Preddiplomski - Filozofski fakultet u Rijeci - Sveučilište u Rijeci

IZVEDBENI PLANOVI JEDNOPREDMETNOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA 

PEDAGOGIJE 

LJETNI SEMESTAR ak.god. 2012./2013. 

II. SEMESTAR 

Teorije odgoja 

Povijest djetinjstva 

Metodologija pedagoških istraživanja 

Edukacijska psihologija 

Tjelesna i zdravstvena kultura

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU – preddiplomski jednopredmetni studij pedagogije (obavezni kolegij) 

Naziv kolegija 

Teorije odgoja 

Broj ECTS-a 

7 

Nastavno opteredenje 

(2+1+2) 

Vrijeme i mjesto održavanja nastave 

predavanja:utorak 14,15-16,00 

Učionica: 301 

Nositelj kolegija Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail 

dr. sc. Marko Mušanović, utorak -19,15-20,00 315 098/305-439 musanovic. 

red. prof. 

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA 

marko@gmail.com 

SADRŽAJ KOLEGIJA 

Znanstveno utemeljenje pedagogije. 

Paradigme, koncepcije, „škole“ i teorije odgoja. 

Normativno utemeljenje teorija odgoja. 

Pozitivističko utemeljenje teorija odgoja. 

Hermeneutičko utemeljenje teorija odgoja. 

Konstruktivističke teorije odgoja. 

Sustavske teorije odgoja. 

Pedagogijske koncepcije odgojnoobrazovne prakse – perenijalizam, esencijalizam,progresivizam, egzistencijalizam, 

biheviorizam. 

Implikacije teorija odgoja na promišljanje i oblikovanje pedagoške prakse. 

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA 

Očekuje se da studenti razviju sljedeće opće kompetencije: 

sposobnost misaonog operiranja (indukcija, analiza, sinteza, komparacija, evaluacija...) 

razumijevanje složenosti teorija odgoja; 

sposobnost primjene ideja u analizi prakse; 

Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti mogu: 

opisati, definirati, razumjeti i objasniti teorije odgoja; 

analizirati teorije odgoja na primjerima i slučajevima; 

razviti intelektualne vještine potrebne za oblikovanje i izlaganje ideja, polemiku i dijalog. 

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) 

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad 

X X X X 

III. SUSTAV OCJENJIVANJA 

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA 

Pohađanje nastave 0,0 - 

Aktivnost u nastavi 0,5 7,14 

Seminarski rad 2,5 35,71 

Praktičan rad 1 14,29 

ZAVRŠNI ISPIT 3 42,86 

UKUPNO 7 100 

Raspored ocjenskih bodova po aktivnostima 

Studenti moraju zadovoljiti minimalne kriterije na svim predviđenim aktivnostima tako da na svakoj aktivnosti moraju 

dobiti najmanje 1 ocjenski bod. Na svim aktivnostima tijekom nastave trebaju skupiti minimalno 40 ocjenskih bodova da 

bi mogli pristupiti završnom ispitu.

KONAČNA OCJENA 

Konačna ocjena je rezultat svih aktivnosti za koje se prikupljaju ocjenski bodovi. Pridruživanje ocjena ostvarenim 

bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi na 

osnovi sljededih kriterija: 

A – 80 – 100 ocjenskih bodova - izvrstan (5);B – 70 – 79,9 ocjenskih bodova – vrlo dobar (4) 

C – 60 – 69,9 ocjenskih bodova – dobar (3); D – 50 – 59,9 ocjenskih bodova – dovoljan (2) 

E – 40 – 49,9 ocjenskih bodova – dovoljan (2) 

IV. LITERATURA 

Obvezna literatura: 

König, E., Zedler, P. 2001. Teorije znanosti o odgoju. Zagreb, Educa 

Gudjons, H.1994. Pedagogija - temeljna znanja. Zagreb, Educa 

Mušanović, M., Lukaš, M. 2011. Osnove pedagogija. Rijeka, futurološko društvo 

Izborna literatura: 

Lenzen, D. 2002. Vodič za studij znanosti o odgoju, Zagreb, Educa 

Ornstein, A. C., Levine, D. U. 1977. Foundations Of Education. Academic Internet Publishers 

Potkonjak, N. 1977. Teorijsko-metodološki problemi pedagogije. Beograd, Institut za pedagoška istraživanja 

Pediček F. 1992. Pedagogika danes, Maribor 1992, Obzorja 

Kocić, L.P. 1981. Eksperimentalna pedagogija - pokušaj izgrađivanja pedagogije na empirijskoj osnovi. Beograd, Prosveta 

Mijatović, A. (ur.) 1999. Osnove suvremene pedagogije (odabrana poglavlja), Zagreb:HPKZ 

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU 

POHAĐANJE NASTAVE 

Očekuje se redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi.za svaku najavljenu temu, studenti de dobiti 

zadatak koji služi za njihovu aktivnost na predavanjima. Predavanja mogu biti organizirana virtualno. 

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA 

Studenti koji ne predaju seminarski rad u navedenom roku ne mogu dobiti bodove iz te aktivnosti te ne mogu 

pristupiti završnom ispitu. 

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA 

individualne konzultacije, e-mail.mob 

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA 

U terminima konzultacija i putem e-maila. Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnicima za bilo kakve 

informacije u vezi s predmetom, najbolje osobno. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora 

nastavnika. Ukoliko od nastavnika u roku od 2 dana (isključujudi dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na 

upit, studenti se mole da ponovno pošalju upit e-mailom. 

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE 

• Studenti su obavezni navesti izvore informacija koji su im poslužili u izradi seminara. Svako neovlašteno 

preuzimanje tuđeg teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama 

predviđenim važedim aktima.

Datum Seminarski radovi Obaveze studenata 

5.03. 2013. Seminarski rad. 

12.03.2013. Seminarski rad. 

19.03. 2013. Seminarski rad. 

26.3.2013. 

Seminarski rad. 

2.04. Seminarski rad. 









4.05.2013 Seminarski rad. 

11.06.2013. Evaluacija kolegija 

Datum Tema predavanja Obveze studenata 

5.03. 2013. Uvod u kolegij 

12.03.2013. Klasifikacija teorija odgoja 

19.03. 2013. 

Normativno utemeljenje teorija odgoja. 

26.3.2013. 

Pozitivističko utemeljenje teorija odgoja. 

2.04. Hermeneutičko utemeljenje teorija odgoja. 

9.04.2013. Kritička teorija društva 

16.04.2013. Kritička pedagogija 

23.04.2013. Konstruktivistička pedagogija 

30.04.2013. 

7.05.2013. 

14.05.2013. 

21.05.2013. 

28.05.2013. 

Pedagogijske koncepcije odgojnoobrazovne prakse – perenijalizam, 

esencijalizam,progresivizam, egzistencijalizam, biheviorizam. 









4.05.2013 Kolokvij 


Moguća su manja odstupanja u navedenim terminima i temama predavanja. 

.

Naziv kolegija Broj ECTS-a 

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU 

Nastavno 

opterećenje 


Srijeda 14.15-16.00 (301) 

Četvrtak 11.15 – 14.00 (302) 

MudRi 

Povijest djetinjstva 

(jednopredmetni studij) 

6 

60 

(2P + 2V + 1S) 

Semestar II 

Nositeljica kolegija Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail 

Dr. sc. Jasminka Ledić, redovita profesorica Po dogovoru e-mailom 311 265718 jledic@ffri.hr 

Asistentica Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail 

Dr. sc. Bojana Ćulum, viša asistentica Po dogovoru e-mailom 313 265711 bculum@ffri.hr 

Demonstratorica Vrijeme za konzultacije Kabinet telefon E-mail 

Ana Belin 


Po dogovoru e-mailom 311 265718 abelin@ffri.hr 


Specifičnosti metodologije istraživanja povijesti djetinjstva. 

Izazovi etnografskih istraživanja. 

Pristupi proučavanju povijesti djetinjstva: 

Philippe Ariès: počeci istraživanja povijesti djetinjstva (djetinjstvo kao društveni konstrukt). 

Lloyd de Mause i psihogena interpretacija povijesti. 

Edward Shorter: uloga djece u razvoju moderne obitelji. 

Lawrence Stone: individualizam srednje klase i promjene u modernoj obitelji. 

Linda Pollock: kontinuitet odnosa roditelja i djece kroz povijest. 

Demografski pristup Hugha Cunnninghama. 

Povijest povijesti djetinjstva: djetinjstvo u različitim epohama. 

Odabrana poglavlja iz sociologije djetinjstva. 

Modeli obitelji u Europi. 

Povijest obitelji u Hrvatskoj. 

Obitelj i odgoj u Hrvatskoj: etnografski pristup. 

Odrastanje u tradicijskoj kulturi u Hrvatskoj. 


Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti/studentice unaprijede ove opće kompetencije: 

- sposobnost kritičkog i kreativnog mišljenja; 

- sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja; 

- sposobnosti planiranja i organiziranja; 

- sposobnosti učenja kroz timski i individualni rad; 

- sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja. 

Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije sljedeće specifične kompetencije, tj. da bude 

sposoban/sposobna: 

- prikazati temeljna obilježlja perioda djetinjstva u različitim vremenskim epohama i prostorima; 

- analizirati i usporediti različite teorijske pristupe fenomenu djetinjstva; 

- opisati karakteristike tradicijskog odgoja u Hrvatskoj; 

- analizirati promjene u kontekstu međugeneracijskih kultura i njihovih utjecaja na djetinjstvo u prošlosti i danas; 

- primijeniti kvalitativni metodološki pristup u istraživanju tradicije odgoja u Hrvatskoj. 



X X X 

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo 

X X – e-learning 

Nastava se izvodi u hibridnom obliku, kombinirajući rad u učionici (u manjem obimu), individualni rad izvan učionice, terenski rad (provedba 

istraživanja) i e-učenje, koristeći MudRi, sustav za udaljeno učenje koji se temelji na projektu otvorenog koda Moodle (Modular Object-Oriented 

Dynamic Learning Environment). Studenti će od upisa kolegija biti upućeni na korištenje alata iz spomenutog sustava. Studenti neće moći postići 

željene ishode u predmetu ukoliko se od početka ne započnu služiti sustavom MudRi. 


Od studenata se očekuje: 

- pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u nastavi i izvršavati tekuće nastavne obveze (priprema za nastavu; aktivnosti u sustavu MudRi); 

- provesti istraživanje tradicijskog odgoja u Hrvatskoj koristeći prvenstveno kvalitativni istraživački pristup; 

- provesti i prikazati etnografsku studiju u okviru seminarskih aktivnosti i rada na vježbama; 

- položiti 2 pisane provjere znanja.

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA 

Izrada i prikaz istraživanja tradicijskog odgoja 2 30 

Seminarska aktivnost (izrada etnografske studije) 2 30 

Pisana provjera znanja (1+1) 2 20+20 

UKUPNO 6 100 

Svake pojedinačna aktivnost ocjenjuje se u skladu s obrascima za vrednovanje. Sve aktivnosti koje se ocjenjuju trebaju se obaviti do kraja nastave. 

Predviđena je izrada 2 aktivnosti koje donose bodove, i dvije provjere znanja, a studentima će se dati jedna mogućnost „popravka“ 2 od 4 aktivnosti. 

Studenti moraju imati pozitivno ocijenjenu svaku od 4 aktivnosti. Zbroj ocjenskih bodova svih aktivnosti pretvara se u ocjenu u skladu s Pravilnikom o 

studiju. Studenti koji tijekom rada u kolegiju imaju negativno ocijenjene 3 aktivnosti ne mogu popravljati aktivnosti. Aktivnosti se popravljaju na kraju 

semestra, kada se stekne uvid u cjelokupni rad. Valja naglasiti da je kolegij koncipiran tako da omogućuje studentima da SVE obaveze izvrše tijekom 

semestra. Za uspješan rad u pojedinoj aktivnosti treba postići 40% od mogućih bodova, a na pismenoj provjeri znanja 50%. 


Obavezna literatura: 

Alujević, M., Premuž Đipalo, V. (2008). Dite u pučkoj kulturi Dalmacije. Split: Etnografski muzej Split 

Čapo Žmegač, J. i dr. (1988). Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka. Zagreb. Matica hrvatska. (str. 251-295) 

Čapo Žmegač i dr. (ur.) (2006). Etnologija bliskoga. Poetika i politika suvremenih terenskih istraživanja. Zagreb: Institut za etnologiju i 

folkloristiku, Naklada Jesenski i Turk (str. 7-52) 

Čapo-Žmegač, J. (1996). Konstrukcija modela obitelji u Europi i povijest obitelji u Hrvatskoj. 

Narodna umjetnost, 33(2): 179-196. 

Hameršak, M. (2004). Desetljeća Ariesove povijesti djetinjstva. Časopis za suvremenu povijest, 36(3): 895-1322. 

Hameršak, M. (2011). Pričalice. O povijesti djetinjstva i bajke. Zagreb: Algoritam 

Leček, S. (1996). Seljačka obitelj u Hrvatskoj 1918-1960. Metoda usmene povijesti (oral history). Radovi – Zavod za hrvatsku povijest, 29:249- 

265. 

Leček, S. (1997). “Nismo meli vremena za igrati se..” Djetinjstvo na selu (1918-1941). Radovi – Zavod za hrvatsku povijest, 30:209-244. 

Leček, S. (1999). „A mi smo kak su stari rekli..“ Mladi u seljačkim obiteljima prigorja i Hrvatskog zagorja između dva svjetska rata. Etnol. tribina 

22(29):231-246. 

Ledić, J. (2000). Dnevnik Mladena Lokara: uvod u povijest djetinjstva i mladosti. Rijeka. Filozofski fakultet 

Ledić, J. (2000). Jedan pogled u povijest djetinjstva. (u: Interakcija odrasli – dijete i autonomija djeteta. Zbornik radova sa znanstvenog kolokvija 

s međunarodnim sudjelovanjem). Osijek: Visoka učiteljska škola u Osijeku i Visoka učiteljska škola u Rijeci, str. 116-123. 

Nenadić. M. (ur.). (2011). Sociologija detinjstva – hrestomatija. Sombor: Pedagoški fakultet u Somboru (poglavlja 1-6) 

Spajić-Vrkaš, V. (1996). Tučepi. Odrastanje u tradicijskoj kulturi Hrvata. Zagreb: Naklada MD. 

Dopunska literatura 

Ariès, P. (1962). Centuries of Childhood. London. Vintage 

Belaj, M. (2009). Obiteljski fotografski album. Stud. ethnol. Croat., 21: 285-305. 

Brenko, A. (2006). Bijela kuga. Etnološka istraživanja, 1(11):51-64 

Cunningham, H. (1995). Children and childhood in Western society since 1500. London. Longman. 

de Mause, L. (1974). The history of childhood. New York. Psychohistory press. 

Denzin, N.K. i Lincoln, Y.S. (1994). Handbook of qualitative research. London. Sage. 

Duran, M. (2004). Spomenar – tradicijski žanr spontane kulture djece i mladih. Društvena istraživanja, 13 (3):529-554. 

Dyson, A. H. (1996). Cultural constellations and childhood identities: On Greek gods, cartoon heroes, and the social lives of schoolchildren. 

Harvard Educational Review. 66(3): 471-495.

Feldman, A. (ur.). (2004). Žene u Hrvatskoj: ženska i kulturna povijest. Zagreb: Institut «Vlado Gotovac»: Ženska infoteka 

Flitner, A. (2005). Konrade, tako je govorila gospođa mama. O odgoju i ne-odgoju. Zagreb: Educa 

Gross, M. (1994). Mikrohistorija – dopuna ili suprotnost makrohistorije? Otium, 2(1-2): 18-35. 

Hameršak, M. (2009). Usmenost za djecu u hrvatskoj etnologiji i folkloristici. Stud. ethnol. Croat., 2: 233-254. 

Jakovljević,T. (2009). Dečije igre kao model folklorne komunikacije. Etnološka istraživanja, 1(14):31-50. 

Jernej, M. (2010). Obiteljski transnacionalni prostor: studija slučaja. Stud. ethnol. Croat., vol. 2: 61-83. 

Leček, S. (2003). Seljačka obitelj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatski institut za povijest. 

Ledić, J. (1995). Plaidoyer za "novu" povijest pedagogije. Napredak, 136(1):84-91. 

Lejeune, P. (1998). Autobiografija onih koji ne pišu. Gordogan. Časopis za književnost i sva kulturna pitanja, vol.18–19(43–44): 63–83. 

Margetić, M. (2009). Dječje igre na otvorenom i blagdansko darivanje djece u Istri. Etnološka istraživanja, 1 (14):133-144. 

