježbe. Dijaloški i interaktivni oblik nastave. Čitanje, ispravljanje i 

komentiranje studentskih uradaka 

Obvezno redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje. Pismeni uradci 

na zadane teme. 


VJEŽBE: 

Uvodno predavanje: upoznavanje studenata sa sadržajem i ciljem 

kolegija, načinom rada, obvezama i načinom vrednovanja, odnosno 

polaganja ispita. 

Akademska proza: definicija pojma, osnovni žanrovi i vrste 

ilustrirani odabranim primjerima. Rasprava i komentari. 

Osnove pismenoga izražavanja na engleskome jeziku: organizacija 

teksta po odjeljcima, pravilna kapitalizacija, interpunkcija i 

skraćivanje ( capitalisation, punctuation, abbreviations). 

Izvješće, prikaz, osvrt, pregled, objašnjenje, rasprava, elaboracija. 

Referat, seminarski i diplomski rad. 

Stručni i znanstveni članak. Postavljanje hipoteze. Preliminarno 

istraživanje. Zaključak. Sažetak, bibliografija (navođenje izvora). 

Standardi i konvencije citiranja. 

Osnovne osobine akademske proze: jasnoća, sažetost, logičnost, 

objektivnost, preglednost, neosobnost, argumentiranost. 

2 sata 

2 sata 

2 sata 

2 sata 

2 sata 

2 sata 

Jezični registar primjeren akademskom pisanju: formalan, 

objektivan, logičan. Uporaba pasiva i bezličnog, neosobnog stila 

(one, you, we). Induktivni i deduktivni način. 

2 sata 

Određivanje teme za pismenu obradu. Prikupljanje i evaluacija 

informacija i izvora. Selekcija. 

2 sata 

Pripreme za pisanje teksta na zadanu temu: određivanje teme, 

2 sata 

definiranje zamisli i sastavljanje osnovnog koncepta.. 

Organizacija teksta: uvod, razrada, zaključak. Objašnjavanje i 

argumentiranje. 

2 sata 

Razrada teksta po stavkama, razvrstavanje u odjeljke, uporaba 

2 sata 

primjerenih poveznica. Objašnjavanje i povezivanje pojmova. 

Vježbe u pisanju na zadanu temu – elaboracija. 2 sata 

Provjera i ispravljanje napisanoga teksta. Lektura i redaktura. 2 sata 

Vježbe u pisanju na zadanu temu – skraćivanje i sažimanje. Précis, 

summary, abstract. 

2 sata 

Provjera i ispravljanje napisanoga teksta. Rasprava, komentar i 

vrednovanje. 

2 sata 


Naziv predmeta METODIKA NASTAVE ENGLESKOGA JEZIKA U RANOJ 

ŠKOLSKOJ DOBI 

Kod VUU209 

ECTS 5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



Razumijevanje prirode procesa nastave stranog jezika u ranoj školskoj dobi. 

Poznavanje postupaka i tehnika u poučavanju stranog jezika u ranoj školskoj 

dobi. Sposobnost odabira prikladnih strategija poučavanja. 

1. Brewster, J., Ellis, G., Girard, D. (2002). The Primary English Teacher's Guide. 

Harmondsworth: Penguin. 

2. Vrhovac, Y. i suradnici (ur.) ( 1999.). Strani jezik u osnovnoj školi. Zagreb: 

Naprijed. 

1. Vale, D., Feunteun, A. (1995).Teaching Children English. Cambridge: 


Predavanja su uglavnom u dijaloškom obliku, studenti aktivno sudjeluju. 

Organizacija seminara: diskusije (u grupi i u paru), radionice, individualni 

rad, demonstracije. 

Pismeni/usmeni ispit. 


PREDAVANJA: 

Uvodno (dogovor o realizaciji kolegija, ciljevi i svrha metodike 2 sata 

nastave engleskoga jezika u ranoj školskoj dobi) 

Osnovni koncepti glotodidaktike 2 sata 

Prikaz metoda za učenje stranih jezika 

2 sata 

Suvremeni komunikativni pristupi nastavi stranih jezika 2 sata 

Planiranje nastavnog sata 2 sata 

Poučavanje izgovora stranog jezika 

4 sata 

Poučavanje govorenja na stranom jeziku 4 sata 

Razvijanje vještine slušanja na stranom jeziku 

2 sata 

Poučavanje pisanja na stranom jeziku 

2 sata 

Razvijanje vještine čitanja na stranom jeziku 

2 sata 

Poučavanje kulture 2 sata 

Igre u nastavi stranog jezika 

2 sata 

Video i kompjuter u ranom učenju stranog jezika 2 sata 


SEMINARI: 

Uvodno: prikaz tema i podjela aktivnosti 2 sata 

Primjena TPR metode u učenju engleskoga jezika u 1. i 2. razredu 4 sata 

osnovne škole

Planiranje nastavnog sata 

2 sata 

Fonološka komponenta u ranom učenu stranog jezika 

4 sata 

Igrokazi u funkciji razvijanja vještine govorenja na engleskome 

jeziku 

2 sata 

Pjesme i brojalice u ranom učenju engleskoga jezika 

2 sata 

Wordcards u nastavi engleskog jezika u 1. razredu osnovne škole 2 sata 

Uloga stripova u razvijanju vještine čitanja u ranom učenju 

engleskoga jezika 

2 sata 

Korelacija engleskoga jezika i drugih školskih predmeta 

4 sata 

Igre u funkciji usvajanja imperativa u ranom učenju engleskoga 

jezika 

2 sata 

Suvremeni mediji u ranom učenju stranog jezika 

2 sata 

Završno: osvrt na obrađene teme i studentska evaluacija 2 sata 


Naziv predmeta PROJEKTIRANJE SUSTAVA ZA E-UČENJE 

Kod VUU218 

ECTS 6 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


Cilj je ovladati metodologijom projektiranja sustava za e-učenje. Zadaci za 

realizaciju ovog cilja postižu se učenjem i poučavanjem: iteracijskog 

procesa za modeliranje sustava za e-učenje identificiranjem sudionika i 

funkcionalnosti sustava za e-učenje; cjelovitosti vremenske i statičke 

komponente iteracijskog procesa za izgradnju sustava za e-učenje. 

