D. Istraživanje x

D. Istraživanje
U poglavlju Istraživanje analiziraju se stavovi nastavnika spram istraživačkog rada, promjene
u financiranju istraživanja i pravilima publiciranja, utvrđuje se priroda istraživačke aktivnosti
i suradnja s drugima akterima i analizira se znanstveni doprinos u posljednje tri godine.
Priroda istraživačke aktivnosti
Većina nastavnika ocjenjuje da su njihove glavne istraživačke aktivnosti u području
primijenjenog (74,6%) odnosno interdisciplinarnog (72,2%) istraživanja, dok 48,6% definira
svoja istraživanja kao fundamentalna. Svega 55,6% anketiranih svrstava istraživačke
aktivnosti u društveno područje namijenjeno boljitku društva, a svaki drugi ispitanik (50%)
definira istraživačke aktivnosti kao međunarodne u opsegu ili usmjerenju. Vlastita istraživanja
kao komercijalna odnosno namijenjena transferu tehnologije ocjenjuje 21,9%, podjednako
smatra da su njihove glavne istraživačke aktivnosti temelje isključivo na jednoj disciplini
(Tablica 19.).
Tablica 19.Tip istraživačke aktivnosti? 1
1+2 3 4+5 x s
2. Primijenjeno/ praktično 6,9 18,5 74,6 4,08 0,982
7. Multidisciplinarno/ interdisciplinarno 11,4 16,4 72,2 3,96 1,107
4. Društveno/ namijenjeno boljitku društva 23,4 21 55,6 3,45 1,31
5. Međunarodno u opsegu ili usmjerenju 23,3 26,7 50 3,4 1,351
1. Fundamentalno/teorijsko 28 23,4 48,6 3,31 1,351
3. Komercijalno/ namijenjeno transferu tehnologije 56,7 21,5 21,9 2,4 1,333
6. Temeljeno na jednoj disciplini 60,7 17,5 21,9 2,33 1,313
Razlike s obzirom na varijablu spola, primjenom t-testa, dobivene su na varijablama 03. i 04.
Pritom žene statistički značajno manje definiraju svoje glavne istraživačke aktivnosti kao
komercijalne odnosno namijenjene transferu tehnologije, u odnosu na muškarce 2 , a statistički
značajno više smatraju da je njihovo istraživanje namijenjeno boljitku društva, u odnosu na
muškarce 3 .
1
1= uopće se ne slažem, 5= u potpunosti se slažem; x = aritmetička sredina, s = standardna devijacija
2 2
Stupanj povezanosti je mali (parcijalni η =0,029) (t(305)=3,00;p

Ispitanici se s obzirom na varijablu zvanje razlikuju na četiri varijable: 01, 02, 04. i 05.
Nastavnici izabrani u suradničko zvanje skloniji su definirati glavne istraživačke aktivnosti
kao fundamentalne/teorijske, u odnosu na nastavnike u nastavnom i znanstveno-nastavnom
zvanju 4 . Nastavnici u nastavnom zvanju češće svoje istraživanje definiraju kao
primijenjeno/praktično u odnosu na suradnike 5 , i češće u odnosu na nastavnike u znanstvenonastavnom
i suradničkom zvanju definiraju svoja istraživanja kao društvena/namijenjena
boljitku društva 6 . Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju češće svoje istraživanje
definiraju kao međunarodno u opsegu ili usmjerenju u odnosu na nastavnike u nastavnom i
suradničkom zvanju 7 .
Slični rezultati dobiveni su i na varijabli dobi. Ispitanici u dobi od 30 godina i mlađi skloniji
su opisati vlastito istraživanje kao fundamentalno/teorijsko u odnosu na ispitanike starije od
50 godina 8 . Ispitanici u dobi od 51 češće ocjenjuju svoje istraživanje kao
praktično/primijenjeno u odnosu na ispitanike u dobi od 31 do 40 godina 9 .
Očekivano, najveće su razlike dobivene s obzirom na nezavisnu varijablu područje najvišeg
stupnja obrazovanja: na pet od ukupno sedam varijabli.
Nastavnici iz prirodnih znanosti češće definiraju svoje istraživanje kao fundamentalno u
odnosu na nastavnike s područja biotehničkih i biomedicinskih znanosti 10 , a u odnosu na
tehničke i biotehničke i biomedicinske znanosti rjeđe definiraju vlastito istraživanje kao
primijenjeno 11 . Nastavnici iz društveno-humanističkog i umjetničkog područja statistički više
ocjenjuju vlastita istraživanja kao društvena, namijenjena boljitku društva, u odnosu na sve tri
skupine 12 , a manje ocjenjuju vlastita istraživanja kao komercijalna odnosno namijenjena
transferu tehnologiju u odnosu na sve tri skupine 13 . Stupanj povezanosti je veliki, odnosno
4 Stupanj povezanosti je mali (parcijalni η 2 =0,044) (F(2,318)=7,383;p