Marković, J. (2008). Je li etično etički istraživati s djecom? Neka etička pitanja u istraživanju folklorističkih i kulturnoantropoloških aspekata 

djetinjstva. Etnološka tribina, 28(31): 147-165. 

Marković, J. (2008). Osobni mit, mit o djetinjstvu i obiteljski mit u usmenom narativnom diskursu. Nar. umjet. 45/2, 2008, str. 115-133 

Marković, J. (2009). Dječja usmenost i usmenost o djetinjstvu u hrvatskoj etnologiji i folkloristici. Stud. ethnol. Croat., 21: 255-284. 

Marković, J. (2010). Pričanja o djetinjstvu i srodni koncepti: „velike“ i/ili „male“ priče. Nar. umjet. 47/2: 51–76. 

Matijaško, N., Rittig-Beljak, N. (2003). Uloga tradicionalnih jela u jelovniku hrvatskih tinejdžera. Etnološka istraživanja. 1(9): 77-84. 

Matoković, D. (2003). Dječji svijet. Etnološka istraživanja, 1(9): 53-64. 

Miller, A. (1995). Drama djetinjstva. U početku bijaše odgoj: u potrazi za samim sobom. Zagreb. Educa. 

Pollock, L.A. (1983). Forgotten children: Parent-child relations from 1500 to 1900. New York. Cambridge University press. 

Qvortrup, J., Corsaro, W.A. i Honig, M.S. (ur.) (2009). The Palgrave Handbook of Childhood Studies, Palgrave Macmillan 

Shorter, E. (1976). The Making of the modern family. London: Basic Books. 

Spajić-Vrkaš, V. (1995). Tradicija i vertikalna klasifikacija obiteljskih odnosa. Društvena istraživanja, 4(18-19): 451-464. 

Stein Erlich, V. (1964). Porodica u transformaciji. Zagreb. Naprijed. 

Stone, L. (1977). The family, sex and marriage in England 1500-1800. London. Harper&Row. 

Vedriš, T. (2002-2003). Banovi Jovići (1910.-1937). Opis seljačke obiteljske zadruge u Ravnim kotarima. Građa. Stud. ethnol. Croat, 14/15: 297- 

331. 

Velčić, M. (1991). Otisak priče: intertekstualno proučavanje autobiografije. Zagreb. August Cesarec. 

Vitez, Z. i Muraj, A. (ur.). (2001). Hrvatska tradicijska kultura: na razmeđu svjetova i epoha. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku 

Wolcott, H.F. (1990). Writing up qualitative research. London. Sage. 

Zrnić, L. (1998-1999). Obiteljska zadruga Staver. Građa. Stud. ethnol. Croat., 10/11: 165-184. 



Od studenata/studentica očekuje se redovito pohađanje nastave kada se organizira u učionici. 


Kašnjenje s predajom zadaća rezultira smanjenjem ocjene za 20%. Valja napomenuti da sustav za učenje MudRi neće dopustiti predaju zadaća 

izvan dopuštenog vremena. 


Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat će se sustavom za udaljeno učenje MudRi. Mole se studenti da redovito 

provjeravaju svoje e-mail poruke i posjećuju stranice kolegija na sustavu za učenje MudRi.


Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnicama za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e-mailom, putem kojega 

mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnika u roku od 2 

dana (isključujući dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit e-mailom, studenti se mole da ponovno pošalju upit. Radi 

komunikacije u predmetu, potrebno je da se studenti tijekom prvog tjedna nastave upišu na kolegij u sustavu MudRi. 


Od studenata/studentica koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektronskom poštom (čitati i slati 

poruke s privitkom), pretraživati Internet i baze podataka, koristiti se programom za obradu teksta (Microsoft Word), čitati dokumente u *.pdf 

formatu, i napraviti jednostavnu prezentaciju u programu Microsoft PowerPoint. Za uspješan rad u predmetu potrebno je znanje engleskog 

jezika na B1/B2 razini. 

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012 / 2013. 

Tjedan Aktivnost Priprema/ishod Napomena 

1 Uvod u kolegij, pravila i sadržaj rada 

Studenti upoznati s očekivanim 

ishodima i pravilima 

F2f 

2 Povijest povijesti djetinjstva (1/2) 

Priprema studenata na MudRi (rad na 

literaturi) 

MudRi 

3 Povijest povijesti djetinjstva (2/2) 


literaturi) 

MudRi 

4 Odabrane teme iz sociologije djetinjstva 

(1/2) 


literaturi) 

MudRi 

5 Odabrane teme iz sociologije djetinjstva 

(2/2) 


literaturi) 

MudRi 

6 Pisana provjera znanja 

Priprema za provjeru znanja F2f 

7 

Izazovi etnografskih istraživanja (povijesti 

djetinjstva) 

8 Obitelji i kućanstva u Europi i Hrvatskoj 

9 

10 

Istraživanja povijesti djetinjstva u hrvatskoj 

tradicijskoj kulturi (1/2) 

Istraživanja povijesti djetinjstva u hrvatskoj 

tradicijskoj kulturi (2/2) 


literaturi) 


literaturi) 


literaturi) 


literaturi) 

MudRi 

MudRi 

MudRi 

MudRi 

11 Istraživanje tradicijskog odgoja (1/3) Provođenje istraživanja (rad na terenu) Terenski rad 

12 Istraživanje tradicijskog odgoja (2/3) 

Provođenje istraživanja (rad na 

terenu)/pisanje izvještaja o istraživanju 

Terenski rad 

13 Istraživanje tradicijskog odgoja (3/3) Pisanje izvještaja o istraživanju MudRi 

14 Pisana provjera znanja Priprema za provjeru znanja F2f 

15 

Zaključak i evaluacija kolegija i rada 

studenata 

Kolegij zaključen i vrednovan 

MudRi

VII. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012 / 2013. – vježbe i seminar (2V + 1S) 

Datum/tjedan Tema 

Uvod u vježbe i seminar: 

Prethodna priprema studenata Napomena 

1 

2 

3 

4 

5 

Vježbe – podrška studentima u 

provedbi istraživanja (intervju kao 

metoda prikupljanja podataka) 

Seminar – podrška studentima u 

provedbi istraživanja (etnografski 

pristup) 

a) detaljan opis rada s naglaskom 

na terensko istraživanje - plan 

terenske nastave, priprema za 

istraživački zadatak, rad na 

literaturi 

b) detaljan opis rada na seminaru 

(etnografija u istraživanju s 

djecom) 

Etnografsko istraživanje s djecom 

koje se radi u okviru nastave 

seminara u funkciji je 

produbljivanja dijela spoznaja 

dobivenih prethodnim radom na 

literaturi i u istraživačkom zadatku 

Upoznavanje s osnovnim 

elementima plana/projekta 

istraživanja 

Uvod u kvalitativna istraživanja 

(kvalitativna i kvantitativna 

paradigma: sličnosti i razlike) 

Uloga i važnost nacrta istraživanja 

Intervju kao metoda prikupljanja 

podataka: načela, izazovi, savjeti 

Provođenje intervjua, analiza 

prikupljenih informacija i pisanje 

izvješataj istraživanja – korisni 

savjeti 

Igra uloga – vježbanje intervjua 

Etnografski pristup – plan/nacrt 

istraživanja, kako pisati 

etnografiju? 

Svi materijali dostupni na MudRi. 

Od studenata se očekuje 

upoznavanje s materijalima. 

Studenti upoznati s očekivanim 

ishodima i pravilima; studentima 

je detaljno opisan kolegij, a svi 

potrebni materijali postavljeni na 

MudRi. 

Studente se upućuje na vođenje 

dnevnika istraživanja s ciljem 

refleksije na provedena 

istraživanja (dva istraživanja – dva 

dnevnika) – opažanje, 

izazovi/poteškoće svake faze i 

kako ih se riješilo, što su novoga 

naučili (fokus na konkretna znanja 

i vještine, novo razvijene 

kompetencije), što bi mijenjali da 

ponovo provode istraživanje 


priprema za nastavu i aktivno 

sudjelovanje u raspravi – 

preporuka je pročitati dostupne 

materijale o kvalitativnoj 

metodologiji na MudRi sustavu te 

Cohen, L., Manion, L., Morrison, 

K. (2007). Metode istraživanja u 

obrazovanju. Jastrebarsko: 

Naklada Slap; posebnu pažnju 

obratiti na poglavlje Pitanja 

nactra istraživanja: planiranje 

istraživanja (str. 73-91) 



sudjelovanje u raspravi: 

upoznavanje s intervjuom kao 

metodom prikupljanja podataka 

(studenti trebaju pročitati 

minimalno 1 članak postavljen na 

MudRi sustav) 


priprema za nastavu: izazovi u 

provedbi intervjua i analiza 

prikupljenih podataka (studenti 

trebaju pročitati minimalno 1 

članak postavljen na MudRi) 



sudjelovanje u raspravi: 

upoznavanje s etnografskim 

pristupom u kvalitativnim 

istraživanjima (pročitati dostupne 

materijale na MudRi sustavu) 

f2f

6 

7 

8 

9 

10 

11 

12 

13 

14 

Napomena: 

Terenska nastava – rad na 

istraživanjima i dnevnicima 

istraživanja 

Refleksija na provedena 

istraživanja i - motivacija za rad na 

istraživačkim zadacima /analiza 

literature/izrada nacrta/provedba 

intervjua i etnografski pristup u 

istraživanju - anliza najsvjetlijih 

trenutaka i najvećih izazova s 

kojima su se studenti susretali 

(analiza sličnosti i razlika, obrazaca 

u provedbi istraživanja) 

Prezentacija provedenih 

istraživanja (etnografski pristup) 

Zaključak i evaluacija kolegija i 

rada studenata 

15 Dopunski i dodatni rad u kolegiju 

Tematske rasprave u malim 

grupama i velikoj grupi (priprema 

jedinstvenog / zajedničkog nacrta 

istraživanja i podpitanja) 

Samostalan i/ili timski rad 

studenata na provedbi 

istraživanja 

Osvrt na analiziranu literaturu 

Rad u malim grupama uz 

korištenje AI metode 

(Appreciative Inquiry) – mapiranje 

izazova/poteškoća, prednosti i 

pozitivnih iskustava, preporuke za 

nove istraživačke zadatke 


prezentacija procesa i rezultata 

istraživanja koje su provodili s 

djecom ispitanicima. Studenti 

mogu pripremiti power point 

prezentaciju, ali se potiču i na 

druge oblike prezeniranja 

Kolegij zaključen i vrednovan 

Aktivnosti ovise o evaluaciji 

kolegija i rada studenata 

Terenska nastava 

(istraživanja, 

samostalni rada 

studenata na 

provedbi dva 

istraživačka 

zadatka manjeg 

opsega) 

Kontakt sa studentima odvija se preko sustava za udaljeno učenje. Studenti uvijek mogu dogovoriti i f2f konzultacije s nositeljicom kolegija, 

asistenticom i demonstratoricom. 

f2f



Nastavno opterećenje 

Metodologija pedagoških 

istraživanja 

Nositelj kolegija 

prof.dr.sc. Branko 

Rafajac 

Asistentica 

Vrijeme i mjesto održavanja 

nastave 

7 2 P + 2S ponedjeljkom: 

- predavanja od 10:15 – 12:00 

(uč.br.301) 

- seminari ponedjeljkom od 

12:15 – 14:00 (uč.br.205) 

Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon 

E-mail 

Utorkom od 09:00 do 10:00 

Srijedom od 09:00 do 10:00 


310/III 051 265 714 brafajac@ffri.hr 

E-mail 

Maja Močibob prema prethodnom dogovoru na email 321/III mmocibob@ufri.hr 



Nacrti povijesnih, deskriptivnih, korelacijskih, uzročno-komparativnih, eksperimentalnih, Studij i analiza dokumentacije, Postupci 

nenametljivog prikupljanja podataka, Analiza sadržaja, Opažanje (sustavno promatranje), Intervju, Anketna istraživanja, Anketa I. dio 

(konstruiranje, obrada, mjerne ljestvice, varijable), Anketa II. dio (konstruiranje, obrada, mjerne ljestvice, varijable), Korelacijska 

istraživanja, Uzročno-komparativna i eksperimentalna istraživanja. 


Nakon odslušanog kolegija studenti će moći prepoznati i objasniti temeljne metodološke pojmove i istraživačke paradigme; Izraditi i 

evaluirati plan jednostavnijeg istraživačkog zadatka; U ulozi suradnika sudjelovati u realiziranju istraživačkih projekata, Samostalno 

osmisliti i realizirati jednostavnija primijenjena istraživanja, Osposobiti za primjenu više postupaka prikupljanja i evidencije empirijskih 

podataka u svrhu znanstvenog istraživanja. 



x x x x 



AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS 

BODOVIMA 

MAX BROJ BODOVA 

Prisustvo na predavanjima i seminarima 2 0 

Opažanje 0,5 20 

Intervju 1 25 

Konstruiranje mjernih instrumenata 1 25 

Međuispiti (kolokvij) 2,5* 30 

ZAVRŠNI ISPIT 2,5* 30 

UKUPNO 7 100 

Varijanta 1. (završni ispit) Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj 

bodova koje student može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može 

ostvariti 30 bodova. 

Varijanta 2. (bez završnog ispita) *Ispit se može položiti kroz dva kolokvija (sredinom i na kraju semestra), pri čemu svaki kolokvij 

obuhvaća dio gradiva (predavanja i seminari). Studenti koji ne pristupe kolokvijima ili ne polože oba kolokvija, pristupaju ispitu u 

ispitnim rokovima, koji se sastoji od pismenog dijela. 



1. Cohen, L ., Lauren i Morrison, K. (2007.) Metode istraživanja u obrazovanju, Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja 

prema izvedbenom programu) 

2. Milas, G. (2005.) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana 

poglavlja prema izvedbenom programu) 

3. Mužić, V. (2004) Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja (drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje). Zagreb: Educa 


1. Denzin, N. K., Lincoln,Y. S. (2000). Handbook of Qualitative Research (Second edition). Thousand Oaks-London-New Delhi: 

Sage Publications 

2. Gall, M. D., Borg, W. R., Gal, J. P. (2003) Educational Research, An Introduction (7. edition). Boston [etc.] : Allyn and Bacon, 

3. Halmi, A. (2004.) Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima Jastrebarsko : Naklada Slap, 2004 

4. Halmi, A. (2001). Metodologija istraživanja u socijalnom radu. Zagreb: Alinea 

5. Halmi, A. (1996). Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima. Samobor: A. G. Matoš. 

6. Lamza-Posavec V. (1995.) Javno mnijenje - teorije i istraživanje Alinea, Zagreb

7. Mejovšek, M. (2007). Metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima Naklada Slap, Jastrebarsko 

8. Matijević, M., Mužić, V., Jokić, M. (2003). Istraživati i objavljivati: elementi metodološke pismenosti u pedagogiji.Zagreb: Hrvatski 

pedagoško-književni zbor. 

9. Rafajac, B.: Metodological and strategic condition for research improvement in education. “Research in the field of education”, 

Univerza v Mariboru, 1995. str. 394-398. 

10. Rafajac, B.: Multimethodological Researches as Initiative for Educational Theories integration. U zborniku: Teorijskometodološka 

utemeljenost pedagoških istraživanja, (Theorethical and Methodological fondation of Educational Research) Rijeka, 

Filozofski fakultet u Rijeci, 2001. 51-58. 

11. Yin K.R. (2007.) Studija slučaja – dizajn i metode, Fakultet politikih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Politička misao, Zagreb, 



Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (redovito će se voditi popis prisutnih studenata na predavanjima i 

seminarima). Broj mogućih izostanaka uz zadržavanje mogućnosti stjecanja prava na potpis reguliran je Pravilnikom o studiju. 

Od studenata se očekuje da se informiraju o nastavi koju su propustili i da redovito posjećuju sustav za 

e-učenje MudRi gdje će biti dostupan dio nastavnog materijala za samostalno učenje. 


Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Zadaće se predaju isključivo putem 

sustavaza e-učenje MudRi (onemogućena je predaja zadataka nakon isteka roka). Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih 

rokova dovodi do oduzimanja ocjenskih bodova. 


Tijekom prvog tjedna nastave studenti su obavezni prijaviti se u sustav za e-učenje MudRi te kontinuirano pratiti obavijesti u 

kolegiju za e-učenje. Također, očekuje se da studenti kontinuirano prate oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e-mail. 

Studenti će povratne informacije koje se odnose na samostalne zadatke dobiti putem e-maila ili na konzultacijama. 


Studenti mogu kontaktirati s nositeljem kolegija i asistenticom tijekom nastave, konzultacijaili putem e-maila. Prije dolaska na 

konzultacije studenti su dužni najaviti se te se pripremiti za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-mailove šalju isključivo 

radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelja kolegija i asistentice. 