S. Stankov: Suvremena informacijska tehnologija u nastavi, Fakultet 


Splitu, (Nastavni materijal priređen za: Poslijediplomski znanstveni studij iz 

Didaktike prirodnih znanosti usmjerenja: kemija, biologija, fizika), Split, 

siječanj, 2005. 

B.S. Bloom „The 2 Sigma Problem: The Search for Methods of Group 


13, 1984, pp. 4-16. 

AICC model (Aviation Industry Computer-Based Training Committee - 

http://www.aicc.org 

ADL model (US Department of Defense's Advanced Distributed Learning - 

http://www.adlnet.org 

IEEE LTSC (Institute of Electronics and Electrical Engineering’s Learning 

Technology Standards Committee) - http://ltsc.ieee.org 

IMS (Instructional Management System Global Learning Consortium) 

http://www.imsproject.org 

Predavanja, vježbe i seminari


znanja i 



specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja 


Iteracijski proces za modeliranje programskog sustava 6 sati 

Sudionici i funkcionalnosti sustava za e-učenje. 

Vremenska komponenta iteracijskog procesa za projektiranje 

6 sati 

sustava za e-učenje (početak, pomna obrada, izgradnja, prijelaz u 8 sati 

okruženje naručioca). 

Statička komponenta proces za projektiranje sustava za e-učenje 

(poslovno modeliranje, zahtjevi naručioca, analiza, oblikovanje, 

10 sati 

implementacija, testiranje, isporuka, vođenje procesa, vođenje 

promjena). 


Naziv predmeta IZVANUČIONIČKA NASTAVA PRIRODE I DRUŠTVA 

Kod VUU115 

ECTS 2 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 


Osposobiti studente za uspješno planiranje, pripremanje i realizaciju 

izvanučioničke nastave prirode i društva. Razvijati sposobnost primjenjivanja 

stečenih znanja u izvanučioničkoj nastavi prirode i društva; osposobiti za 

primjenu osnovnih načela te nastavnih metoda i metodičkih oblika rada u 

izvanučioničkoj nastavi prirode i društva; osposobiti studente za planiranje, 

pripremanje i realiziranje izvanučioničke nastave prirode i društva; razvijati 

sposobnost praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja vlastitog rada; razvijati 

samostalnost, stvaralaštvo i kritičko promišljanje; poticati i razvijati 

kreativnost i korelativni pristup planiranje, pripremanje i realiziranje 

izvanučioničke nastave prirode i društva; razvijati istraživačke sposobnosti i 

sposobnosti korištenja informacija; razvijati želju i potrebu za cjeloživotnim 

učenjem i usavršavanjem u metodici nastave prirode i društva. 

1. Skok, P. (2002.). Izvanučionička nastava, Pedagoški servis, Zagreb. 

2. Jakovljević, N., Vrgoč, D. (1999.). Škola u prirodi: priručnik za učitelje, 

Hrvatski pedagoškoknjiževni zbor, Zagreb. 

3. Lelas, Z. (1987.). Ekološke ekskurzije, Školske novine, Zagreb. 

1. Kostović-Vranješ V., Goreta S. (2008): Suradničko učenje u okviru 

trodjelnog sustava za promicanje kritičkog mišljenja (ERR) u nastavi prirode 

i društva - „Moj zavičaj“. Zbornik radova Znanstveno-stručnog skupa s 

međunarodnom suradnjom „6. dani osnovnih škola Splitsko-dalmatinske 

županije“, Split 24. i 25. travnja 2008.: 241-251. 

2. Kostović-Vranješ V., (2006): Izvanučionička nastava "Osjetila nas 

povezuju s okolišem". Zbornik radova Znanstveno-stručnog skupa s 

međunarodnom suradnjom „5. dani osnovnih škola Splitsko-dalmatinske 

županije“, Split 15. – 18. 11. 2006.

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


3. Kostović-Vranješ V., Šustić, M., 2004: Škola u prirodi. Školski vjesnik, 53 

(1 – 2), 51- 64. 

4. Podravec , D. (2003.). Radost učenja - integrirana i projektna nastava u 

osnovnoj školi, Osnovna škola prof. Franje Viktora Šignjara, Virje. 

5. Jedličko, J. (2003.). Izvanučionička nastava prirodoslovlja u osnovnoj 

školi, Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, 5, 1(5): 109-119. 

6. Stevanović, M., Papotnik, A., Gumzej G. (2002.). Stvaralačka i projektna 

nastava, Pretetinec,Letis. 

7. Kostović-Vranješ V., 2001: Mogućnosti organiziranja bioloških 

ekskurzija na područje Makarske. Školski vjesnik, 50 (1), 35-41. 

8. Devernay, B., Garašić, D., Vučić, V. (2001.). Odgoj i obrazovanje za 

okoliš i održivi razvoj, Društvo za unaprenivanje odgoja i obrazovanja, 

Zagreb. 

9. Vrgoč, D., Petković, M. (1997.). Životne zajednice mog zavičaja, Naklada 

Haid, Zagreb. 

10. Vrgoč, D. (1997.). Upoznajem prirodu svog zavičaja, Naklada Haid, 

Zagreb. 

11. Grnić, B. (1974.). Izleti biologa u prirodu, Zavod za izdavanje 

udžbenika, Sarajevo. 

Nastava će biti realizirana kroz predavanja (na fakultetu) i seminare (u 

muzejima grada Splita, Muzeju grada Kaštela, Botaničkom vrtu OŠ „Ostrog“ 

u Kaštel Lukšiću, na planini Mosor i Zvjezdanom selu Mosor) primjenom 

različitih nastavnih metoda, suvremenih nastavnih strategija i oblika 

nastavnog rada 

Praćenje aktivnosti studenta tijekom realizacije kolegija (predavanja i 

seminara). 