ukupno je objašnjeno 15,5% varijance. Nastavnici s tehničkog područja rjeđe definiraju
istraživanje kao interdisciplinarno u odnosu na biotehničko i biomedicinsko područje,
odnosno društveno-humanističko i umjetničko područje 14 . Nastavnici s integriranih sveučilišta
rjeđe definiraju istraživanje kao komercijalno, odnosno namijenjeno transferu tehnologije, u
odnosu na nastavnike sa Sveučilišta u Zagrebu 15 .
U usporedbi s Hrvatskom, engleski ispitanici češće definiraju istraživanje kao temeljeno na
jednoj disciplini i međunarodno u opsegu ili usmjerenju, dok ispitanici u Hrvatskoj češće
svoje istraživanje definiraju kao primijenjeno, interdisciplinarno i namijenjeno boljitku
društva (Graf 13.). Slični odgovori dobiveni su na pitanju istraživanja definiranog kao
fundamentalno, odnosno ono koje je namijenjeno komercijalnoj djelatnosti, odnosno transferu
tehnologije.
Graf 13. Usporedba Hrvatske i Engleske (%)
Temeljeno na jednoj disciplini
39
21,9
HR ENG
Komercijalno/ namijenjeno transferu tehnologije
Fundamentalno/teorijsko
Međunarodno u opsegu ili usmjerenju
Društveno/ namijenjeno boljitku društva
Multidisciplinarno/ interdisciplinarno
Primijenjeno/ praktično
20
21,9
51
48,6
48
50
55,6
60
61
67
72,2
74,6
0 10 20 30 40 50 60 70 80
14 2
Stupanj povezanosti je mali (parcijalni η =0,046) (F(3,331)=5,364;p

Obrasci istraživačke umreženosti
Postotak od 36,4% nastavnika na nekom od vlastitih istraživačkih projekata radi samostalno
(Tablica 20.). Dok 78,5% ispitanika radi u istraživačkom timu, 21,5% isključivo rade sami. U
anketnom istraživanju ukupno je zahvaćeno 24,9% ispitanika koji su voditelji istraživačkog
projekta. S kolegama iz drugih institucija u državi surađuje 75,4%, a 67,5% surađuje s
kolegama iz inozemstva.
Tablica 20. Istraživačka umreženost 16
NE DA
f % f %
1.
Radite li samostalno (bez suradnika) na nekom od Vaših
istraživačkih projekata?
225 63,6 129 36,4
2. Radite li u istraživačkom timu? 76 21,5 278 78,5
3. Jeste li voditelj na nekom istraživačkom projektu? 266 75,1 88 24,9
4. Surađujete li s kolegama iz drugih institucija u državi? 87 24,6 267 75,4
5. Surađujete li s kolegama iz inozemstva? 115 32,5 239 67,5
Primjenom hi kvadrat testa razlike su dobivene na varijabli spola, dobi, zvanja, područja
najvišeg stupnja obrazovanja i ustrojbenog oblika upravljanja sveučilištem.
Voditelji istraživačkih projekta češće su muškarci (30,9%), nego žene (18,8%) 17 . U
istraživačkom timu najčešće rade nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju (86,4%), zatim
suradnici (75,6%), a rjeđe nastavnici u nastavnom zvanju (50%) 18 . 51,2% znanstvenonastavnog
osoblja voditelji su istraživačkih projekta, 3% suradnika voditelji su istraživačkih
projekta, a niti jedan nastavnik u nastavnom zvanju 19 . 85,2% ispitanika u znanstvenonastavnom
zvanju surađuje s kolegama iz drugih institucija u državi, spram 67,9% nastavnika
u nastavnim i 67,1% suradnika u suradničkim zvanjima 20 . Odnosno 82,1% ispitanika u
znanstveno-nastavnom zvanju surađuje s kolegama iz inozemstva, spram 53,6% nastavnika u
nastavnim i 55,5% suradnika u suradničkim zvanjima 21 . Nastavnici s društvenohumanističkog
i umjetničkog područja najčešće samostalno rade na vlastitom istraživačkom
projektu (48,2%), spram 32,3% u tehničkom području, 26,2% u području biotehnike i
16 Vrijednosti su izražene u f = frekvencijama i % = postocima
17 χ 2 =6,993, df=1, p < 0,01, C= 0,141, p