Od studenata se očekuje poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente (dokumenti su dostupni na 

mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta). 

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2011./ 2012. Predavanja 

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema 

1. 4.3. Uvod – Nacrti povijesnih, deskriptivnih, korealacijskih, uzročnokomparativnih, 

eksperimentalnih istraživanja 

2. 11.3. Opažanje (sustavno promatranje) 

3. 18.3. Opažanje (sustavno promatranje) 

4. 25.3. Intervju 

5. 1.4. Neradni dan 

6. 8.4. Studij i analiza dokumentacije 

Postupci nenametljivog prikupljanja podataka 

7. 15.4. Analiza sadržaja 

8. 22.4. Kolokvij 

9. 29.4. Osiguranje valjanosti i pouzdanosti 

10. 6.5. Izbor uzoraka 

11. 13.5. Anketna istraživanja (I) 

12. 20.5. Anketna istraživanja (II) 

13. 27.5. Korelacijska istraživanja 

14. 3.6. Uzročno-komparativna i eksperimentalna istraživanja 

15. 10.6. Kolokvij 

studenata 

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2011. / 2012. Seminari 

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata 

1. 4.3. Podjela zadataka ili kako ćemo raditi 

2. 11.3. Opažanje - uputa i smjernice 

3. 18.3. Opažanje 

4. 25.3. Opažanje 

5. 1.4. Neradni dan 

6. 8.4. Intervju - uputa i smjernice 




10. 6.5. Konstrukcija mjernih instumenata - uputa i smjernice 

11. 13.5. Konstrukcija mjernih instumenata 



14. 3.6. Primjena mjernih instumenata 

15. 10.6. Konačna povratna informacija, evalucija kolegija 

Napomena



Broj ECTS-a 

Nastavno 

opterećenje 


- prema rasporedu sati 

EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA 7 45+30+0 

Nositelj kolegija Vrijeme za 

konzultacije 

Kabinet Telefon E-mail 

dr.sc. Barbara Ponedjeljak i srijeda Kampus, 3. kat, soba 360 265 778 roncevic@ffri.hr 

Rončević Zubković 12:00-13:30 

Asistent 

Martina Didović 

Vrijeme za 

konzultacije 


martinadidovic@gmail.com 



Klasično i operantno uvjetovanje u razredu; Modeliranje, mentorstvo i samoregulacija ponašanja; Teorija 

obrade informacija; Kognitivne i metakognitivne strategije; Konstruktivistička teorija učenja; Primjena teorija 

učenja u poučavanju; Vrednovanje znanja učenika; Inteligencija i učenje; Motivacija i učenje; Interakcija meĎu 

učenicima u razredu; Interakcija izmeĎu nastavnika i učenika; Suradničko učenje; Različiti pristupi održavanju 

discipline i rješavanja disciplinskih problema. 


Nakon položenog ispita sudent će biti u stanju: 

1. opisati i razlikovati različite oblike i teorije učenja 

2. opisati i primijeniti efikasne strategije učenja i metode poučavanja strategija 

3. opisati i razlikovati različite pristupe poučavanju i primjeniti načela specifičnog pristupa u planiranju 

nastavnog sata 

4. razlikovati i primijeniti različite pristupe vrednovanju znanja 

5. objasniti pojam inteligencije, njen utjecaj na školsko postignuće i izraditi plan predavanja prema specifičnim 

teorijama inteligencije 

6. objasniti povezanost osobina ličnosti, samopoimanja i školskog postignuća 

7. opisati i usporediti različite izvore motivacije za učenje i objasniti njihov učinak na pristup učenju 

8. razlikovati tipove socijalnog statusa u razredu i planirati postupke za unapreĎenje socijalnog statusa 

učenika 

9. opisati i objasniti komponente odnosa učenika i nastavnika 

10. primijeniti socijalne vještine za uspostavljanje pozitivne socijalne interakcije i za mijenjanje neprihvatljivog 

ponašanja učenika 

11. opisati i objasniti različite pristupe održavanju discipline i rješavanju problema discipline u školi 



X X X 


Mješoviti e-kolegij 



BODOVIMA 


Aktivnost u nastavi 1 20 

Esej 0.2 5 

Kolokviji 2,7 45 

ZAVRŠNI ISPIT 1.6 30 

UKUPNO 5.5 100 

* Izvedbenom programu priložen je način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje 

Za svaku aktivnost koja se ocjenjuje student mora skupiti minimum bodova za ostvarivanje prava na 

potpis.



Kolić-Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija. (Poglavlja 5-15). Filozofski fakultet, Rijeka. 

Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja (Poglavlja 4- 

8). Zagreb: IEP. 


Čudina-Obradović, M. (2000). Kad kraljevna piše kraljeviću: Psihološki temelji učenja čitanja i pisanja. 

Zagreb: Korak po korak. 

Faber, A., Mazlish, E. (2000). Kako razgovarati s djecom da bi bolje učila. Zagreb: Mozaik knjiga. 

Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko: Slap. 

Janković, J. (1996). Zločesti đaci genijalci. Zagreb: Alinea. 

Kroflin, L., Nola, D. (ur.). (1987). Dijete i kreativnost. Zagreb: Globus. 

Liebeck, P. (1995). Kako djeca uče matematiku. Zagreb: Educa. 

Neill, S. (1994). Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa. 

Salovey, P., Sluyter, D.J. (1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija. Pedagoške implikacije. 

Zagreb: Educa. 

Zarevski, P. (1994). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Slap. 

Winkel, R. (1996). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa. 



Studenti su dužni prisustvovati na 70% predavanja i vježbi. 


Radovi koji se izraĎuju izvan nastave trebaju biti predani u zadanom roku putem portala MudRi, a ukoliko 

nisu student gubi dio ocjenskih bodova. 


Studenti će o svim relevantnim informacijama o izvedbi ovog kolegija biti obavještavani putem portala 

MudRi na kojemu će biti otvoren e-kolegij. 


Nastavnici se mogu s pitanjima obratiti putem MudRija, e-maila ili u terminima konzultacija. 


Materijali za nastavu i pripremanje kolokvija studentima će biti dostupni na e-kolegiju u portalu MudRi. 

Prilikom izrade zadanih radova studenti moraju poštivati etička pravila. Posebno će se voditi računa o tome 

je li predani studentski rad samostalni uradak. Svako plagiranje imat će posljedice gubitak ocjenskih 

bodova koji se neće moći nadoknaditi.

VI. POPIS TEMA, 2012 / 2013. 

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena 

07.03.2013. Uvod; Klasično uvjetovanje 

14.03.2013. Operantno uvjetovanje 

21.03.2013. Učenje opažanjem 

28.03.2013. Kognitivne teorije učenja i 

poučavanje; 

1. zadatak 

11.04.2013. Kognitivne i metakognitivne 

2. zadatak 

strategije; 

18.04.2013. Procjena i ocjenjivanje znanja; 3. zadatak 

25.04.2013. Teorije inteligencije 1. kolokvij 

02.05.2013. Motivacija i učenje 

09.05.2013. Učenici s posebnim potrebama; 

16.05.2013. Odnosi nastavnika i učenika 2. kolokvij 

23.05.2013. Odnosi meĎu učenicima 

4. zadatak 

Suradničko učenje; 

06.06.2013. Disciplina u razredu 

13.06.2013. 3. kolokvij 

NAČIN OCJENJIVANJA 

AKTIVNOST ECTS 

DODJELJEN 

AKTIVNOSTI 

PohaĎanje 1,5 

nastave 

Aktivnosti 

na nastavi i 

zadaće 

AKTIVNOST STUDENATA METODA PROCJENE OCJENSKI 

BODOVI 

1 1. uvjetovanje 

2. planiranje sata u 

konstruktivističkom okviru 

3. normativno i kriterijsko 

ocjenjivanje 

4. izrada sociometrijske 

matrice i sociograma 

Kriteriji su razraĎeni za 

svaki zadatak. 

Esej 0,2 5 

Kontinuirana 2,7 3 meĎuispita Bodovi na meĎuispitu se 45 

provjera 

pretvaraju u ocjenske 

znanja 

bodove. 

Završni ispit 1,6 Usmeni ispit 30 

UKUPNO 7 100 

Aktivnost u nastavi 

Studenti će samostalno trebati izvršiti tri zadatka i napisati esej na zadanu temu, a za uradak na tim zadacima mogu maksimalno dobiti 

20 bodova. Student može dobiti bodove na ovom zadatku samo ako je zadatak izvršio u skladu s uputama. 

Zadaci su: 1. Razlikovanje klasiĉnog i operantnog uvjetovanja na primjerima (12 

zadataka) – 8 bodova (minimum 4 boda, po jedan bod iz svakog principa) 

2. Planiranje sata u konstruktivistiĉkom okviru – max. 5 bodova 

1 – odgovarajući odabir teme 

2 – naĉin organizacije sata i korišteni materijali 

1 – premošćivanje i pitanja 

1 – refleksija 

3. primjena normativnog i kriterijskog ocjenjivanja na tri primjera – 3 boda 

(minimum 2 boda) 

4.Izrada sociometrijske matrice i sociograma (svi zadani dijelovi moraju biti napravljeni) – max. 4 bodova 

1 – sociometrijska matrica 

1 – sociogram za biranja i odbijanja 

2 – vlastiti osvrt na sociogram 

20

Esej 

Studenti trebaju napisati esej na temu Pouĉavanje samoregulacije uĉenja – max 5 bodova 

1 – prezentirana je teorijska osnova 

3 – razrada primjera 

1 – mogućnosti primjene u razredu 

Međuispiti 

Studenti su obavezni položiti tri pismena međuispita. Za svaki ispit mogu maksimalno dobiti 15 ocjenskih bodova. Kriterij za 

dobivanje bodova je 50% toĉno riješenih zadataka. Svaki se meĊuispit sastoji od zadataka višestrukog izbora i kratkih esejskih 

zadataka. Na svakom meĊuispitu može se maksimalno dobiti 40 bodova na pismenom ispitu, koji se u ocjenske bodove pretvaraju na 

slijedeći naĉin: 

Bodovi na testu Ocjenski bodovi Bodovi na testu Ocjenski bodovi 

20 - 22 - 7 37- 38 - 14 

23 - 26 - 8 39 - 40 - 15 

27 - 29 - 9 

30 - 31 - 10 

32 - 33 - 11 

34 - 12 

35 - 36 - 13 

Završni ispit 

Završni ispit je usmeni. Student odgovara na tri pitanja i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti po 10 bodova prema 

slijedećim kriterijima: 

1-2 bod - zadovoljava minimalne kriterijume 

3-4 boda - zadovoljavajući, ali sa znaĉajnim nedostacima 

5-6 boda - prosjeĉan sa primjetnim greškama 

7-8 boda - iznad prosjeka, sa ponekom greškom 

9-10 bodova - izuzetan odgovor 

Završna ocjena se odreĊuje zbrajanjem bodova prikupljenih na svim elementima koji su se procjenjivali i KONAĈNA OCJENA SE 

DONOSI PREMA SLIJEDEĆEM KRITERIJU: 

Izvrstan (5) 80 – 100 bodova 

Vrlo dobar (4) 70 – 79 bodova 

Dobar (3) 60 – 69 bodova 

Dovoljan (2) 40 – 59 bodova


PEDAGOGIJE 


IV. SEMESTAR 

Obavezni predmeti 

Evaluacijska istraživanja 

Obrazovna politika 

Tjelesna i zdravstvena kultura 

Interni izborni predmeti 

Obitelj i djeca u riziku 

Didaktička dokimologija 

Feministička pedagogija



Nastavno 

opterećenje 

Evaluacijska istraživanja 7 2 P + 3 V 


- predavanja ponedjeljkom: 

od 12:15 – 14:00 (uč.br.301) 

- vježbe ponedjeljkom od 14:15 – 17:00 

(prema prethodnom dogovoru 

uč.br.201/202 slobodna od 12:15 do 

17:00) (terenski rad) 


prof.dr.sc. Branko Rafajac 

Ponedjeljkom od 9 do 10h 

Prema dogovoru e-mailom 

Asistentice: Vrijeme za konzultacije 

310/III 051 265 714 brafajac@ffri.hr 

Kabinet 

Telefon E-mail 

Doc.dr.sc. Bojana Ćulum 313/III 051 265 711 

bculum@ffri.hr 

Doc.dr.sc. Nena Rončević 

prema prethodnom dogovoru 

na email 314/III 051 265 720 nroncevic@ffri.hr 



Priroda evaluacijskih istraživanja; Š to, tko, kada, kako, čime: pitanja koja impliciraju izbor dizajna i metoda u 

evaluacijskim istraživanjima; Kvantitativni, kvalitativni i kombinirani pristup, metode (postupci i instrumenti); Tipični 

problemi i situacije koji se vrednuju (predmet evaluacijskih istraživanja) i specifičnosti pristupa; Vrednovanje ciljeva i svrhe 

programa, postupaka, ishoda; Unapređivanje programa, usmjerenost na kvalitetu, osiguranje kvalitete, dokumentiranje 

razvoja. Balansi u nacrtu evaluacijskih istraživanja (širina-dubina), Vrste i izbor ciljanih uzoraka bogatih informacijama; 

Primjena sustavnog opažanja u evaluacijskim istraživanjima; Primjena intervjua u evaluacijskim istraživanjima; Primjena 

ankete u evaluacijskim istraživanjima; Izrada izvješća o provedenom vrednovanju. 


Nakon realizacije programa studenti će biti osposobljeni za evaluaciju kvalitete i učinkovitosti akcija, projekta i programa; 

Budući da je vrednovanje sastavni dio ili preduvjet uspješnosti bilo koje socijalne akcije osposobljenost za te poslove 

bitan je aspekt radnih kompetencija u svim društvenim službama i ustanovama. 



x x x 

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe 

x x x 


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE 

UDIO AKTIVNOSTI U ECTS 

BODOVIMA 


Prisustvo na predavanjima i vježbama 2 0 

Nacrt evalucijskog istraživanja 1 15 

Istraživački rad na terenu (dnevnik istraživanja) 2 20 

Završni izvještaj 1 35 

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 

UKUPNO 7 100 

1



1. Milas, G. (2005) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima, Slap, Jastrebarsko, str. 301-332; 

585- 612. 

2. Guba, E. (1981). Effective evaluation. San Francisco: Jossey-Bass. 

3. Ruthman,L. (1984). Evaluation research and methods: A Basic Guide. Beverly Hills CA: Sage. 

4. Paton, M. Q. (1990). Qualitative Evaluation and research Methods. (2 nd ed.).Newbury Park, Ca: Sage. 

Preporučena literatura: 

1. Denzin, N. K., Lincoln,Y. S. (2000). Handbook of Qvalitative Reseaarch (Second edition). Thousand Oaks-London- 

New Delhi: Sage Publications. (Part V) 

2. Rafajac, B. (1995). Metodological and strategic condition for research improvement in education. “Research in the 

field of education”, Univerza v Mariboru, str. 394-398. 

3. Rafajac, B:, Ledić, J., Kovač,V. (1998). Kvaliteta visokog obrazovanja. U zborniku s međunarodnog znanstvenog 

kolokvija: “Kvaliteta u odgoju i obrazovanju”,(The quality in Education and Teaching) / Rosić, V. (ur.). Sveučilište u 

Rijeci, Pedagoški fakultet, Rijeka: str. 19-28. 



Od studenata/studentica očekuje se redovito pohađanje nastave koja će se organizirati u učionici. Broj mogućih 

izostanaka uz zadržavanje mogućnosti stjecanja prava na potpis reguliran je Pravilnikom o studiju. Popis prisutnih 

studenata redovito će se voditi. Od studenata/studentica očekuje se da se informiraju o nastavi koju su propustili. 

Učenje i poučavanje proces je kojega se ne može u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogočemu je 

ovisan ne samo o nastavniku, već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti, mjestu 

boravka, itd.). U tom kontekstu, studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave. 

Ulasci u učionicu nakon početka nastave remete koncentraciju prisutnih. Mole se studenti da poštuju vrijeme početka 

nastave, a u slučaju kašnjenja (do 15 minuta), da uđu čim manje remeteći nastavu. Ne očekuje se da nastavi 

prisustvuju studenti koji zakasne više od 15 minuta. 


Kašnjenje s predajom zadaća (nacrt istraživanja, izvještaj) rezultira smanjenjem ocjene. U slučaju neizvršavanja 

propisanog zadatka studentu/studentici koji želi nastaviti studij, može se odrediti zadatak koji će u pravilu biti opsežniji i 

složeniji od onoga koji je bio izvorno zadan. Studentima koji iz neopravdanih razloga ne pristupe provjeri znanja na 

ponovljenoj provjeri umanjit će se postignuti bodovi za 15%. 


Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat će se preko MudRi sustava za udaljeno učenje, po potrebi I 

preko e-mail grupe. 


Tijekom konzultacija ili prema prethodnom dogovoru putem email-a 


Od studenata/studentica koji upišu ovaj predmet očekuje se poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog 

kodeksa za studente. Mole se studenti/studentice da se upoznaju s ovim dokumentima na mrežnim stranicama 

Filozofskog fakulteta. 

Budući da je razvijanje suradnje i timskog rada jedan od očekivanih ishoda rada u ovom predmetu, takvi će se oblici 

rada stimulirati. Pritom se od studenata koji rade u timu/grupi očekuje ravnomjerno sudjelovanje u obavljanju obveza, 

što ć e se dokumentirati vođenjem dnevnika rada odnosno istraživanja Sve poteškoće u međusobnoj komunikaciji 

potrebno je razriješiti čim je prije moguće, a s eventualnim problemima prilikom suradnje na vrijeme upoznati 

nastavnike koji vode kolegij. 

Mole se studenti da sva pitanja i nedoumice u vezi s predmetom prvo predoče nastavnicima na kolegiju, a u slučaju 

nezadovoljstva predloženim rješenjem, da se obrate drugim osobama ili tijelima na Fakultetu (pročelniku Odsjeka, 

prodekanici za nastavu, dekanu, Etičkom povjerenstvu). 

2

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012/ 2013. Predavanja 


1. 04.03. 

2. 11.03. 

3. 18.03. 

Upoznavanje sa sadržajem i očekivanim ishodima kolegija 

Odnos temeljnih i primijenjenih istraživanja 

Priroda evaluacijskih istraživanja 

Što, tko, kada, kako, čime: pitanja koja impliciraju izbor 

dizajna i metoda u evaluacijskim istraživanjima; 

Kvantitativni, kvalitativni i kombinirani pristup, metode 

(postupci i instrumenti); 

4. 25.03. 

Tipični problemi i situacije koji se vrednuju ( predmet 

evaluacijskih istraživanja) i specifičnosti pristupa 

5. 01.04. NERADNI DAN 

6. 08.04. Vrednovanje ciljeva i svrhe programa, postupaka, ishodi, 

7. 15.04. 

Unapređivanje programa, usmjerenost na kvalitetu, 

osiguranje kvalitete, dokumentiranje razvoja. 

8. 22.04. 

Vrednovanje razlika, vrednovanje prevencije, studije 

slučajeva, 

9. 29.04 Balansi u nacrtu evaluacijskih istraživanja (širina-dubina) 

10. 06.05. Vrste i izbor ciljanih uzoraka bogatih informacijama 

11. 13.05. Primjena sustavnog opažanja u evaluacijskim istraživanjima 

12. 20.05. Primjena intervjua u evaluacijskim istraživanjima 

13. 27.05. Izrada izvješća o provedenom vrednovanju. 

14. 03.06. 

Priprema za kolokvij / kolokvij (predrok) – u dogovoru s 

nastavnikom! 

15. 10.06. Kolokvij, Analiza uspjeha i evalucija kolegija 

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012/2013. Vježbe 


1. 04.03. 

2. 11.03. 

3. 18.03. 

Uvod – detaljno upoznavanje s konceptom vježbi (nacrt 

istraživanja, plan aktivnosti, terenska nastava-provedba 

istraživanja, dnevnik istraživanja, izvještaj i prezentacija rezultata), 

Predstavljanje projekta za evaluaciju (gost na vježbama: 

Loredana Zima, prof., OŠ Vežica) 

Podjela u timove i plan terenske nastave 

Iskustva prethodnih generacija – studenti kao gostujući predavači 

S evaluacijom na Ti – uvodno predavanje o evaluacijskim 

procesima u organizacijama 

Do 20.03. završiti preliminarno prikupljanje informacija o ustanovi 

(internet, pregled pojavljivanja u medijima) i pripremiti prve 

bilješke o ustanovi za odgovarajući dio Nacrta istraživanja 

istraživanja 

4. 25.03. Do 28.03. održati sastanak timova s mentoricom u OŠ Vežica 

5. 

6. 

01.04./ 

NERADNI 

DAN 

08.04. 

7. 15.04. 

Terenska i konzultativna nastava – detaljan plan aktivnosti u 

provedbi evaluacije (u suradnji s mentoricom u OŠ Vežica) + opis 

škole, osvrt na aktualne projekte koji se u školi provode; detaljan 

opis projekta koji se evaluira 

- predati do 08.04. 

Plan aktivnosti – potvrda (mailom, povratna inforamcija B-Ćulum i 

N.Rončević) 

Prethodna 

priprema 

studenata 

Napomena 

Prethodna priprema 

studenata 

Upute i obrasci studentima 

će biti dostupni putem 

MudRi sustava za udaljeno 

učenje. 

Prikupiti što više 

informacija o ustanovi za 

koju će se provoditi 

evaluacijsko istraživanje 

U dogovoru s mentoricom 

u školi (svi zajedno ili 

timovi prema području 

evaluacije) 

Studenti će većinu 

materijala potrebnih za 

opis organizacije i projekta 

dobiti od mentorice u školi 

Materijali se šalju mailom 

na bculum@ffri.hr i 

nroncevic@ffri.hr 

3

8. 22.04. 

Izrada radne verzije nacrta istraživanja: povratna informacija i 

dorada nacrta (kontinuirano) 

9. 29.04 

Predaja radne verzije nacrta istraživanja: povratna informacija i 

dorada nacrta (kontinuirano) 

10. 06.05. 

Radna verzija instrumenata evaluacije, (povratna informacija B. 

Ćulum i N.Rončević) 

Terenska i konzultativna nastava – provođenje anketiranja, fokus 

11. 13.05. grupa, intervjua (kontakti s korisnicima i ostalim dionicima 

projekta) 

12. 20.05. Unos, obrada i analiza podataka u SPSS-u (NR) 

13. 27.05. Unos, obrada i analiza podataka u SPSS-u (NR) 

14. 03.06. 

Terenska i konzultativna nastava - Predaja konačne verzije 

izvještaja, povratna informacija 

15. 10.06. 

NAPOMENA: 

Terenska i konzultativna nastava - Predaja konačne verzije 

izvještaja, prezentacija rezultata u organizaciji 

Računalna 201/202. 

Priprema i održavanje 

prezentacije o rezultatima 

istraživanja u OŠ Vežica 

U ovisnosti od dinamike rada i tijeka evaluacijskog istraživanja, a prema potrebama studenata, dodatno će se organizirati 

konzultacije i rad na računalu radi kreiranja instrumentarija za istraživanje, unosa, obrade i interpretacije podataka. 

4


Obrazovna politika 


dr. sc. Vesna Kovač, 

izv. prof. 

Asistent 

Nema 


Broj ECTS-a 


Vrijeme odrţ avanja 

nastave 

7 2+2+0 Srijedom: 

Seminari: 8.15 -10.00 

Vrijeme za 

konzultacije 

Ponedjeljkom: 13.00- 

14.00 

i prema dogovoru e- 

mailom 

Vrijeme za 

konzultacije 

Kabinet Telefon 

Predavanja: 10.15 -12.00 

E-mail 

312 051 265 717 vkovac@ffri.hr 


- - - - 


SADRŢAJ KOLEGIJA 

Uvod u kolegij (terminologija, obaveze, očekivanja). Pojam politike i obrazovne politike. 

Temeljni koncepti obrazovne politike: moć, interesi, ciljevi, vrijednosti, ideologije, kontrola, odlučivanje i 

strategije utjecaja 

Upravljanje i vođenje: temeljni pojmovi i teorije 

Tipovi upravljanja i vođenja obrazovnim organizacijama 

Prikaz istraživanja upravljanja i vođenja obrazovnim organizacijama 

Uvod u mikropolitiku (temeljni pojmovi i koncepti) 

Etape analize obrazovne politike. 

Pristupi analizi obrazovne politike. 

Odnos države i obrazovanja 

Ekonomski aspekti obrazovanja 

Organizacijska kultura obrazovnih organizacija: pristupi istraživanju organizacijske kulture 

Osiguranje kvalitete u obrazovanju 

Globalizacijski procesi u obrazovanju 

Prikaz i analiza ključnih dokumenata vezanih uz obrazovnu politiku (strategije, bijeli dokumenti...) 

Prikaz i analiza djelatnosti i projekata domaćih i međunarodnih organizacija vezanih uz pitanja obrazovanja 

Prikaz djelovanja institucija lokalne uprave i samouprave vezane uz pitanja obrazovanja 

Aktualne teme iz obrazovne politike 

OĈEKIVANI ISHODI 

Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija Obrazovna politika mogu: 

- Interpretirati različite mogućnosti uporabe pojma politike i obrazovne politike; 

- Opisati i komentirati aktualna zbivanja u obrazovnoj politici u domaćim i međunarodnim okvirima, 

- Oblikovati i argumentirati stajalište o različitim procesima obrazovne politike u domaćem i 

međunarodnom kontekstu; 

- Analizirati i interpretirati djelovanje različitih interesnih skupina u obrazovanju (mikropolitika) s osobitim 

osvrtom na svoju vlastitu ulogu u obrazovnoj politici; 

- Objašnjavati utjecaje različitih društveno-političkih zbivanja na obrazovanje 

- Opisati proces analize obrazovne politike prema temeljnim etapama. 

NAĈIN IZVOĐENJA NASTAVE (oznaĉiti aktivnost s “x”) 


X X X X

Terenska nastava E-učenje Mentorski rad Ostalo 

X X 



BODOVIMA 


Prisustvo na nastavi 1,5 - 

Priprema za nastavu 0,5 - 

Izrada vježbi 2 40 

Priprema za kolokvij 2 30 

Priprema za završni ispit 1 30 

UKUPNO 7 100 

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje 


Obvezna literatura 

Nastavnik će pomoći studentima odabrati ključne sadržaje i po potrebi pripremiti prijevode dijelova literature 

na engleskom jeziku: 

Bardach, E. (2009). A Practical Guide for Policy Analysis. The Eightfold Path to More Effective Problem 

Solving. Washington, DC: SAGE 

Ben-Peretz, M. (2009). Policy-making in education. A holistic approach in response to global changes. 

Lanham, England: Rowman & Littlefield Education. 

Colebatch, H. K. (1998). Policy. Buckingham: Open University Press. 

Cooper, B. S.; Cibulka, J. G. i Fusarelli, L. D. (2008). Handbook of Education Politics and Policy. New York: 

Routhledge 

Grdešić, I. (1995). Političko odlučivanje, Zagreb: Alineja 

Hill, M. (2010). Proces stvaranja javnih politika. Zagreb: FPZ 

Rizvi, F., & Lingard, B. (2010). Globalizing educational policy. London: Routledge. 

Sahlberg, P. (2012). Lekcije iz Finske. Zagreb: Školska knjiga 

Strugar, V. (2012). Znanje, obrazovni standardi, kurikulum. Zagreb: Školske novine 


Knjige (odabrana poglavlja): 

Cibulka, J. G. (2001). The Changing Role of Interest Groups in Education: Nationalization and the New 

Politics of Education Productivity. Educational Policy. 15, 1, 12-40. 

Fowler, F. C. (2008) Policy Studies for Educational Leaders: An Introduction. New York: Prentice Hall

Fuhrman, S. H.; Cohen, D. K. i Mosher, F. (2007). The State of Education Policy Research. Theoretical 

Concepts and Research Methods. Mahwah, New Yersey: Lawrence Erlbaum Associates, Publishers. 

Fullan, M. (2007). The New Meaning of Educational Change. New York: Teachers College, Columbia 

University. 

Gallacher, N. (ur.) (2001). Governance for Quality of Education. Conference Proceedings. Budapest: Open 

Society Institute & World Bank. 

Heck, R. H. (2004). Studying Educational and Social Policy. Mahwah, New Yersey: Lawrence Erlbaum 

Associates, Publishers. 

Honig, M. I. (2006). New Directions in Education Policy Implementation. Confronting Complexity. Albany, 

NY: State University of New York Press. 

Liessmann, K. P. (2008). Teorija neobrazovanosti. Zagreb: Jesenski Turk 

Legrand, L. (1993). Obrazovne politike. Zagreb: Educa 

Rosandić, D. ( 2005.).Hrvatsko školstvo u okružju politike. Zagreb: Školska knjiga. 

Scribner, J. D.; Aleman, E. i Maxcy, B. (2003). Emergence of the Politics of Education Field: Making Sense 

of the Messy Center. Education Administration Quarterly. 39, 1, 10-40. 

Timar, T. i dr. (2001). Proceedings of the Educational Policy Workshop. Kyiv: Context Publishing House. 

Weimenr, D. L. i Vining, A. R. (1998). Policy Analysis: Concepts and Practice. London: Prentice Hal. 

Weiss, C. (1998). Evaluation. Methods for Studying Programs and Policies. New Yersey: Prentice Hall. 

Whitty, G. (2002). Making Sense of Education Policy. London: Institute of Education. 

Ĉasopis (odabrani ĉlanci): 

Educational Policy. Urednik: Altbach, P. i dr. ISSN: 0895-9048 Corwin Press, Int. 

Theory and Research in Education. ISSN 1477-8785 London: Sage Publications 

Educational Management, Administration and Leadership. ISSN 1741-1432 London: Sage Publications 

Mreţni izvori. 

South East European Educational Cooperation Network. 

http://www.see-educoop.net 

Institut za razvoj obrazovanja 

www.iro.hr 

Dokumenti i publikacije relevantnih meĊunarodnih institucija vezani uz pitanja obrazovanja 

(UNESCO, OECD, EU, World Bank itd.) 



Nastava će se realizirati kombinirano putem neposredne nastave i nastave pomoću sustava za e-učenje 

MudRi. Očekuje se kontinuirani rad studenata tijekom svakog radnog tjedna (za predmet koji iznosi 7 

ECTS (210 radnih sati) očekuje se uložiti 12 sati rada na predmetu tjedno i 15 sati pripreme za završni

ispit). Rad na predmetu se realizira kroz a) prisustvo na nastavi; b) izradu priprema za nastavu prema uputi 

nastavnika, c) aktivnom sudjelovanju u raspravama preko sustava za e-učenje MudRi; d) proučavanje 

literature i izradu prikaza pročitanih tekstova te e) kroz izradu vježbi. Studenti su dužni voditi tjedna izvješća 

o izvršenim aktivnostima (vidjeti obrazac) i prodiskutirati ih s nastavnikom. 

Direktna nastava. Prisustvo na nastavi je obavezno. Rad će se bazirati na interaktivnim predavanjima i 

povremenim raspravama za koje će biti potrebna prethodna priprema studenata. 

Pripreme za nastavu. Studenti su dužni napraviti odgovarajuće pripreme za nastavu, a upute će 

pravovremeno dobiti od nastavnika. Uglavnom se radi o čitanju tekstova i pretraživanju i prikupljanju 

podataka. 

Nastava putem sustava za e-učenje MudRi. Svaki student dužan je redovito pratiti materijale postavljene na 

MudRom, uključiti se u rasprave na forumu i pravovremeno postavljati zadaće. 

Izrada vježbi. Svaki student dužan je samostalno izraditi i prezentirati četiri od pet ponuđenih vježbi. Upute 

za izradu vježbi biti će pravovremeno objavljene na Mudrom. Također je dužan pratiti prezentacije vježbi 

koje su napravili ostali studenti. Jednu od ponuđenih vježbi student mora obraditi detaljnije, prema 

posebnim uputama, iz koje će biti ocjenjen. 

Priprema za kolokvij. Krajem semestra biti će organiziran kolokvij (test sa zadacima esejskog tipa) na kojem 

će se provjeravat poznavanje sadržaja obavezne literature. 

Priprema za završni ispit. Na završnom ispitu (usmeni ispit) provjeravat će se poznavanje sadržaja svih 

tema obrađenih tijekom nastave. Očekuje se da će studenti dijelove propisane literature kontinuirano 

proučavati tijekom semestra u cilju pripreme za grupne rasprave čime se naglašava potreba redovitog 

prisustva na nastavi. 

PRIDRŢAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA 

Studenti su se dužni pridržavati dogovorenih rokova za dovršetak preuzetih aktivnosti. 

Moguća je organizacija popravnog kolokvija tjedan dana nakon redovitog. Pristup na popravni kolokvij imat 

će samo oni studenti koji iz opravdanih razloga nisu pristupili redovitom kolokviju i studenti koji nisu dobili 

pozitivnu ocjenu. Ocjene iz popravnog kolokvija biti će snižene za 10%. 

NAĈIN INFORMIRANJA STUDENATA 

Studenti mogu pratiti novosti na mrežnim stranicama kolegija (MudRi), tijekom nastave i na redovitim 

konzultacijama. Sve informacije i nastavne materijale studenti će primati putem e-maila. 