PREDAVANJA: 

1. Izvanučionička nastava – uvod, razvoj 2 sata 

2. Vrste izvanučioničke nastave. Važnost i zadaci izvanučioničke nastave 2 sata 

3. Organizacija izvanučioničke nastave: priprema, izvođenje i evaluacija 2 sata 

4. Škola u prirodi. Važnost škole u prirodi. Planiranje i ustrojavanje škole u prirodi 2 sata 

5. Škola u prirodi – mogućnosti organiziranja u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2 sata 

6. Interdisciplinarna izvanučionička nastava 2 sata 

7. Izvanučionička nastava - mogućnosti organiziranja u Splitu i Splitsko 

dalmatinskoj županiji 

2 sata 

8. Kolokvij 1 sat 


SEMINARI : 

1. i 2. Prirodoslovni muzej u Splitu 2 sata 

3. i 4. Etnografski muzej u Splitu 

5.-7. Muzej grada Kaštela, Kaštel Lukšić - Dvorac Vitturi. Projekti: 

2 sata 

„Kotači mjerači vremena“, „Iznenađenje – Kaštel u kaštelu“ i „Miljenko i 

Dobrila“ 

3 sata 

8.-9. Botanički vrt OŠ „Ostrog“ u Kaštel Lukšiću 2 sata 

10.-12. Škola u prirodi na planini Mosor 3 sata

13.-15. Terenska nastava u organizaciji Zvjezdanog sela Mosor 3 sata 


Naziv predmeta ETIKA 

Kod VUU108 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



Upoznavanje s etičkim terminima i tipovima prosudbi (prema motivu, činu ili 

posljedici), s metaetičkom pozadinom i metafizičkim i epistemološkim 

ishodištima etike te definicijom etičke teorije. Razmatranje etičkih teorija 

omogućava raspravu o konkretnim etičkim dvojbama, kao i razumijevanje 

problema poučavanja etike i morala (kao nečega vrijednosno određenoga). 

Kompetencija koju bi student na kraju trebao steći je u razumijevanju razlike 

morala i etike te u prihvaćanju pluralnih moralnih vrijednosti i etičkih 

stavova. Također, seminarski rad na izvornim tekstovima osposobljava 

studente na samostalni i kritički rad u prepoznavanju etičkih teorija, načela i 

tipova prosudbi u tim tekstovima. 

1. Anzenbacher, A. 1994. Filozofija: uvod u filozofiju. Zagreb, Školska 

knjiga. Poglavlje »Etika«, str. 191-231. 

2. William, K. Frankena. 1998. Etika. Hrvatski Leskovac, Kruzak. 

3. MacKinnon, B. 2011. Ethics: Theory and Contemporary Issues. 

Boston, Wadsworth Cengage Learning. 

1. Aristotel. Nikomahova etika. 

2. Sartre, J. P. Egzistencijalizam je humanizam. 

3. Kant, I. Temeljna načela metafizike morala. 


Izrada seminarskog rada (esej), pismeni i usmeni ispit 

Nastavne jedinice: Predavanja Seminari 

Uvod u kolegij: 

Uvod u kolegij i značenje pojma 

1. Metaetika: 

Upute za izradu eseja 

1.1. Narav etike, značenje etičkih termina i 

prosudbi 

Platon, Eutifron 

1.2 Etički relativizam, realizam i pluralizam 

F. Nietzsche, S onu stranu dobra i zla: predigra 

filozofiji budućnosti 

2. Etičke teorije: 

2.1 Moral i narav čovjeka 

J. P. Sartre, Egzistencijalizam je humanizam 

2.2 Utilitarizam J. S. Mill, Utilitarizam 

2.3 Teorija vrline (Aristotel) Aristotel, Nikomahova etika

2.4 Etika dužnosti (Kantova moralna teorija) I. Kant, Temeljna načela metafizike morala 

2.5 Feminizam o moralu N. Noddings, Briga 

3. Etički problemi: 

S. Nagel, 1969. »Sexual Perversion«. U: The 

3.1 Spolnost i moral 

Journal of Philosophy, 5-17 

Dva suprotstavljena stava: J. J. Thomson i D. 

3.2 Pobačaj 

Marquis. U MacKinnon, B. 2011. Ethics: 

Theory and Contemporary Issues. Boston, 

Wadsworth Cengage Learning, str. 209-228. 

3.3 Diskriminacija 

M. L. King, ml., »I have a Dream«. U: Letter 

from a Birmingham Jail 

3.4 Teorije društvene pravde: kapitalizam, 

socijalizam 

J. Rawls, Teorija društvene pravde 

3.5 Ekologija: antropocentrizam i ekocentrizam R. Guha, A Third World Critique 

4. Moralni odgoj: 

4.1 Moralna poduka i moralni odgoj 

Pripremni ispit 

D. Carr, Etika i moralni razvoj 

UKUPNO sati: 30 

UKUPNO sati: 60 

UKUPNO sati: 30


Predmet 




VUU213 

5 ECTS 

Metodika nastave prirode i 

društva 3 

VUU216 

5 ECTS 

Medijska kultura 

VUU125 

4 ECTS 

Praktikum i školska praksa 

VUU148 

4 ECTS 

Vrednovanje sustava za eučenje 

VUU222 

4 ECTS 

Metodika dodatne 

nastave matematike 

Nastavnik/ca i/ili 

suradnik/ca 


Nemeth-Jajić, 

Dijana Dvornik, 

Jadranka 

Domazet, 

Esmeralda 

Stanišić 

dr. sc. Vesna 

Kostović 

Vranješ, 

mr. sv. Ivana 

Dujmović, 

mr. sc. Ines 

Blažević, 

mr. sc. Mila 

Bulić 

dr. sc. Tea- 

Tereza Vidović 

Schreiber, 

Tonita Popović 


Vickov 


Tomaš 

dr. sc. Irena 


X. semestar 

Nastava 



nastave, mogućnost nastave na 

stranom jeziku...) 