iomedicine, odnosno 24,5% u području prirodnih znanosti 22 . Voditelji istraživačkih projekta
najčešće su u području biomedicine i biotehnike (40%), a slijedi 26,3% iz tehničkog, 22,4% iz
prirodnog i 17,7% iz društveno-humanističkog i umjetničkog područja 23 . S kolegama iz
inozemstva najčešće surađuju nastavnici i suradnici iz prirodnog područja (75,5%), odnosno
biotehničkog i biomedicinskog (76,9%), a nešto manje 69,7% iz tehničkog, odnosno 58,9% iz
društveno-humanističkog i umjetničkog područja 24 . Voditelji istraživačkih projekata najčešće
su stariji od 41 godine (47,1%), 13% u dobi je između 31 i 40 godina 25 . Surađivanje s
kolegama iz inozemstva raste s godinama, primjerice, 53,4% u dobi od 30 godina i mlađe,
67,5% u dobi od 31 do 40 godina, 72,9% u dobi od 41 do 50 godina i 80,0% u dobi od 50 i
starije 26 . S obzirom na varijablu ustrojbeni oblik upravljanja sveučilištem razlika je dobivena
na tri tvrdnje. Pritom u istraživačkom timu najčešće rade nastavnici i suradnici sa Sveučilišta
u Zagrebu (86,2%) i djelomično integriranih sveučilišta (73,7%), a manje (54,5%) s
integriranih sveučilišta 27 . Nastavnici i suradnici sa Sveučilišta u Zagrebu češće surađuju s
kolegama iz drugih institucija u državi (81,4%) 28 i češće surađuju s kolegama iz inozemstva
(73,9%) 29 , spram nastavnika i suradnika s djelomično integriranih (69,9%, 61,7%) i
integriranih sveučilišta (63,6%, 54,5%).
Samostalan rad na nekom od istraživačkih projekata najzastupljenija je u Australiji,
Sjedinjenim Američkim Državama, Kini i Kanadi, a najmanje u Finskoj i Norveškoj.
Odgovori hrvatskih ispitanika koreliraju s ispitanicima iz Južne Koreje, Brazila i Meksika
(Graf 14.).
22 χ 2 =15,173, df=3 , p < 0,05, C= 0,207, p

Graf 14. Usporedba CAP zemalja: samostalnost u radu (%)
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Radite li samostalno (bez suradnika) na nekom od Vaših
istraživačkih projekata?
16 22
FI
NO
31 31 36 36,4 38 39
AR
MY
KR
HR
BR
MX
47
IT
51 51
HK
JP
58 59
DE
UK
61 66 69 74 79
Zemlje: AU = Australija; AR = Argentina; BR = Brazil; CA = Kanada; CH = Kina; DE = Njemačka; FI =
Finska; HK = Hong Kong; IT = Italija; JP = Japan; KR = Južna Koreja; MX = Meksiko; MY = Malezija; NO =
Norveška; PT = Portugal; UK = Velika Britanija; US = Sjedinjene Američke Države; Izvor: Bennion, Locke
(2009.) HR = Hrvatska
Rad u istraživačkom timu najmanje je zatupljen u Portugalu, a odgovori hrvatskih ispitanika
koreliraju s ispitanicima u Brazilu i Sjedinjenim Američkih Državama (Graf 15.). Ispitanici u
Australiji, Finskoj, Argentini i Norveškoj najčešće rade u istraživačkom timu. Ipak, treba
imati na umu da se na ovom pitanju većina odgovora kreće u rasponu od 73% do 89%.
Graf 15. Usporedba CAP zemalja: rad u istraživačkom timu (%)
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
44
PT
62
JP
Radite li u istraživačkom timu?
73 74 75 76 78 78 78,5 82 82 84 84 85 87 88 88 89
CH
DE
KR
MX
BR
US
HR
IT
UK
Zemlje: AU = Australija; AR = Argentina; BR = Brazil; CA = Kanada; CH = Kina; DE = Njemačka; FI =
Finska; HK = Hong Kong; IT = Italija; JP = Japan; KR = Južna Koreja; MX = Meksiko; MY = Malezija; NO =
Norveška; PT = Portugal; UK = Velika Britanija; US = Sjedinjene Američke Države; Izvor: Bennion, Locke
(2009.)HR = Hrvatska
CA
PT
HK
CA
MY
CH
NO
US
AR
AU
FI
AU
6

Suradnja s kolegama iz drugih institucija u državi najzastupljenija je u Italiji i Hrvatskoj, a
najmanje u Kini (Graf 16.). Ostali odgovori se kreću u rasponu od 51% do 70%.
Graf 16. Usporedba CAP zemalja: suradnja s kolegama iz drugih institucija u zemlji (%)
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
37
CH
Surađujete li s kolegama iz drugih institucija u državi?
51 54 54 55 55
JP
MX
PT
HK
MY
61 61 65 66 67 67 69 69 69 70
BR
US
KR
NO
AU
UK
AR
CA
FI
DE
75,4 77
Zemlje: AU = Australija; AR = Argentina; BR = Brazil; CA = Kanada; CH = Kina; DE = Njemačka; FI =
Finska; HK = Hong Kong; IT = Italija; JP = Japan; KR = Južna Koreja; MX = Meksiko; MY = Malezija; NO =
Norveška; PT = Portugal; UK = Velika Britanija; US = Sjedinjene Američke Države; Izvor: Bennion, Locke
(2009.) HR = Hrvatska
Suradnju s kolegama iz inozemstva najčešće su ostvarili Finci, slijede ispitanici iz Hrvatske,
Norveške i Kanade, a najmanje surađuju s kolegama iz inozemstva ispitanici iz Kine, Japana i
Južne Koreje (Graf 17.). Na ovom pitanju je i najveća raspršenost odgovora.
Drugim riječima, temeljem ovog odgovora može se govoriti o postojanju procesa
internacionalizacije, s obzirom da su u odnosu na CAP zemlje hrvatski ispitanici
nadprosječni.
HR
IT
7