Na redovitim konzultacijama i putem e-maila. 


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i 

podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VIa. POPIS TEMA - PREDAVANJA, ljetni semestar 2012 / 2013. 

Tjedan Sadržaj nastavnog programa 

TEMATSKI BLOK 1: TEMELJNI POJMOVI I KONCEPTI OBRAZOVNE POLITIKE 

Uvod u kolegij 

1 

2 

3 

4 

Pojam politike, javnih politika, obrazovne politike 

Temeljni koncepti obrazovne politike: moć, interesi, ciljevi, vrijednosti, ideologije, 

kontrola, odlučivanje i strategije utjecaja (prikaz elemenata iz knjiga: Colebatch 

(2002), Grdešić, (1995) i dr.) 

TEMATSKI BLOK 2: OBRAZOVNA POLITIKA U DRUŠTVENOM KONTEKSTU 

Prikaz aktualnih pitanja i problema u obrazovnoj politici na domaćoj i međunarodnoj 

sceni 

Globalni trendovi u obrazovnoj politici (makrorazina): razumjevanje odnosa države i 

obrazovanja 

Globalni trendovi u obrazovnoj politici (mikrorazina): upravljanje i vođenje 

5 

obrazovnih organizacija 

6 Ekonomski aspekti obrazovanja 

TEMATSKI BLOK 3: FAZE POLICY PROCESA NA PRIMJERIMA IZ 

OBRAZOVNE POLITIKE 

Definiranje policy problema 

7 

8 

Izrada dnevnog reda 

9 KOLOKVIJ 

10 

11 

12 Odlučivanje 

Subjekti policy procesa 

Mikropolitički pristup analizi 

Prikupljanje podataka 

Analiza statističkih podataka 

Analiza financijskih pokazatelja 

Odabir policy rješenja 

Izrada nacrta mogućih ishoda 

Izrada policy preporuka 

13 

Implementacija 

Vrednovanje 

14 Tema po izboru studenata 

15 Zaključna razmatranja i pripreme za završni ispit 

VIb. POPIS TEMA - SEMINARI, ljetni semestar 2012 / 2013. 

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema 

studenata 

1 Upute za seminarski dio rada 

Definiranje popisa ocjenskih zadataka, 

vježbi i preuzimanje tema 

2 Vježba 1: Analiza dnevnog i tjednog tiska: 

aktualne teme iz obrazovne politike 

3 Prezentacija Vježbe 1 

4 Vježba 2: Analiza aktualnih projekata koje 

se bave obrazovnom politikom 

Napomena 

Primjerice, Državna 

matura, HKO i sl. 

Primjerice, PISA 

istraživanje, 

EUROSTUDENT i sl. 

5 Samostalni rad studenata na Vježbi 2 

6 Prezentacija Vježbe 2 Zajedno JP i DP 

7 Vježba 3: Analiza djelatnosti domaćih i 

međunarodnih organizacija čiji je interes 

obrazovna politika (WB, OECD, UNESCO, 

EC i dr.) 


(izrada prikaza sadržaja policy dokumenata) 

9 Prezentacija Vježbe 3

10 Vježba 4: Analiza djelatnosti domaćih 

institucija/organizacija čiji je interes 

obrazovna politika (MZOS, resorni odjeli 

lokalne uprave i samouprave, AZOO, 

NCVVO i dr.) 


12 Prezentacija Vježbe 4 Zajedno JP i DP 

13 Vježba 5: Osvrt na odabrane stručne 

tekstove i članke iz obrazovne politike 


(odabranom tekstu/članku) 

15 Prezentacija Vježbe 5 

Studentima je na 

raspolaganju posebna 

baza podataka 

pripremljena za rad na 

kolegiju. 

Zajedno JP i DP 

Napomena: tijekom rada na kolegiju očekuje se i kontinuirani rad na sljedećim aktivnostima: 

Praćenju i arhiviranju tema obrazovne politike kroz sredstva javnog priopćavanja 

Praćenju aktivnosti projekata, novosti i tekstova domaćih i međunarodnih organizacija koje se bave 

obrazovnom politikom 

Praćenju aktivnosti, projekata, novosti i tekstova IRO-a 

Kolokvij (40 ocjenskih bodova): 

PRAĆENJE I OCJENJIVANJE 

Kolokvij se bazira na pisanoj provjeri usvojenih teorijskih koncepata. Temelji se na proučavanju 

literature i preporučenih nastavnih materijala. Vrednovat će se prema kriteriju količine relevantnih 

informacija. 

Vjeţba (30 ocjenskih bodova): 

Student bira jednu od ponuđenih vježbi koju detaljno izrađuje prema dobivenim uputama. Vrednovat 

će se prema količini prikupljenih informacija, stručnosti osvrta i povezanosti s teorijskim okvirom. 

Završni ispit (30 ocjenskih bodova) 

Završni ispit baziran je na raspravi o pročitanoj obaveznoj i izbornoj literaturi. Vrednovat će se 

količina prezentiranih relevantnih informacija i sposobnost davanja stručnog osvrta. Očekuje se da će 

studenti djelove literature proučavati kontinuirano tijekom semestra prema preporuci nastavnika. 

Ukupna ocjena 

Ukupna ocjena izvodi se prema ukupnom broju ocjenskih bodova na sljedeći način: 

Ocjenski bodovi Ocjena 

100-80 A, Izvrstan 5 

79-70 B, Vrlo dobar 4 

69-60 C, Dobar 3 

59-50 D, Dovoljan2 

49-40 E, Dovoljan 2


OBITELJ I DJECA U 

RIZIKU 

(2g jednopredmetni 

preddiplomski studij, 

interni izborni predmet) 


Prof.dr.sc. Jasminka 

Zloković 

Petra Polić, prof., 

znanstvena novakinja 

- asistentica 


Broj ECTS-a 

4 2 P + 1 S 









Vrijeme I mjesto 

održavanja nastave 

- predavanja i seminari 

srijedom 

12.15 – 15.00 

(učionica prema rasporedu 

sati) 

E-mail 

317 051 265 707 jzlokovic@ffri.hr 

321 051 265 782 ppolic2@ffri.hr 

- Obitelji i djeca u riziku. Vrste rizika. Uzroci i posljedice. Egzistencijalni problemi. Bolesti i izloženost stresovima. 

Konzumenti alkohola i droga. Neprimjereno postupanje roditelja. Rana seksualna aktivnost. Neželjena trudnoća. 

Kažnjavanje djece. 

- Prepoznavanje obitelji i djece u riziku. Teškoće u radu. Konceptualni modeli pružanja pomoći. 

- Nasilje. Vrste nasilja. Teorije uzroka i posljedica nasilja. Nasilje u obitelji. Nasilje među supružnicima. Nasilje nad 

djecom. Nasilje između braće i sestara. Nasilje nad roditeljima. Nasilje nad starijim i nemoćnim osobama. 

Prepoznavanje nasilja u obitelji. Tjelesno zlostavljanje. Psihološko zlostavljanje. Seksualno zlostavljanje. 

- Zanemarivanje. Vrste zanemarivanja. Interakcija različitih oblika nasilja. 

- Manipuliranje djecom u obitelji i medijima. Analize slučaja. 

- Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija. 


Identificirati i objasniti probleme djece i obitelji u riziku 

Identificirati i objasniti trendove razvoja problema djece i obitelji u riziku 

Razlikovati, usporediti i primijeniti vještine za učinkovitu i primjerenu pomoći djeci i obitelji u rizičnim 

situacijama. 

Identificirati, objasniti i kompetentno provoditi programe primarne prevencije nasilja, ovisnosti i drugih rizičnih 

ponašanja. 

Primijeniti vještine promicanja pozitivnih međugeneracijskih odnosa u obitelji. 

Provoditi primjereni neposredni kontakt s djecom i roditeljima 

Identificirati i promicati zdrave - nerizične životne stilove 

Promicati ljudska prava i uspostaviti sigurno poticajno okruženje u obitelji i zvan nje 



x x x x 

Multimedija Terenski rad Vježbe 

x x x 



BODOVIMA 


Pri stvo na predavanjima i seminarima 25 

Aktivnost u nastavi 20 

Seminari 25 

Pismeni ispit 20 

Usmeni ispit 10 

UKUPNO 100

*OCJENJIVANJE 

Varijanta 1. (završni ispit) Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom 

ispitu. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), 

dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova. 


Obavezna literatura 

- Zloković, J. (2009). Nasilje djece nad roditeljima. Rijeka: Zambelli 

- Bilić, V., Zloković, J. (2004), Fenomen maltretiranja djece – Oblici pmoći obitelj i školi. Zagreb: naklada Ljevak, d.o.o., 

str. 27 – 122. 

- Zloković, J., Dečman-Dobrnjič, O. (2008). Djeca u opasnosti – odgovornost obitelji, škole, društva. Zagreb: HPKZ., 

str. 5-70. 

- Miliša, Z., Zloković, J. (2008). Odgoj i manipulacija djecom u obitelji i medijima. Prepoznavanje i prevencija. Zagreb: 

MarkoM.d.o.o., str. 46-129. 

- Zloković, J. (2000), Prinos istraživanju profila rizične obitelji. Zagreb: Previšić, V. (ur.), Napredak, HPKZ, br.1, (141), str. 

35-42. 

- Zloković, J. (2002), Risky Families and Neglected Children – A Personal and Social Problem. U: Tivadar, B. i Mrvar, 

P. (ur.), «Young People in Risk Society», International Conference inLjubljana Novembar 30 – Decembar 2, 2000, 

The Alps-Adriatic Working Community.Ljubljana: Centre for Social Psychology, Faculty of Social Sciences, University 

of Ljubljana,Slovenia, str. 225-228. / zamjenski materijal na hrvatskom jeziku 

Dopunska literatura 

- Forward, S., Buck, C. (2002), Otrovni roditelji. BIOS – Društvo roditelja. Zagreb: Hrvatska udruga za zaštitu djece od 

zlostavljanja i zanemarivanja, Biblioteka ANIMA. 

- Garbarino, J., Dubrow, N., Kostelny, K., Pardo, C. (1992), Children in Danger. Coping with the Consequences of 

Community Violence. San Francisco: Jossey-Bass Publishers, str. 5-22, 134-200. 

- Janković, J. (1994), Sukob ili suradnja. Zagreb: Alinea. 

- Karlović, A., Buljan-Flander, G., Vranić, A. (2001), Validacija Upitnika o zlostavljanju u djetinstvu. Suvremena 

psihologija, Vol. 4, br. 1-2. 

- Miller, A. (1995). Drama djetinjstva. Zagreb: Educa. 

- Pšunder, M. (1995), Netolerantnost lahko vodi v nasilje. Obrazovanje za toleranstnost: pristupi, koncepcije i rješenja, 

međunarodni znanstveni skup. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Pedagoški fakultet, str. 86-93. 

- Zloković, J. (2001), Pedagoški aspekti rada učitelja sa zapuštenom djecom. Doktorska disertacija rkp. Rijeka: 

Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju. 

- Zloković, J., Bilić, V. (2007). Starši zasvojenci – sozasvojenost otrok?. Addicted Parents – Co-addicted Children? 

Sodobna pedagogika, Spreminjanje didaktične podobe pouka in šole, Contemporary Pedagogy, (Ljubljana) 58 (124), 

br. 1, str. 176-187. 

- Zloković, J. (2006). Rizičnost pojava nadarjenosti. Risks Concernig Giftedness. Didactica Slovenica - Pedagoška 

obzorja, znanstvena revija, Pedagoška fakulteta Ljubljana, Visokošolsko središće Novo mesto, (Novo mesto), (21), br. 1, str. 

104-117. 

- Zloković, J., Bilić, V. (2006). Emocionalno i tjelesno nasilje nad djecom. Emotional and Physical Violence against 

Children in Schools. Napredak, (Zagreb), (147) br.1, str. 5-16. 

- Zloković, J. (2007). Različitost pristupa u otkrivanju i primarnoj prevenciji rizičnih ponašanja u obitelji. U: Zborniku 

radova znanstveno-stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem, Nasilje i nasilno ponašanje u 

školi/vrtiću/učeničkom domu. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, str. 11-24. 

- Zloković, J. (2009). Nasilje djece nad roditeljima. Obiteljska tajna ?. Rijeka: Zambelli,d.d. 



Obvezno je prisustvo na predavanjima i seminarima. 


Podrazumijeva se. 


Neposredno na nastavi, konzultacije, e-mail. 


Tijekom nastave, konzultacija, neposredno s profesoricom i asistenticom ili putem e-maila


Tijekom nastave, konzultacija, neposredno s profesoricom i asistenticom ili putem e-maila. 

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012 / 2013. predavanja 


Prethodna 

priprema 

studenata 

13.03.2013 Uvod u kolegij, pojmovi i obaveze studenata ne 

20.03.2013 Obitelji i djeca u riziku – etiologija, teorijski pristupi da 

27.03.2013 Nasilje u obitelji nad djecom, pojmovi, definicije, oblici da 

10.04.2013 Tjelesno zlostavljanje djece- mogući uzroci, definicije, oblici, prepoznavanje da 

17.04.2013 Seksualno zlostavljanje djece- mogući uzroci, definicije, oblici, prepoznavanje da 

24.04.2013 Psihološko zlostavljanje djece- mogući uzroci, definicije, oblici, prepoznavanje da 

8.05.2013 Nasilje djece nad roditeljima - mogući uzroci, definicije, oblici, prepoznavanje da 

15.05.2013 Nasilje nad starijim osobama u obitelji i izvan nje - mogući uzroci, definicije, oblici, 

prepoznavanje 

22.05.2013 Nasilje među i nad djecom u školi da 

29.05.2013 Trgovina ljudima da 

5.06.20123 Roditelji ovisnici i djeca (su)ovisnici. Manipulacija djecom u obitelji i putem medija da 

12.06.2013 

Različiti pristupi prevenciji nasilja i rizičnih ponašanja djece i odraslih osoba - 

primarna, sekundarna, tercijarna prevencija. Univerzalna prevencija. Evaluacija. 

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012 / 2013. seminari 


Prethodna 

priprema 

studenata 

13.03.2013 Uvod u seminar , obaveze studenata da 

20.03.2013 Pozitivna i negativna disciplina - radionica da 

27.03.2013 Analize slučaja – mediji, pravobraniteljstvo za djecu, centar za socijalnu skrb da 

10.04.2013 Roditelji u riziku, djeca u riziku, rizici u socijalnoj okolini - mogući uzroci - radionica / 

analiza slučaja / esej 

17.04.2013 Nasilje u obitelji nad djecom – oblici nasilja, prepoznavanje – radionica, grupni rad / 

analiza slučaja 

da 

24.04.2013 Tjelesno zlostavljanje djece - oblici nasilja, prepoznavanje - radionica, grupni rad/ 

analiza slučaja 

da 

8.05.2013 Seksualno zlostavljanje djece- oblici, prepoznavanje – radionica, grupni rad/ analiza 

slučaja 

da 

15.05.2013 Psihološko zlostavljanje djece- oblici, prepoznavanje – radionica, grupni rad/ analiza 

slučaja 

da 

22.05.2013 Nasilje djece nad roditeljima - prepoznavanje – oblici, prepoznavanje , radionica. 

Nasilje nad starijim osobama u obitelji i izva nje - oblici, prepoznavanje , radionica. 

da 

29.05.2013 Nasilje među i nad djecom u školi - radionica, grupni rad da 

5.06.2013 Trgovina ljudima - nastavni dokumentarni film da 

12.06.2013 Roditelji ovisnici i djeca (su)ovisnici – analize slučaja . Evaluacija da 

da 

da 

da 

Napomena 

Napomena

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU – sveučilišni preddiplomski jednopredmetni i dvopredmetni 

studij pedagogije (4. i 6. semestar) – izborni kolegij 

Vrijeme i mjesto 

Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje 


Didaktička dokimologija 4 


Vrijeme za 

konzultacije 

2 (1+0+1) - tjedno 

30 (15+0+15) - semestralno 

prema rasporedu sati 


dr.sc. Anita Klapan, red. prof. po dogovoru e-mailom F-327 051/ 265 716 klapan@ffri.hr 

Asistent 

Vrijeme za 

konzultacije 


dr.sc. Siniša Kušić, viši asistent po dogovoru e-mailom F-324 051/ 265 709 skusic@ffri.hr 



Didaktička dokimologija – područje proučavanja i metodološka utemeljenost. 

Osnovni termini i pojmovi (evaluacija, vrednovanje, provjeravanje, ocjenjivanje i ispitivanje). 

Evaluacijski procesi u odgoju i obrazovanju u nastavi i učenju kao specifičnom vidu odgojnoobrazovnih 

procesa. 