Seminari: 

15 sati 

Vježbe: 

45 sati 

Seminari: 

15 sati 

Vježbe: 

45 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Seminari: 

15 sati 

Seminari: 

30 sati 

Vježbe: 

30 sati 

Predavanja: 

30 sati 

Vježbe: 

30 sati 

Predavanja: 

15 sati 

Ispit 



lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan 

lipanj/srpanj 

rujan

VUU127 

2 ECTS 

Istraživačka praksa 

VUU301 

1 ECTS 

dr. sc. Irena 


Seminari: 

15 sati 

Vježbe: 

15 sati



Kod VUU213 

ECTS 5 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 


Dijana Dvornik, dipl. učiteljica, mentorica 

Jadranka Domazet, dipl. učiteljica, viša savjetnica u AZOO-u 

Esmeralda Stanišić, dipl. učiteljica, mentorica 

Student će biti osposobljen za planiranje, praćenje i izvedbu nastave 

hrvatskoga jezika u mlađim razredima osnovne škole; za praćenje, 

vrjednovanje i ocjenjivanje u nastavi hrvatskoga jezika. 

Rosandić, D. (2002.), Od slova do teksta i metateksta, Profil, Zagreb. 




Bikić, A. V. (2003.), Priručnik za učitelje uz udžbenike hrvatskoga jezika za 

razrednu nastavu, poglavlje: «Program hrvatskoga jezika u razrednoj 

nastavi», Školska knjiga, Zagreb. 

Čudina-Obradović, M. (1996.), Igrom do čitanja. Igre i aktivnosti za 

razvijanje vještina čitanja u djece od 3. do 10. godine, Školska knjiga, 

Zagreb. 

Dvornik, D. (2009.), Grad mi priča. Priručnik za upoznavanje kulturne 

baštine grada Splita za učenike nižih razreda osnovne škole, Alfa, Zagreb. 

Kermek-Sredanović, M. (1991.), Književno-scenski odgoj i obrazovanje 

mladih, Školska knjiga, Zagreb. 

Lučić-Mumlek, K. (2002.), Lektira u razrednoj nastavi, Školska knjiga, 

Zagreb. 

Majaron, E. (2002.), Uključenje lutke u kurikul osnovne škole, Zbornik radova 

«Prema kvalitetnoj školi», Drugi dani osnovne škole Splitsko-dalmatinkse 

županije, HPKZ – Ogranak Split, str. 63-67. 

Nastavni plan i program za osnovnu školu, Ministarstvo znanosti, 

obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Zagreb, 2006. 

Nemeth-Jajić, J. (2003.), Načelo stvaralaštva u udžbenicima hrvatskoga 

jezika za 3. i 4. razred osnovne škole, Zbornik radova 3. dana osnovne škole 

Splitsko-dalmatinske županije «Prema kvalitetnoj školi», HPKZ – Ogranak 

Split, Split, str. 150-157. 

Nemeth-Jajić, J. (2007.), Udžbenici hrvatskoga jezika u razrednoj nastavi, 

Redak, Split. 

Težak, S. (1990.), Metodika nastave filma, Školska knjiga, Zagreb. 

Visinko, K. (2005.), Dječja priča: povijest, teorija, recepcija i interpretacija, 


Hrvatski, časopis za teoriju i praksu nastave hrvatskoga jezika, književnosti, 

govornoga i pismenoga izražavanja te medijske kulture, Hrvatsko filološko 

društvo, Zagreb.

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Udžbenici, vježbenice i priručnici hrvatskoga jezika od prvoga do četvrtog 

razreda osnovne škole. 

Zbornici radova Prema kvalitetnoj školi, Dani osnovne škole Splitskodalmatinske 

županije, HPKZ – Ogranak Split i Filozofski fakultet Split, Split 

(ur. Hicela Ivon). 

Seminari i vježbe (15+45). 

Ocjena se formira na osnovi ocjene samostalno izvedenoga sata studenta i 

ocjene iz seminarskoga rada. 


SEMINARI: 

Dogovor o radu 1 sat 

Njegovanje zavičajnog govora 1 sat 

Igre u nastavi početnoga čitanja i pisanja 1 sat 

Nastava gramatike – usporedba starog i novog programa 1 sat 

Učenička recepcija knjige i filma 1 sat 

Lutka u nastavi hrvatskoga jezika 1 sat 

Scensko stvaralaštvo – dramski odgoj u razrednoj nastavi 1 sat 

Hrvatski jezik u projektnoj nastavi 1 sat 

Čitalački interesi učenika 2 sata 

Motiviranje učenika za čitanje 1 sat 

Računalni programi za nastavu hrvatskoga jezika 1 sat 

Usporedba udžbenika hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja i 

književnosti za niže razrede osnovne škole 

2 sata 

Praćenje, vrjednovanje i ocjenjivanje u nastavi hrvatskoga jezika 1 sat 


VJEŽBE: 

Ogledni sati mentora i njihova analiza 2 sata 

Samostalno izvedeni sati studenata i njihova analiza 43 sata 



Kod VUU216 

ECTS 5 


suradnici 

Kompetencije 

dr. sc. Vesna Kostović.Vranješ, docentica 


mr. sc. Ines Blažević, asistentica 

mr. sc. Mila Bulić, asistentica 


- osposobiti studente za uspješno planiranje, pripremanje i realizaciju

koje se stječu nastave prirode i društva na teorijskoj i praktičnoj razini 


- razvijati vještinu kritičkog odnosa prema sadržajima prirode i društva 

- razvijati sposobnost primjenjivanja stečenih znanja u nastavnoj praksi 

održavanjem javnih predavanja 

- osposobiti za izradu nastavnih sredstava, školskih zavičajnih zbirki i 

živih kutića 

- osposobiti za primjenu suvremenih nastavnih sredstva i pomagala u 

nastavi prirode i društva 

- osposobiti za primjenu osnovnih načela te nastavnih metoda i 

metodičkih oblika rada u nastavi prirode i društva 

- osposobiti studente za planiranje i pripremanje nastave prirode i 

društva 

- osposobiti studente za planiranje, pripremanje i realiziranje nastavnih 

ekskurzija 

- razvijati sposobnost praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja vlastitog 

rada 

- razvijati samostalnost, stvaralaštvo i kritičko promišljanje 


realiziranju nastave prirode i društva 

- razvijati istraživačke sposobnosti i sposobnosti korištenja informacija 

- razvijati sposobnosti vrednovanja tuđeg rada prisustvovanjem i 

analiziranjem javnih predavanja studenata 

- razvijati želju i potrebu za cjeloživotnim učenjem i usavršavanjem u 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

metodici nastave prirode i društva 

Skok P., (2002): Izvanučionička nastava. Pedagoški servis, Zagreb. 