Graf 17. Usporedba CAP zemalja: suradnja s kolegama iz inozemstva (%)
80
70
60
50
40
30
20
10
0
13
CH
Surađujete li s kolegama iz inozemstva?
24 29 30 32 32 33 35
JP
KR
BR
MY
PT
US
MX
47
AR
58 59 59 60 61
DE
AU
IT
HK
UK
64 67 67,5 70
Zemlje: AU = Australija; AR = Argentina; BR = Brazil; CA = Kanada; CH = Kina; DE = Njemačka; FI =
Finska; HK = Hong Kong; IT = Italija; JP = Japan; KR = Južna Koreja; MX = Meksiko; MY = Malezija; NO =
Norveška; PT = Portugal; UK = Velika Britanija; US = Sjedinjene Američke Države; Izvor: Bennion, Locke
(2009.) HR = Hrvatska
Stavovi ispitanika spram promjena u financiranju i objavljivanju istraživanja
U nastavku se daje pregled stavova nastavnika o promjenama u financiranju i objavljivanju
rezultata istraživanja.
Nastavnici se najviše slažu s tvrdnjom da se njihova istraživanja provode u skladu s etičkim
smjernicama (87,4%) (Tablica 21.). Da velika očekivanja u pogledu korisnosti i primjene
rezultata mogu ugroziti kvalitetu istraživanja smatra 60,1% anketiranih. Dok, prema mišljenju
69,2% nastavnika, velika očekivanja u pogledu povećanja istraživačke produktivnosti mogu
ugroziti kvalitetu istraživanja. Ipak, 42,4% smatra da bi financiranje istraživanja trebalo biti
usmjereno na najproduktivnije istraživače. Iako 72,2% smatra da su njihove glavne
istraživačke aktivnosti u domeni interdisciplinarnosti, svega 34,4% ocjenjuje da se pri
njihovoj instituciji stavlja naglasak na interdisciplinarnim istraživanjima. Također, 28,3%
ocjenjuje da se pri njihovoj instituciji naglasak stavlja na komercijalna ili primijenjena
istraživanja.
Nadalje, 53,7% ocjenjuje da se od njihovoga prvog zaposlenja povećao pritisak na istraživače
za prikupljanjem vanjskih sredstava za provedbu istraživanja, a 20,8% smatra da vanjski
donatori ili klijenti imaju utjecaja na njihove istraživačke aktivnosti.
U ocjeni restrikcija prilikom objave rezultata istraživanja, 19,5% smatra da su od njihovoga
prvog zaposlenja, tijela koja javno financiraju istraživanja, povećala restrikcije, dok 45,5%
CA
NO
HR
FI
8

niti se slaže niti ne slaže s navedenom ocjenom. U odnosu na privatne financijere istraživanja,
11,5% smatra da su povećane restrikcije prilikom objave rezultata.
Tablica 21. Stavovi ispitanika spram promjena u financiranju i objavljivanju istraživanja 30
1+2 3 4+5 x s
7. Moja istraživanja se provode u skladu s etičkim smjernicama. 1,5 11,1 87,4 4,55 0,773
9.
Velika očekivanja u pogledu povećanja istraživačke
produktivnosti mogu ugroziti kvalitetu istraživanja.
9,6 21,1 69,2 3,89 1,04
10.
Velika očekivanja u pogledu korisnosti i primjene rezultata
mogu ugroziti kvalitetu istraživanja.
11,8 28,1 60,1 3,7 1,041
3.
Vanjski donatori ili klijenti nemaju utjecaja na moje
istraživačke aktivnosti.
20,8 25,7 53,5 3,6 1,391
4.
Od mog prvog zaposlenja povećao se pritisak na istraživače
za prikupljanjem vanjskih sredstava za provedbu istraživanja.
17,7 28,6 53,7 3,51 1,211
8.
Financiranje istraživanja bi trebalo biti usmjereno na
najproduktivnije istraživače.
20,9 36,7 42,4 3,27 1,129
5.
Pri mojoj instituciji naglasak se stavlja na interdisciplinarna
istraživanja.
34,7 30,8 34,4 3,01 1,255
6.
Pri mojoj instituciji naglasak se stavlja na komercijalna ili
primijenjena istraživanje.
40,9 30,8 28,3 2,8 1,204
1.
Od mojeg prvog zaposlenja tijela koja javno financiraju
istraživanja povećala su restrikcije prilikom objave rezultata.
35 45,5 19,5 2,69 1,135
2.
Od mojeg prvog zaposlenja privatni financijeri istraživanja
povećali su restrikcije prilikom objave rezultata.
39,8 48,7 11,5 2,53 1,07
Razlike s obzirom na varijablu spola, primjenom t-testa, dobivene su na varijablama 01, 04,
06. i 07. Pritom žene, u odnosu na muškarce, statistički značajno više ocjenjuju da su od
njihovoga prvog zaposlenja tijela koja javno financiraju istraživanja povećala restrikcije
prilikom objave rezultata 31 . Nadalje, statistički značajno više ocjenjuju da su od njihovoga
prvog zaposlenja privatni financijeri istraživanja povećali restrikcije prilikom objave
rezultata, u odnosu na muškarce 32 . Žene su sklonije i stavu da se njihovo istraživanje provodi
u skladu s etičkim smjernicama u odnosu na muškarce 33 . Muškarci su skloniji stavu da se pri
njihovoj instituciji naglasak stavlja na komercijalna ili primijenjena istraživanja, u odnosu na
žene 34 . S obzirom na varijablu zvanje razlika je dobivena na varijablama 04. i 07. Nastavnici
u znanstveno-nastavnom zvanju češće smatraju da se od njihova prvog zaposlenja povećao
pritisak na istraživače za prikupljanjem vanjskih sredstava za provedbu istraživanja u odnosu
30 1= uopće se ne slažem, 5= u potpunosti se slažem; x = aritmetička sredina, s = standardna devijacija
31 Stupanj povezanosti je mali (parcijalni η 2 =0,013) (t(321)=2,02;p