Pojam, cilj i svrha evaluacijskih procesa u nastavi i učenju. 

Faze evaluacijskih procesa. 

Temeljne komponente evaluacijskih procesa. 

Predmetna i metodološka složenost procesa evaluacije. 

Specifičnosti odgojno-obrazovnih fenomena i prirode mjerenja u odgoju i obrazovanju. 

Subjektivni pristupi evaluaciji u nastavi i učenju i teškoće što proizlaze iz tih pristupa. 

Objektivizacija evaluacijskih procesa u nastavi i učenju (testovi, zadaci objektivnog tipa, skale 

procjene, skale sudova…). 

Školska ocjena i ocjenjivanje. 

Teškoće koje prate proces ocjenjivanja i moguća poboljšanja. 

Dokimološke posebnosti u nekim nastavnim predmetima. 

Dokimološka iskustva iz svijeta i Europe. 

Modeli pedagoške evaluacije (supervizije) – razvojna i diferencirana. 


Cilj je kolegija da studenti usvoje temeljna znanja iz didaktičke dokimologije; da usvoje spoznaje o 

evaluaciji odgojno-obrazovnih procesa (temeljne faze, procedure, postupke i metodološki instrumentarij); 

da se osposobe za primjenu metoda, tehnika i postupaka evaluacijskih procesa u odgojno-obrazovnom 

radu; da upoznaju različite alternativne metode, alate i instrumente za praćenje, procjenjivanje, 

vrednovanje i ocjenjivanje napretka učenika i osposobe se za primjenu istih; da se osposobe za 

provedbu različitih modela pedagoške evaluacije/supervizije; da se osposobe i motiviraju za objektivniji i 

humaniji pristup evaluacijskim procesima u nastavi i učenju. 

Nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza studenti će biti sposobni: 

1. razlikovati temeljne pojmove u procesu evaluacije 

2. identificirati svrhu evaluacijskih procesa u nastavi i učenju kao specifičnom vidu odgojno-obrazovnog 

procesa 

3. analizirati različite oblike evaluacije s obzirom na svrhu 

4. razlikovati temeljne komponente i faze evaluacijskog procesa 

5. identificirati i razlikovati subjektivne od objektivnih pristupa evaluaciji 

6. identificirati i analizirati uzroke slabe metrijske vrijednosti ocjena i faktore koji su uzrok subjektivnosti 

pri ocjenjivanju 

7. izraditi i primijeniti različite objektivne instrumente za praćenje i ocjenjivanje napretka učenika 

(testovi, zadaci objektivnog tipa, skale procjene, skale sudova…) 

8. identificirati, analizirati i primjeniti različite alternativne metode, alate i instrumente za praćenje, 

procjenjivanje, vrednovanje i ocjenjivanje napretka učenika 

9. objasniti i analizirati različite modele pedagoške evaluacije 

10. provesti analizu nastavnog sata 

11. humanizirati proces ocjenjivanja i klasifikacije znanja u školske ocjene 

12. senzibilnije sudjelovati u vrednovanju pojedinih nastavnih sadržaja.


Predavanja Seminari Vježbe Samostalni zadaci 

X X X 

E-učenje Terenska nastava Konzultacije Ostalo 

X X X 



UDIO AKTIVNOSTI U 

ECTS BODOVIMA 

MAKSIMALAN BROJ 

OCJENSKIH BODOVA 

Pohađanje nastave 0.8 0 

Set vježbi 1.5 55 

Referat 0.5 15 

Pismena provjera znanja 1.2 30 


NAPOMENA: Kolegij je koncipiran tako da se SVE aktivnosti koje se ocjenjuju provode tijekom semestra i ne postoji 

završni ispit iz kolegija. 

PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje i način formiranja konačne ocjene iz 

kolegija. 



Grgin, T. (1986) Školska dokimologija. Zagreb: Školska knjiga. (sva poglavlja) 

Matijević, M. (2004) Ocjenjivanje u osnovnoj školi. Zagreb: Tipex. 

[6] Neke važnije dokimologijske spoznaje (66-88 str.) 

Vrgoč, H. (ur.) (2002) Praćenje i ocjenjivanje školskog uspjeha. Zagreb: HPKZ. 

Napomena: Od studenata se očekuje da osim obvezne literature obvezno prouče materijale s 

predavanja i vježbi. 


Grgin, T. (2001), Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko: Naklada Slap. 

Dryden, G.; Vos, J. (2001), Revolucija u učenju. Zagreb: Educa. 

Klippert, H. (2001), Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa. 

Meyer, H. (2002), Didaktika: razredne kvake. Zagreb: Educa. 

Perišić, M. (1988), Evaluacija učeničkih postignuća. Sarajevo: Svjetlost. 

Pongrac, S. (1980), Ispitivanje i ocjenjivanje u obrazovanju. Zagreb: Školske novine. 

Robinson, A. (1980), Principles and Practices of Teaching. London. 

Vrcelj, S. (1996), Kontinuitet u vrednovanju učenikova uspjeha. Rijeka:Pedagoški fakultet u Rijeci. 

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU 


Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i 

vježbe) iz kolegija. Prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na svim oblicima nastave student ostvaruje 

0.8 ECTS bodova. 

Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati. Student je dužan informirati se o nastavi s koje 

je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno 

sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje 

tekućih zadataka). Studentu koji je izostao s više od 30% nastavnih sati predavanja i vježbi bit će 

uskraćen potpis. Jednako tako student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom 

kolegija neće dobiti potpis. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositeljice kolegija, 

asistenta i studenata stoga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih 

ishoda kolegija. 

Neće se tolerirati bilo kakvi oblici remećenja nastave (naknadni ulasci u učionicu, učestali izlasci, 

čitanje novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji slijedi po rasporedu sati, korištenje uređaja 

koji nisu potrebni za nastavu kolegija).

U slučaju kašnjenja student ima pravo na akademsku četvrt nakon koje ulazak u učionicu više nije 

dozvoljen do početka idućeg nastavnog sata. Korištenje mobitela u toku nastave zabranjeno je. 

Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, 

pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i 

Etičkog kodeksa za studente/studentice. 


Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju vježbi i ostalih samostalnih zadataka. 

Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima i objavljeni na web stranici 

kolegija. 

Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova rezultirati će oduzimanjem ocjenskih bodova. 


Sve relevantne informacije o predavanjima i vježbama iz kolegija te o obavezama studenata, student 

će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na web stranici kolegija, oglasnoj ploči Odsjeka za 

pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni). 

Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na 

konzultacijama ili putem e-maila (osobni). 

Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano 

provjeravati oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju, web stanicu kolegija i e-mailove (grupni ili 

individualni). 


Studenti će osim na predavanjima i vježbama moći kontaktirati s nositeljicom kolegija i asistentom u 

predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Prije dolaska na 

konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija i najaviti se asistentu mailom jedan 

dan prije. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme 

tjednog odmora nositeljice kolegija i asistenta. 

U svrhu ostvarivanja komunikacije putem e-maila studenti su dužni u prvom tjednu nastave poslati 

svoju e-mail adresu na adresu skusic@ffri.hr. Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati 

svoje Prezime_Ime_Studij (npr. Kušić_Siniša_PJP). Predstavnik studenata asistentu može poslati i 

grupnu e-mail adresu cijele grupe (ako postoji). 


Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju 

poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. 

Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. 

Kušić_ZOT; Kušić_ANS; Kušić_P; Kušić_referat). Student kopije svojih radova treba čuvati sve do 

kraja kolegija. 

Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu 

teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu 

(čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. 

Studenti se upozoravaju na previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora 

pri pisanju seminarskih radova i ostalih samostalnih uradaka. "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega 

teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim 

važećim aktima!"

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012/2013. – PREDAVANJA 

Datum/ 

tjedan 

Tema 

Osnovni termini i pojmovi: evaluacija, 


1 vrednovanje, provjeravanje, ocjenjivanje i 

ispitivanje. 

2 

Didaktička dokimologija – područje proučavanja 

i metodološka utemeljenost. 

Evaluacijski procesi u odgoju i obrazovanju u 

3 nastavi i učenju kao specifičnom vidu odgojnoobrazovnih 

procesa. 

4 Pojam, cilj i svrha evaluacije u nastavi i učenju. 

5 Faze evaluacijskih procesa. 

6 Temeljne komponente evaluacijskih procesa. 

7 

Specifičnosti odgojno-obrazovnih fenomena i 

prirode mjerenja u odgoju i obrazovanju. 

8 



9 Školska ocjena i ocjenjivanje. 

10 

Predmetna i metodološka složenost procesa 

evaluacije. 

11 

Prema objektivizaciji evaluacijskih procesa u 

nastavi i učenju. 

12 

Testovi, zadaci objektivnog tipa, skale procjene, 

skale sudova… 

13 Pogreške nastavnika kao mjernog instrumenta. 

Pismena provjera 

znanja se provodi 

14 Pismena provjera znanja 

u predavaonici u 

terminu 

predavanja. 

15 Evaluacija rada na kolegiju.

VII. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012/2013. – VJEŽBE 

Datum/ 

tjedan 

Tema Prethodna priprema studenata Napomena 

Motiviranje 

studenata za rad 

1 

Upoznavanje sa očekivanim ishodima i 

aktivnostima na kolegiju 

Očekivanja studenata od kolegija 

Temeljni pojmovi didaktičke dokimologije 

na kolegiju 

Podjela studenata 

za grupni rad 

(formirane grupe 

studenata vrijede 

do kraja nastave 

iz kolegija) 

2 

3 

4 

5 

6 

Praćenje, procjenjivanje, vrednovanje i 

ocjenjivanje – sastavni dio procesa poučavanja 

i učenja 

Diskusija o članku 

Kriteriji ocjenjivanja 

Analiza subjektivnog načina ocjenjivanja – 

uzroci slabe metrijske vrijednosti ocjena i 

faktori koji su uzrok subjektivnosti pri 

ocjenjivanju (grupni rad studenata) 

Načini procjenjivanja i vrednovanja znanja – 

usmeno i pismeno ispitivanje, testovi znanja, 

zadaci objektivnog tipa 

Pravilnici o praćenju, procjenjivanju, 

vrednovanju i ocjenjivanju 

Specifikacijska tablica 

Vježba1 – Izrada zadataka objektivnog tipa 

Modeli pedagoške evaluacije (supervizije) – 

razvojna i diferencirana 

7 Vježba2 – Analiza nastavnog sata 

8 

Tehnike bilježenja događanja na nastavi - 

Flandersova interakcijska analiza 

Alternativne metode, alati i instrumenti za 

praćenje, procjenjivanje, vrednovanje i 

ocjenjivanje napretka učenika 


9 Dokimološke prakse u svijetu 


10 praćenje, procjenjivanje, vrednovanje i 








12 

13 

Vježba3 – Izrada protokola za praćenje 

nastave, protokola za praćenje aktivnosti 

učenika, „Didaktičkog ugovora“ (slobodan izbor 

studenata) 




ZADATAK 1 

Pročitati i proučiti članak - George 

Brown „Assessment: A Guide for 

Lecturers“ („Procjena znanja: 

Priručnik za predavače“) – 1.dio 

članka 

Pripremiti bilješke za sudjelovanje u 

diskusiji o pročitanom članku 

ZADATAK 2 

Pročitati prijedlog „Pravilnika o 

praćenju i ocjenjivanju odgojnoobrazovnih 

postignuća učenika u 

osnovnoj i srednjoj školi“ 

ZADATAK 3 

Pročitati i proučiti prezentaciju 

„Zadaci objektivnog tipa“ 

Prikupljanje i upoznavanje svih 

materijala i priprema predaktivnosti 

za izradu Vježbe1 

ZADATAK 4 


„Analiza nastavnog sata“ 




ZADATAK 5 


Brown: Assessment: A Guide for 

Lecturers (Procjena znanja: Priručnik 

za predavače) – 2.dio članka 



Prezentacije o alternativnoj metodi / 

alatu / instrumentu 





ZADATAK 6 






Odabir tema 

referata 

Predaja prikaza i 

analize Pravilnika 

Rok za predaju 

Vježbe1 


referata 


Vježbe2

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU – preddiplomski jednopredmetni i dvopredmetni studij pedagogije IV i VI semestar 

(izborni kolegij) 


Feministička pedagogija 

Broj ECTS-a 

4 


30+15+0 


predavanja: ponedjeljak 9,15-12,00 



Dr.sc. Sofija vrcelj Ponedjeljak -12.15-13, 30 

Srijeda 10-11 

316 051/ 265-710 svrcelj@ffri.hr 



Društveno-historijski kontekst femnizma;nejednakosti i stereotipi u obrazovanju; pristupi i teškode. (povijesni 

pristup, suvremeno stanje- komparativna analiza ); Problemi utvrđivanja spolne nejednakosti «da li škola vara 

djevojčice» Pravci feminizma; Obrazovanje djevojčica- opteredenja prošlosti i izazovi bududnosti ; istospolno 

obrazovanje- prednosti i ograničenja .Feministička pedagogija (teorijsko-metodološko utemeljenje), Žene u 

sustavu visokog obrazovanja ; 


Očekuje se da de nakon položenog ispita iz kolegija Feministička pedagogija studenti modi: 

interpretirati i analizirati fenomen spolnih stereotipa u školskom kontekstu imajudi u vidu složenost i 

multidimenzionalnost fenomena; 

utvrditi i analizirati kulturu škole i njezin utjecaj na spolne stereotipe; 

provesti analizu sadržaja obrazovanja (nekih nastavnih predmeta) radi utvrđivanja nejednakosti temeljenu na 

spolu; 

osmisliti nastavni materijal koji de promovirati jednakost u obrazovanju; 



X X X X 




Aktivnost u nastavi 0,3 - 

Seminarski rad 1 30 

Kolokvij 1 40 


UKUPNO 4 100 



dobiti najmanje 1 ocjenski bod. Na svim aktivnostima tijekom nastave trebaju skupiti minimalno 40 ocjenskih bodova 

da bi mogli pristupiti završnom ispitu. 

Kolokvij 

Kolokvij se sastoji od pitanja višestrukog izbora, nadopunjavanja i kratkih esejskih zadataka. Kriterij za dobivanje 

bodova je 40% riješenih zadataka. 

ZAVRŠNI ISPIT 

Završni ispit je pismeni. Pismeni ispit sastoji se od 3 problemska zadatka esejskog tipa. Ukupan broj ocjenskih bodova na 

pismenom ispitu je 30, zadaci se boduju s maksimalno 10 boda svaki. Ispitni prag na pismenom ispitu je 15 bodova.










Vrcelj, S. Mušanovid, M (2011), Kome još (ne)treba feministička pedagogija ; 

Baranovid, B.(200), «Slika» žene u udžbenicima književnosti, IDIZ, Zagreb. 

Hooks, Bell (2004). Feminizam je za sve: strastvena politika. Zagreb: Centar za ženske studije 


http://hrcak.srce.hr/index.php 

mrežne stranice i radovi iz časopisa po preporuci uz određenu temu 




zadatak koji služi za njihovu aktivnost na predavanjima. 





individualne konzultacije, e-mail. 










Datum Tema predavanja Obaveze studenata 


11.03.2013. Nastanak feminizma 

18.03. 2013. Tipovi feminizma 

25.3.2013. 

1.04. Državni 

praznik . 

Značajna djela edukacijskog feminizma Pročitati tekst prema slobodnom izboru 

8.04.2013. 

Nejednakosti u društvu i refleksija na 

obrazovni proces; 

15.04.2013. Istospolno obrazovanje 

Donijeti izvore koji se koriste u nastavi 

18.04.2013. Spolni stereotipi u sadržajima obrazovanja (udžbenik, priručnik ili druge materijale ) radi 

analize 

22.04.2013. Obrazovanje djevojčica-izazovi i ograničenja 

25.04.2013. Žene u sustavu visokoškolskog obrazovanja 

6.05.2013. Razvoj rodnih uloga i spolne razlike 

13.05.2013. Kolokvij Kolokvij 

20.05.2013. Žene u STEM-u 

27.05.2013 Odrastanje u obitelji: odnosi s roditeljima 


Datum SEMINAR Obaveze studenata 

Studenti su obvezni pročitati seminarski rad 

4.03. 2013. Upute za izradu seminarskog rada 

ostalih studenata kao predpripremu za 

nastavu 

11.03.2013. Konzultacije 

18.03. 2013. Konzultacije 

25.3.2013. 


praznik . 

Konzultacije 

8.04.2013. Seminarski rad i prezentacija 








27.05.2013 Seminarski rad i prezentacija 



.