De Zan, I. (2000). Metodika nastave prirode i društva. Školska knjiga, 

Zagreb. 



Jakovljević N., Vrgoč D., (1999): Škola u prirodi: priručnik za učitelje. 


Kranjčev, B., (1990): Školska zavičajna zbirka. Školska knjiga, Zagreb. 

Lučić, K., Matijević, M., (2004): Nastava u kombiniranim odjelima: 

priručnik za učiteljice i učitelje. Školska knjiga, Zagreb. 

Jensen E., (2003): Super-nastava: nastavne strategije za kvalitetnu školu i 

uspješno učenje. Zagreb: Educa. 

Kostović-Vranješ, V., Balić M., 2003: Eko - teme u dodatnoj nastavi 

prirode i društva. Zbornik radova Znanstveno-stručnog skupa “Ekologija u 

odgoju i obrazovanju”, Gospić, 7. i 8. svibnja 2004 

Munjiza E., (2003): Pedagogijska funkcija školskih vrtova: (povijesno 

iskustvo, suvremeno stanje i tendencija). Hrvatski pedagoško-književni zbor, 

Slavonski Brod. 

Stevanović M., Papotnik A., Gumzej G., (2002): Stvaralačka i projektna 

nastava. Pretetinec, Letis. 

Bunčić, K., Ivković, I., Janković, J., Penava Pejčinović, A., (2002): Igrom 

do sebe: 102 igre za rad u grupi. Alinea, Zagreb 

Duran, M., (2001): Dijete i igra. Naklada Slap, Jastrebarsko. 

Terhart, E., (2001): Metode poučavanja i učenja: uvod u probleme 

metodičke organizacije poučavanja i učenja. Educa, Zagreb. 

Uzelac, M., Bognar, L., Bagić, A., (2000): Budimo prijatelji: priručnik 

odgoja za nenasilje i suradnju; pedagoške radionice za djecu od 6 do 14

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


godina. Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja, Zagreb. 

Uzelac V., Starčević I., (1999): Djeca i okoliš. Adamić, Rijeka. 

Nastava će biti realizirana kroz seminare na fakultetu i vježbe u osnovnoj 

školi - vježbaonici (javna predavnja studenata). 

Praćenje aktivnosti studenta tijekom realizacije kolegija (aktivnost tijekom 

održavanja seminara, prezentacije seminarskog rada i rasprave poslije 

prezentacije seminara drugih studenata, pripremanja i realizacije javnih 

predavanja, rasprave tijekom analize javnih predavnja studenata). 

Nakon odslušanog predmeta ocjena kolegija bit će formirana na osnovi ocjene 

seminara te održanih javnih predavanja i ukupne aktivnosti studenta. 


SEMINARI: 


2. Uvođenje učenika u prirodoslovlje. 2 sata 

3. Uvođenje učenika usnalaženje u prostoru. 2 sata 

4. Uvođenje učenika ustvarno i umanjeno. 2 sata 

5. Uvođenje učenika u kartografsko opismenjavanje 2 sata 

6. Uvođenje učenika u poimanje vremena i vremenske orijentacije. 2 sata 

7. Školska zavičajna zbirka. 2 sata 

8. Živi kutić. 2 sata 

9. Školski vrt. 2 sata 

10. Nastavne ekskurzije u nastavi prirode i društva. 2 sata 

11. Zdravstveni odgoj u nastavi prirode i društva. 2 sata 

12. Ekologijski odgoj u nastavi prirode i društva. 2 sata 

13. Humani odgoj u nastavi prirode i društva. 2 sata 

14. projekt u nastavi prirode i društva 2 sata 

15. Prigodne i razvojne teme. 

2 sata 


VJEŽBE: 


2. – 44. Održavanje javnih predavanja studenata 30 sati 

4. – 45. Analiza održanih javnih predavanja studenata 13 sati 


Naziv predmeta MEDIJSKA KULTURA 

Kod VUU125 

ECTS 4 


suradnici 

dr. sc. Tea-Tereza Vidović Schreiber, predavačica 

Tonita Popović, stručna suradnica

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Studenti će se upoznati s teorijom medija i poviješću filma. Studenti će se 

ososobiti za samostalno izvođenje i planiranje nastave medijske kulture. 

B. Dovniković: Škola crtanog filma, Filmoteka 16, Zagreb, 1983. 

K. Mikić: Film u nastavi medijske kulture, Educa 55, Zagreb, 2001. 

A. Peterlić: Osnove teorije filma, Filmoteka 16, Zagreb, 1982. 

A. Peterlić: Povijest filma, HFS, Zagreb, 2008. 

S. Težak: Metodika nastave filma na općoj obrazovnoj razini, Školska knjiga, 

Zagreb, 1990. 

I. Škrabalo: 101 godina filma u Hrvatskoj, Pregled povijesti hrvatske 

kinematografije, NZ Globus, Zagreb, 1998. 

Filmska enciklopedija 

Filmski leksikon 


Usmeni ispit 

Nastavne jedinice Trajanje: P S 

Uvodno predavanje 2 1 

Film ( značajke) 2 1 

Radio i televizija (značajke) 2 1 

Izražajna sredstva filma 2 1 

Filmski rodovi 2 1 

Filmske vrste 2 1 

Povijesni pregled filma 2 1 

Pregled povijesti hrvatskoga filma 2 1 

Povijest animiranog filma 2 1 

Dijete i medij 2 1 

Dječje razumijevanje filma 2 1 

Odgoj za film i odgoj filmom 2 1 

Video projekcije filmskih djela 2 1 



UKUPNO sati: 30 15 

Naziv predmeta PRAKTIKUM I ŠKOLSKA PRAKSA 

Kod VUU148 

ECTS 4 


dr. sc. Gloria Vickov, docentica

suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Studenti stječu saznanja o programu i realizaciji učenja engleskoga kao 

stranoga jezika u ranoj školskoj dobi. Razvijaju sposobnost samostalnog 

planiranja i izvođenja nastave engleskoga jezika u ranoj školskoj dobi. 