na nastavnike u nastavnom i suradničkom zvanju 35 . U odnosu na suradničko zvanje češće se
slažu s tvrdnjom da se njihova istraživanja provode u skladu s etičkim smjernicama 36 . S
obzirom na varijablu dobi, razlika je dobivena na dvije varijable. Nastavnici stariji od 50
godina češće se slažu da se od njihovoga prvog zaposlenja povećao pritisak na istraživače za
prikupljanjem vanjskih sredstava za provedbu istraživanja, u odnosu na najmlađu dobnu
skupinu 37 . Da velika očekivanja u pogledu korisnosti i primjene rezultata mogu ugroziti
kvalitetu istraživanja češće smatraju ispitanici u dobi od 31 do 40 godina, nego mlađi od 31
godine 38 . Nastavnici s područja biotehničkih i biomedicinskih znanosti češće se slažu s
tvrdnjom da se njihova istraživanja provode u skladu s etičkim smjernicama u odnosu na
nastavnike s tehničkog područja 39 . Analogno ranijim rezultatima nastavnici s društvenohumanističkog
i umjetničkog područja rjeđe se slažu s tvrdnjom da se pri njihovoj instituciji
stavlja naglasak na komercijalna ili primijenjena istraživanja u odnosu na nastavnike s
tehničkih i biotehničkih i biomedicinskih znanosti 40 . Nastavnici s integriranih sveučilišta
rjeđe se slažu da se pri njihovoj instituciji stavlja naglasak na interdisciplinarna istraživanja 41 ,
odnosno komercijalna istraživanja 42 u odnosu na nastavnike sa Sveučilišta u Zagrebu.
U komparaciji rezultata s ispitanicima u Engleskoj vidljivo je da je pritisak za prikupljanjem
vanjskih sredstava u Engleskoj još veći, a u odnosu na Hrvatsku bitno se veći naglasak stavlja
na interdisciplinarna i primijenjena (komercijalna) istraživanja (Graf 18.). Ispitanici iz
Engleske bitno se manje slažu s ocjenom da financiranje istraživanja mora biti usmjereno na
najproduktivnije istraživače, ali se i bitno manje, u odnosu na hrvatske ispitanike, slažu s
ocjenom da vanjski klijenti nemaju utjecaja na istraživačke aktivnosti.
35 Stupanj povezanosti je mali (parcijalni η 2 =0,037) (F(2,319)=6,051;p