PEDAGOGIJE 


VI. SEMESTAR 

Obavezni predmeti 

Pedagogija rada 

Metodika rada pedagoga I 

Završni rad 

Interni izborni predmeti 


Didaktička dokimologija

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU – preddiplomski jednopredmetni studij pedagogije (obavezni kolegij) 


Pedagogija rada 

Broj ECTS-a 

7 


5 (2+1+2) 


Predavanja: utorak 17,15-19,00 



dr. sc. Marko Mušanović, utorak -19,15-20,00 315 098/ 305-439 musanovic. 

red. prof. 

marko@gmail.com 



Pedagogija rada kao znanstvena disciplina. Odnos rada i obrazovanja. Kvalificiranje ljudi za rad. Razvoj rada - prirodna, 

tehnička i društvena podjela rada. Razvoj rada po epohama: agrarni, zanatski, industrijski, znanstveno-tehnički rad. 

Razvoj organizacije rada i strukovnog obrazovanja. Elementarne forme osposobljavanja za rad: priučavanje, naukovanje, 

izobrazba, školovanje. Razvoj radnog odgoja i profesionalnog obrazovanja. Institucionalizirani sustav radnog i strukovnog 

obrazovanja. Programska struktura strukovnog obrazovanja. Društvo znanja i organizacija koja uči – wiki organizacija. 


Očekuje se da studenti razviju sljedeće opće kompetencije: 

- sposobnost misaonog operiranja (indukcija, analiza, sinteza, komparacija, evaluacija…); 

- analiziranje složenosti fenomena radnog odgoja; 

- sposobnost primjene ideja u analizi prakse. 

Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti mogu: 

- opisati, definirati i objasniti odnose rada i odgoja te sustava strukovnog obrazovanja;; 

- analizirati odnose rada i obrazovanja u različitim epohama i globaliziranom društvu; 

- stvarati, oblikovati, izložiti i primijeniti ideje, sudjelovati u polemikama i dijalozima o predmetnom sadržaju. 



X X X X 




Aktivnost u nastavi 0,5 9 

Seminarski rad 1,5 25 

Praktičan rad 1 16 


UKUPNO 6 100 












1



Mušanović, M. 2001. Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Graftrade 

Vasilj, M. 1997.Kurikulum tehničke kulture u elementarnom obrazovanju. Rijeka : Pedagoški fakultet : Hrvatski pedagoškoknjiževni 

zbor 


Bell D. (1976). The Coming of Post-industrial Society. New York 

Berger P. L., Luckmann T.(1992). Socijalna konstrukcija zbilje. Zagreb, Naprijed. 

Burger H. (1979).Filozofija tehnike, Zagreb, Naprijed 

Casstells, M. 2000.Uspon umreženog društva. Zagreb, GoMen Marketing 

Delors J. (ur.)(1998). Učenje : blago u nama. Zagreb, Educa 

Despot B.(1971). Humanitet tehničkog društva. Zagreb, CDDO 

Edgar, M. (2002) Odgoj za budućnost. Educa, Zagreb 

Evans, Ch (1983). Kompjuterski izazov. Zagreb, Globus 

Habermas J. (1986). Tehnika i znanost kao "ideologija". Zagreb, Školska knjiga 

Klein N. (2002). No logo. VBZ, Zagreb 

Kovačević, B. (1977). Ergološke osnove organizacije nastave. Zagreb. Školska knjiga 

Kuhn T. (2000). Struktura znanstvenih revolucija. Zagreb, Naklada Jesenski i Turk/HSD 

Lesourne J. Obrazovanje - društvo - izazovi 2 000. godine, Zagreb Educa 

Majetić L. (1997). Ergometodika. Rijeka, Pedagoški fakultet Rijeka 

Milat, J. (1990). Teorijske osnove metodike politehničkog obrazovanja. Zagreb, Školske novine 

Mušanović, M. (1988).Permanentno obrazovanje nastavnika / Marko Mušanović. Impresum, Rijeka, Izdavački centar Rijeka, 

Petančić, M. (1968). Ergodidktika:Projekcija i programski sistem. Rijeka, Općinski zavod za zapošljavanje 

Petančić, M. (1975). Industrijska pedagogija. Zagreb, Školska knjiga 

Povjerenstvo EU (1996). Prema društvu koje uči. Zagreb, Educa 




zadatak koji služi za njihovu aktivnost na predavanjima. Predavanja mogu biti organizirana virtualno. 





individualne konzultacije, e-mail.mob 









predviđenim važedim aktima. 

2



12.03.2013. Pedagogija rada kao znanstvena disciplina. 

19.03. 2013. Odnos rada i obrazovanja. Kvalificiranje ljudi za rad 

26.3.2013. Razvoj rada - prirodna, tehnička i društvena podjela rada 

2.04. Razvoj rada - prirodna, tehnička i društvena podjela rada 

9.04.2013. 

Razvoj rada po epohama: agrarni, zanatski, industrijski, znanstvenotehnički 

rad. 

16.04.2013. 


rad. 

23.04.2013. 

Razvoj rada po epohama: agrarni, zanatski, industrijski, znanstveno- 

tehnički rad. 

30.04.2013. 


rad. 

7.05.2013. Razvoj organizacije rada i strukovnog obrazovanja. 

14.05.2013. Razvoj radnog odgoja i profesionalnog obrazovanja. 


28.05.2013. Programska struktura strukovnog obrazovanja. 

4.05.2013 Institucionalizirani sustav radnog i strukovnog obrazovanja. 






nastavu 



26.3.2013. 

2.04. 

Konzultacije 












. 

3

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU - VI SEMESTAR PREDDIPLOMSKOG 

JEDNOPREDMETNOG I DVOPREDMETNOG STUDIJA PEDAGOGIJE 

Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja nastave 

Metodika rada pedagoga I J-10 

J-PVS (30,60,30) 

Srijedom od 13:15 do 17:00 sati, 

Dv-4 

Dv- PVS (15,30,15) učionica 302 


Dr. sc. Slavica Žužić, Srijeda od 13 do 13,15 F-319 091/9567599 szuzic@gssjd.hr 

viši asistent 

sati 

Asistent Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail 



Uvod u metodiku. Metodika rada u funkciji primjene teorijskih i praktičnih spoznaja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu 

škole i drugih obrazovnih ustanova. Školski pedagog razvojni put, osobine, kompetencije, uvjeti rada. Timski rad i suradnički 

odnosi. Planiranje i programiranje rada školskog pedagoga. Rad pedagoga na osposobljavanju i stručnom usavršavanju odgojnoobrazovnih 

djelatnika. Pedagog i odgojno djelovanje škole. Vrednovanje. Pedagoška dokumentacija i informatizacija u školi. Školski 

pedagog i drugi nositelji razvojne pedagoške djelatnosti. Neposredni i savjetodavni rad s učenicima, roditeljima i nastavnicima. 

Praćenje, analiza i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa i postignuća u školi. 


Nakon uspješno položenog ispita iz ovog kolegija student će moći: 

- Pravilno interpretirati profesiju, ulogu, funkcije i područja rada pedagoga u odgojno-obrazovnoj praksi. 

- Razlikovati pedagošku dokumentaciju škole te obrazložiti njezinu svrhu i primjenu. 

- Pratiti i unapređivati nastavu i druge pedagoške aktivnosti u odgojno-obrazovnoj ustanovi. 

- Ostvariti savjetodavni razgovor s učenicima, roditeljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljem, te predložiti 

odgovarajuća rješenja aktualnih pedagoških problema. 

- Organizirati timski rad na projektima i inovacijama. 

- Koordinirati profesionalni razvoj pedagoških djelatnika i afirmirati profesionalno ostvarivanje ciljeva i zadaća odgojnoobrazovne 

ustanove. 

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE 

Predavanja Seminari i radionice Konzultacije Samostalni rad 

x x x x 

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe 

x 


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ 

BODO A 

Aktivno sudjelovanje na predavanjima 1,0 15 

Izrada i izlaganje seminarskog rada 2,0 20 

Izvođenje vježbi (tekstualno izvješće i izvj. mentora) 4,0 35 

Završni ispit 3,0 30 

UKUPNO 10,0 100 



Jurić, V. (2004) Metodika rada školskog pedagoga. Zagreb: Školske novine. 

Mušanović, M., Staničić, S., Jurić, V. i Vrgoč, H. (2002) Koncepcija razvojne pedagoške djelatnosti stručnih suradnika. 

U: Koncepcija promjena odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa. 218- 

225 i http.//pedagogija.skretnica.com/marko 

Žužić, S. (2009.) Zašto učenici izostaju s nastave. Pazin: Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile. 

Pedagozi – stručni suradnici u inovacijskom vrtiću i školi. (2000) Zagreb: HPKZ. 

Resman, M. (2000) Savjetodavni rad u vrtiću i školi. Zagreb: HPKZ. 

Staničić, S. (1989) Razvojno-pedagoška djelatnost u školi. Zagreb: Zavod za prosvjetno-pedagošku službu SR Hrvatske. 

(završno razmatranje) 

Staničić, S.(1997) Prema novoj koncepciji razvojno-pedagoške djelatnosti škole.Zagreb:Hrvatski pedagoško-književni zbor. 

Staničić, S. (2001) Kompetencijski profil školskog pedagoga. Napredak (Zagreb). 142 (3): 279-295. 

Staničić, S. (2005.) Uloga i kompetencije školskog pedagoga. Pedagogijska istraživanja (Zagreb). 2 (1): 35-47.


Bašić, J. i dr.(1994) Integralna metoda. Zagreb: Alineja. 

Janković, J.: (1994) Sukob ili suradnja. Zagreb: Alineja. 

Kristančić, A.(1988) Metode i tehnike savjetovališnog rada. Zagreb: USIZ Socijalne zaštite grada Zagreba. 

Položaj in perspektiva šolskega svetovalnega dela. (1991) Maribor: Slovensko društvo pedagogov. 

Priručnik za ravnatelje. (1993) Zagreb: Znamen. 

Profesionalizacija šolskega svetovalnega dela (1996) Portorož: Zveza društev pedagoških delavcev Slovenije. Sekcija 

šolskih svetovalnih delavcev. 

Silov, Milan (1987.) Stručno-pedagoška služba i razvojna djelatnost. Život i škola (Osijek), 36:19-29, br. 1, 

Staničić, S. (2006) Menadžment u obrazovanju. Rijeka: Vlastita naklada. 

Stoll, L.- Fink, D.(2000) Mijenjajmo naše škole. Zagreb: Educa. 

Vrcelj, S. i Mušanović, M. (2001) Pedagoška futurologija. Rijeka: Graftrade. 

Zloković, J.(1998) Školski neuspjeh - problem učenika, roditelja i učitelja. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci. 



Pohađanje nastave obvezno je u skladu s propisima Fakulteta. 

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA 

Pridržavanje rokova se podrazumijeva, a sankcije za nepridržavanje utvrdit će se za svaki pojedinačni slučaj. 


Studenti će informacije dobivati usmeno na predavanjima, tekstualno i e-poštom. 


Ostvaruju se u dane predavanja, u vrijeme konzultacija i e-poštom. 


VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012. / 2013. 

Datum/tjedan Tema Prethodna 

priprema 

studenata* 

1. Uvod u metodiku (pojam, povezanost s drugim disciplinama). 

2. Metodika rada u funkciji primjene teorijskih i praktičnih spoznaja. 

3. Školski pedagog (razvojni put, osobine, kompetencije, uvjeti rada). 

4. Timski rad i suradnički odnosi. Suradnja školskog pedagoga i ravnatelja 

škole. 

5. Planiranje i programiranje rada školskog pedagoga (godišnji plan i program 

pedagoga i škole, mrežno planiranje i programiranje rada). 

6. Rad pedagoga na osposobljavanju i stručnom usavršavanju odgojnoobrazovnih 

djelatnika (stručno profiliranje i profesionalni razvoj pedagoga, 

godišnji program stručnog usavršavanja djelatnika škole). 

7. Pedagog i odgojno djelovanje škole (analiza odgojne situacije, natjecanje ili 

suradnja, pedagoško upravljanje odnosom nastavnik – učenik ). 

8. Uloga pedagoga u procesu vrednovanja (pojam i značaj vrednovanja, pristupi 

i teškoće u vrednovanju, vrednovanje rada pedagoga). 

9. Pedagoška dokumentacija i informatizacija u školi (klasifikacija dokumenata, 

obrada dokumenata, prikupljanje, uporaba i popularizacija dokumenata, 

podaci o učenicima i nastavnicima). 

10. Školski pedagog i drugi nositelji razvojne pedagoške djelatnosti 

(međuovisnost nastavnika i pedagoga, suradnja s pojedincem i grupom, rad s 

nastavnicima početnicima, rad s razrednicima, rad sa stručnim vijećima). 

11. i 12. Neposredni i savjetodavni rad s učenicima, roditeljima i nastavnicima 

(priprema razgovora, vođenje razgovora, analiza rezultata, bilježenje, 

vrednovanje, specifičnosti, pitanja u razgovoru, razlozi za razgovor, 

promatranje i samopromatranje). 

13. Praćenje, analiza i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa i postignuća u 

školi (praćenje uspjeha učenika i ostalih aktivnosti). 

14. Pismeni ispit 

15. Evaluacija rada 

Napomena

*Priprema i participacija studenata u sadržajima kolegija planirat će se nakon njihova izbora seminarskih radova. 

Vježbe se realiziraju u odgojno-obrazovnim ustanovama pod vodstvom mentora. Neke od mogućih vježbi su sljedeće: 

Upoznavanje područja i poslova školskog pedagoga te materijalnih i drugih pretpostavki za njegov uspješan rad. 

Upoznavanje osnovne pedagoške dokumentacije u školi (svrhe, primjene, trajnosti i sl.). 

Analiza namjene i primjene osnovnih instrumenata za rad školskog pedagoga s učenicima, roditeljima, 

učiteljima/nastavnicima i dr. 

Upoznavanje procedure uvođenja u rad i izrada godišnjeg programa rada pedagoga početnika. 

Uloga i obveze školskog pedagoga u izradi godišnjeg plana i programa rada škole. 

Analiza procesa i rezultata odgojno-obrazovnog rada škole – na polugodištu ili kraju školske godine. 

Priprema, praćenje i analiza neposrednog odgojno-obrazovnog rada učitelja/nastavnika te izvođenje zaključaka i 

sugestija za afirmaciju dobre prakse ili poboljšanje rada. 

Priprema i provedba istraživanja jednog odgojno-obrazovnog fenomena u školi, te izvođenje preporuka za 

rješavanje/unapređivanje. 

Priprema, uvođenje i vrednovanje inovacije u pedagoškom radu. 

Realizacija savjetodavnog razgovora pedagoga s učenikom.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU – preddiplomski jednopredmetni i dvopredmetni studij pedagogije IV i VI semestar 

(izborni kolegij) 



Broj ECTS-a 

4 


30+15+0 


predavanja: ponedjeljak 9,15-12,00 



Dr.sc. Sofija vrcelj Ponedjeljak -12.15-13, 30 

Srijeda 10-11 

316 051/ 265-710 svrcelj@ffri.hr 



Društveno-historijski kontekst femnizma;nejednakosti i stereotipi u obrazovanju; pristupi i teškode. (povijesni 

pristup, suvremeno stanje- komparativna analiza ); Problemi utvrđivanja spolne nejednakosti «da li škola vara 

djevojčice» Pravci feminizma; Obrazovanje djevojčica- opteredenja prošlosti i izazovi bududnosti ; istospolno 

obrazovanje- prednosti i ograničenja .Feministička pedagogija (teorijsko-metodološko utemeljenje), Žene u 

sustavu visokog obrazovanja ; 


Očekuje se da de nakon položenog ispita iz kolegija Feministička pedagogija studenti modi: 

interpretirati i analizirati fenomen spolnih stereotipa u školskom kontekstu imajudi u vidu složenost i 

multidimenzionalnost fenomena; 

utvrditi i analizirati kulturu škole i njezin utjecaj na spolne stereotipe; 

provesti analizu sadržaja obrazovanja (nekih nastavnih predmeta) radi utvrđivanja nejednakosti temeljenu na 

spolu; 

osmisliti nastavni materijal koji de promovirati jednakost u obrazovanju; 



X X X X 




Aktivnost u nastavi 0,3 - 

Seminarski rad 1 30 

Kolokvij 1 40 


UKUPNO 4 100 





Kolokvij 

Kolokvij se sastoji od pitanja višestrukog izbora, nadopunjavanja i kratkih esejskih zadataka. Kriterij za dobivanje 

bodova je 40% riješenih zadataka. 

ZAVRŠNI ISPIT 

Završni ispit je pismeni. Pismeni ispit sastoji se od 3 problemska zadatka esejskog tipa. Ukupan broj ocjenskih bodova na 

pismenom ispitu je 30, zadaci se boduju s maksimalno 10 boda svaki. Ispitni prag na pismenom ispitu je 15 bodova.