Osposobljavaju se za samostalan odabir odgovarajućih udžbenika i drugih 

nastavnih materijala. Stječu sposobnost odabira i primjene nastavnih 

aktivnosti za učenike s poteškoćama kao i za nadarene učenike. Studenti 

postaju svjesni potrebe razvijanja kolegijalne tolerancije, timskoga rada, 

dugoročnoga stručnoga usavršavanja na stručnom planu te samostalnoga 

educiranja. 

Odabrana poglavlja iz sljedećih naslova: 

1. Woodward, T. i Lindstromberg, S. (1995). Planning from Lesson to Lesson: A 

Way of Making Lesson Planning Easier, Harlow: Longman. 

2. Ur, Penny (1996). A Course in Language Teaching. Cambridge: CUP. 

1. Gower, R., Phillips, D. i Walters, S. (1995). Teaching Practice Handbook. 

Oxford: Heinemann. 

Prevladava dijaloški oblik rada, vođenje diskusija, samostalne prezentacije 

studenata. 

Obvezno redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi. 

Vođenje bilježaka tijekom promatranih sati. Priprema i izvedba oglednih sati. 


SEMINARI: 

Trajanje 

Uvodno: upoznavanje s nastavnim planom i programom kolegija, 

dogovor o realizaciji školske prakse 

2 sata 

Nastavni plan i program engleskoga kao stranoga jezika u razrednoj 

nastavi 

2 sata 

Analiza aktualnih nastavnih materijala za učenje engleskoga jezika u 

ranoj školskoj dobi 

2 sata 

Planiranje nastave i odabir odgovarajućih jezičnih aktivnosti 2 sata 

Nastavni materijali i nastavne aktivnosti za učenike s poteškoćama u 

razvoju 

2 sata 

Nastavni materijali i nastavne aktivnosti za nadarene učenike 2 sata 

Priprema za promatranje nastavnih sati (elementi i svrha 

promatranja) 

2 sata 

Analiza promatranih nastavnih sati 2 sata 

Kreativne nastavne aktivnosti u nastavi engleskoga jezika u ranoj 

školskoj dobi 

2 sata 

Nastavna sredstva u nastavi engleskoga jezika u ranoj školskoj dobi 2 sata 

Classroom management u procesu ranog učenja engleskoga jezika 2 sata 

Classroom language u nastavi engleskoga jezika u ranoj školskoj 

dobi 

2 sata 

Grupiranje učenika u nastavi engleskoga jezika 2 sata 

Uloga timskoga rada i stručnog usavršavanja učitelja 

2 sata 

Završno: osvrt na obrađene teme i studentska evaluacija 2 sata 


VJEŽBE: 

Ogledni satovi studenata 15 sati 

Analiza studentskih oglednih satova 15 sati 


Naziv predmeta VREDNOVANJE SUSTAVA ZA E-UČENJE 

Kod VUU222 

ECTS 4 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Cilj je steći znanja o evaluaciji sustava za e-učenje kao i efikasnost upotrebe 

sustava za e-učenje u učenju i poučavanju. Ovako definirani cilj dostiže se 

učenjem i poučavanjem: formativne i sumativne evaluacija, evaluacijskih 

metoda i njihove klasifikacije, planiranja, obrade i interpretacije rezultata 

obrade. 

1. Petz, B. “Osnovne statističke metode za nematematičare”, Naklada Slap, 

Jastrebarsko, 2004, 5. izdanje 

2. Mužić, V. „Metodologija pedagoških istraživanja“, Svjetlost, Sarajevo, 

1977. 

3. Glass, G. V. (1976). Primary, secondary, and meta-analysis of research. 

Educational Researcher, 5, 3-8. 

4. Iqbal A., Oppermann R., Patel A. and Kinshuk „A Classification of 

Evaluation Methods for Intelligent Tutoring Systems“, Software Ergonomie 

'99 - Design von Informationswelten (Eds. U. Arend, E. Eberleh & K. 

Pitschke), B. G. Teubner Stuttgart, Leipzig, 1999, pp. 169-181. 

5. Mark M. A., Greer J.E. „Evaluation methodologies for intelligent tutoring 

systems“, Journal of Artificial Intelligence and Education, 4 (2/3), 1993, pp. 

129-153. 

6. Bloom, B. S. „The 2 Sigma Problem: The Search for Methods of Group 


13, 1984, pp. 4-16. 

1. Fletcher J. D. „Evidence for Learning From Technology-Assisted 

Instruction”, in H. F. O’Neal, R. S. Perez (Eds.), Technology applications in 

education: a learning view, Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates, 

2003, pp.79-99 

2. Hedges, L. and Olkin, I. (1985) Statistical Methods for Meta-Analysis. 

New York: Academic Press. 

3. Lipsey M. W., and Wilson, D. B. (2001). Practical Meta-Analysis. 

Applied Social Research Methods Series (Vol. 49). Thousand Oaks, CA: 

SAGE Publications 



specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja



Uvod - Osnovni pojmovi: varijable i hipoteze 2 sata 

Statistički instrumenti i njihova primjena 8 sati 

Metode vrednovanja sustava e-učenja 4 sata 

Veličina učinka 4 sata 

Metodologija za vrednovanje učinka procesa učenja i poučavanja u 

sustavima e-učenja 

4 sata 

Meta analiza 8 sati 


Naziv predmeta DJELATNOSTI U RAZVOJU EKOLOŠKE OSJETLJIVOSTI DJECE 

Kod VUU106 

ECTS 2 


suradnici 

Kompetencije 


Preporučena 

literatura 


Opće kompetecije (cilj): 