Drugim riječima, može se tvrditi da je u Hrvatskoj pritisak za traženjem vanjskih izvora
financiranja bitno porastao od trenutka prvog zapošljavanja, ali još uvijek vanjski klijenti
nemaju važnijeg utjecaja na istraživačke aktivnosti.
Graf 18. Usporedba rezultata Hrvatske i Engleske
Od mojeg prvog zaposlenja privatni financijeri istraživanja 10
povećali su restrikcije prilikom objave rezultata. 11,5
HR ENG
Od mojeg prvog zaposlenja tijela koja javno financiraju
istraživanja povećala su restrikcije prilikom objave rezultata.
Pri mojoj instituciji naglasak se stavlja na komercijalna ili
primijenjena istraživanje.
Pri mojoj instituciji naglasak se stavlja na interdisciplinarna
istraživanja.
Financiranje istraživanja bi trebalo biti usmjereno na
najproduktivnije istraživače.
Od mog prvog zaposlenja povećao se pritisak na istraživače za
prikupljanjem vanjskih sredstava za provedbu istraživanja.
Vanjski donatori ili klijenti nemaju utjecaja na moje istraživačke
aktivnosti.
Velika očekivanja u pogledu korisnosti i primjene rezultata mogu
ugroziti kvalitetu istraživanja.
Velika očekivanja u pogledu povećanja istraživačke
produktivnosti mogu ugroziti kvalitetu istraživanja.
Moja istraživanja se provode u skladu s etičkim smjernicama.
Financijeri istraživanja
12
19,5
22
28,3
34,4
36
42,4
55
53,7
53,5
65
55
60,1
72
69,2
76
84
87,4
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
U sljedećoj tablici (Tablica 22.) nalazi se raspodjela postotaka kojim su u tekućoj ili protekloj
akademskoj godini financirana istraživanja u kojima ispitanici sudjeluju. Najmanje
istraživanja financiraju privatne neprofitne zaklade/agencije i tijela lokalne i područne
(regionalne) samouprave. Ustanove zaposlenja također u pravilu ne financiraju istraživanja
ispitanika, kod 71,8% ispitanika uopće ne financiraju, kod 10,2% ispitanika financiraju 10%
istraživanja, a kod svega 2,3% istraživanja su u potpunosti financirana od ustanove
zaposlenja. Javne agencije ili zaklade također u pravilu ne financiraju istraživanja kod 83,3%
ispitanika, kod 0,3% ispitanika financiraju 90%, kod 0,8% - 80% istraživanja, kod 0,6%
ispitanika javne agencije financiraju 50%. Ministarstvo obrazovanja, znanosti i školstva i
dalje je dominantan izvor financiranja, kod 26,6% ispitanika financiraju 100% istraživanja, a
26% ispitanika Ministarstvo ne financira uopće. Između 8,6% ispitanika i 1,7% ispitanika
Ministarstvo financira istraživanje između 10% do 90% . Financiranje od strane poslovnih
11

tvrtki i industrije je rijetko, 79,4% ispitanika uopće ne financiraju, a kod 1,4% financiraju
istraživanja u potpunosti.
Tablica 22. Financijeri istraživanja (I.)
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
1. Vaše institucije 71,8 10,2 6,2 3,1 0 4,0 0 0,3 1,7 0,6 2,3
2.
Javnih agencija
(zaklada) za
financiranje istraživanja
83,3 7,6 3,1 1,7 0,8 0,6 1,1 0,6 0,8 0,3 0
3. Ministarstva 26,0 3,4 5,1 4,5 1,7 8,2 1,7 7,3 7,9 7,6 26,6
4.
5.
6.
Tijela lokalne i
područne (regionalne)
samouprave
Poslovnih tvrtki ili
industrije
Privatnih neprofitnih
zaklada/ agencija
90,1 4,8 1,4 1,4 0,3 1,1 0 0,6 0 0 0,3
79,4 8,2 5,1 2,3 0,8 1,4 0 0,3 0,8 0,3 1,4
94,4 0,6 1,1 2,0 0,3 0,6 0,3 0,3 0,3 0 0,3
Kod 36,9% ispitanika nacionalni subjekti financiraju istraživanje u potpunosti, a kod 76,5%
međunarodni subjekti uopće ne financiraju istraživanja (Tablica 23.). Stoga se može govoriti
da je proces internacionalizacije, mjeren kroz postotak financiranja od strane međunarodnih
organizacija, slab, no ipak su određeni pomaci vidljivi.
Tablica 23. Financijeri istraživanja (II.)
1.
2.
Nacionalnih organizacija/
subjekata
Međunarodnih organizacija/
subjekata
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
37,5 0,9 1,5 2,3 1,5 3,5 1,5 2,9 7,3 4,4 36,9
76,5 4,9 6,7 3,2 2,6 2,9 1,2 1,2 0,3 0,3 0,3
12