Vrcelj, S. Mušanovid, M (2011), Kome još (ne)treba feministička pedagogija ; 

Baranovid, B.(200), «Slika» žene u udžbenicima književnosti, IDIZ, Zagreb. 

Hooks, Bell (2004). Feminizam je za sve: strastvena politika. Zagreb: Centar za ženske studije 


http://hrcak.srce.hr/index.php 

mrežne stranice i radovi iz časopisa po preporuci uz određenu temu 




zadatak koji služi za njihovu aktivnost na predavanjima. 





individualne konzultacije, e-mail. 












11.03.2013. Nastanak feminizma 

18.03. 2013. Tipovi feminizma 

25.3.2013. 


praznik . 

Značajna djela edukacijskog feminizma Pročitati tekst prema slobodnom izboru 

8.04.2013. 

Nejednakosti u društvu i refleksija na 

obrazovni proces; 

15.04.2013. Istospolno obrazovanje 

Donijeti izvore koji se koriste u nastavi 

18.04.2013. Spolni stereotipi u sadržajima obrazovanja (udžbenik, priručnik ili druge materijale ) radi 

analize 

22.04.2013. Obrazovanje djevojčica-izazovi i ograničenja 

25.04.2013. Žene u sustavu visokoškolskog obrazovanja 

6.05.2013. Razvoj rodnih uloga i spolne razlike 


20.05.2013. Žene u STEM-u 

27.05.2013 Odrastanje u obitelji: odnosi s roditeljima 






nastavu 



25.3.2013. 


praznik . 

Konzultacije 












.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU – sveučilišni preddiplomski jednopredmetni i dvopredmetni 

studij pedagogije (4. i 6. semestar) – izborni kolegij 

Vrijeme i mjesto 

Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje 


Didaktička dokimologija 4 


Vrijeme za 

konzultacije 

2 (1+0+1) - tjedno 

30 (15+0+15) - semestralno 

prema rasporedu sati 


dr.sc. Anita Klapan, red. prof. po dogovoru e-mailom F-327 051/ 265 716 klapan@ffri.hr 

Asistent 

Vrijeme za 

konzultacije 


dr.sc. Siniša Kušić, viši asistent po dogovoru e-mailom F-324 051/ 265 709 skusic@ffri.hr 



Didaktička dokimologija – područje proučavanja i metodološka utemeljenost. 

Osnovni termini i pojmovi (evaluacija, vrednovanje, provjeravanje, ocjenjivanje i ispitivanje). 

Evaluacijski procesi u odgoju i obrazovanju u nastavi i učenju kao specifičnom vidu odgojnoobrazovnih 

procesa. 

Pojam, cilj i svrha evaluacijskih procesa u nastavi i učenju. 

Faze evaluacijskih procesa. 

Temeljne komponente evaluacijskih procesa. 

Predmetna i metodološka složenost procesa evaluacije. 

Specifičnosti odgojno-obrazovnih fenomena i prirode mjerenja u odgoju i obrazovanju. 

Subjektivni pristupi evaluaciji u nastavi i učenju i teškoće što proizlaze iz tih pristupa. 

Objektivizacija evaluacijskih procesa u nastavi i učenju (testovi, zadaci objektivnog tipa, skale 

procjene, skale sudova…). 

Školska ocjena i ocjenjivanje. 

Teškoće koje prate proces ocjenjivanja i moguća poboljšanja. 

Dokimološke posebnosti u nekim nastavnim predmetima. 

Dokimološka iskustva iz svijeta i Europe. 

Modeli pedagoške evaluacije (supervizije) – razvojna i diferencirana. 


Cilj je kolegija da studenti usvoje temeljna znanja iz didaktičke dokimologije; da usvoje spoznaje o 

evaluaciji odgojno-obrazovnih procesa (temeljne faze, procedure, postupke i metodološki instrumentarij); 

da se osposobe za primjenu metoda, tehnika i postupaka evaluacijskih procesa u odgojno-obrazovnom 

radu; da upoznaju različite alternativne metode, alate i instrumente za praćenje, procjenjivanje, 

vrednovanje i ocjenjivanje napretka učenika i osposobe se za primjenu istih; da se osposobe za 

provedbu različitih modela pedagoške evaluacije/supervizije; da se osposobe i motiviraju za objektivniji i 

humaniji pristup evaluacijskim procesima u nastavi i učenju. 

Nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza studenti će biti sposobni: 

1. razlikovati temeljne pojmove u procesu evaluacije 

2. identificirati svrhu evaluacijskih procesa u nastavi i učenju kao specifičnom vidu odgojno-obrazovnog 

procesa 

3. analizirati različite oblike evaluacije s obzirom na svrhu 

4. razlikovati temeljne komponente i faze evaluacijskog procesa 

5. identificirati i razlikovati subjektivne od objektivnih pristupa evaluaciji 

6. identificirati i analizirati uzroke slabe metrijske vrijednosti ocjena i faktore koji su uzrok subjektivnosti 

pri ocjenjivanju 

7. izraditi i primijeniti različite objektivne instrumente za praćenje i ocjenjivanje napretka učenika 

(testovi, zadaci objektivnog tipa, skale procjene, skale sudova…) 

8. identificirati, analizirati i primjeniti različite alternativne metode, alate i instrumente za praćenje, 

procjenjivanje, vrednovanje i ocjenjivanje napretka učenika 

9. objasniti i analizirati različite modele pedagoške evaluacije 

10. provesti analizu nastavnog sata 

11. humanizirati proces ocjenjivanja i klasifikacije znanja u školske ocjene 

12. senzibilnije sudjelovati u vrednovanju pojedinih nastavnih sadržaja.


Predavanja Seminari Vježbe Samostalni zadaci 

X X X 

E-učenje Terenska nastava Konzultacije Ostalo 

X X X 



UDIO AKTIVNOSTI U 

ECTS BODOVIMA 

MAKSIMALAN BROJ 

OCJENSKIH BODOVA 

Pohađanje nastave 0.8 0 

Set vježbi 1.5 55 

Referat 0.5 15 

Pismena provjera znanja 1.2 30 


NAPOMENA: Kolegij je koncipiran tako da se SVE aktivnosti koje se ocjenjuju provode tijekom semestra i ne postoji 

završni ispit iz kolegija. 

PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje i način formiranja konačne ocjene iz 

kolegija. 



Grgin, T. (1986) Školska dokimologija. Zagreb: Školska knjiga. (sva poglavlja) 

Matijević, M. (2004) Ocjenjivanje u osnovnoj školi. Zagreb: Tipex. 

[6] Neke važnije dokimologijske spoznaje (66-88 str.) 

Vrgoč, H. (ur.) (2002) Praćenje i ocjenjivanje školskog uspjeha. Zagreb: HPKZ. 

Napomena: Od studenata se očekuje da osim obvezne literature obvezno prouče materijale s 

predavanja i vježbi. 


Grgin, T. (2001), Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko: Naklada Slap. 

Dryden, G.; Vos, J. (2001), Revolucija u učenju. Zagreb: Educa. 

Klippert, H. (2001), Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa. 

Meyer, H. (2002), Didaktika: razredne kvake. Zagreb: Educa. 

Perišić, M. (1988), Evaluacija učeničkih postignuća. Sarajevo: Svjetlost. 

Pongrac, S. (1980), Ispitivanje i ocjenjivanje u obrazovanju. Zagreb: Školske novine. 

Robinson, A. (1980), Principles and Practices of Teaching. London. 

Vrcelj, S. (1996), Kontinuitet u vrednovanju učenikova uspjeha. Rijeka:Pedagoški fakultet u Rijeci. 



Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i 

vježbe) iz kolegija. Prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na svim oblicima nastave student ostvaruje 

0.8 ECTS bodova. 

Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati. Student je dužan informirati se o nastavi s koje 

je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno 

sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje 

tekućih zadataka). Studentu koji je izostao s više od 30% nastavnih sati predavanja i vježbi bit će 

uskraćen potpis. Jednako tako student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom 

kolegija neće dobiti potpis. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositeljice kolegija, 

asistenta i studenata stoga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih 

ishoda kolegija. 

Neće se tolerirati bilo kakvi oblici remećenja nastave (naknadni ulasci u učionicu, učestali izlasci, 

čitanje novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji slijedi po rasporedu sati, korištenje uređaja 

koji nisu potrebni za nastavu kolegija).

U slučaju kašnjenja student ima pravo na akademsku četvrt nakon koje ulazak u učionicu više nije 

dozvoljen do početka idućeg nastavnog sata. Korištenje mobitela u toku nastave zabranjeno je. 

Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, 

pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i 

Etičkog kodeksa za studente/studentice. 


Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju vježbi i ostalih samostalnih zadataka. 

Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima i objavljeni na web stranici 

kolegija. 

Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova rezultirati će oduzimanjem ocjenskih bodova. 


Sve relevantne informacije o predavanjima i vježbama iz kolegija te o obavezama studenata, student 

će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na web stranici kolegija, oglasnoj ploči Odsjeka za 

pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni). 

Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na 

konzultacijama ili putem e-maila (osobni). 

Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano 

provjeravati oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju, web stanicu kolegija i e-mailove (grupni ili 

individualni). 


Studenti će osim na predavanjima i vježbama moći kontaktirati s nositeljicom kolegija i asistentom u 

predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Prije dolaska na 

konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija i najaviti se asistentu mailom jedan 

dan prije. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme 

tjednog odmora nositeljice kolegija i asistenta. 

U svrhu ostvarivanja komunikacije putem e-maila studenti su dužni u prvom tjednu nastave poslati 

svoju e-mail adresu na adresu skusic@ffri.hr. Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati 

svoje Prezime_Ime_Studij (npr. Kušić_Siniša_PJP). Predstavnik studenata asistentu može poslati i 

grupnu e-mail adresu cijele grupe (ako postoji). 


Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju 

poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. 

Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. 

Kušić_ZOT; Kušić_ANS; Kušić_P; Kušić_referat). Student kopije svojih radova treba čuvati sve do 

kraja kolegija. 

Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu 

teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu 

(čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. 

Studenti se upozoravaju na previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora 

pri pisanju seminarskih radova i ostalih samostalnih uradaka. "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega 

teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim 

važećim aktima!"

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012/2013. – PREDAVANJA 

Datum/ 

tjedan 

Tema 

Osnovni termini i pojmovi: evaluacija, 


1 vrednovanje, provjeravanje, ocjenjivanje i 

ispitivanje. 

2 

Didaktička dokimologija – područje proučavanja 

i metodološka utemeljenost. 

Evaluacijski procesi u odgoju i obrazovanju u 

3 nastavi i učenju kao specifičnom vidu odgojnoobrazovnih 

procesa. 

4 Pojam, cilj i svrha evaluacije u nastavi i učenju. 

5 Faze evaluacijskih procesa. 

6 Temeljne komponente evaluacijskih procesa. 

7 



8 



9 Školska ocjena i ocjenjivanje. 

10 

Predmetna i metodološka složenost procesa 

evaluacije. 

11 

Prema objektivizaciji evaluacijskih procesa u 

nastavi i učenju. 

12 

Testovi, zadaci objektivnog tipa, skale procjene, 

skale sudova… 

13 Pogreške nastavnika kao mjernog instrumenta. 


znanja se provodi 

14 Pismena provjera znanja 

u predavaonici u 

terminu 

predavanja. 

15 Evaluacija rada na kolegiju.

VII. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012/2013. – VJEŽBE 

Datum/ 

tjedan 

Tema Prethodna priprema studenata Napomena 

Motiviranje 

studenata za rad 

1 

Upoznavanje sa očekivanim ishodima i 

aktivnostima na kolegiju 

Očekivanja studenata od kolegija 

Temeljni pojmovi didaktičke dokimologije 

na kolegiju 

Podjela studenata 

za grupni rad 

(formirane grupe 

studenata vrijede 

do kraja nastave 

iz kolegija) 

2 

3 

4 

5 

6 

Praćenje, procjenjivanje, vrednovanje i 

ocjenjivanje – sastavni dio procesa poučavanja 

i učenja 


Kriteriji ocjenjivanja 

Analiza subjektivnog načina ocjenjivanja – 

uzroci slabe metrijske vrijednosti ocjena i 

faktori koji su uzrok subjektivnosti pri 

ocjenjivanju (grupni rad studenata) 

Načini procjenjivanja i vrednovanja znanja – 

usmeno i pismeno ispitivanje, testovi znanja, 

zadaci objektivnog tipa 

Pravilnici o praćenju, procjenjivanju, 

vrednovanju i ocjenjivanju 

Specifikacijska tablica 

Vježba1 – Izrada zadataka objektivnog tipa 

Modeli pedagoške evaluacije (supervizije) – 

razvojna i diferencirana 

7 Vježba2 – Analiza nastavnog sata 

8 

Tehnike bilježenja događanja na nastavi - 

Flandersova interakcijska analiza 





9 Dokimološke prakse u svijetu 










12 

13 

Vježba3 – Izrada protokola za praćenje 

nastave, protokola za praćenje aktivnosti 

učenika, „Didaktičkog ugovora“ (slobodan izbor 

studenata) 




ZADATAK 1 


Brown „Assessment: A Guide for 

Lecturers“ („Procjena znanja: 

Priručnik za predavače“) – 1.dio 

članka 



ZADATAK 2 

Pročitati prijedlog „Pravilnika o 

praćenju i ocjenjivanju odgojnoobrazovnih 

postignuća učenika u 

osnovnoj i srednjoj školi“ 

ZADATAK 3 


„Zadaci objektivnog tipa“ 




ZADATAK 4 


„Analiza nastavnog sata“ 




ZADATAK 5 


Brown: Assessment: A Guide for 

Lecturers (Procjena znanja: Priručnik 

za predavače) – 2.dio članka 









ZADATAK 6 






Odabir tema 

referata 

Predaja prikaza i 

analize Pravilnika 


Vježbe1 


referata 


Vježbe2

14 




15 Evaluacija rada na kolegiju 

VIII. PRILOG 

Aktivnost ECTS 

PohaĎanje 

nastave 

Set vježbi 1.5 

Referat 0.5 

Pismena 

provjera 

znanja 

Ishodi 

učenja 

0.8 1-12 

5, 6, 7, 

9, 10 

5, 8, 

11, 12 

1.2 1-12 

Aktivnost studenta 

Student je dužan 

prisustvovati na svim 

oblicima nastave 

minimalno 70% od 

predviđenog fonda 

sati. 

Set vježbi sastoji se 

od 3 vježbe koje 

student samostalno 

izrađuje: 

Vježba1: Izrada niza 

zadataka objektivnog 

tipa 

Vježba2: Analiza 

nastavnog sata 

Vježba3: Izrada 

protokola za praćenje 

nastave/ aktivnosti 

učenika/ didaktički 

ugovor 

Student odabire temu 

i izrađuje referat 

prema uputama koje 

će dobiti na početku 

nastave. Referat 

prezentira pred 

ostalim studentima. 


znanja provodi se u 

sklopu nastave na 

kolegiju. 

* 1 ocjenski bod = 1% ukupne ocjene odnosno usvojenog znanja 



Promišljanje o načinima rada na 

vježbama iz kolegija Didaktička 

dokimologija 

Evaluacija u pismenoj formi 

(anonimno) 

Metoda 

procjenjivanja 

Bilježiti će se 

prisustvo na svim 

oblicima nastave. 

Student će se 

upoznati sa 

kriterijima za 

bodovanje. 

Dobiveni bodovi se 

pretvaraju u 

ocjenske bodove. 


upoznati sa 


bodovanje. 


pretvaraju u 



upoznati sa 


bodovanje. 


pretvaraju u 


Maksimalni 

broj 

ocjenskih 

bodova* 

55 

(Vježba1=20 

Vježba2=15 

Vježba3=20) 

15 

(pismeni dio 

10 + 

usmeni dio 5) 

Predaja ispunjenih 

evaluacijskih 

upitnika 

(anonimno) 


Vježbe3 

Minimum 

ocjenskih 

bodova koje 

je potrebno 

ostvariti 

22 

(Vježba1=8 

Vježba2=6 

Vježba3=8) 

6 

(pismeni dio 4 

+ 

usmeni dio 2) 

30 12 

UKUPNO 4.0 100 40 

Završna ocjena se formira zbrajanjem ocjenskih bodova prikupljenih na svim aktivnostima (3 

aktivnosti) koje se ocjenjuju tijekom semestra. Minimum ocjenskih bodova koje je potrebno ostvariti na 

svakoj od aktivnosti je 40%. Konačna ocjena na kolegiju se donosi u skladu s Pravilnikom o studijima 

Sveučilišta u Rijeci.

Preddiplomski - Filozofski fakultet u Rijeci - Sveučilište u Rijeci

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?