- osposobiti studente za kreativno planiranje, pripremanje i realizaciju 

različitih aktivnosti kojima će ostvariti ekološki odgoj u nastavi 

prirode i društva 


- razvijati vještinu kreativnog osmišljavanja eko-aktivnosti s ciljem 

ostvarivanja odgojnih vrijednosti u nastavi prirode i društva 

- razvijati sposobnost primjenjivanja stečenih znanja s ciljem 

ostvarivanja ekoloških odgojnih vrijednosti u nastavi prirode i društva 

- osposobiti za primjenu suvremenih nastavnih sredstva i pomagala u 

nastavi prirode i društva s ciljem ostvarivanja odgojnih vrijednosti 

- osposobiti studente za primjenu osnovnih načela te nastavnih metoda 

i metodičkih oblika rada u ostvarivanju odgojnih vrijednosti s ciljem 

ostvarivanja odgojnih vrijednosti 

- razvijati samostalnost, stvaralaštvo i kritičko promišljanje 

- razvijati sposobnost praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja vlastitog 

rada 


realiziranju nastavnih sadržaja prirode i društva s ciljem ostvarivanja 

odgojnih vrijednosti 

- razvijati istraživačke sposobnosti i sposobnosti korištenja informacija 

razvijati želju i potrebu za cjeloživotnim učenjem i usavršavanjem u metodici 

nastave prirode i društva 



Uzelac V., I. Starčević, (1999): Djeca i okoliš. Adamić, Rijeka. 

Uzelac, V., (1993). Djelatnosti u razvoju ekološke osjetljivosti djece.

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



Lelas, Z., (1987): Ekološke ekskurzije. Školske novine, Zagreb. 

Kostović-Vranješ, V., Jukić, T., (2011): Ekološka pismenost, sodobna 

vzgojno-izobraževalna paradigma. U: Raziskovalni vidiki ekologije v 

kontekstu edukacije, znanstvena monografija. Duh, Matjaž (ur.). Univerza v 

Mariboru Pedagoška fakulteta, RIS Dvorec Rakičan: 71-83. 

Kostović-Vranješ, V. (2009): Vzgoja in izobraževanje za okolje v zgodnjem 

otroštvu - podlaga za trajnostni razvoj. U: Edukacija za trajnostni razvoj, 

znanstvena monografija. Duh, Matjaž (ur.).. Založba PEF, Pedagoška 

fakulteta Univerze v Mariboru, RIS Dvorec Rakičan: 17-28. 

Anđić, D., 2008: Paradigmatski aspekti problematike okoliša i odgoj za 

okoliš i održivi razvoj. Metodički ogledi, 14 (2): 9 – 23. 

Borić, E., Jindra, R., 2008: Razumijevanje i primjena sadržaja cjeloživotnog 

učenja za održivi razvoj. Odgojne znanosti, 10, 2 (16): 

Kostović-Vranješ, V., Topić T, 2004.: Ostvarivanje ekologijskog 

odgoja obradom sadržaja nastavnog predmeta prirode i društva. Zbornik 

radova, Sveučilišta u Zadru, Stručni odjel za izobrazbu učitelja i 

odgojitelja predškolske djece, 4 (2): 83-95. 

Kostović – Vranješ V., Balić M., 2004: Eko - teme u dodatnoj nastavi 

prirode i društva. Zbornik radova Znanstveno-stručnog skupa 

“Ekologija u odgoju i obrazovanju”, Gospić, 7. i 8. svibnja 2004. 

Čudina-Obradović, M., Kostović – Vranješ V., Mrđen S., 2003: 

Ekologijske djelatnosti - iskustva i interesi učenika prvih razreda 

osnovne škole. Zbornik radova Znanstveno-stručnog skupa 

“Djetinjstvo, razvoj i odgoj”, Zadar- Nin, 23.-24. svibnja 2003. 

Bilopavlović, T., Ladika, Z., Šušković Stipanović, R., (2001): Dosadno mi 

je - što da radim: priručnik za razvijanje dječje kreativnosti. Školska knjiga, 

Zagreb. 

Bačun, D. (1994). Smanjimo i reciklirajmo, priručnik za stjecanje znanja o 

postupanju s otpadom i razvijanje navike zaštite okoliša. «Zelena akcija», 

Zagreb. 

Nastava će biti realizirana kroz i seminare (na fakultetu i u prirodi) 

primjenom suvremene nastavne tehnologije te različitih metoda i oblika rada. 

Praćenje aktivnosti studenta tijekom realizacije kolegija. 

Nakon odslušanog predmeta ocjena će biti formirana na osnovi ocjene 

seminarskog rada i prezentacije seminara. 


SEMINARI : 

1. Uvod i podjela zaduženja 2 sata 

2. Ekološki odgoj. 2 sata 

3. Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj 2 sata 

4. Eko-teme u nastavi prirode i društva 2 sata 

5. Eko-aktivnosti: promatranje, bilježenje 2 sata 

6. Eko-aktivnosti: praktični radovi 2 sata 

7. Eko-aktivnosti: usmene rasprave, dramatizacije 2 sata 

8. Eko-aktivnosti: crtanje, modeliranje 2 sata

9. Eko-aktivnosti: didaktičke igre 2 sata 

10. Eko-aktivnosti: izrada ekokodeksa 2 sata 

11. Planiranje i pripremanje rada na određenoj eko-temi 2 sata 

12. Rad na određenoj eko-temi u školi. 2 sata 

13. Rad na određenoj eko-temi u školskom vrtu. 2 sata 

14. Rad na određenoj eko-temi u prirodi. 2 sata 

15. Razvijanje eko-osjetljivost i motiviranje za cjeloživotno 

ekologijsko djelovanje. 