Znanstveni doprinos u posljednje tri godine
O znanstvenom doprinosu nastavnika i suradnika u akademskoj zajednici u Hrvatskoj već je
bilo dosta riječi u znanstvenoj literaturi. Ovo istraživanje ukazuje na relativno slabu
produktivnost, s obzirom da je riječ o broju radova u posljednjih tri godine. Međutim, nalaz i
ne treba čuditi s obzirom da većina ispitanika smatra da se posljednjih godina obim nastavnih
obveza povećao na štetu istraživačkog rada (Tablica 24.).
Ispitanici su u posljednje tri godine u prosjeku objavili 4,66 radova, dok su u prosjeku 4,87
radova prezentirali na znanstvenim ili stručnim skupovima. U prosjeku su recenzirali 3,27
radova ili studijskih programa. Otprilike 25% ispitanika objavilo je više od 7 radova, odnosno
recenziralo je više od 5 radova ili studijskih programa. Jednu ili više znanstvenih ili stručnih
knjiga u autorstvu ili koautorstvo objavilo je 25% ispitanika, koliko je objavilo i istraživačka
izvješća ili monografije pisane za financirani projekt. Očekivano, najmanja je učestalost broja
(osiguranog) patenata za proces ili izum, računalnih programa napisanih za široku uporabu,
odnosno izvedenih ili izloženih umjetničkih radova i snimljenih video uradaka ili filmova.
Tablica 24. Znanstveni doprinos u posljednje tri godine u Hrvatskoj
x s Min Max
Kvartili
Q1 Q2 Q3
Znanstvene/ stručne knjige u autorstvu ili
koautorstvu
0,62 1,098 0 8 0 0 1
Urednik/ca ili član/ica uredništva
znanstvenih/ stručnih knjiga
0,44 1,063 0 10 0 0 0
Članci objavljeni u znanstvenoj/ stručnoj
knjizi ili časopisu
4,66 4,631 0 20 i više 1 3 7
Istraživačka izvješća/ monografije pisane za
financirani projekt
0,72 1,791 0 15 0 0 1
Radovi prezentirani na znanstvenim/
stručnim skupovima
4,87 4,701 0 20 i više 1 3 7
Stručni članci objavljeni u novinama ili
tjednicima
1,28 3,215 0 20 i više 0 0 1
Recenzije znanstvenih radova i/ili studijskih
programa
3,27 4,892 0 20 i više 0 0,5 5
Osiguran patent za proces ili izum 0,02 0,15 0 2 0 0 0
Računalni program napisan za široku
uporabu
0,13 0,661 0 10 0 0 0
Izveden ili izložen umjetnički rad 0,33 2,048 0 20 i više 0 0 0
Snimljen video ili film 0,12 0,7 0 8 0 0 0
U odnosu na druge promatrane CAP zemlje hrvatski ispitanici imaju najlošiji rezultat na
gotovo svim varijablama (Tablica D.7.). Prosječno bolji rezultat imaju u broju članaka
13

objavljenih u knjizi ili časopisu u odnosu na ispitanike iz Južnoafričke Republike i koreliraju
u prosječnom broju snimljenih video uradaka ili filmova, odnosno računalnih programa
napisanih za široku upotrebu u odnosu na japanske ispitanike.
Tablica 25. Znanstveni doprinos u posljednje tri godine: usporedba s CAP zemljama
Znanstvene/ stručne knjige u autorstvu ili
koautorstvu
Urednik/ca ili član/ica uredništva znanstvenih/
stručnih knjiga
Članci objavljeni u znanstvenoj/ stručnoj knjizi ili
časopisu
Istraživačka izvješća/ monografije pisane za
financirani projekt
Radovi prezentirani na znanstvenim/ stručnim
skupovima
Stručni članci objavljeni u novinama ili
tjednicima
HR ENG AU HK JP JAR
x x x x x x
0,62 1,3 np* 0,86 1,9 1,45
0,44 1,4 np 0,82 0,7 1,03
4,66 5,8 7,8 10,1 9,8 3,93
0,72 3,4 2,92 2,57 1,5 np
4,87 5.2 6,22 8,1 6,7 4,56
1,28 2,2 2,96 4,02 1,5 np
Osiguran patent za proces ili izum 0,02 2,0 np np 0,5 np
Računalni program napisan za široku uporabu 0,13 2,4 np np 0,1 np
Izveden ili izložen umjetnički rad 0,33 4,3 np np 1,6 np
Snimljen video uradak ili film 0,12 2,3 np 0,39 0,1 np
*Podaci nisu dostupni
Zaključak
Ako prihvatimo tezu da se važnost ili relevantnost znanja očituje u razlikovanju tradicionalne
akademije i društva znanja, gdje je u tradicionalnoj akademiji najviši cilj bio kreirati
fundamentalno znanje u smislu otkrića, dok se u društvu znanja naglasak stavlja na korisna
znanja ili primijenjena znanja, onda možemo reći da je Hrvatska na putu u društvo znanja.
Naime, na pitanje da ocijeni tip istraživanja kojim se bave, većina ispitanika je ocijenila da su
njihove glavne istraživačke aktivnosti u području primijenjenog istraživanja (74,6%), odnosno
72,2% stavlja naglasak na interdisciplinarna istraživanja. Podjednako je važno napomenuti da
50% ispitanika ocjenjuje da je njihovo istraživanje međunarodno u opsegu ili usmjerenju.
Svega 55,6% anketiranih definira istraživačke aktivnosti kao one namijenjene boljitku
društvu, što ukazuje na relativno slabu relevantnost produciranog znanja. Razlike su dobivene
na dijelu zavisnih varijabli u odnosu na sve promatrane nezavisne varijable, iako je veličina
efekta relativno mala. Srednja veličina efekta (ukupan postotak objašnjenje varijance)
dobivena je na definiciji istraživanja kao društvenog, odnosno namijenjenog boljitku društvu,
gdje nastavnici i suradnici iz društveno-humanističkog i umjetničkog područja statistički
14

značajno više definiraju istraživanje kao takvo u odnosu na preostale tri grupe. Veličina efekta
dobivena je na stavu navedenih nastavnika koji rjeđe ocjenjuju vlastita istraživanja kao
komercijalna odnosno namijenjena transferu tehnologije u odnosu na preostale tri grupe. Žene
i nastavnici s integriranih sveučilišta u odnosu na nastavnike sa Sveučilišta u Zagrebu također
su manje skloni definirati istraživanje kao komercijalno. Interdisciplinarnom pristupu manje
su skloni nastavnici s tehničkog područja.
Dominira timski rad, ipak 21,5% ispitanika rade sami, odnosno ne sudjeluju u niti jednom
istraživačkom timu, dok 36,4% na nekom od istraživačkih projekta radi samostalno. Prisutna
je i međunarodna suradnja, odnosno 67,5% nastavnika surađuje s kolegama iz inozemstva, što
ukazuje na postojanje i pokretanje procesa internacionalizacije. Njih 75,4% surađuje s
kolegama iz drugih institucija u državi pa se može zaključiti kako postoji relativno dobra
umreženost.
Voditelji istraživačkih programa češće su muškarci, nastavnici u znanstveno-nastavnom
zvanju, iz područja biomedicine i biotehnike i stariji od 41 godine. Surađivanje s kolegama iz
drugih institucija u državi i inozemstvu češće je kod nastavnika sa Sveučilišta u Zagrebu
izabranih u znanstveno-nastavno zvanje. Surađivanje s kolegama iz inozemstva raste s
godinama, a najčešće surađuju nastavnici i suradnici iz prirodnih znanosti, odnosno
biotehničkih i biomedicinskih. Nastavnici s društveno-humanističkog i umjetničkog područja
najčešće samostalno rade na vlastitom istraživačkom projektu, dok ispitanici sa Sveučilišta u
Zagrebu najčešće rade u istraživačkom timu.
Nastavnici u pravilu ocjenjuju da se njihova istraživanja provode u skladu s etičkim
smjernicama (87,4%). Također ocjenjuju da velika očekivanja u pogledu korisnosti i primjene
rezultata i velika očekivanja u pogledu povećanja istraživačke produktivnosti mogu ugroziti
kvalitetu istraživanja. Zanimljiv je i nalaz kako 72,2% smatra da su njihove glavne
istraživačke aktivnosti u domeni interdisciplinarnosti (rjeđe nastavnici s integriranih
sveučilišta), svega 34,4% ocjenjuje da se pri njihovoj instituciji stavlja naglasak na
interdisciplinarna istraživanja. Drugim riječima, nalaz je zanimljiv jer, kako je ranije rečeno,
integrirana sveučilišta omogućuju kreiranje i ostvarivanje novih studijskih programa kakve
zahtjeva tržište rada i koje odlikuje visok stupanj interdisciplinarnosti. Međutim, istraživanje
je pokazalo kako se s ovom tvrdnjom manje slažu ispitanici s integriranih sveučilišta u odnosu
na ispitanike sa Sveučilišta u Zagrebu (dok se stav ispitanika s djelomično integriranih
sveučilišta ne razlikuje u odnosu na druge dvije skupine).
Visok je postotak nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i onih starijih od 50 godina koji
ocjenjuju da se od njihovoga prvog zaposlenja povećao pritisak na istraživače za
15

prikupljanjem vanjskih sredstava za provedbu istraživanja, a dio smatra da vanjski donatori ili
klijenti imaju direktnog utjecaja na njihove istraživačke aktivnosti. Podjednak (19,5%) dio
nastavnika i suradnika smatra da su od njihovoga prvog zaposlenja tijela koja javno
financiraju istraživanja povećala restrikcije, kao i 11,5% privatnih financijera. Drugim
riječima, može se govoriti o promjenama u dijelu koji se tiče financiranja i publiciranja
rezultata.
Što se tiče aspekta financiranja, većinu istraživanja financira Ministarstvo znanosti
obrazovanja i športa, iako kod tek manjeg dijela u potpunosti. Ustanove, javne agencije
(zaklade) i poslovne tvrtke, odnosno industrija, također sufinanciraju istraživanja, ali u
manjem dijelu, a najmanje su zastupljene privatne ili neprofitne organizacije odnosno tijela
lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadalje, ovo istraživanje je ukazalo na slabu
znanstveno-istraživačku produktivnost, s obzirom da je riječ o prosječnom broju radova u
posljednje tri godine, a još je negativniji nalaz kada se rezultati hrvatskih ispitanika usporede s
odgovorima ispitanika iz drugih CAP zemalja. Ovaj nalaz, s druge strane, i čudi s obzirom da
većina ispitanika smatra da se posljednjih godina obim nastavnih obaveza povećao na štetu
istraživačkog rada.
16