2 sata 


Naziv 

predmeta 

PARTNERSTVO OBITELJI I ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE 

Nastavnik dr. sc. Maja Ljubetić, izvanredna profesorica 

Anita Mandarić Vukušić, asistentica 

Kod VUU142 

Nastavni 

oblici 

P+S+V 15+15+0 

ECTS 2 

Preduvjeti 

Predavanja/seminari/ 

Jezik poduke Hrvatski (engleski) 

Sadržaj Načela u građenju, održavanju i unapređivanju odnosa; Očekivanja roditelja i 

učitelja od partnerstva obitelji i O-O ustanove; Motivacija čimbenika O-O 

procesa za partnerstvo; Kvalitetna komunikacija; Funkcioniranje mikrosustava 

(obitelj/škola) i mogući putevi njihove suradnje, Vidovi komuniciranja s 

roditeljima; Uloga pedagoga u pedagoškom obrazovanju roditelja; Kvalitetno 

vođenje (roditelji, djeca); Savjetodavni rad s roditeljima. 

Kompetencije Posjedovanje osnovnog, općeg znanja iz područja studija te njegova primjena u 

koje se stječu praksi; sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i uvažavanja potreba i 

očekivanja čimbenika O-O procesa te sposobnost primjerenog i pravodobnog 

odgovaranja na njihove specifične potrebe; usmena i pismena komunikacija te 

sposobnost prezentiranja vlastitih uradaka; vještine korištenja informacija iz 

različitih izvora te njihova iskoristivost u praktične svrhe; spremnost i 

sposobnost za timski rad; sposobnost komunikacije s nestručnjacima (u ovom 

području).

Obvezna 

literatura 

Preporučena 

literatura 


znanja i polaganja 

ispita 

Način praćenja 

kvalitete 

i uspješnosti 

izvedbe 

Handbook of school-family partnership (2010) Christenson, S. L. & Reschly, A. 

L. (Ed.), Taylor & Francis 

LJUBETIĆ, M. (2011) Partnerstvo obitelji, vrtića i škole – vježbe, zadatci, 

primjeri Zagreb:.Školska knjiga. 

MALEŠ, D. (1988) Suradnja predškolske ustanove i obitelji kao pretpostavke 

uspješnog odgojnog djelovanja. Pojavni oblici poremećaja u ponašanju djece u 

predškolskim ustanovama i uvjeti života u obitelji. Zagreb, Fakultet za 

defektologiju Sveučilišta u Zagrebu. 

ROSIĆ, V., ZLOKOVIĆ, J. (2003) Modeli suradnje obitelji i škole. Đakovo 

Pedagoška biblioteka za učitelje i odgajatelje. Kolo I., «Tempo» d.o.o. Đakovo, 

str. 10-70. 

SPAJIĆ-VRKAŠ, V; STRIČEVIĆ, I; MALEŠ, D; MATIJEVIĆ, M. (2004) 

Poučavati prava i slobode: priručnik za učitelje osnovne škole s vježbama za 

razrednu nastavu. Zagreb, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 

Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo. 

MALEŠ, D. (1995) Pedagoško obrazovanje roditelja. U: Pedagoško 

obrazovanje roditelja – Međunarodni znanstveni kolokvij. Rijeka, Sveučilište u 

Rijeci, Pedagoški fakultet u Rijeci. 

MALEŠ, D. (1996) Od nijeme potpore do partnerstva između 

obitelji i škole. Zagreb, U: Društvena istraživanja god. 5, br. 1 (21), 

(str.75-87). 

LJUBETIĆ, M. (2000) Važno je znati kako živjeti. Zagreb, Alinea. 

DINKMEYER, D., Mc KAY, G. D., DINKMEYER, J. S. (1989) Parenting 

young children –helpful strategies based on systematic training for effective 

parenting (STEP). Inc. Minnesota, American guidance service. 

XXX Mrežni izvori. www. 

Provjera znanja čini se tijekom akademske godine i to putem: 

seminarskih radova, malih istraživanja, kolokvija, aktivnog 

sudjelovanja u nastavi i diskusijama. 

Način polaganja ispita: pismeni/usmeni. 

Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena 

kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i postavljene 

standarde te postavljene ciljeve i zadaće programa (procjena i 

samoprocjena student/profesor). Eksternu procjenu kvalitete izvršit 

će nezavisno tijelo Fakulteta. 


PREDAVANJA: 

Uvodno predavanje u kolegij: Pristup partnerstvu roditelja i odgojnoobrazovnih 

ustanova 

-predstavljanje, uključivanje, istraživanje očekivanja, 

-predstavljanje plana rada, 

2 sata 

-dogovor sa studentima o postavljenim standardima (nazočnost, timski rad, 

aktivnost, izrada i prezentacija seminarskog rada) Samoprocjena – teorija i 

praksa 

Obilježja i funkcioniranje odgojno-obrazovnih ustanova kao mikrosustava 

1 sat 

Vrtićko i školsko/razredno ozračje 

Roditelji i odgojitelji/učitelji/stručni suradnici kao tim 

2 sata 

Idemo li istim putem do cilja? (radionica) 

Komunikacija: odgojitelj/učitelj – dijete – roditelj 

2 sata 

Sudjelovanje obitelji i zajednice u životu vrtića/i škole 

Roditelji – ravnopravni čimbenici odgojno – obrazovnog procesa 1 sat

Pedagoško obrazovanje roditelja 

Modaliteti partnerstva obitelji i ustanove - Koraci u uspostavljanju 

partnerstva s roditeljima 

2 sata 

Vrtić/Škola i roditeljski dom 

Tematski roditeljski sastanci i radionice za roditelje (priprema-izvođenje- 

2 sata 

evaluacija) 

Informativni roditeljski sastanci i radionice za roditelje (priprema- 

1 sat 

izvođenje-evaluacija) 

Vođenje djelotvornog razgovora s roditeljima (predavanje s vježbom) 1 sat 

Kako (još) komunicirati s roditeljima? 

1 sat 

Roditeljska percepcija suradnje obitelji i dječjeg vrtića 


SEMINARI: 

Seminarske radove studenti izrađuju u dogovoru s profesoricom birajući sadržaj 

iz novije, relevantne, strane literature iz područja Partnerstva obitelji i ustanove. 15 sati 

Studenti su dužni pismeno i usmeno prezentirati svoj rad, dati svoj kritički 

osvrt te ponuditi slušateljstvu 1 – 3 pitanja za raspravu.

eci/uciteljski/izvedbeni. - Filozofski fakultet u Splitu

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?